Uvod

U dananje vrijeme u graevinarstvu se izvode sve raznovrsniji i sve vei, kako nadzemni tako i
podzemni, objekti i ogromni zemljani radovi u terenu. U vezi sa tim nastaju novi problemi u oblasti
graevinarstva tj. problemi vezani za izgradnju i zatitu geoloke, a samim tim i prirodne sredine.
Rjeenje tih problema nije mogue bez detaljnog poznavanja geolokih uslova terena na kome ili u
kome se grade objekti ili izvode zemljani radovi. Zbog toga studenti graevinarstva treba da steknu
osnovna znanja iz oblasti geologije da bi kao budui inenjeri pri projektovanju i izgradnji objekata
mogli da uzmu u obzir sve one geoloke inioce koji utiu na uslove izvoenja i kasniju
eksploataciju objekata.
Programom predmeta je predvieno da studenti Graevinskog fakulteta steknu osnovna znanja iz
inenjerske geologije.
Geologija je prirodna i tehnika nauka o Zemlji (gr. geaZemlja, logosnauka). Ona se bavi
izuavanjem nastanka Zemlje, njenog sastava i strukture, procesa koji su djelovali u prolosti (a i
danas djeluju) u njenoj unutranjosti i na povrini.
Razvojem geologije dolo je do izdvajanja pojedinih disciplina: istorijska geologija, tektonika,
mineralogija, petrologija, dinamika geologija, leita mineralnih sirovina i dr.
Sa gledita izgradnje objekata najznaajnije primjenjene grane geologije su: inenjerska geologija,
hidrogeologija i primjenjena geofizika.
Hidrogeologija se bavi izuavanjem podzemnih voda. Geofizika je nauka koja se bavi
prouavanjem fizikih polja Zemlje.
Inenjerska geologija obuhvata grupu naunih disciplina koje se bave izuavanjem terena za
potrebe prostornog planiranja, projektovanja i graenja objekata u oblasti graevinarstva, rudarstva i
energetike. U uem smislu, prouava geoloku (graevinsku) sredinu (medij) kao prirodnu geoloku
konstrukciju, kao radnu, i kao ivotnu sredinu.
Po svom predmetu izuavanja, principima i metodama ona obezbeuje sintezu rezultata izuavanja
potrebnih za pravilnu ocjenu meusobnih utjecaja i odnosa prirodne geoloke konstrukcijeterena i
vjetake konstrukcijeobjekta. Poznata je i pod imenom geoloko inenjerstvo tj. nauna disciplina
koja se bavi primjenom geolokog znanja na inenjerske probleme.
Izuavanje terena kao podloge za graenje graevinskih, arhitektonskih, rudarskih i drugih objekata
bavi se vie naunih disciplina koje se skupa zovu geotehnika. Geotehnika obuhvata niz posebnih,
ali meusobno vezanih disciplina koje se mogu iskazati u dvije osnovne grupe:

Tabela 1:
I GRUPA
Inenjerska geologija
Mehanika tla
Mehanika stijena
Hidrogeologija

II GRUPA
Zemljani radovi
Temeljenje (fundiranje)
Podzemni radovi
Geotehniko inenjerstvo

Inenjerska geologija, mehanika tla, mehanika stijena i inenjerska hidrogeologija pripadaju

teorijsko-naunim, a zemljani radovi, fundiranje, podzemni radovi praktino-tehnikim
disciplinama.

Podjela inenjerske geologije

Unutar inenjerske geologije za potrebe graevinskih inenjera u praksi su izdvojene poddiscipline,

i to:
-

inenjerska petrologija, izuava fizika, mehanika i tehnoloka svojstva stijena, te njihovu

upotrebu kao geolokih graevinskih materijala

inenjerska geodinamika, izuava savremene geoloke i inenjerske procese, pojave i oblike,

sve u cilju odredbe znaaja i utjecaja na objekte i primjenu mjera otklanjanja uzroka
negativnih utjecaja i saniranja posljedice takvih procesa

regionalna inenjerska geologija, izuava uvjete izgradnje i eksploatacije objekata i resursa

u pojedinim podrujima u cilju racionalnog prostornog planiranja

specijalna inenjerska geologija, razmatra teorijska i praktina pitanja istraivanja i

projektovanja pri izgradnji naselja, industrijskih i graevinskih objekata visokogradnje i
niskogradnje, rudarskih povrinskih i podzemnih kopova, arhitektonsko-urbanistikih
objekata, te izuava inenjerskogeoloke uvjete pri zemljanim radovima, temeljenju,
odnosno predstavlja izravnu podlogu kompleksu geotehnikog inenjerstva

Inenjerska petrologija

Inenjerska petrologija se bavi izuavanjem fizikih, mehanikih i tehnolokih svojstava stijenskih

masa u cilju objektivizacije svojstava stijena i terena, kao realnih radnih sredina.
fizika svojstva stijena su: boja, specifina i zapreminska teina, poroznost, zbijenost,
stiljivost, vodopropusnost, vlanost, kapilarnost, lepljivost, bubrenje, provjetrivost, toplotna
svojstva, provodljivost zvuka (akustinost) i elektroprovodljivost, magnetinost i
radioaktivnost
mehanika svojstva stijena su: vrstoa, reoloka svojstva, tvrdoa, ilavost, habanje,
elastinost i plastinost, otpornost na smicanje, tiksotropnost
tehnoloka svojstva stijena su: obradljivost, drobljivost, buivost, lomljivost, rastresitost i
djelovanje mraza i vatre