Professional Documents
Culture Documents
Poglavlje 9-Izolacijski Radovi PDF
Poglavlje 9-Izolacijski Radovi PDF
9. POGLAVLJE
IZOLACIJSKI RADOVI
NARUITELJ:
HRVATSKE VODE
IZRADILI:
Koordinator:
Voditelj izrade:
Suradnici:
9. POGLAVLJE
IZOLACIJSKI RADOVI
SADRAJ
9-00
9-01
9-02
9-03
IZOLACIJSKI RADOVI
9. POGLAVLJE
IZOLACIJSKI RADOVI
9-00
OPE NAPOMENE
U ovom 9. poglavlju OTU propisuju se minimalni zahtjevi kakvoe za materijale,
proizvode i radove koji se koriste kod izvoenja izolacijskih radova. OTU su pisani na
nain da su dio ugovora, a da se uvjeti koji se odnose na posebne radove ukljue u ugovor
kao Posebni tehniki uvjeti (PTU).
Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izraeni u skladu s normama i
tehnikim propisima navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako nije navedena niti jedna
norma obvezna je primjena odgovarajuih EN (europska norma). Ako se u meuvremenu
neka norma ili propis stavi van snage, vait e zamjenjujua norma ili propis.
Izvoa je duan dokazati zadovoljavajuu kakvou upotrijebljenih materijala, radova i
proizvoda u skladu sa vaeim zakonima, propisima i normama.
Izvoa moe predloiti primjenu priznatih tehnikih pravila (normi) neke inozemne
normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloenja i
odobrenja nadzornog inenjera. Tu promjenu nadzorni inenjer odobrava uz suglasnost
projektanta. Izvoa je duan promjenu unijeti u izvedbeni projekt.
9-00.1
DEFINICIJE
Opi pojmovi i izrazi te njihovo znaenje u ovim Opim tehnikim uvjetima navedeni su
u 0. poglavlju. Ovdje se definiraju samo neki izrazi koji nisu dani u 0. poglavlju, a odnose
se na ovo poglavlje.
Hidroizolacijska zatita je skup arhitektonsko-graevinskih mjera, iji je cilj zatititi
pojedine graevinske elemente i graevinu u cjelini od prodora vode i vlage, da bi se
osiguralo njihovo predvieno vrijeme trajanja i da bi se osigurali uvjeti za zdravi boravak
u prostorima graevine.
Hidroizolacija je poseban zavrni sloj koji ima funkciju spreavanja prodora vode i vlage
u graevinske elemente i u prostorije graevine.
Hidroizolacija ravnog krova je sloj koji ima zadau sprijeiti prodiranje oborinske vode
u slojeve krova i time u unutranjost zgrade. Hidroizolacija je najjae napregnuti sloj
ravnog krova koji mora odoljeti brojnim nepovoljnim utjecajima: UV zraenju, visokim i
niskim temperaturama, snijegu, tui, vjetru, atmosferskim oneienjima, dimu, leteoj
vatri i zraeoj toplini, mehanikim optereenjima kod koritenja krovne povrine,
deformacijama podloge. Zato se kod krovnih hidroizolacija postavljaju najvii zahtjevi na
svojstva materijala hidroizolacijskog sloja i na sigurnost izvedbe kvalitetne hidroizolacije
u gradilinim uvjetima.
Pod slojem za zatitu gornje povrine hidroizolacije podrazumijeva se prekrivanje
krovne hidroizolacije radi njene zatite od UV zraenja te mehanikih, toplinskih i
atmosferskih utjecaja.
Nosiva stropna ploa slui kao podloga za daljnju izgradnju slojeva krova. Ona ima
zadau zatvoriti prostor zgrade prema gore, preuzeti vanjsko optereenje i optereenje
vlastite teine krova te ovisno o materijalu i povrinskoj masi obaviti i zadae toplinske
akumulacije, zvune zatite i zatite od irenja poara.
Stranica 9-1
IZOLACIJSKI RADOVI
Parna konica ili parna brana uvijek se ugrauje ispod toplinsko-izolacijskog sloja.
Zadaa tog sloja je sprijeiti da previe vodene pare iz unutranjosti zgrade prodire u sloj
toplinske izolacije i tamo se kondenzira. Dimenzioniranje parne konice (prua manji
otpor prolazu vodene pare, npr. polietilenska folija) odnosno parne brane (proputa samo
neznatnu koliinu pare, npr. bitumenska traka s ulokom aluminijske folije) mora se
provesti proraunom difuzije vodene pare kroz konstrukciju krova. Sloj parne brane moe
vriti i funkciju privremene hidroizolacije za vrijeme graenja. Kod podloga izvedenih od
predgotovljenih elemenata s rekama koje proputaju zrak, parna konica/brana obavlja
istovremeno i funkciju zrane brane, tj. sprijeava prodor toplog zraka iz prostorije, koji
sadri mnogo vlage, u slojeve krova.
Ravni krov je sloena konstrukcija koja titi graevinu od prodora atmosferske vode i
vlage kroz tu konstrukciju izvedbom neprekinute vodonepropusne opne hidroizolacije,
te osigurava traene mikroklimatske uvjete izvedbom toplinske izolacije. Upravo
neprekinutost vodonepropusne opne definira neku konstrukciju kao ravni krov, za razliku
od ljuskastog (stepenastog) prekrivanja pojedinanim elementima pokrova, koji se
meusobno preklapaju, to definira kosi krov.
Razdjelni sloj za izjednaenje tlaka vodene pare ispod hidroizolacije treba zatititi
hidroizolaciju od hrapave podloge i/ili sprijeiti posljedice kemijske nepodnoljivosti
izmeu materijala hidroizolacije i materijala toplinske izolacije. Sloj za izjednaenje tlaka
pare, koji se ugrauje ispod krovne hidroizolacije, treba omoguiti izjednaenje lokalnih
tlakova vodene pare koja potjee od eventualno ugraene ili difuzijske vlage te smanjiti
prenoenje pomicanja donjih slojeva krova na sloj hidroizolacije. On omoguuje i vlastito
pomicanje krovne hidroizolacije, bez pojave veih naprezanja, kod promjena temperature.
Navedene funkcije sloja za izjednaenje tlaka vodene pare uvijek su zadovoljene kod
slobodnog polaganja hidroizolacije ili njenog tokastog ili trakastog lijepljenja pa u tom
sluaju izvedba posebnog sloja za izjednaenje tlaka vodene pare nije potrebna.
Zatitnorazdjelni sloj koji se nalazi izmeu nosivog sloja i parne brane ima zadau
zatititi parnu branu od hrapave povrine podloge i/ili kemijskih utjecaja iz podloge.
Osim toga on treba premostiti male pukotine od stezanja i naprezanja nosive konstrukcije.
Za ovu se svrhu najee koristi geotekstil. Od posebnog razdjelnog sloja se moe
odustati, u sluaju podloge bez veih pukotina i izboina, ako se parna brana slobodno
polae ili se tokasto odnosno trakasto lijepi na podlogu.
Toplinska izolacija ima zadau ograniiti gubitke topline (tedi energiju), omoguiti
postizanje ugodne mikroklime u prostoru ispod ravnog krova te sprijeiti kondenzaciju
vodene pare na povrini stropa (a time i razvoj gljivica i plijesni). Minimalna potrebna
vrijednost toplinske izolacije ravnog krova odreena je tehnikim propisima i kod
projektiranja krova treba dokazati da su ti zahtjevi iz propisa zadovoljeni. Kao toplinsko
izolacijski materijali za ravne krovove danas se najvie koriste razne tvrde sintetike
pjene (ekspadirani ili ekstrudirani polistiren, poliuretan,) i ploe od kamene vune.
Stranica 9-2
IZOLACIJSKI RADOVI
9-00.2
Stranica 9-3
IZOLACIJSKI RADOVI
Stranica 9-4
IZOLACIJSKI RADOVI
9-00.3
Stranica 9-5
IZOLACIJSKI RADOVI
Takvi manji popravci koje treba odmah izvesti su, kao na primjer:
ako se laka zatita na neprohodnim krovovima sprala ili osipala, povrinu treba
ponovo obojiti odgovarajuom bojom za krovove.
Osim navedenih treba obavljati i druge manje popravke koji imaju za cilj produiti
trajnost hidroizolacijske zatite i ravnog krova.
Sve te radove treba izvoditi struni izvoa specijaliziran za tu vrstu radova.
Na ravnom krovu treba obavljati redoviti pregled dva puta godinje.
Stranica 9-6
IZOLACIJSKI RADOVI
9-01
9-01.1
9-01.1.1
Vodonepropusni premazi
Opis radova
Vodonepropusni premazi se izvode s unutarnje strane betonske konstrukcije koja je u
dodiru s terenom, a ovisno o namjeni graevine te o hidrolokim i geomehanikim
karakteristikama terena na kojem se graevina izvodi, projektom e biti odreena potreba
i vrsta hidroizolacijske zatite i s vanjske strane.
Rad obuhvaa nanoenje vodonepropusnog premaza preko unutranjh betonskih povrina.
Projektom se definira potrebna otpornost premaza na pozitivni, odnosno negativni
pritisak vode, otpornost betona na vodonepropusnost, soli, kiseline i druge agresivne tvari
te potreba za ispunjenjem zahtjeva za objekte za prikupljanje, uvanje i pripremu pitke
vode.
Opis izvoenja radova
Nanoenje premaza vri se prema naputku proizvoaa, a ono moe biti nanoenje
etkom, nanoenje gladilicom, prskanje pod tlakom ili na neki drugi nain.
Vodonepropusni premaz ugrauje se samo kada su zavreni procesi slijeganja i
stabilizacije objekata koji bi mogli uzrokovati pretjerane deformacije ili oteenja
podloge (pucanje, pomaci, i sl.) - takvo stanje obino nije dostino prije 6 mjeseci od
zavretka betoniranja konstrukcije. U svakom sluaju vodonepropusni premaz se ne smije
ugraivati na betonske podloge koje nisu starije od 30 dana.
Nanoenje vodonepropusnog premaza moe biti u vie slojeva, ovisno o uputstvima
proizvoaa. Pojedini sloj moe biti armiran mreicom, to je takoer ovisno o
uputstvima proizvoaa.
Materijal
Vodonepropusni premazi su tvorniki pripravljeni proizvodi koji mogu biti
jednokomponentni ili viekomponentni. Izvoa e prije nabave premaza upoznati
nadzornog inenjera s dokazom upotrebljivosti materijala u originalu kojeg predlae
primijeniti i tek po odobrenju nadzornog inenjera moe predloeni premaz nabaviti i
ugraditi.
Kontrola kakvoe
Prije poetka izvedbe hidroizolacijskih radova izvoa je duan pribaviti dokaze
upotrebljivosti svih materijala i dostaviti ih nadzornom inenjeru na odobrenje najmanje 20
dana prije poetka radova.
Kontrola kvalitete nanesenog premaza vri se u svemu prema odredbama ovih OTU.
Izraeni vodonepropusni premaz mora biti ravnih i glatkih povrina jednakomjerno
nanesen po cijeloj tretiranoj povrini.
Stranica 9-7
IZOLACIJSKI RADOVI
9-01.2.1
hidroizolacijske trake na bazi bitumena, koje mogu biti bez uloka ili sa ulokom
od staklene tkanine, staklenog voala, poliesterskog filca, aluminijske folije,
bakrene folije.
bitumen.
Kontrola kakvoe
Prije poetka izvedbe hidroizolacijskih radova izvoa je duan pribaviti dokaze
upotrebljivosti svih materijala i dostaviti ih nadzornom inenjeru na odobrenje najmanje 20
dana proje poetka radova.
Svojstva bitumena i ispitivanje kakvoe definirano je vaeim HRN EN 1427, HRN EN
1426, HRN EN 12593, HRN EN ISO 2431 i DIN 53215 te DIN 51755 i DIN 53150.
Stranica 9-8
IZOLACIJSKI RADOVI
Upute za ugradnju i njegu daje proizvoa. Plohe na koje se nanosi bitumen moraju biti
ravne, suhe i iste.
Pri izvedbi se kontrolira debljina nanijetoga sloja, koja treba iznositi 2 - 3 mm.
Ispitivanje kvalitete hidroizolacijskih traka na bazi bitumena odreuju hrvatske norme za
tu vrstu materijala navedene u ovim OTU-a.
Kontrola kvalitete provodi se tekuim ispitivanjima svojstava hidroizolacijskih traka kao i
svojstava na spojevima, kako je dano odredbama ovih OTU.
Zatita hidroizolacije izvodi se prema projektu i potrebno ju je u cijelosti provesti tijekom
izvoenja.
Nain preuzimanje radova
Preuzimanje radova od strane nadzornog inenjera provodi se na osnovu svih provjera
kvalitete materijala i radova od strane izvoaa i priloenih dokaza upotrebljivosti za
ugraene materijale od ovlatenih tijela.
Obraun radova
Rad se mjeri prema kvadratnom metru (m2) izolirane povrine. U jedininoj cijeni
obuhvaena je nabava i doprema svih potrebnih materijala, sav pomoni materijal
potreban za pripremu i nanoenje izolacijskog materijala, rad na pripremi ploha i
izolacijskog sredstva te premazivanje i zatita hidroizolacije.
9-01.2.2
Stranica 9-9
IZOLACIJSKI RADOVI
Da bi zavarivanje vruim zrakom bilo kvalitetno, temperatura okolnog zraka treba
iznositi najmanje +5C, a temperatura vrueg zraka prema specifikaciji proizvoaa, a
prosjeno izmeu 450C do 500C. Prije poetka rada preporua se izvesti probno
zavarivanje kako bi se utvrdila najpovoljnija temperatura vrueg zraka. Za zavarivanje
vruim zrakom mogu se koristiti runi ureaji za zavarivanje ili (za horizontalne
konstrukcije) samohodni strojevi za zavarivanje (brzina rada 3 do 3.5 metra spoja/minuti).
Zavarivanje traka sredstvom za hladno zavarivanje moe se s uspjehom izvoditi kod
temperature okolnog zraka od najmanje +10C i relativne vlanosti zraka do 80%. I ovdje
se preporuaju izvesti probna zavarivanja.
Nakon to se zavareni spoj ohladi na temperaturu okolnog zraka (potrebno nekoliko
minuta), odnosno nakon to sredstvo za otapanje potpuno ispari (potrebno oko 5 sati),
spoj traka postaje i ostaje trajno vodonepropustan i sposoban izdrati visoka naprezanja.
Da bi se lokalizirala eventualna mjesta spoja, s grekom zavarene spojeve treba
kontrolirati po itavoj njihovoj duljini ispitnom iglom" (odvija) ili puhanjem zraka s
runim ureajem za zavarivanje vruim zrakom. Na mjestima s grekom vrh ispitne
"igle" prodre u preklop spoja, odnosno struja zraka podigne rub gornje trake. Ovako
utvrena mjesta s grekom treba ponovo nepropusno zavariti vruim zrakom.
Materijal
Materijal za opisanu hidroizolaciju ini hidroizolacijska traka na bazi sintetskih polimera,
koji mogu biti termoplasti odnosno elastomeri (PVC, TPO, PIB, VAE, PE, PP,....),
termoplastini elastomeri (CSM,...) ili elastomeri (EPDM, IIR, CR,...). Trake mogu biti
ojaane odgovarajuim ulokom ili kairane.
Kontrola kakvoe
Prije poetka izvedbe hidroizolacijskih radova izvoa je duan pribaviti dokaze
upotrebljivosti svih materijala i dostaviti ih nadzornom inenjeru na odobrenje najmanje 20
dana proje poetka radova (EN 13956).
Upute za izvedbu i zatitu daje proizvoa. Plohe na kojima se izvodi hidroizolacijska
zatita moraju biti ravne, suhe i iste.
Ispitivanje kvalitete hidroizolacijskih traka na bazi sintetskih polimera odreuju hrvatske
norme za tu vrstu materijala navedene u ovim TU-a.
Kontrola kvalitete provodi se tekuim ispitivanjima svojstava hidroizolacijskih traka kao i
svojstava na spojevima, kako je dano odredbama ovih OTU.
Zatita hidroizolacije izvodi se prema projektu i potrebno ju je u cijelosti provesti tijekom
izvoenja.
Nain preuzimanja radova
Preuzimanje radova od strane nadzornog inenjera provodi se na osnovu svih provjera
kvalitete materijala i radova od strane izvoaa i priloenih dokaza upotrebljivosti za
ugraene materijale od ovlatenih tijela.
Obraun radova
Rad se mjeri prema kvadratnom metru (m2) izolirane povrine. U jedininoj cijeni
obuhvaena je nabava i doprema svih potrebnih materijala, sav pomoni materijal
potreban za pripremu i nanoenje izolacijskog materijala, rad na pripremi ploha i
izolacijskog sredstva te zatita hidroizolacije.
Stranica 9-10
IZOLACIJSKI RADOVI
9-01.3
9-01.3.1
Opis radova
Rad obuhvaa izradu hidroizolacije prema projektu, na povrinama koje e nakon
dovrenja izgradnje biti zatrpane (unutarnje plohe upornjaka, stupita, temelji).
Opis izvoenja radova
Betonske plohe koje e nakon zavretka izgradnje biti zatrpane zemljom zatiuju se
izvedbom hidroizolacije na bazi polimera ili bitumenom. Hidroizolacija se propisuje
projektom, a u pravilu se sastoji od jednog ili dva premaza. Slojevi se nanose na suhe i
iste betonske plohe pri temperaturama viim od 100C i suhom vremenu. Slojevi u
potpunosti prekrivaju betonske plohe ravnomjernom debljinom.
Zahtjevi kakvoe
Svojstva bitumena propisana su standardom HRN B.H4.050, a ispitivanje kakvoe
propisano je HRN U.M8.010 i moraju zadovoljiti uvjete propisane u HRN B.H4.050, to
provodi, odnosno brine se proizvoa izolacijskog materijala. Upute za ugradnju i njegu
daje proizvoa (EN 13967 i EN 13941).
Plohe na koje se izvodi hidoizolacija moraju biti ravne, suhe i iste. Kontrola, koju
provodi nadzorni inenjer, sastoji se u pregledu povrina prije nanoenja hidroizolacije,
kontroli ispravnosti nanoenja, jednolinosti nanoenja te potpunoj prekrivenosti povrina
koje se zatiuju.
Nain preuzimanja radova
Preuzimanje radova od strane nadzornog inenjera provodi se na osnovu svih provjera
kvalitete materijala i radova od strane izvoaa i priloenih atesta za ugraene materijale
od ovlatenih tijela.
Obraun radova
Rad se mjeri po m2 izolirane povrine. U jedininoj cijeni obuhvaena je nabava i
doprema bitumena, sav pomoni materijal potreban za pripremu i nanoenje izolacijskog
materijala, rad na pripremi ploha i izolacijskog sredstva te premazivanje.
9-01.3.2
Vodonepropusni premazi
Opis radova, opis izvoenja radova, materijali, zahtjevi kakvoe, nain preuzimanja
radova i obraun radova, opisan je u toki 9-01.1.1 ovih OTU.
9-01.3.3
Stranica 9-11
IZOLACIJSKI RADOVI
neravnine pahtlanjem. Ploha koja se izolira mora biti suha, ista i ravna. Ravnost se
mjeri letvom duljine 4 m, a doputeno odstupanje iznosi najvie 10 mm.
Izvedba hidroizolacije od gotovih traka zahtijeva hrapavost i to manju od 2 mm za
jednoslojnu i manje od 1,5 mm za dvoslojnu izolaciju. Hrapavost se odreuje
razastiranjem pijeska (0,2 - 0,5 mm).
Prema sredstvima koja se koriste razlikuju se dvije skupine:
1.
2.
IZOLACIJSKI RADOVI
Svojstvo
jedinica mjere
uvjet
Povrinska masa uloka od
175 (250) a
g/m2
poliesterskog filca
Udio punila u bitumenskoj
% (m/m)
40
masi
Debljina sloja bitumenske
< 0,5
mm
mase iznad uloka
(0,5 1,3) a
Najvea vlana sila (uzduno,
N
550
popreno, dijagonalno)
Istezanje pri najveoj vlanoj
sili (uzduno, popreno,
%
30
dijagonalno)
Vodonepropusnost (2 bara / 24
-vodonepropusna
sata)
Upijanje vode
%
5
Ponaanje pri niskim
bez pukotina pri
temperaturama
-savijanju
(0 C, r = 35 mm)
Otpornost na visokim
- + 90
temperaturama
Toka razmekanja
bitumenske mase:
C
120
- elastomerna
C
150
- plastomerna
Savitljivost pri niskoj
temperaturi
C
10
-elastomerna
5
-plastomerna
2
Posmina vrstoa
N/mm
navesti
2
vrstoa veze
N/mm
navesti
Kompatibilnost pri
navesti
zagrijavanju
Otpornost prema zbijanju
otporna
asfaltnog sloja
Ponaanje pri ugradnji
navesti
lijevanog asfalta
a
U sluaju kad se zatitni sloj izvodi od valjanog asfalta.
b
Odnosi se na originalno upotrijebljeni uloak.
postupak ispitivanja
DIN 18192 b
TP-BEL-B, Teil 1, 3.8
TP-BEL-B, Teil 1,
3.13
HRN EN 12311-1
HRN EN 12311-1
HRN EN 1928,
Metoda B
HRN EN 14223
HRN EN 1109
HRN EN 1110
HRN EN 1427
HRN EN 1109
HRN EN 13653
HRN EN 13596
HRN EN 14691
HRN EN 14692
HRN EN 14693
Stranica 9-13
IZOLACIJSKI RADOVI
Tablica 9-01.3.2-2
Svojstvo
Debljina trake, niti na jednom
mjestu manja od
Debljina sloja bitumenske mase
ispod uloka
Udio bitumena, najmanje
Tablica 9-01.3.2-3
Svojstvo
jedinica
mjere
4 mm
5 mm
mm
3,6
4,5
mm
1,8
3,0
g/m2
3200
4200
uvjet
HRN EN 1849-1
TP-BEL-B,
3.13
DIN 52123
Teil
1,
uvjet
ljepljenje zavarivanje
Stranica 9-14
postupak ispitivanja
postupak ispitivanja
HRN EN 1849-1
DIN 52123
DIN 18191 a
TP-BEL-B, Teil 1,
3.13
HRN EN 12311-1
HRN EN 12311-1
HRN EN 1928
HRN EN 14223
HRN EN 1109
HRN EN 1110
HRN EN 1427
HRN EN 13653
IZOLACIJSKI RADOVI
Tablica 9-01.3.2-4
Svojstvo
jedinica
mjere
Udio bitumena
mas. %
oksidirani
bitumen bez
dodatka punila
uvjet
100
80 do 125
80 do 135
10
- 10
HRN
1427
HRN
12593
N/mm2
0,07
navesti
RVS 15.361
Vrsta punila
Toka razmekanja
bitumenske mase
Toka loma po Fraassu
vrstoa na smik pri 50
C
oksidirani bitumen
s dodatkom punila
uvjet
50
mineralno i/ili
vlakna
postupak
ispitivanja
DIN 1996-6
EN
EN
Epoksidna smola:
Epoksidna smola treba biti bez otapala i punila, niske viskoznosti, otporna na visoke
temeperature i mora zadovoljiti uvjete iz tablice 9-01.3.2-5.
Tablica 9-01.3.2-5
Svojstvo
Viskoznost kod 12 C
Ostatak nakon arenja
Vrijeme mijeanja i obrade
Otvrdnjavanje:
- tvrdoa nakon 7 dana,
- vrijeme otvrdnjavanja kod
normalne klime,
- vrijeme otvrdnjavanja kod
12 C i 85 % relativne
vlanosti zraka.
Udio nehlapljivih sastojaka
jedinica mjere
uvjet a
postupak ispitivanja
TL-BEL-EP, 3.2.1
HRN EN ISO 3219
TL-BEL-EP, 3.2.2
EN ISO 3451-1
TP-BEL-EP, 3.2.3
mPa s
4000
% (m/m)
min
10
--
60
18
40
% (m/m)
98
TP-BEL-EP, 3.2.6
HRN EN ISO 3251
2,5
TP-BEL-EP, 3.2.8
TP-BEL-EP, 3.2.4
HRN EN ISO 2815
Stranica 9-15
IZOLACIJSKI RADOVI
Pijesak za posipavanje
Pijesak za posipavanje i obradu epoksidnom smolom mora biti kvarcni, uvjeta kvalitete
prema tablici 2010-3.
Pijesak se uzorkuje sukladno normi HRN EN 932-1, a prireuje za ispitivanje prema
normi HRN EN 932-2.
Kontrolu kvalitete obavlja izvoa o vlastitom troku uporeujui ishode s atestima
proizvoaa.
Naruitelj radova provodi kontrolno ispitivanje na barem jednom uzorku od svakog
ugraenog materijala po 1000 m2 izolirane plohe. Ishodi ovih ispitivanja osnova su za
preuzimanje radova.
Tablica 9-01.3.2-2
Svojstvo
Zrnavost 0,1/0,8 mm:
- udio zrnja < 0,063 mm,
- podmjerna zrna,
- nadmjerna zrna,
Zrnavost 0,5/1,2 mm:
- udio zrnja < 0,063 mm,
- podmjerna zrna,
- nadmjerna zrna,
jedinica mjere
uvjet
% (m/m)
% (m/m)
% (m/m)
0,5
5
10
% (m/m)
% (m/m)
% (m/m)
0,3
5
10
postupak ispitivanja
HRN EN 933-1
Stranica 9-16
IZOLACIJSKI RADOVI
9-02
Materijal
Materijali za hidroizolaciju ravnog krova su:
hidroizolacijske trake na bazi bitumena, koje mogu biti bez uloka ili sa ulokom
od staklene tkanine, staklenog voala, poliesterskog filca, aluminijske folije,
premazi i nanosi.
Za izvedbu parne konice/parne brane koriste se gore navedeni materijali u skladu sa
proraunom difuzije vodene pare u sklopu graevinsko-fizikalnih projekata.
Toplinsko izolacijski materijali za ravne krovove su razne tvrde sintetike pjene
(ekspadirani ili ekstrudirani polistiren, poliuretanska i fenolna pjena) i ploe od kamene
vune, sve u obliku predgotovljenih ploa i filceva. Odabir vrste toplinsko-izolacijskog
materijala i dimenzioniranje predmet su graevinsko-fizikalnih prorauna, u ovisnosti od
uvjeta koritenja graevine i prostora ispod ravnog krova.
Prije poetka radova izvoa je duan dokazati traenu kakvou materijala i graevinskih
proizvoda koju namjerava upotrijebiti u skladu sa zahtjevima iz projektne dokumentacije
i ovih OTU.
Opis izvoenja radova
Nosiva stropna ploa moe se izvesti u padu ili se na njoj izvodi dodatni sloj betona u
padu.
Betonska podloga u padu premazuje se hladnim bitumenskim prednamazom (bitumenska
emulzija).
Na hladni prednamaz dolazi sloj za izjednaenje, koji ima zadau da zatiti parnu branu
od hrapave povrine podloge i/ili kemijskih utjecaja iz podloge. Osim toga, on treba
premostiti male pukotine od stezanja i naprezanja nosive konstrukcije. Za ovu se svrhu
najee koristi sintetiki voal. Od posebnog razdjelnog sloja se moe odustati u sluaju
podloge bez veih pukotina i izboina, ako se parna brana slobodno polae ili tokasto
odnosno trakasto lijepi na podlogu.
Stranica 9-17
IZOLACIJSKI RADOVI
Zatim se izvodi sloj parne konice ili parne brane. On se uvijek ugrauje ispod toplinskoizolacijskog sloja. Njegova zadaa je sprijeiti da previe vodene pare iz unutranjosti
zgrade prodire u sloj toplinske izolacije i tamo se kondenzira. Dimenzioniranje parne
konice (prua manji otpor prolazu vodene pare, npr. polietilenska folija), odnosno parne
brane (proputa samo neznatnu koliinu pare, npr. bitumenska traka s ulokom
aluminijske folije) mora se provesti proraunom difuzije vodene pare kroz konstrukciju
krova. Sloj parne brane moe vriti i funkciju privremene hidroizolacije za vrijeme
graenja. Kod podloga izvedenih od predgotovljenih elemenata s rekama koje proputaju
zrak, parna konica/brana obavlja istovremeno i funkciju zrane brane, tj. sprijeava
prodor toplog zraka iz prostorije koji sadri mnogo vlage, u slojeve krova.
Trake parne brane na mjestima spajanja moraju biti meusobno nepropusno zavarene. Za
uobiajene uvjete koritenja zgrade mehaniko privrivanje slojeva krova kroz sloj
parne brane obino ne kodi njenoj funkciji. Kod svih prikljuaka, prodora i zavretaka
krova parna brana se podie u vertikalu do gornje povrine sloja toplinske izolacije i
nepropusno spaja na vertikalne graevne elemente.
Zatim se izvodi sloj toplinske izolacije. Zadaa sloja toplinske izolacije je da:
Stranica 9-18
IZOLACIJSKI RADOVI
tehnika zavarivanjem;
tehnika ljepljenjem;
Stranica 9-19
IZOLACIJSKI RADOVI
samoljepive trake.
Za ispravno funkcioniranje krovne hidroizolacije na bazi polimera odluujuu ulogu ima
kvaliteta spajanja krovnih traka u gradilinim uvjetima. Da bi taj spoj bio kvalitetan,
spajanje se mora moi obaviti brzo, jednostavno, sigurno, lako provjerljivo, spajanje mora
po mogunosti biti neovisno o vremenskim uvjetima, a sam spoj mora biti funkcionalan
odmah nakon spajanja. Kao tehnike spajanja traka najee se koristi zavarivanje vruim
zrakom ili sredstvom za hladno zavarivanje (otapanje). Kontaktne povrine traka (suhe i
bez oneienja) na mjestu spajanja zagriju se vruim zrakom do plastinog stanja ili se
sredstvom za otapanje ravnomjerno namoe i zatim meusobno umjereno pritisnu
silikonskim ili metalnim pritisnim valjkom.
Hidroizolacijske trake na bazi polimera spajaju se na gradilitu u neprekinuti, vrlo
fleksibilni (gipki, prilagodljivi), hidroizolacijski sloj. Ove se trake uvijek polau u jednom
sloju. Obzirom na njihovu veliku postojanost na vremenske utjecaje, uglavnom nije
potrebna posebna zatita njihove gornje povrine.
Polaganje hidroizolacijskih traka na bazi sintetskih polimera mora biti takvo da se osigura
trajno njihov poloaj, tj. da se sprijei njihovo pomicanje i oteenje sloja hidroizolacije
usljed sisajueg djelovanja vjetra.
Hidroizolacijske trake na bazi polimera mogu se polagati na tri naina:
ljepljenjem za podlogu.
Mogua je i odreena kombinacija navedenih naina polaganja.
Dodatno optereenje i mehaniko privrenje osigurava od pomicanja takoer i druge
funkcionalne slojeve krova, koji se nalaze ispod sloja hidroizolacije, pa se kod takvog
naina polaganja krovnih traka i ti slojevi krova mogu slobodno poloiti. Ove
hidroizolacijske krovne trake mogu se polagati ljepljenjem samo u sluaju kad je poloaj
donjih slojeva krova ve osiguran.
Nakon zavretka polaganja krovne hidroizolacije od traka na bazi sintetskih polimera,
ukljuivo pregleda i eventualnih popravaka spojeva izmeu traka, preporua se ispitati
njezinu vodonepropusnost tako da se na krov izlije stupac vode visine oko 10 cm
Stranica 9-20
IZOLACIJSKI RADOVI
premazi,
nanosi.
Premazi
Premazi su fleksibilni hidroizolacijski materijali na bazi uretana, poliuretana, akrilata,
bitumena.
Osnovne karakteristike hidroizolacijske zatite premazima su sljedee: To su lagane,
tankoslojne zatite, brzo se ugrauju, ugrauju se strojno ili runo (prskanjem, valjkom ili
etkom). Zavreci takove hidroizolacije, kao najkritinije zone, vrlo su jednostavni.
Nanoenjem premaza postie se dobra sljepljenost na ostale materijale. Vana
karakteristika je i da su premazi najee kompatibilni s bitumenskim materijalima, to je
bitno u sluaju izvoenja sanacijskih radova na ve postojeim krovovima.
Debljina premaza iznosi 1,2 2,0 mm. Moraju biti stabilni na ultravioletno zraenje.
Premazi se izvode kao armirani ili nearmirani. Armatura, na mjestima gdje je to potrebno,
dolazi u obliku filca ili mreice.
Vana tehnika karakteristika svakog premaza je njegov faktor otpora difuziji vodene
pare. U tom smislu za svaki ravni krov na koji se naknadno (prilikom sanacija)
primjenjuju premazi treba provesti kontrolni proraun difuzije vodene pare, kako ne bi
dolo do nastajanja kondenzata unutar slojeva, a koji se ne bi mogao isuiti u ljetnom
periodu.
U pogledu naina ugradnje/izvoenja, premazi se izvode u potpunosti sljepljeni za
podlogu. To podrazumijeva da je bitna pomna priprema podloge (otpraivanje,
odmaivanje) na koju se premaz nanosi.
Za nanoenje premaza bitno je i potivanje vremenskih uvjeta izvoenja, a koje navodi
svaki proizvoa materijala.
Najvei nedostatak kod primjene hidroizolacijskih materijala u obliku premaza je tekoa
postizanja traene kontinuirane debljine premaza, koja debljina garantira zahtijevana
hidroizolacijska svojstva tog sloja. Osim o uvjebanosti radnika koji nanosi premaz, u
velikoj mjeri teina postizanja traene debljine ovisi o postojeoj podlozi na koju se
namjerava hidroizolacijski premaz nanijeti, pa to treba uzeti u obzir prilikom donoenja
odluke o primjeni premaza kao hidroizolacijskog materijala.
Stranica 9-21
IZOLACIJSKI RADOVI
Nanosi
Nanosi su materijali koji istodobno, u jednoj operaciji nanoenja, objedinjuju
hidroizolacijsku i toplinsku zatitu na krovu. Kao glavni primjer, kod nas najpoznatiji, je
ekspandirana prskana poliuretanska pjena tvrda pjena zatvorenih elija.
Jedinstvena karakteristika ove vrste materijala je da se u ovom sluaju materijal proizvodi
na licu mjesta. U postupku izvoenja koriste se dvije (ili vie) tekue komponente, koje
nakon strojnog procesiranja i nanoenja na krovnu povrinu stvaraju tvrdu pjenu izravno
na tretiranoj podlozi. Za proizvodnju materijala koristi se mobilno postrojenje montirano
na specijalnom kamionu, s kojeg se na mjesto izvoenja dovode gibljive termostatirane
cijevi s reakcijskim pitoljem na kraju. Uretanski ureaj s pomonom opremom
transferira uretanske komponente pod visokim pritiskom (100-150 bara) do reakcijskog
pitolja. Reakcijska mjeavina izlazi rasprena kroz sapnicu, prianja na podlogu i za vrlo
kratko vrijeme stvrdnjava.
Ovaj materijal ima veliku pritisnu vrstou i veliku vrstou prianjanja na sve vrste
podloga. U postupku izvoenja nanosi se u nekoliko slojeva po cca 8-12 mm, dok se ne
postigne potrebna, proraunom predviena debljina.
Obavezno je nanoenje protusunane zatite, koje ima nekoliko vrsta, ovisno o namjeni,
odnosno optereanju krovne povrine.
Vano je napomenuti da se ovaj materijal moe primijeniti na krovovima sa minimalnim
nagibom od 2%, ili da se takav nagib formira nanoenjem tog materijala, a naroito je
izraena primjena tog materijala na zaobljenim i drugim sloenim krovnim plohama.
Izvedba detalja
Funkcionalna sigurnost hidroizolacijskog sloja ravnog krova bitno ovisi o rjeenju i
kvaliteti izvedbe detalja prikljuaka i zavretaka hidroizolacije.
Prikljucima se naziva nastavak krovne hidroizolacije na graevnim dijelovima koji
prodiru kroz povrinu krova ili je ograniavaju (zid, svjetlosna kupola, dimnjak, krovni
slivnik,).
Zavrecima hidroizolacije nazivaju se rubni dijelovi krovne povrine kojima se sprjeava
prelijevanje oborinske vode preko ruba krova (atika).
Kontrola kakvoe
Prije poetka izvedbe hidroizolacijskih radova izvoa je duan pribaviti dokaze
upotrebljivosti svih materijala i dostaviti ih nadzornom inenjeru na odobrenje najmanje 20
dana proje poetka radova.
Ispitivanje kvalitete hidroizolacijskih traka odreuju hrvatske norme navedene u ovim
OTU-a.
Kontrola kvalitete provodi se tekuim ispitivanjima svojstava hidroizolacionih traka kao i
svojstava na spojevima, kako je dano odredbama ovih OTU-a. Zatita hidroizolacije
izvodi se prema projektu i potrebno ju je u cijelosti provesti tijekom izvoenja.
Stranica 9-22
IZOLACIJSKI RADOVI
Stranica 9-23
9
9-03
IZOLACIJSKI RADOVI
NORME I TEHNIKI PROPISI
Ovdje je naveden samo dio normi i propisa koji se odnose na radove i graevne proizvode
u ovom poglavlju. Izvoai i projektanti su duni uzeti u obzir i sve ostale vaee zakone,
norme i propise koji nisu ovdje navedeni, a odnose se posredno ili neposredno na radove,
graevne proizvode i opremu iz ovog poglavlja.
NORME ZA HIDROIZOLACIJU I PAROIZOLACIJU RAVNIH KROVOVA TE
ZA HIDROIZOLACIJU DIJELOVA GRAEVINE U KONTAKTU SA TERENOM
HRN EN 13707:2005
HRN EN 13707:2005
/A1:2008
HRN EN 13859-1:2008
HRN EN 13859-2:2008
HRN EN 13956:2005
/Ispr.1:2008
HRN EN 13956:2005
HRN EN 13707:2009
HRN EN 13859-1:2008
HRN EN 13859-2:2008
HRN EN 13956:2005
HRN EN 13956:2005
/Ispr.1:2008
HRN EN 13967:2005
HRN EN 13967:2005
/A1:2008
HRN EN 13969:2005
HRN EN 13969:2005
/A1:2008
Stranica 9-24
IZOLACIJSKI RADOVI
HRN EN 13970:2005
HRN EN 13970:2005
/A1:2008
HRN EN 13984:2005
HRN EN 13984:2005
/A1:2008
HRN EN 14967:2008
HRN EN 14909:2008
HRN EN 1847:2009
HRN EN 1849-2:2009
9
13969:2004/A1:2006)
Savitljive hidroizolacijske trake -- Bitumenske
paronepropusne trake -- Definicije i znaajke (EN
13970:2004)
Savitljive hidroizolacijske trake -- Bitumenske
paronepropusne trake -- Definicije i znaajke (EN
13970:2004/A1:2006)
Savitljive hidroizolacijske trake -- Plastine i
elastomerne paronepropusne trake -- Definicije i
znaajke (EN 13984:2004)
Savitljive hidroizolacijske trake -- Plastine i
elastomerne paronepropusne trake -- Definicije i
znaajke (EN 13984:2004/A1:2006)
Savitljive hidroizolacijske trake -- Bitumenske trake za
spreavanje kapilarnog podizanja vode -- Definicije i
znaajke (EN 14967:2006)
Savitljive hidroizolacijske trake -- Plastine i
elastomerne trake za spreavanje kapilarnog podizanja
vode -- Definicije i znaajke (EN 14909:2006)
Savitljive hidroizolacijske trake Plastine i
elastomerne hidroizolacijske trake za krovove
Metode izlaganja tekuim kemikalijama ukljuujui
vodu (EN 1847:2009) - Flexible sheets for
waterproofing Plastics and rubber sheets for roof
waterproofing Methods for exposure to liquid
chemicals, including water (EN 1847:2009)
Savitljive hidroizolacijske trake Odreivanje debljine
i mase po jedinici povrine 2. dio: Plastine i
elastomerne hidroizolacijske trake (EN 1849-2:2009) Flexible sheets for waterproofing Determination of
thickness and mass per unit area Part 2: Plastic and
rubber sheets (EN 1849-2:2009)
Stranica 9-25
IZOLACIJSKI RADOVI
HRN EN 13164/AC:2007
HRN EN 13165:2002
HRN EN 13165/A1:2004
HRN EN 13165/A2:2004
HRN EN 13165/AC:2007
HRN EN 13166:2002
HRN EN 13166/A1:2004
HRN EN 13166/AC:2007
HRN EN 13167:2002
HRN EN 13167/A1:2004
HRN67/AC:2007
TEHNIKI PROPISI
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Stranica 9-26
NN 139/09,14/10,125/10
NN 01/07
NN 112/08,125/10
NN 119/09,125/10
NN 121/07, 58/09,125/10
NN 33/10
NN 87/10
NN 110/08, 89/09
NN 103/08, 147/09,
87/10
Sl. list 21/90