You are on page 1of 13

POZDRAVI

Hallo - zdravo
Tschs! - ao, pozdrav kada odlazite
Willkommen dobrodosli
Herzlich Willkommen! dobro dosli (od srca), vise formalno

Vazno: prilikom telefonskih razgovora, rei do ponovnog sluanja - Auf Wiederhren!


DANI U SEDMICI
1. Montag (ita se montag)
Prvi dan u nedjelji posveen je Mjesecu der Mond
2. Dienstag (ita se diiinstag, ie=dugo i)
3. Mittwoch (ita se mitwoh)
Znai sredinu nedjelje Mitte der Woche
4. Donnerstag (ita se donerstag)
5. Freitag (ita se fraitag)
6. Samstag, Sonnabend ( ita se zamstag, zonabend)
7. Sonntag (ita se zontag)
Wochentage dani u nedelji
Welcher Tag ist heute? Koji je danas dan?
Danas je petak.

Heute ist Freitag.

SATI
Uhr Sat (kao predmet ili kada odgovaras koliko je sati)
Stunde Sat (kao jedan sat vrijeme)
Minute minuta
Sekunde skunda
Wie spt ist es? Koliko je sati? (Bukvalno Koliko je kasno?)
Nach poslije
Vor prije
Halb pola
Viertel - cetvrtina
Es ist zehn Uhr. Deset je sati.
Es ist halb zwei. Pola dva je.
Es ist viertel nach einz. Jedan i dvadeset je. ( Es ist ein Uhr zwanzig)
Es ist viertel vor einz. Dvadeset do jedan je. (Es sind 20 minuten vor einz)
Ich lerne eine Stunde. Ucim jedan sat.
Ich lerne zwei Stunden. Ucim dva sata.
ROD

Postoje tri roda:


der muki
die enski
das srednji

Imenice zavrsavaju na sljedece nastavke:

maskulin (der): -or, -ling, -(i)smus, -ig

Da bi to lake zapamtili, pravimo kvazi-rije, koja glasi der ig-ling-or-(i)smus

feminin (die): -ung, -keit, -schaft. (i)tt, -ik, ion, -heit, -ei

Kvazi rije je die Heit-ung-keit-ei-schaft-tion-(i)tt-ik

neutrum (das): -chen, -ma, -um, -ment, -lein, -tum

Kvazi rije je: das Tum-chen-ma-ment-um-lein


Naravno, postoje imenice, koje se ne zavravaju ni na jedan od ponuenih
nastavaka. Dakle, vraamo se na prvo i osnovno pravilo, kada je uenje
njemakog jezika u pitanju, a to je da je rod sastavni dio rijei i kao takva se
rije mora nauiti.

PADEZI I CLANOVI

Padei:

Nominativ (wer? was?) - Nominativ (tko? to?)


Genitiv (wessen?) - Genitiv (wessen?)
Dativ (wem?) - Dativ (kome?)
Akkusativ (wen? was?) - Akuzativ (koga? to?)

PITANJA

Ako elimo da postavimo pitanje na njemakom jeziku, imamo dvije mogunosti, tj.
moemo da postavimo:
- ja-nein Fragen, pitanja na koja emo dobiti potvrdu, da ili ne
- W-Fragen ili direktna pitanja
Da bi postavili W-Fragen, potrebno je da znamo W-Fragewrter, tj. upitne rijei na
njemakom

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

WER Ko?
WAS Sta?
WO Gdje?
WOHIN Kuda?
WOHER Odakle?
WANN Kada?
WARUM Zasto?
WIE Kako?
WELCHER Koji?

1. WER Ko?
Wer na njemakom ne znai gdje i nema veze sa engleskim where.

Wer geht jeden Tag mit Freunden ins Caf? - Ko svakog dana ide sa prijateljima u
kafi?

Wer je upitna rije, koja se deklinira, mijenja po padeima u njemakom.


7
Genitiv - Wessen iji (Wessen Buch ist das? ija je ovo knjiga? )
Dativ Wem kome (Wem gehrt dieses Buch? Kome pripada knjiga?)
Akuzativ Wen koga (Wen will er sehen? Koga on zeli vidjeti?)
2. WAS Sta?
Was sagen Sie? - ta kaete?
3. WO Gdje?
Trai odgovor u dativu.

Wo bist du? Gdje si ti? - Ich bin im Haus. (Ja sam u kuci.)

Vano! njemaki jezik striktno razlikuje wo-gdje mirovanje od wohin-kuda


kretanje
4. WOHIN Kuda?
Trai odgovor u akuzativu i ide sa glagolima, koji oznaavaju kretanje.
Wohin gehst du? Kuda ide?
5. WOHER Odakle?
Woher kommst du? Odakle dolazi?
6. WANN Kada?
Wann bist du geboren? Kada si roen?

7. WARUM Zato?
Warum kommst du nicht? Zato ne dolazi?
8. WIE Kako?
Wie heisst du? - Kako se zove
Wie se mnogo upotrebljava u kombinacijama i onda dobija novo znaenje Wie lange
koliko dugo, Wie viel - koliko

Ako u odgovoru koristimo vlastitu imenicu, to bi izgledalo ovako:

Wo bist du geboren? In Berlin. (Gdje si rodjen? U Berlinu)


Nema nikakvog lana uz Berlin. Ima izuzetaka, kada u nazivu samog mjesta ili drave
postoji lan.
(die Schweiz, die Trkei)

Kada su zajednike imenice u pitanju lan je obavezan.

Wo ist der Kse? Gde je sir?

Im Khlschrank. U friideru.

Ispred zajednikih imenica, odgovor na pitanje wo je uvijek u dativu.

Muki rod der


Srednji rod das
enski rod die

dativ dem
dativ dem
dativ der

Hin i her
1. Kretanje ka nama
- sve to se kree, dolazi odnekuda prema nama, se u njemakom odredjuje sa

her
Von oben her fllt Licht in den Raum. - Svijetlo nam dolazi odzogo u ovoj
prostoriji.
Pitanje je WOHER?
2. Kretanje od nas
- sve to ide od nas ima odrednicu
Nach Sden hin! na jug,
Hingehen
Pitanje je WOHIN?

hin

Line zamjenice

Negacija nicht ili kein


U njemakom jeziku postoje 2 naina, na koja moemo izvriti negaciju a to su:
- nicht
- kein
Ich hre dich nicht. Ne cujem te.
Ich habe kein Geld. Nemam novca.
Sie ist nicht hier. Ona nij ovdje.
Er hat keine Schwester. On nema sestru.
Kein je, mogli bismo rei negativni, neodreeni lan.

Vano!- prosto i jednostavno, ako u reenici imamo imenicu sa neodreenim lanom ili ako je
imenica u mnoini bez iega, poto neodreeni lan nema oblik u mnoini, pri negaciji takve
reenice, koristiemo negaciju kein.

Das ist ein Haus. Das ist kein Haus. - Ovo je kuca. Ovo nije kuca.
Ich habe eine Schwester. Ich habe keine Schwester. - Imam jednu sestru. Nemam
sestru.
Wir verkaufen Autos. Wir verkaufen keine Autos.
- Mi prodajemo auta. Mi ne
prodajemo auta.

U ostalim sluajevima, koristimo nicht:

glagol ( Ich schlafe. Ich schlafe nicht. Ja spavam. Ja ne spavam)

pridev ( Kuca je stara. Kuca nije stara. )


Das Haus ist alt. Das Haus ist nicht alt.

prilog ( Sie fahren schnell. Sie fahren nicht schnell. Oni voze brzo. Oni ne
voze brzo)

Vano!! Vlastitu imenicu uvek negiramo sa nicht. ( Das ist Ana. Das ist
nicht Ana. )

Imenicu sa prisvojnom zamenicom ispred nje. (Das ist meine Freundin. Das
ist nicht meine Freundin.)
MODALNI GLAGOLI

Modalni glagoli odreuju odnos prema radnji koju u reenici izraavamo glagolom.
Drugi glagol nakon modalnog glagola uvijek je u infinitivu i stoji na kraju reenice.

knnen (moi) sposobnost / mogunost:

Ich kann gut schwimmen. Ja mogu dobro plivati.


Wir knnen nicht weiter fahren. Ne mozemo voziti dalje.
Knnen Sie mir helfen? Mozete li mi pomoci.
Die Medikamente kann man nur mit Rezept kaufen.- Lijekovi se mogu samo sa
receptom kupiti.

drfen (smjeti) doputenje / zabrana:

Hier drfen Sie nicht rauchen!- Ovdje ne smijete pusiti.

mssen (morati) obveza / nunost:

Ich muss den Aufsatz bis morgen schreiben.- Moram napisati sastav do sutra.
Ich muss zum Hauptplatz.- Moram do glavnog trga.
Hier musst du den Namen angeben.- Ovdje moras staviti ime.

wollen (htjeti) elja / namjera:

Wir wollen am Wochenende an die Ostsee fahren.- Mi zelimo za vikend putovati na


istocno more.
Ich will dich heiraten. Zelim te vjencati.
Wollen wir etwas essen? Hocmo li nesto jesti?

sollen (trebati) obveza / ponavljanje nekog zahtjeva:

Du sollst deiner Oma helfen. Trebas pomoci svojoj baki.


Der Arzt sagt, ihr sollt mehr Obst essen. Doktor kaze, trebate jesti vise voca.
Soll ich den Notarzt rufen? Trebam li zvati doktora?

mgen (voljeti, sviati se) simpatija, privrenost


modalni glagol mgen stoji samostalno u reenici.

Ich mag keine Schokolade.- Ne volim cokoladu.


Ich mag trkisches Essen. Volim tursku hranu.

mchten (eljeti, htjeti) elja

Ich mchte mit Frau Riedel sprechen. Zelim razgovarati sa gospodjom Riedel.
Wie mchten die Deutschen am liebsten wohnen?- Kako nijemci najvise zele zivjeti?
Ich mchte eine Massage haben. Zelim masazu.

Modalni glagoli mogu se pojaviti i bez drugog glagola ako je kontekst jasan.

Ich muss zum Arzt.- Moram kod doktora.


Du kannst es nicht! Ti to ne mozes.

Konjugacija modalnih glagola:

knnen

ich kann

wir knnen

du kannst

ihr knnt

er, sie, es kann

sie, Sie
knnen

drfen
ich darf

wir drfen

du darfst

ihr drft

er, sie, es darf

sie, Sie drfen

mssen
ich muss

wir mssen

du musst

ihr msst

er, sie, es
muss

sie, Sie mssen

wollen
ich will

wir wollen

du willst

ihr wollt

er, sie, es will

sie, Sie wollen

sollen
ich soll

wir sollen

du sollst

ihr sollt

er, sie, es soll

sie, Sie sollen

mgen
ich mag

wir mgen

du magst

ihr mgt

er, sie, es mag

sie, Sie mgen

mchten
ich mchte

wir mchten

du mchtest

ihr mchtet

er, sie, es mchte

sie, Sie mchten

Modalne glagole povezujemo i s neodreenom zamjenicom man uvijek u 3. licu


jednine.
man
man
man
man

kann Hier kann man gut essen. (Ovdje se moze dobro jesti)
muss Das muss man noch heute machen. (To se mora jos danas uraditi)
soll Das soll man wiederholen.(To se treba ponoviti)
darf In diesem Raum darf man rauchen.(U ovoj prostoriji se smije pusiti)

der Wochentag (die Wochentage) dan u


sedmici
die Stunde (die Stunden) sat (kao
vrijeme)

viertel cetvrtina
ist je
der Tisch (die Tische) sto

die Minute (die Minuten) minuta

der Pullover (die Pullover) dzemper

die Sekunde (die Skunden) sekunda

der Wohnwagen (die Wohnwagen) auto


za stanovanje

nach poslije
vor - prije
halb pola

die Lampe (die Lampen) lampa


die Jacke (die Jacken) jakna

das Bett (die Betten) krevet

fahren voziti

das T-Shirt (die T-Shirts) majica

schnell brzo

das Bauernhaus (die Bauernhuser) seoska kuca

langsam sporo

die Frage (die Fragen) pitanje


das Fragewort (die Fragewrter) upitna
rijec
der Freund (die Freunde) prijatelj
sagen reci
sein biti
gehen ici
kommen doci
gebohren rodjen
der Kse (die Kse) sir
oben gore
fallen padati
das Licht (die Lichter) svjetlost, lampa
der Raum (die Rume) prostorija
der Sden jug
der Norden sjever
der Osten istok
der Westen zapad
hren cuti
das Geld novac
hier ovdje

schwimmen plivati
weiter dalje
das Medikament (die Medikamente)
lijek
das Rezept (die Rezepte) recept
rauchen pusiti
der Aufsatz (die Aufstze) sastav
der Morgen (die Morgen) sutra, jutro
bermorgen prekosutra
gestern juce
der Hauptplatz (die Hauptpltze) glavni
trg
das Wochenende (die Wochenende)
vikend
heiraten vjencati
essen jesti
die Oma (die Omas) baka, nana
der Artzt (die rtzte) doktor
mehr vise
das Obst voce
das Gemse povrce
rufen zvati

die Schwester sestra

die Schokolade (die Schokoladen)


cokolada

das Auto (die Autos) auto

trkisch turski

verkaufen prodavati

die Frau (die Frauen) zena

kaufen kupovati

sprechen pricati, govoriti

schlafen spavati

wohnen stanovati

alt star

die Massage (die Massagen) masaza

jung mlad

wiederholen - ponavljati

You might also like