Professional Documents
Culture Documents
Osnove Informacionih Tehnologija
Osnove Informacionih Tehnologija
Osnove Informatike
OSNOVE
INFORMATIKE
PRIRUNIK UZ PREDMET OSNOVE INFORMACIONIH
TEHNOLOGIJA
by Dr Latinovi Tihomir
Praktikum
Osnove Informatike
1.TO JE PC RAUNAR ?
Raunar je elektroniki ureaj koji slui za automatsku obradu podataka. Raunar operira
iskljuivo s digitalnim podacima ( kombinacije digitalnih brojeva 0 i 1 ).
PC Raunar je vrsta raunari koje slui za privatnu upotrebu ( PC = personal computer tj. osobno
Raunar ), a na tritu se prvi put pojavljuje 1981. godine. PC kompatibilna raunari su u svijetu
najvie u upotrebi i postala su standard za najiru upotrebu.
by Dr Latinovi Tihomir
Praktikum
Osnove Informatike
tipka
vrsti
disk je ureaj koji koristi magnetski medij za pohranu digitalnih podataka. Disk je
fiksno ugraen u sistemskoj jedinici. Na njemu se nalazi sav softver koji koristimo na raunalu.
Disketni pogon je ureaj za smjetaj i rad disketa.
Osim navedenih esto sreemo jo neke dodatne dijelove, kao to je mrena kartica, modem,
TV kartica , zvuna kartica i dr.
3.2. MONITOR
Monitor je ureaj koji slui za prikazivanje slike. On
nam omoguuje komunikaciju s Raunarm i prikazivanje
rezultata rada. Korisnik PC raunari najvie vremena provodi
gledajui u monitor i zbog toga je vrlo bitna kvaliteta slike
koja se prikazuje. Monitori imaju veu rezoluciju (gustou
tokica) od televizora pa samim tim i kvalitetniju sliku.
Za ugodno gledanje slike vrlo je vana veliina
monitora. Ona se izraava u inima, a danas se najvie
sreemo s 15 i 17 monitorima. Druge
vane
by Dr Latinovi Tihomir
Praktikum
Osnove Informatike
Monitori isijavaju odreena zraenja koja se do sada nisu pokazala opasnim za ljudsko
zdravlje. Ipak, postoje strogi kriteriji za dozvoljeni nivo zraenja monitora te je potrebno da monitori
imaju oznaku LR (low radiation).
Monitori sa katodnom cijevi se upotrebljavaju za stolna raunari dok prijenosna rade s LCD
ekranima.
3.3. TASTATURA
Slui za unos podataka u Raunar. Dananje tastature imaju standardno 105 tipke, a raspored
slova odgovara rasporedu na pisaoj maini. Pojedine zemlje imaju raspored tipki prilagoen za slova i
znakove karakteristine za tu zemlju.
Esc slui za izlazak odnosno odustajanje od nekog izbornika ili naredbe
F1-F12 funkcijske tipke za brzo pokretanje nekih naredbi
RAZMAKNICA za umetanje razmaka u tekstu
Enter za pokretanje naredbe ili prelazak u novi red prilikom pisanja teksta
TAB tipka za ubacivanje veeg razmaka u tekst
- tipka za brisanje
by Dr Latinovi Tihomir
Praktikum
Osnove Informatike
3.4 MI
Mi je ureaj koji slui za pokazivanje po ekranu. Pomou njega se pokreu programi i naredbe
, premjetaju objekti , crta , biraju opcije i dr.
Najvei broj akcija se izvodi lijevom tipkom mia . Desna tipka mia koristi se samo za specijalne
akcije.
-
pokazivanje
jednostruki klik na lijevu tipku (oznaavanje objekta ili pokretanje naredbe iz izbornika)
premjetanje objekata
3.5 PISA
Pisa je ureaj koji slui za ispis tekstualnih i grafikih informacija iz raunari na papir. Prema
tehnologiji rada dijele se na tri vrste :
-
laserski pisai
Matrini pisai rade najstarijom tehnologijom slinom kao mehaniki pisai strojevi.
Nedostatak im je da su spori , buni i daju najslabiju kvalitetu otiska. Prednost im je da mogu
istovremeno pisati vie kopija ako se koristi indigo papir, te se koriste u uredima gdje se zahtijeva ispis
u vie primjeraka.
Tintni pisai koriste glavu za pisanje koja se sastoji od tankih cjevica koje prskaju tanki mlaz
tinte na papir. U odnosu na matrine puno su tii, bri i daju kvalitetan otisak u boji, te su najraireniji.
Laserski pisai su najkvalitetniji i najskuplji. Rade na slinom principu kao fotokopirni ureaj,
te su najbri, najtii i daju najbolji otisak, ali kao i tintni ne mogu koristiti indigo papir.
by Dr Latinovi Tihomir
Praktikum
Osnove Informatike
3.6. SKENER
Ureaj za digitalizaciju slika ili tekstova koji se nalaze na papiru ili nekoj drugoj podlozi.
Digitalizirana slika se prenosi u memoriju raunari da bi se mogla pomou softvera dalje obraivati.
Karakteristika koja najvie utjee na kvalitetu skenera je rezolucija .
3.7. MODEM
Modem je ureaj koji slui za komuniciranje izmeu dva udaljena raunari putem telefonske
linije. Izrauju se u vanjskoj i unutranjoj izvedbi. Karakteristika koja najvie utjee na kvalitetu
modema je brzina prijenosa podataka.
3.8. MEMORIJE
Memorije slue za pohranu digitalnih podataka. Korisnik PC raunari operira sa sljedeim
memorijama:
1.vrsti disk
2.diskete
3.CD-i
4.RAM (radna memorija)
RAM je privremena memorija (gaenjem raunari RAM se potpuno isprazni) , a ostale spadaju
u trajne memorije. Traje memorije ne ovise o napajanju elektrinom energijom. Podatci se trajno
uvaju u magnetskom ili u mehanikom obliku.
vrsti
disk je ureaj koji koristi magnetski medij za pohranu podataka. Spada u stalnu,
unutarnju memoriju PC raunari. Na njemu se nalaze svi programi i ostali digitalni podaci koje
koristimo na raunalu. Osnovna mu je karakteristika njegov kapacitet koji se mjeri u GB.
Disketa je stalna , prijenosna memorija koja koristi magnetski medij za pohranu podataka.
Danas su u upotrebi diskete promjera 3,5 ina kapaciteta 1,44 MB. Kod disketa se treba pridravati
slijedeih uputa:
-diskete drati dalje od magneta
-ne izlagati visokim temperaturama
-ne polijevati tekuinama
-uvati od lomova , savijanja i drugih mehanikih oteenja
by Dr Latinovi Tihomir
Praktikum
Osnove Informatike
Kompaktni disk (CD) u odnosu na disketu ima slijedee prednosti: veliki memorijski kapacitet,
pouzdanost i dugotrajnost zapisa. esti naziv je i optiki disk jer se digitali podaci zapisuju optiki,
pomou laserske zrake.
JEDINICA ZA TRAJNU
POHRANU
TEKSTA
Disketa
1.44 MB
290
CD-ROM
650- 700 MB
140 000
DVD-ROM
4.7-17 GB
Tvrdi disk
40 GB
8 000 000
by Dr Latinovi Tihomir
Praktikum
Osnove Informatike
Put
koji
treba
prijei
po
granama
by Dr Latinovi Tihomir
one
Praktikum
Osnove Informatike
podrkom za razne hardverske ureaje iji se rad integrira s operativnim sistemom. Zahtijeva
procesor radnog takta bar 400 MHz i minimalno 128MB RAM memorije.
by Dr Latinovi Tihomir
Praktikum
Osnove Informatike
by Dr Latinovi Tihomir
10
Praktikum
Osnove Informatike
Slika 1.1.1
by Dr Latinovi Tihomir
11
Praktikum
Osnove Informatike
gotovo bilo koji problem, kao to je obrada teksta, rjeavanje matemati kih problema, ekonomske i
tehnike analize, voenja knjigovodstva, itd.
Raunari moemo podijeliti i prema snazi. Kada se govori o
snazi raunari, osnovni kriterij je broj operacija koje procesor
ra unari moe na initi u jednoj sekundi, veli ina radne
memorije, vanjskih memorija i sl. Prema snazi i veli ini
raunari se dijele na:
superraunari,
centralna raunari,
mini raunari,
radne stanice i
osobna raunari.
Slika 1.1.2 Cray-1
inenjerske proraune.
by Dr Latinovi Tihomir
12
Praktikum
Osnove Informatike
Centralna ra unari (engl. mainframe) su po snazi slina superra unalima, ali su konstruirana tako
da mogu posluivati istovremeno nekoliko stotina, pa i hiljada korisnika. Upotrebljavaju ih velike
kompanije i dravne ustanove. Danas se ee koristi termin veliki serveri (engl. large servers,
enterprise server).
Mini raunari su raunari za manje i srednje kompanije ili odjele velikih kompanija, manje su snage
od centralnih raunari i mogu opsluivati istovremeno 4 - 1 0 0 korisnika. Danas se ee koristi
termin srednji serveri (engl. mid range servers).
Radne stanice su raunari namijenjena za razne simulacije i grafike programe. Obino imaju snane
sklopove za rad s grafikom i za matematike operacije s realnimbrojevima. Koristi ih jedan korisnik.
Najrairenija skupina je skupina linih raunari, koja su namijenjena radu jednog korisnika i obino se
nalaze na njegovom radnom stolu (odatle potjee ime). Osobna raunari jeftina su raunari
namijenjena za poslovnu primjenu, primjerice za obradu teksta, rad s bazama podataka i sl.
Zahvaljuju i minijaturizaciji i maloj potronji elektrine energije osobna raunari mogu biti
prijenosna.
Pitanja:
1.
to su to raunari?
2.
3.
4.
toje to informatika?
5.
toje to informacija?
6.
7.
by Dr Latinovi Tihomir
13
Praktikum
Osnove Informatike
Binarni sistem
Znamenke binarnog sistema su 0 i 1, a njegova osnova B = 2. Binarna znamenka zove se bit (skraeno
od engleskog izraza Binary digit). Ukupni kapacitet K binarnog broja s n bita je K = 2n, a najvei
broj M koji moemo prikazati je M = 2n-1 = K-1.
Primjer 1.2.3
8
S 8 bita moemo prikazati 2 =256 razliitih brojeva, najvei je 255 (111111112), a najmanji je 0
(000000002).
by Dr Latinovi Tihomir
14
Praktikum
Osnove Informatike
oznaavamo osnovu sistema, ali, ako se radi o nekoj drugoj osnovi, moramo je oznaiti kao u
prethodnom primjeru.
Primjer 1.2.4
4
Oktalni sistem
Oktalni sistem ima osnovu 8 i koristi slijedee znamenke: 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7. Kapacitet (K) n
n
Heksadecimalni sistem
Heksadecimalni sistem ima osnovu 16 i koristi znamenke 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B, C, D, E, F.
Vidimo da heksadecimalni sistem koristi slova A - F za dekadske ekvivalente 10 - 15. S n
by Dr Latinovi Tihomir
15
Praktikum
Osnove Informatike
heksadecimalnih znamenki moemo prikazati K = 16n razliitih brojeva, a najvei je M = 16n - 1 = K 1. U informatici se heksadecimalnim sistemom sluimo za skraeni prikaz binarnih brojeva.
Pretvaranje hcksadccimalnog broja u dekadski
Pretvaranje se vri kao i kod binarnog i oktalnog sistema, to ilustrira slijedei primjer.
Primjer 1.2.18
Pretvoriti heksadecimalne brojeve 23, 3B i 1AF u dekadske. 23i6
= 2*16! + 3*16= 32 + 3 = 35i0 3B16 = 3*16! + B*16 = 3*16! +
11*16 = 48 + 11 = 59i0
2
lAFi6= 1*16 + A*16 +F*16= 1*16 + 10*16 + 15*16 = 256 + 160 + 15 10 =431
Pretvaranje dckadskog broja u hcksadccimalni
Pretvaranje cijelog dekadskog broja u heksadecimalni vri se dijeljenjem s 16, slino kao i
pretvorbe u binarni i oktalni sistem.
Primjer 1.2.19
Pretvoriti dekadski broj 127 u heksadecimalni.
127 : 16 = 7
: 16 = 0
ostaje 15
ostaje
(F) 7
7 Dakle, 127i0 =
7F16.
Prikaz brojeva i znakova u raunaru
Za pohranu brojeva u raunalu slui elektroniki sklop koji se naziva bistabil. Naziv bistabil dolazi
otuda to takav sklop ima dva stabilna stanja. Jedno stanje (npr. niskog napona) odgovara znaku 0, a
drugo stanje (npr. visokog napona) odgovara znaku 1. Prema tome bistabil je sklop koji moe
zapamtiti znamenku 1 ili 0 (jedan bit). Kako se binarni broj sastoji od vie znamenki (bitova) za
prikaz broja moramo upotrijebiti nekoliko bistabila. Takva grupa bistabila ini registar. Registri su
sastavni dio svih dijelova raunari. Broj bistabila u registru nekog raunari odreuje njegovu duljinu.
Duljina veine registara u nekom raunalu je odreena duljinom rijei raunari. Rije je koliina
informacija koju raunar moe obraditi u jednoj operaciji, pohraniti u memoriju, odnosno dobaviti iz
memorije. Najee duljine rijei (pa prema tome i registara) su 8, 16, 32 i 64 bita, a kod li nih
ra unara danas je uobiajena duljina rijei od 32 bita.
by Dr Latinovi Tihomir
16
Praktikum
Osnove Informatike
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
2
2
0
e
D
o
B
s
9
r
n
*
t
!!
n
32
33 I
34 M
35 tt
36 s
37 /.
38 &
39 f
40 (
41 )
42
43 +
44 J
45
46
47
48 0
49 l
50 z
51 3
52 4
53 5
54 6
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
7
77
78
7
8
8
8
8
8
8
8
e
A
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
n
M
0
P
<J
R
S
T
U
U
96
97 a
98 b
99 c
100 d
101 e
102 f
103 g
104 h
105 i
106 j
107 k
108 1
109 n
110 n
111 o
112 P
113 q
114 r
115 s
116 t
117 u
118 u
by Dr Latinovi Tihomir
12
12
13
13
13
13
13
13
13
13
13
13
14
14
14
14
14
14
14
14
14
14
15
16 a 19 L
s
u 16 i 19 X
* 16 6 19 T
a 16 u 19
a 16 < 19 u 16 a. 19
r 16 v 19 A
S 16 19 a
i 16
20 ll
e 16
20 If
0 17
20 ji
o 17 20 1?
T 17 V 20 I
17 20
A 17 20 Jl
17 20 a
17 jij: 20 &
L 17 I 20
r 17 1 21 D
6 17 l 21 E
b 18 21
L 18 A 21 V
I
18 A 21 I
17
22
22
22
22
22
22
23
23
23
23
23
23
23
23
23
23
24
24
24
24
24
24
24
o
R
O
N
t
n
V
R
U
r
U
y
V
V
u
Praktikum
2
2
2
2
2
2
2
3
3
i
t
4.
-
*
*
T
55
56
57
58
59
60
61
62
63
7
3
3
:
<
>
Osnove Informatike
8
8
89
90
91
92
93
94
95
U
X
V
Z
119
120
121
122
123
124
125
126
127
by Dr Latinovi Tihomir
u
X
y
z
15
15
15
15
15
15
15
15
t 15
0
u
T
L
X
18
18
18
18
18
18
18
19
19
21
21
il 21
I
21
Tl 21
ii 22
22
22
22
18
I
J
r
1
I
u
24
24
24
25
25
25
25
25
25
_
o
K
r
i
Praktikum
Osnove Informatike
Pitanja:
1.
2.
3.
Saznajte kakav su brojevni sistem koristili Rimljani. Zbog ega je bio nepraktian? Koji su
ovo brojevi: XI, IX, XC, CX, VI, IV?
4.
5.
6.
Koliko razliitih brojeva moemo prikazati s 6 znamenki u dekadskom sistemu? Koji broj je
pri tome najvei broj?
7.
Koliko razliitih brojeva moemo prikazati s 6 brojeva u binarnom sistemu? Koji je pri
tome najvei broj (izraen dekadski)? Napiite taj najvei broj u binarnom sistemu.
8.
Pretvorite slijedee binarne brojeve u dekadski sistem: 1010, 11011, 101011, 1111.
9.
Pretvorite slijedee binarne brojeve u dekadske: 101, 1, 10, 10101, 11, 101011, 1101.
10.
Pretvorite slijedee dekadske brojeve u binarne: 12, 23, 120, 17, 101.
11.
12.
13.
14.
Pretvorite slijedee dekadske brojeve u binarne: 0.25, 0.125, 12.5, 50.375, 5.4, 22,1. U
sluaju potrebe zaokruite binarni broj na 8 mjesta (desno od toke).
15.
16.
17.
Pretvorite slijedee dekadske brojeve u oktalne: 72, 27, 100, 500, 321.
18.
1101,
1101111,
110011, 1011000011110001.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
by Dr Latinovi Tihomir
19
Praktikum
Osnove Informatike
25.
26.
27.
28.
Koji je najvei i najmanji dekadski broj koji se moe prikazati s 6 bita u ra unalu u slu aju
daprikazujemo prirodne brojeve, a koji u slu aju da prikazujemo cijele brojeva
(dvojnim komplementom) ?
29.
emu slui ASCII kod? Kojaje duina toga koda? Koliko razliitih znakova moemo prikazati
s ACCIIkodom?
30.
31.
32.
33.
Kojim brojevnim sistemima bi moglipripadati slijede i brojevi: 0, 10, 12, 34, 99, Al, 553,
1011?
20
Praktikum
Osnove Informatike
moemo nainiti runo, ali to moe umjesto ovjeka uiniti i raunar opremljeno odgovarajuim
osjetilom temperature i relejom.
by Dr Latinovi Tihomir
21
Praktikum
Osnove Informatike
Relacijski operatori
Pri pisanju programa za ra unari esto se koriste (primjerice u naredbama tipa ako... tada...) sudovi
graeni od relacijskih operatora. Relacijski operatori utvruju odnose izmeu vrijednosti napisane s
njihove lijeve i desne strane. Relacijski simboli i njihova znaenja prikazani su u slijedeoj tablici.
rclacijski simbol
<
>
=
< ili<=
> ili >=
* ili <>
znacnjc
"je manje od" ili "prethodi" ili "dolazi ispred"
"je vee od" ili "slijedi" ili "dolazi iza"
"jejednako"
"je manje ili jednako"
"je vee ili jednako"
"je razliito" ili "nije jednako"
Relacijski operatori mogu se primijeniti na elemente bilo kojeg ureenog skupa, tj. na skupa iji se
elementi mogu usporeivati. Takvi su primjerice skupovi prirodnih, cijelih i realnih brojeva, slova
abecede, mjeseci u godini, itd.
Primjer 1.3.2
Utvrdite istinitost slijedeih sudova: 12 < 4, 3 = 2+1,100 > 50.
Sud "12 < 4" je neistinit. Sud"3 = 2+l"jeistinit.
Su d"100> 50" j eistinit.
Primjer 1.3.3
Utvrdite istinitost slijedeih sudova: "srijeda < petak", "nedjelja > subota", "nedjelja <
subota". Sud "srijeda < petak" je istinit, jer srijeda prethodi petku. Sud "nedjelja >
subota" je istinit, jer nedjelja dolazi iza subote. Sud "nedjelja < subota" je neistinit,
jer nedjelja ne dolazi prije subote.
Primjer 1.3.4
Utvrdite istinitost slijedeih sudova: "a<b", "c=b", f>o".
Sud "a < b" je istinit jer slovo a u abecedi dolazi prije slova b.
Sud "c = b" je neistinit jer slovo c nije jednako slovu b, c dolazi poslije b.
Sud "f > o" je neistinit jer slovo f ne dolazi poslije slova o.
Ponekad neku odluku nije mogue donijeti na temelju jednog suda, ve na temelju sloenog suda.
Sloeni sudovi mogu se graditi od osnovnih sudova, koji se sastoje od jednog subjekta i jednog
predikata. Sloeni sudovi se sastoje od osnovnih sudova, logikih operatora i zagrada.
by Dr Latinovi Tihomir
22
Praktikum
Osnove Informatike
Logiki operatori
Sudovima i sloenim sudovima bavi se posebna grana matematike - matematika logika. Temelj
matematike logike ini algebra sudova koja se ponekad naziva i logika algebra ili Booleova algebra
(George Boole bio je poznati britanski matematiar i logiar)
U daljnjem tekstu sudove emo oznaavati velikim slovima: A, B, C,.. Istinitost suda oznaavati
emo s 1 ako je sud istinit, a s 0 ako je sud neistinit. Tako e A = 1 znaiti da je sud oznaen s A
Naziv operacije
negacija (ne)
konjunkcija (i)
disjunkcija (ili)
simbol
i
n,
u,+
Ncgacija
Negacija je unarna operacija, tj. djeluje samo na jedan sud. Ako je A = 1, tj. ako je sud A istinit, tada
je novi, sloeni sud -iA (itaj ne A) neistinit. Ako je B = 0, tj. ako je sud B neistinit tada je novi sud iB istinit. Slijedea tablica prikazuje mogu e vrijednosti suda A i sloenog suda S, koji je dobiven
negacijom suda A, tj. S = -iA. Simbol = je simbol koji ozna ava da su lijeva i desna strana
jednakovrijedne ili ekvivalentne i zove se simbolom ekvivalencije.
A
0
1
S = -.A
1
0
Primjer 1.3.5
Slijedea tablica prikazuje neke sudove, njihovu istinitost i njihovu negaciju:
by Dr Latinovi Tihomir
23
Praktikum
Osnove Informatike
sud A
vrijcdnost suda A
"12 < 4"
0
"100=100"
1
"Utorak>Srijeda"
0
"SokratjeGrk"
1
"Sunce nije zvijezda"
0
Konjunkcija
Ako su A i B sudovi, tada pomou operatora konjunkcije dobivamo sloeni sud S = A B (itaj A i
B). Sud S biti e istinit onda i samo onda ako su i sud A i sud B istiniti. Zbog toga se konjunkcija
zove i I operacijom, odnosno AND operacijom and na engleskom znai i). Slijedea tablica
prikazuje mogue vrijednosti sudova A i B, te odgovarajue vrijednosti suda S = A B.
A
0
0
1
1
B
0
1
0
1
S = AB
0
0
0
1
Konjunkcija je binarna operacija, tj. operacija koja ima dva operanda (kao to je i operacija
zbrajanja binarna operacija jer ima dva operanda, npr. 2+3).
Primjer 1.3.6
Utvrdite vrijednost suda S = (2<3) (3=2+2).
Sud "2<3" je istinit, ali je sud "3=2+2" neistinit, pa prema definiciji konjunkcije,
zakljuujemo da je sud S neistinit.
Primjer 1.3.7
Odluka za upis u odreenu kolu moe se donijeti na temelju sloenog suda: "Uenik ima propisan
broj bodova za upis i u enika interesira nastavni plan i program te kole". Vidimo da je ovo
primjer konjunkcije, jer e uenik odluku o upisu donijeti samo ako su oba osnovna suda istinita.
Disjunkcija
Ako su A i B sudovi tada pomou operatora + dobivamo novi, sloeni sud S = A + B, koji je istinit ako
je jedan od sudova istinit, ili ako su oba suda istinita. Zbog toga se disjunkcija naziva i ILI
by Dr Latinovi Tihomir
24
Praktikum
Osnove Informatike
operacijom, odnosno OR operacijom (engleski or znai ili). Slijedea tablica prikazuje mogue
vrijednosti sudova A i B, te odgovarajue vrijednosti suda S = A + B.
A
0
0
1
1
S=A+B
0
1
1
1
B
0
1
0
1
Primjer 1.3.8
Utvrdite vrijednost suda S = (2<3) + (3=2+2).
Sud "2<3" je istinit, ali je sud "3=2+2" neistinit, paprema definiciji disjunkcije, zakljuujemo
da je sud S istinit.
Primjer 1.3.9
Odluka o vonji taksijem moe se donijeti na temelju slijedeeg sloenog suda: "uri mi se ili pada
kia". Ovo je primjer disjunkcije, jer se na vonju taksijem odluujemo ako je jedan od osnovnih
sudova istinit ili ako su oba istinita.
Tablicc istinitosti
Sudovi mogu imati sloenu strukturu, tj. mogu se sastojati od vie jednostavnih sudova
povezanih s vie logikih operatora. Tada se javlja problem kako odrediti istinitost takvog
sloenog suda. Jedan od naina je sastavljanje tablice istinitosti. Primjerice, ako je zadan
sloeni sud A(B+C) moemo sastaviti slijedeu tablicu i pomou nje odrediti istinitost suda
A(B+C).
A
0
0
0
0
1
1
1
B
0
0
1
1
0
0
1
c
0
1
0
1
0
1
0
B+C
0
1
1
1
0
1
1
A(B+C)
0
0
0
0
0
1
1
by Dr Latinovi Tihomir
25
Praktikum
1
Osnove Informatike
1
Primjer 1.3.10
Kao primjer disjunkcije naveden je sud "uri mi se ili pada kia" na temelju kojeg se donosi
odluka o vonji taksijem. Taj sud bi mogli proiriti tako da glasi ovako: "Imam dovoljno
novaca i uri mi se ili pada kia". Ovakav sud odgovara sudu A(B+C) ako slovom A oznaimo
sud "Imam dovoljno novaca", slovom B sud "uri mi se" i slovom C sud "Pada kia". Na vonju
taksijem odluujemo se kada je sloeni sud A(B+C) istinit.
Pitanja:
1.
Utvrdite istinitost slijedeih
sudova: a)8 = 10-2 b)3< 4-3
c) 8 10 * 1 0 8
d) 55jeprirodni broj
e) 4.5 je cijeli broj
2.
a) Danasje utorak.
b) Sat ima 60 minuta.
c )y< 10 0
d )x >1 2
3. Zadani su sudovi: A = "Hladnoje." i B = " Pada kia.".
Napiite: a) -iA b)A B c ) A + B
by Dr Latinovi Tihomir
26
Praktikum
Osnove Informatike
4.
e) -iA B
Nainite tablice istinitosti za slijedee sudove:
q)A + C
b)A 'B
c) -,A + (B *C)
e)C+ (B
f) C*( A + -B)
1.4Graa raunara
Parametri raunara znaajno su se promijenili od vremena njihova nastanka i to prije svega
zahvaljujui napretku tehnologije. Ipak, nain rada i osnovna struktura raunari ostali su do
dananjeg dana gotovo nepromijenjeni. Iako postoje razliita rjeenja, najrairenija su raunari tzv.
von Neumannove grae (arhitekture). Raunari ove grae dobila su ime po amerikom matematiaru
John von Neumannu koji je postavio osnovna naela rada raunari. Veina dananjih raunari radi na
tim naelima (ukljuujui i osobna raunari). Najvanije osobine raunari von Neumannove
arhitekture su slijedee (za po etak emo izdvojiti tri):
1. Struktura (graa) ra unari ne ovisi od zadatka koji se njime rjeava. Ra unar se programira
sadrajem memorije. Dakle, jedno te isto raunar moe rjeavati razliite zadatke. Dovoljno je da
by Dr Latinovi Tihomir
27
Praktikum
Osnove Informatike
u memoriju ra unari u itamo odgovaraju i program. Ovo je veoma vana osobina ra unari
jer omoguava da se u velikim serijama proizvode jeftina ra unari opte namjene. Konkretnu
namjenu ovakvog raunari odrediti e njegov korisnik kupnjom i instalacijom odgovarajueg
programa (npr. za raunovodstvo, pisanje tekstova, crtanje, izradu baza podataka i sl.). Raunar se
sastoji od slijedeih jedinica:
radne memorije
ulaznejedinice
izlaznejedinice
Izlazna jcdinica slui da rezultate obrade podataka prikae korisniku raunari. Rezultate je
mogue prikazati na ekranu, ispisati na pisau, ili pohraniti (snimiti) na magnetski ili drugi
medij. Snimljeni podaci mogu se koristiti kao ulazni podaci u slijedeoj obradi podataka.
Tipine izlazne jedinice su: monitor, pisa, jedinice koje koriste magnetske medije (tvrdi disk,
disketa, magnetska vrpca), CD jedinica (koja ima mogunost snimanja). Treba uoiti da neke
jedinice slue samo kao ulazne, neke samo kao izlazne, a neke i kao ulazne i kao izlazne.
Jedinice koje upotrebljavaju magnetske medije redovito omoguuju i zapis i itanje podataka, a
princip rada slian je principu rada obinog magnetofona koji omoguuje snimanje i
reprodukciju zvunog signala.
Memorija raunara slui za smjetaj programa i podataka koji se trenutno koriste. Program koji
elimo koristiti obino je trajno smjeten na nekoj ulazno-izlaznoj jedinici (npr. tvrdom disku)
zajedno s nizom drugih programa. Da bi odreeni program mogli izvesti, mora se prvo uitati
(zapisati) u memoriju raunari. Podaci koji se programom obrauju uitavaju se u memoriju
preko neke ulazne jedinice (npr. disk ili tastatura). Podaci nastali kao rezultat obrade ulaznih
podataka takoer se smjetaju u memoriju i po potrebi prikazuju na ekranu, pisau ili nekom
drugom izlaznom ureaju. Prilikom isklju ivanja raunari treba voditi rauna o tome da se svi
by Dr Latinovi Tihomir
28
design: Latinovi Milan
Praktikum
Osnove Informatike
podaci koji su zapisani u memoriji raunari gube. Zato treba prije iskljuenja napajanja sve
podatke koje elimo sauvati snimiti na disk ili disketu.
by Dr Latinovi Tihomir
29
Praktikum
Osnove Informatike
Memorija je graena od poluvodikih elemenata - tranzistora koji za svoj rad trebaju elektrinu
energiju. Naprotiv, podaci na disku e ostati sauvani i kada iskljuimo napajanje elektrinom
energijom, ali, naravno, nee biti dostupni. Poluvodika memorija naziva se i radna (sredinja,
glavna) memorija za razliku od vanjskc (pomone) memorije kao to su diskovi, diskete i
slini ureaji koji slue za trajno pohranjivanje podataka i programa.
Memorija se moe prikazati u obliku cjelovitog bloka koji se sastoji od odreenog broja
mcmorijskih lokacija, a lokacija se sastoji od odreenog broja bitova. Svaka memorijska
lokacija ima svoju adresu, koja omoguuje pristup toj lokaciji radi itanja podatka koji je u nju
upisan, ili radi upisivanja novog podatka. Dakle, treba razlikovati adresu memorijske lokacije
od njenog sadraja. Na slici 1.4.2 vidimo da je duina jedne memorijske lokacije jedan bajt. To
ne znai da je duljina rijei raunari ija je memorija ovako organizirana jedan bajt. Ako je
duljina rijei 32b tada se adresiranjem odreene memorijske lokacije dobije sadraj adresirane
lokacije plus slijedee tri lokacije, dakle sadraj ukupno etiri bajta, kolika je i duljina rijei.
Dio memorije ra unari mora biti memorija sa stalnim sadrajem koja slui za smjetaj
prvog programa koji se izvrava nakon ukljuivanja raunari. Iz takve memorije sadraj se
moe samo itati, pa se takva memorija naziva ROM (Read Only Memory). Memorija iji se
sadraj
moe
mijenjati
by Dr Latinovi Tihomir
naziva
se
30
RAM
(Random
Access
Memory).
Praktikum
Osnove Informatike
Veliina memorije izraava se u bitima (b), odnosno u veim jedinicama: bajtima (B),
kilobajtima (KB), megabajtima (MB) i gigabajtima (GB). Jedan bajt ima 8 bita, jedan kilobajt
iznosi 210 (1024) bajta, a jedan megabajt 220 (1 048 576) bajta. Jedan gigabajt iznosi 230 (1 073
741 824) bajta.
Broj bitova za zapisivanj e adrese memorij ske lokacije je ogranien. Iz toga proizlazi da, ako
imamo n bitova za zapisivanje adrese, moemo adresirati ukupno 2n bajtova. Skup svih adresa naziva
se adrcsnim prostorom raunari.
Primjer 1.4.1
S 16 bita mogue je adresirati 216 bajta, ili 64 kB (216 = 26 * 210 = 26 * lkB) memorije.
Najnia adresa biti e 00000000000000002 (000016), a najvia 11111111111111112 (FFFF16).
Program ra unara tvori niz naredbi (instrukcija) smjetenih u memoriji raunari koji se
izvravaju redom kojim su smjetene u memoriji. Izuzetak su naredbe koje uzrokuju skok na
naredbu koja nije slijedea na redu. Naredbe su zapisane binarnim kodovima. Naredba se
optenito sastoji od operacijskog koda koji odreuje koju operaciju treba izvriti i od adrese
operanda. Dakle operacijski kod govori to treba napraviti, a adresa gdje se u memoriji podatak
nalazi. Neke instrukcije nemaju adrese operanda, dok neke mogu imati i vie adresa (ako
instrukcija radi s vie operanada).
Upravljaka jcdinica pribavlja (ita) instrukcije iz memorije, dekodira ih i omogu uje izvrenje
instrukcija aljui upravljake signale pomou kojih aritmetiko logi ka jedinica, memorija i
ulazno-izlazne jedinice izvode potrebne operacije.
Aritmcti ko-logi ka jcdinica obavlja, kao to joj i ime to kae, aritmetike i logi ke operacije s
operandima (podacima) koji se dovode na njezin ulaz. Koju e operaciju aritmetiko-logika jedinica
obaviti i s kojim podacima odreuje upravljaka jedinica preko upravljakih signala. Aritmetikologika jedinica i upravljaka jedinica raunari usko su vezane i ine, zajedno s nekoliko registara,
cjelinu koja se zove ccntralna proccsna jcdinica (CPU - Central Processing Unit, centralni
procesor, procesor). Razvoj tehnologije omoguio je izradu centralne procesne jedinice na jednom
ipu chip - mali komadi poluvodikog kristala na kojem je izraen integrirani elektroniki krug).
by Dr Latinovi Tihomir
31
Praktikum
Osnove Informatike
by Dr Latinovi Tihomir
32
Praktikum
Osnove Informatike
operativni sistem,
programskijezicii
korisniki programi.
Operativni sistem
Operativni sistem je skup programa koji kontroliraju i upravljaju radom ra unari i omogu uju rad
korisnikih programa. Operativni sistem raunari ini osnovnu programsku opremu ra unari. Zada a
operativnog sistema je osigurati:
pokretanjeprograma,
Komunikacija s korisnikom
Komunikacija korisnika s operativnim sistemom omogu uje korisniku da operativnom sistemu da
nalog za izvravanje eljenog programa. U klasinim sistemima s znakovnim interfejsm koristi se
upravljaki jezik kojim korisnik zadaje raunalu naredbe obino u obliku jednog retka teksta. U
modernim sistemima koristi se grafiko interfejs, u kojem se naredbe ne zadaju samo u obliku
teksta, ve prvenstveno manipulacijom grafikim simbolima (tzv. ikonama).
Postoje operativni sistemi koji omogu uju istovremeni rad vie korisnika koji obi no rade na vie
terminala (terminal ine monitor s tipkovnicom) spojenih na raunar. Tada govorimo o
vickorisnikim sistemima (multiuser), za razliku od jcdnokorisni kih. Viekorisni ki operativni
sistemi moraju obavljati i neke dodatne zadae, kao to su zatita podataka, prijavljivanje i
by Dr Latinovi Tihomir
33
Praktikum
Osnove Informatike
odjavljivanje korisnika, itd. Pritom svaki korisnik ima dojam da sam koristi raunar, tj. raunar se
ponaa kao vie neovisnih raunari.
by Dr Latinovi Tihomir
34
Praktikum
Osnove Informatike
by Dr Latinovi Tihomir
35
Praktikum
Osnove Informatike
Upravljanjc datotekama
Podaci i programi trajno su smjeteni u vanjskoj memoriji (disku, disketi, magnetskoj vrpci,
optikom disku, itd.). Skup podataka koji ine cjelinu smjetenu u vanjskoj memoriji naziva se
datoteka. Primjerice, datoteka moe biti neki tekst, program, slika, ili tonska snimka. Svaka
datoteka ima svoje ime. Na poetku diska postoji jedna specijalna datoteka koja se zove imenik
directorj). U imeniku se uvaju podaci o imenima datoteka na disku i o tome gdje je pojedina
datoteka na disku fiziki smjetena. U imeniku se mogu uvati i drugi podaci o datotekama (veliina,
vrijeme nastanka, pravo pristupa i sl.). Zadatak je operativnog sistema da omogui stvaranje i
brisanje datoteka, kopiranje datoteka, promjenu imena datoteka, da osigura zatitu datoteka (npr. od
neovlatenog pristupa), itd.
Iz navedenih zadaa operativnog sistema raunari moemo zakljuiti da je operativni sistem
posrednik izmeu korisni kih programa i hardvera raunari, koji tvori okruenje za izvravanje
korisnikih programa. Na taj nain je osigurano da korisniki program radi na bilo kojem raunalu s
odgovarajuim operativnim sistemom, bez obzira na razlike u hardveru. Osim toga, programeri
prilikom izrade programa ne moraju voditi rauna o hardverskim specifinostima pojedinih raunari
(npr. razliitim tipovima diskova, monitora i sl.).
Programski jezici
Slikovito reeno, ra unar razumije samo naredbe koje su zapisane u memoriju raunari u obliku
binarnih kodova. Skup takvih naredbi za neko ra unar zove se strojni jezik (machine language) tog
ra unari. Svaki tip raunari (tj. procesora) ima svoj strojni jezik, to znai da se programi pisani u
strojnom jeziku jednog raunari ne mogu koristiti na drugom tipu raunari (s drugim tipom
procesora). Strojni jezici su sloeni i zbog toga teki za uenje.
Da bi se olakalo programiranje ra unari razvijeni su brojni jezici, laki za upotrebu i blii
svakodnevnom (engleskom) jeziku. Takve jezike zovemo programskim jezicima vie nivoi (high
level language). Programi pisani takvim jezikom ne mogu se direktno izvesti na raunalu, ve ih treba
prevesti na strojni jezik raunari. Prevoenje se vri pomou posebnih programa prevodioca.
Programi za prevoenje zovu se kompilatori (compiler). Dakle, kompilatori su programi koji
naredbe pisane jezikom visoke nivoi (kao to su Fortran, Cobol, Pascal, C) prevode u strojni jezik.
Postoje i programi prevodioci koji se zovu interpreteri i koji, za razliku od kompilatora, prevode
i odmah izvravaju svaku naredbu vieg programskog jezika. Pomou interpretera ne moemo
dobiti program u strojnom jeziku, nego se program svaki put kada ga elimo izvriti, mora ponovo
prevesti interpreterom. Primjer takvog prevodioca je popularni QBasic za operativni sistem MS
by Dr Latinovi Tihomir
36
Praktikum
Osnove Informatike
by Dr Latinovi Tihomir
37
Praktikum
Osnove Informatike
Tono opisana pravila za postizanje eljenog cilja nazivaju se jednom rijei algoritam. Rije
algoritam potjee od imena arapskog matematiara iz 9. stoljea koji je napisao knjigu s pravilima
za provoenje aritmetikih operacija s dekadskim brojevima. U prvo vrijeme su se algoritmima
nazivala samo pravila za ra unanje u dekadskom sistemu, ali je danas uobiajena ve spomenuta
definicija. Teorijom algoritama bavi se posebna grana informatike. Primjeri algoritama postoje i u
svakodnevnom ivotu. Moda je najbolji primjer kuharski recept. Svatko zna da on sadri detaljan
opis postupka za dobivanje odreenog jela, s popisom potrebnih sastojaka i odgovarajue opreme.
Ne ulazei detaljnije u svojstva i vrste algoritama, moemo rei da prilikom pisanja programa
programer koristi ve postojee algoritme za rjeavanje nekih standardnih problema s kojima se
susree. Primjerice, ako treba poredati po abecedi listu imena, moe se koristiti jednom od mnogo
poznatih metoda sortiranja. Zato j e poznavanj e algoritama za programera j ednako vano kao i
poznavanj e j ezika.
Korisniki programi
Operativni sistem ra unari omogu uje pokretanje korisni kih programa ( esto se koristi i naziv
aplikacija). Postoje razne vrste korisni kih programa, a prema podru ju namjene moemo
spomenuti neke vanije vrste:
baze podataka,
proraunske tablice,
usluni programi,
igre.
Pojedine vrste korisnikih programa detaljnije su opisane u poglavlju Programi za osobna raunari.
Pitanja:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
to su datoteke, a to imenici?
7.
8.
by Dr Latinovi Tihomir
38
Praktikum
Osnove Informatike
9.
10.
11.
12.
by Dr Latinovi Tihomir
39
Praktikum
Osnove Informatike
Dijcljcnjc pisaa u mrei je takoer uobiajeno. Prednosti dijeljenja pisaa su oigledne. Umjesto
da svako raunar ima svoj pisa, sva raunari koriste zajedniki pisa. Takav pisa moe biti
kvalitetniji i bri, a opet je jeftiniji nego vie pisaa slabije kvalitete.
Komunikaciju meu korisnicima omoguuje sistem clcktronskc pote electronic mail, e-mail).
Radi se o skupu programa koji omoguuju slanje poruka jednog korisnika drugom, ili jednog
korisnika grupi korisnika.
Da bi realizirali mreu, tj. povezali
ra una ri
u m re u
ra unari ,
s vak o
Ethernetkablom
opti kog vla kna. Vrsta medij a ovisi o
ukupnoj
duljini
potrebnoj
brzini
prijenosa podataka. I topologija mree moe biti razliita. Osnovne su zvijezda, sabirnica i prsten
(treba
napomenuti da moemo govoriti o fizikoj i logikoj topologiji). Slika 1.6.1 prikazuje mreu od
etiri
raunari spojena koaksijalnim kabelom koji ini sabirnicu (tzv. tanki Ethernet).
by Dr Latinovi Tihomir
40
Praktikum
Osnove Informatike
prenosi
mreom,
upravljanja
Poznati
kao
razne
komunikacijom
protokoli
su
npr.
vrste
(protokoli).
Ethernet
prenoenjem
znake).
by Dr Latinovi Tihomir
41
Praktikum
Osnove Informatike
Posebna ra unari na Internetu imaju zadatak da na temelju adrese dane rijeima odrede IP
adresu raunari.
Osnovni mreni komunikacijski protokol koji se koristi na Internetu je TCP/IP Transmission
Control Protocol/Internet ProtocoT).
Najpopularnije usluge (tzv. servisi) koje prua Internet su elektronika pota (e-mail) i
razgovor preko mree (talk), prijenos datoteka (FTP, File Transfer Protocot), rad na udaljenom
raunalu (telnet, rlogin), informacijski mreni servisi (Gopher, WWW) i mrene novine
(UseNet, NetNews).
Svaki korisnik Interneta ima svoju mrenu adresu koja se koristi prilikom slanja clcktronikc
pote (e-mail). Poruka je obina tekstualna datoteka koju korisnik alje na mrenu adresu
osobe kojoj je poruka namijenjena. Adresa se sastoji od dva dijela: korisnikog imena i adrese
raunari. Primjerice, korisnik Pero Peri koji ima korisni ki ra un na ra unalu jagor.srce.ba,
vjerojatno bi imao e-mail adresu: ppericj agor.srce.ba. Poruke se mogu izmj e nji vat i i u
"realnom vreme nu", kao da vodimo razgovor telefonom (talk). Naravno, poruke nisu
zvune, nego u obliku teksta na ekranu. Ako tehnike prilike dozvoljavaju, mogu je i prijenos
slike i zvuka, ali za sada to nije uobiajeni nain komunikacije.
Prijenos datoteka izmeu dva raunari na mrei omoguuje FTP (File Transfer Protocol)
usluga. Za prijenos datoteka potrebno je na oba raunari imati korisniki raun, bez kojeg se na
raunalu ne moe raditi. Postoje i raunari koja su javno dostupna i nude besplatno programsku
podrku, razne dokumente i slike. Takva raunari nazivaju se FTP serveri.
Telnet je Internet usluga za prijavljivanje rada na udaljenom raunalu. To znai da moemo
sjedei za terminalom jednog raunari raditi na nekom drugom raunalu. To drugo raunar moe
biti u istoj zgradi ili na drugom kraju svijeta. Kao i kod FTP-a moramo imati korisniki raun na
tom drugom raunalu.
Pristup informacijama (tekstovi, slike, programi, zvuni i video zapisi i sl.) omoguuju
informacijski servisi. Najpopularniji takvi servisi su Gopher i World Wide Web (WWW).
Gopher je distribuirani informacijski servis za pohranjivanje, pretraivanje i dobivanje
informacija. Kada se kae da se radi o distribuiranom sistemu, to znai da se podaci ne nalaze
samo na jednom raunalu, ve su raspodijeljeni na vie raunari. Preko Gophera mogu je
prisutup najrazliitijim informacijama. Primjerice, ako nas zanima vremenska prognoza,
moemo se spojiti na Gopher Dravnog Hidro-meteorolokog zavoda. WWW je po koncepciji
by Dr Latinovi Tihomir
42
Praktikum
Osnove Informatike
slian Gopheru, ali je atraktivniji, jer osim teksta ukljuuje i slike, zvuk i video zapise, koji su
objedinjeni unutar istog dokumenta (slika 1.6.3). Ti dokumenti oslanjaju se na naela tzv.
hiperteksta i sadre posebno oznaene dijelove (npr. rijei) koji predstavljaju veze (link) prema
drugim dokumentima (mogu biti na bilo kojem ra unalu koje je uklju eno u mreu) ili
dijelovima istog dokumenta. To je najraireniji i najpopularniji mreni informacijski servis
dananjice.
Svaki WWW dokument ima svoju adresu. Primjerice, I. tehni ka kola u Zagrebu ima
adresu:
http: //pubwww. srce .ba/1. te hnicka_skola / ltehnicka.htm .
Osobno ra unar moe koristiti Internet usluge ako je spojeno u lokalnu mreu koja je povezana
s Internetom. Veza moe biti stalna (preko iznajmljenog voda) ili se ostvaruje prema potrebi
na taj nain da se preko modema uspostavi veza telefonskim vodom s davateljem Internet usluga.
U Hrvatskoj pristup Internetu omogu uje vie firmi, a najpoznatiji je HiNet koji pripada
Hrvatskim telekomunikacijama (HT). Putem modema mogue je spojiti i svako kuno raunar
na Internet. Operativni sistem Windows 95/98 koji je danas naj e i operativni sistem na PC
ra unalima, sadri sve potrebne programe za spajanje na Internet preko modema i za
koritenje osnovnih Internet usluga.
Pitanja:
1.
2.
3.
toje Internet?
4.
43
Praktikum
Osnove Informatike
je 1979. godine nazvan programski jezik Ada. Ada Augusta Lovelace smatra se prvim
programerom.
Krajem 19. stoljea znaajan je rad Hermana Hollcritha, njemakog doseljenika u Sjedinjene
Drave. On je konstruirao elektromehaniko raunar koje je sluilo za obradu podataka
dobivenih popisom stanovnitva u SAD 1890. godine. Raunar je koristilo podatke zapisane na
buenim karticama i moglo je rjeavati probleme tipa "Koliko ima mukaraca sa srednjom
strunom spremom starijih od 22 godine?" etiri puta bre i znatno to nije nego to bi se to
moglo napraviti bez pomoi tog ureaja. Treba spomenuti da su buene kartice koritene i
ranije, u tkala kim stanovima. To su bili jedni od prvih strojeva koji su se mogli programirati
zahvaljujui emu je jedan te isti stroj sluio za izradu tkanine s razliitim uzorcima.
U prvoj polovici 20. stoljea itav niz naunika radi na razvoju raunskih strojeva.
Spomenimo samo dva:
Allan Turing poznat je po njegovom teoretskom modelu raunskog stroja (Turingov stroj
- Turing
Machine). Za vrijeme Drugog svjetskog rata Alan Turing je radio na deifriranju njemakih
ifara i
sudjelovao u gradnji jednog od prvih programabilnih elektroni kih digitalnih ra unari
nazvanog
Colossus. Collosus je bilo ra unar specijalne namjene, graeno za proraune vezane uz
razbijanje
njemakih tajnih kodova (najpoznatiji je njemaki kod Enigma).
Drugi svjetski rat ubrzao je rad na razvoju elektronikih raunari. Prvo clcktroniko ra unar
opte namjene proradilo je 1946. godine na Sveu ilitu Pensilvania (University of
Pennsylvania). Zvalo se ENIAC (Electronic Numerical Integrator and Calculator). Raunar je
bilo teko 30 tona, zauzimalo povrinu od 140 m2 i imalo je ugraeno 70000 otpornika, 10000
kondenzatora, 18000 elektronskih cijevi i 1300 releja. Zahtijevalo je 150kW snage za
napajanje. Moglo je obaviti 5000 zbrajanja u jednoj sekundi.
by Dr Latinovi Tihomir
44
Praktikum
Osnove Informatike
Elcktronikc cijevi bile su osnovni element prvih elektronikih raunari i imale su neke
znaajne mane: velike dimenzije, veliku potronju elektrine energije i bile su nepouzdane:
ENIAC-u je trebalo mijenjati prosjeno 50 cijevi dnevno. Zato je veoma znaajan trenutak u
razvoju raunari pronalazak tranzistora krajem etrdesetih godina. Bio je to izum ameri kih
fizi ara koji su radili u laboratorijama Bell Company, a zvali su se John Bardeen, Walter
Houser Braittain i William Shockley. Za svoj rad spomenuti fiziari dobili su 1956. godine
Nobelovu nagradu. Prvo tranzistorsko raunar sagraeno je 1955. godine.
Tranzistor je bio revolucionarni pronalazak, jer je zamijenio elektronsku vakuumsku cijev, a
nije imao niti jednu manu karakteristinu za cijevi. Korak dalje u razvoju ra unari
predstavljao je integrirani krug, koji je sadravao itave elektronike sklopove (npr. logika
vrata) na jednoj ploici silicija veliine par kvadratnih milimetara. Stupanj integracije (broj
tranzistora po kvadratnom milimetru ploice) neprestano se poveavao, tako da je danas je
mogue izraditi itavo ra unar na jednoj ploici silicija (tzv. ip).
45
Praktikum
Osnove Informatike
integracije (SSI -small scale integration, MSI - medium scale integration). Stupanj
integracije odnosi se na stupanj sloenosti kruga, koji se moe mjeriti brojem tranzistora
koje krug sadri. Prvo raunar te generacije nainila je tvrtka IBM (serija 360).
Pouzdanost tih raunari je velika. Javljaju se viekorisniki i viezadani operativni sistemi.
4. generacija: 1971. Takoer je karakterizira upotreba integriranih krugova, ali velikog i jako velikog stupnja
integracije (LSI - large scale integration i VLSI - very LSI). itavo ra unar mogue je
nainiti od svega nekoliko integriranih krugova, pa ak i samo od jednog. Raunari koje
danas koristimo pripadaju toj generaciji. Pouzdanost raunari ove generacije je vrlo velika.
by Dr Latinovi Tihomir
46
Praktikum
Osnove Informatike
U kolovozu 1981. godine tvrtka IBM predstavlja svoj IBM Personal Computer. Osnovni
model stajao je 3000$, imao je 16-bitai procesor 8088 tvrtke Intel, 64KB RAM, 40KB ROM i
disketau jedinicu 5.25" (160KB). Nakon tri godine je prodano 1,000,000 raunari. Zajedno s
IBM-PC raunarm isporuivao se najraireniji operativni sistem u povijesti raunari: Microsoft
Disk Operating System (skraeno MS-DOS) tvrtke Microsoft koju su 1975. godine osnovali
Paul Allen i Bill Gates (danas najbogatiji ovjek na svijetu). Do sada je tim operativnim
sistemom opremljeno preko 70 milijuna raunari.
Razvojem novih i snanijih mikroprocesora firme Intel koji su bili kompatibilni s procesorom
8088 (programi pisani za raunari s procesorom 8088 mogli su se izvravati i na njima - obratno
nije moralo vrijediti) poela je proizvodnja i drugih tipova PC raunari. Danas moemo susresti
slijedee modele (navedene veliine memorije i veliine diskova su tipine vrijednosti):
Model raunari
XT
AT
386
486
Pentium
Pentium II
Pentium III
Pentium IV
Procesor
8086
80286
80386
80486
Pentium
Pentium II
Pentium III
Pentium IV
by Dr Latinovi Tihomir
Duljina rijci
16b
16b
32b
32b
32b
32b
32b
32b
Vcliina memorije
640 KB
1MB
2-8MB
4 -16 MB
8 - 32 MB
32-64 MB
64-128 MB
128-256MB
47
VeUina diska
20 MB
40 MB
80 - 200 MB
200 -1000 MB
1 -4 GB
4-8 GB
8 - 20 GB
20-40GB
Brzina
8MHz
12MHz
33MHz
lOOMHz
200MHz
400Mhz
lGHz
2GHz
Praktikum
Osnove Informatike
XT, AT , 386 i 486 raunari smatraju se danas zastarjelima i mnogi moderniji programi na njima
ne rade. Takoer treba spomenuti i tvrtku AMD s procesorom Athlon koji po snazi odgovara
Pentium IV procesoru.
by Dr Latinovi Tihomir
48
Praktikum
Osnove Informatike
Tvrtka Apple Computer, koju su 1976. godine osnovali Stephen Wozniak i Steven Jobs i
koja je proizvodila Apple II raunari, pokuala se oduprijeti trinom prodoru IBM-a
proizvodnjom Apple III raunari, ali bez veeg uspjeha. Tvrtka je zato odluila uloiti veliki
novac (100 milijuna dolara tokom dvije godine) u razvoj grafikog korisnikog suelja. Nakon
kratkotrajnog neuspjeha s modelom Apple Lisa (1983. godine), pojavljuje se 1984. godine na
tritu Apple Macintosh raunar koje koristi jednostavno grafi ko korisni ko interfejs s
prozorima, padajuim izbornicima, i ostalim, danas uobiajenim, elementima. Apple
Macintosh raunari bazirana su na procesorima serije 680x0 tvrtke Motorola. Raunari Tvrtke
Apple Computer jedna su od rijetkih koja su izdrala konkurenciju IBM-PC kompatibilnih
raunari.
Od 1985. godine i IBM-PC raunari mogu imati grafiko korisni ko interfejs. Te godine je
tvrtka Microsoft na trite izbacila operativni sistem Windows 1.0. Znaajno poboljanje
slijedilo je 1990. godine kada se javlja Windows 3.0. 1995. godine slijedi Windows 95, tri
godine kasnije njegova neto poboljana verzija Windows 98. Windows Me (Millennium
Edition) posljednja je verzija izdana 2000. godine.
Pitanja:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
by Dr Latinovi Tihomir
49
Praktikum
Osnove Informatike
50
Praktikum
Osnove Informatike
Osnovne komponente koje ine raunar i koje vidimo na slici su: tastatura, mi, monitor, i
kuite s izvorom napajanja u kojem se nalaze osnovna ploa, grafika kartica, tvrdi disk i
savitljivi disk.
Na osnovnoj ploi (mother boar) nalazi se mikroprocesor, nekoliko pripadajuih VLSI
integriranih krugova i sat s baterijom. Memorijski moduli umeu se u posebne konektore na
osnovnoj ploi. To omoguuje da se u raunar ugradi koliina memorije prema elji (32MB,
64MB, 128MB, ...). U novije vrijeme osnovna ploa raunari sadri i upravljake sklopovc za
diskovc i diskctnc jcdinicc, serijska, paralelna i USB suelja (interface), a rjee audio i video
podsistem.
by Dr Latinovi Tihomir
51
Praktikum
Osnove Informatike
Nekoliko dodatnih prikljuaka (konektora) na osnovnoj ploi
slui za umetanje dodatnih kartica (ploica s elektronikim
elementima). Obavezna je video kartica (iako ponekad ona
moe biti sastavni dio osnovne ploe). Ostale kartice obino
se dodaju da se omogui priklju ak dodatnih perifernih
jedinica (primjerice skenera), ili se dodatni ureaj cijeli
nalazi na dodanoj kartici (primjerice modem).
ra unari i monitora. S drugim ureajima ra unar se moe povezati preko tzv. serijskih,
paralelnih i USB suelja. Serijskim prikljukom podaci se prenose serijski, bit po bit, dok se
kod paralelnog prikljuka podaci prenose po 8 bita (1B) istovremeno. Zbog toga je prijenos
podataka paralelnim prikljukom bri, ali zahtijeva vei broj vodia. Obino se na serijski
prikljuak spaja mi i modem, a na paralelni prikljuak pisa. USB je novija vrsta serijskog
prikljuka velike brzine prijenosa podataka.
Na prcdnjoj strani raunari nalaze se prekida za ukljuivanje napajanja raunari, tipka za
resetiranje raunari, otvor za umetanje diskete u disketnu jedinicu, lampice koje signaliziraju
ukljueno napajanje i rad tvrdog diska. Na disketnoj jedinici se nalazi lampica koja signalizira
rad te jedinice.
Osnovne periferne jedinice raunari
Monitor
Monitor je ureaj za prikaz slika i/ili teksta na njegovom zaslonu (ekranu). Najvei broj monitora
koristi katodnu cijev, a zbog visoke cijene manji broj monitora koristi zaslon od tekuih kristala
(liquid crystal display - LCD). Katodna cijev je jeftinija, dok je zaslon od teku ih kristala
malih dimenzija i zato pogodan za prijenosna raunari i monitore malih dimenzija (dubine par
centimetara).
Slika na zaslonu monitora je rasterska slika, tj. sastoji se od odreenog broja malih kruia
(poput mozaika). Ti kruii nazivaju se pikseli. Rije piksel je fonetiziran oblik engleske rijei
pixel koja je izvedena od izraza picture element, to znai element slike. Broj piksela koji
ine sliku odreuje razluivost monitora. Pri tome razlikujemo horizontalnu razluivost (broj
piksela po inu ili centimetru u horizontalnom smjeru) i vertikalnu razlu ivost (broj piksela po
in u ili centimetru u vertikalnom smjeru). Jasno je da e slika imati vie detalja ako je
sastavljena od veeg broja piksela, tj. ako je gledamo na monitoru vee razluivosti. Veliina
by Dr Latinovi Tihomir
52
Praktikum
Osnove Informatike
monitora mjeri se dijagonalom slike. Standardne veliine dijagonala izraene u inima su 14",
15", 17", 19" i 21".
Razluivost i veliina monitora meusobno su povezane. Manji monitori imaju i manje
razluivosti i obrnuto. Slijedea tablica prikazuje radne razluivosti za dane veliine dijagonala.
Obino monitor moe raditi i na slijedeoj vioj razluivosti. Primjerice, monitori s dijagonalom
od 15" obino mogu raditi i na razluivosti 1024*768, iako im je preporuena radna razluivost
800*600. Pri tome kvaliteta slike ovisi o kvaliteti cijevi i elektronikih sklopova monitora.
Veliina dijagonalc
14"
15"
17"
19"
21"
Radna razluivost
640*480
800*600
1024*768
1280*1024
1600*1400
preko njega pree zraka elektrona, pa se ini da je slika potpuno mirna. Promjenom struje zrake
elektrona moe se mijenjati svjetlina piksela. Monokromatski monitori imaju samo jednu zraku
elektrona koja obino daje bijelo svijetlo (crno bijela slika). Monitori u boji imaju tri zrake koje
prolaze kroz posebnu masku i padaju na fosforna zrnca koja svijetle razliitim bojama:
crvenom, zelenom i plavom (RGB - red, green, blue). Mijenjajui struju pojedine zrake
elektrona moe se utjecati na svjetlinu pojedine boje i na taj nain mijeanjem boja dobiti bilo
koju boju piksela.
by Dr Latinovi Tihomir
53
Praktikum
Osnove Infor
by Dr Latinovi Tihomir
54
Praktikum
Osnove Informatike
Princip rada monitora s zaslonom od tekuih kristala potpuno je razliit. Takav zaslon sastoji se
od dvije staklene plo e koje proputaju svjetlo polarizirano pod odreenim kutom. Jedna
plo a proputa vertikalno polarizirano svjetlo, a druga ploa horizontalno polarizirano svjetlo.
Izmeu te dvije ploe nalaze se prozirne metalne elektrode, a izmeu njih nalazi se tekui
kristal koji zakre e ravninu polarizacije svjetla. Kada napon nije priklju en na elektrode
svjetlo prolazi kroz zaslon. Ako je elektrino polje ukljueno, tekui kristal ne zakree ravninu
polarizacije i svijetlo ne prolazi kroz takav zaslon. Povrina zaslona podijeljena je na potreban
broj elija, kojima se moe upravljati dovoenjem napona preko prozirnih elektroda. Svaka
elija predstavlja piksel. Za razliku od katodnih cijevi, elija monitora s tekuim kristalom ne
svijetli nego vie ili manje proputa svijetlo. To moe biti reflektirano vanjsko svijetlo, ali se
ee koristi pozadinsko svjetlo koje daje posebna fluorescentna arulja. Kod monitora u boji
svaki piksel se sastoji od tri elije. Svaka ima filtar razliite boje: crvene, zelene i plave.
Njihovom kombinacijom dobiva se bilo koja boja, slino kao kod monitora s katodnom cijevi.
Tastatura
Tastatura raunari osnovna je ulazna jedinica raunari i prikazana je na slijedeoj slici.
lEsc
I F1 j F2 I F3 T F4 j I F5 T F6 T F7 T F8 j I
F9 TF1OF1IF12
QTwTE
TRTTTZ
TUTITO
TPTTT
II i
i i
r l
by Dr Latinovi Tihomir
55
Praktikum
Osnove Informatike
i i i i xi
Nu
56
n *
I
Tl 9 T +
by Dr Latinovi Tihomir
Ent
Praktikum
Osnove Informatike
Raspored i broj tipaka moe se mijenjati ovisno o proizvoau. Sve tastature imaju tipke sa
slovima, brojevima, znakovima interpunkcije i razmaknicu poput pisaeg stroja. Na desnom
dijelu nalazi se numerika tastatura koja slui za lake unoenje brojanih podataka. etiri tipke
sa strelicama slue za kretanje po ekranu. Njihova tona uloga ovisi o programu koji se trenutno
koristi. Isto vrijedi i za tzv. funkcijske tipke koje su oznaene s Fl do F12. Grupa tipaka s
oznakama HOME, END, PAGE UP, PAGE DOWN slue za kretanje po stranicama
podataka, a tipke INSERT i DELETE za umetanje odnosno brisanje znakova. Vana je i
velika tipka s oznakom ENTER (J) kojom se zavravaju sve naredbe, dajui na znanje
raunalu da smo gotovi s pisanjem naredbe i da oekujemo od njega da tu naredbu izvri. Kod
obrade teksta ta tipka slui za prijelaz u novi red.
Mi
Mi je naprava za pokazivanje i koristi se prvenstveno u radu s grafikim programima i
sueljima. Pomicanjem mia po podlozi korisnik upravlja poloajem pokazivaa mia na ekranu.
Pomicanjem mia i pritiskanjem tipaka na miu odabiru se pojedini objekti na ekranu, crtaju
slike, itd. Mievi imaju obino dvije ili tri tipke.
Osnovu mia ini kuglica koja pokree dva kotaia. Jedan se pokre e kada se mi giba
horizontalno, a drugi kada se mi giba vertikalno. Okretanje tih kotaia prekida svjetlo LED
dioda koje pada na fototranzistore, stvarajui elektrine impulse koji uzrokuju pomicanje
pokazivaa mia na ekranu. Mi se prikljuuje na serijsko interfejs raunari, a u novije vrijeme
raunari imaju poseban prikljuak za mia, ime se oslobaa serijsko interfejs za prikljuak
drugih ureaja.
Prijenosna raunari umjesto klasinog mia koriste tzv. trackball. On se sastoji od kugle koja se
okree prstima, ime se postie slian uinak kao kada se klasian mi pokree po podlozi.
Druga naprava koja se koristi kod prijenosnih ra unari je trackpad, plo ica po kojoj se
pomi e prst, ime se pomi e pokaziva na ekranu. Konano, spomenimo i trackpoint,
minijaturnu palicu koja viri iz sredine tastature (iznad slova B). Pomicanjem te palice upravlja
se pokazivaem na ekranu.
Pisai
Pisai su ureaji pomou kojih se tekst ili slike ispisuju na papiru. Najei pisai danas su
laserski, tintni i, neto stariji, iglini. Osim po principu rada ti pisai se razlikuju po veliini
papira (A4 i A3), kvaliteti otiska, brzini koja se mjeri brojem stranica u minuti, te razluivosti.
by Dr Latinovi Tihomir
57
Praktikum
Osnove Informatike
Razluivost se izraava u broju toaka po inu i kree se kod tintnih i laserskih pisaa izmeu
300 i 1200 toaka po inu.
Iglini pisai imaju glavu za pisanje koja udarcima iglica preko trake s tintom pie po papiru.
Broj iglica moe biti 9 ili 24. Pisai s veim brojem iglica imaju kvalitetniji otisak. Iglini
pisai su buni i spori u grafikom nainu rada. Prednost im je niska cijena otiska i mogunost
izrade vie kopija istovremeno, pa se danas koriste u raunovodstvu (obrauni plaa), bankama,
trgovinama (izdavanje rauna) i sl.
Tintni pisai takoer imaju glavu za pisanje koja ima veliki broj cjevica kroz koje trcaju
kapljice tinte. Tinta se nalazi u posebnom spremniku koji moe initi cjelinu s glavom za
pisanje. Ova vrsta pisaa moe biti opremljena crnom tintom za crno bijele otiske, ili crnom i
tintama u boji (svjetlo-plava, ljubiasta, uta) za otiske u boji. Tintni pisa i su jeftini, iako ne i
naroito brzi. Na kvalitetu otiska negativno utjee to to se kapljice tinte razlijevaju po obinom
fotokopirnom papiru. Za najveu kvalitetu otiska trebalo bi koristiti posebne vrste papira, to
dodatno poveava cijenu otiska.
Laserski pisai rade na principu poznatom iz fotokopirnih strojeva. Laserska zraka pada na
fotoosjetljivi bubanj koji je prethodno elektriki negativno nabijen. Osvijetljena podruja se
izbiju i privlae zrnca tonera koja su elektriki negativno nabijena. Preko bubnja zatim prelazi
papir koji je elektriki pozitivno nabijen i privlai zrnca tonera. Papir zatim prelazi preko
zagrijanih valjaka koji zapeku toner tako da se ne moe odvojiti od papira. Laserski pisai daju
otisak dobre kvalitete, brzi su, ali i neto skuplji od tintnih. Postoje i laserski pisai u boji koji
koriste tonere u etiri boje (svjetlo-plava, ljubiasta, uta i crna).
Skaner
Skaner (engl. scanner)je ureaj koji sliku zabiljeenu na nekom mediju (papir, prozirna folija)
pretvara u digitalnu informaciju i zapisuje na disk kao datoteku prikladnog formata. Postoje
runi, stolni i rotacijski skaneri. Stolni skaneri su danas naj ei i u daljem tekstu biti e opisan
princip rada te vrste skanera.
Stolni skaneri s gornje strane imaju staklenu plou na koju treba staviti sliku koju elimo
skanirati. Slika se osvjetljava fluorescentnom lampom, a reflektirano svjetlo se prenosi
opti kim sistemom na odgovarajui senzor. Obi no je to CCD Charge Coupled Device)
poluvodi ki senzor, kakav se primjenjuje kod video kamera. Zadatak senzora je da pretvori
svjetlo u elektrini signal. Skaner ne pretvara u digitalnu informaciju cijelu sliku odjednom, ve
jedan red slike. Optiki sistem je izveden tako da na senzor odgovarajueg oblika pada slika
by Dr Latinovi Tihomir
58
Praktikum
Osnove Informatike
jednog reda slike. Nakon to se taj red pretvori u digitalnu informaciju, optiki sistem se malo
pomakne, tako da na senzor pada slika slijedeeg reda. itav proces se ponavlja dok se ne
dosegne kraj slike i naziva se skaniranje, a po tome je i ureaj dobio naziv skaner.
Postoje crno bijeli i kolor skaneri. Kolor skaneri imaju CCD senzor koji ima CCD elemente u tri
niza, za svaku boju (crvenu, zelenu i plavu) po jedan.
Bitne karakteristike skanera su:
Prema veliini slike koju mogu skanirati, skaneri mogu biti A4 i A3 formata.
O kvaliteti analogno digitalne pretvorbe signala iz CCD senzora govori podatak o broju bita
po boji.
Tako govorimo o 24-bitnim, 30-bitnim, 36-bitnim ili ak 48-bitnim skanerima.
Primjerice, ako je
skaner 24-bitni, to znai da je za svaki piksel slike utroeno po 8 bita za zapis informacije o
svakoj od
triboje.
Modemi
Modem je ureaj koji slui za slanje podataka izmeu dva raunari telefonskom linijom.
Osnovni zadatak modema je da digitalne signale iz raunari pretvori u analogne signale koji se
jedini mogu slati telefonskim linijama. Primljene analogne signale modem ponovo pretvara u
digitalne signale. Taj proces naziva se modulacija i demodulacija, od ega i potjee ime modem. Brzina prijenosa danas iznosi do 56kb u sekundi, a ovisi o mogunostima modema i
kvaliteti telefonske linije. Modemi mogu biti interni (ugraeni u raunar kao dodatna kartica)
ili eksterni (vanjski). Eksterni modemi prikljuuju se na raunar preko serijskog suelja.
Glavna primjena modema danas je spajanje na Internet preko davatelja Internet usluga.
Disketne jedinice
Osobna raunari upotrebljavaju dvije osnovne vrste disketnih jedinica: za diskete veliine 3.5 i
5.25 ina (1 in = 2.54 cm). Danas se veinom koriste manje diskete (3.5") zbog manjih
dimenzija, robusnije izrade i veeg kapaciteta. Slijedea slika prikazuje disketu od 3.5".
by Dr Latinovi Tihomir
59
Praktikum
Osnove Informatike
by Dr Latinovi
Tihomir
60
design: Latinovi
Praktikum
Osnove Informatike
61
Praktikum
Osnove Informatike
Upotreba magnetskih vrpci ograniena je uglavnom na izradu rezervnih kopija vanih datoteka
ili itavog tvrdog diska (backup). Rezervne kopije imaju veliku vanost u sigurnosti raunalnog
sistema. To je naroito vano kod viekorisnikih sistema i optenito u situacijama kada kvar
diska moe prouzroiti velike tete zbog gubitka podataka. Ureaj za zapisivanje i itanje
magnetskih vrpci zove se engleski Streamer.
Tvrdi diskovi sastoje se od jedne ili vie okruglih
aluminijskih plo a (diskova) presvu enih magnetskim
materijalom, pri vr enih za zajedni ku osovinu. Pored
plo a nalazi se mehanizam za pomicanje glava za pisanje
i itanje. Prostor u kome se nalaze ploe i glave hermetiki
je zatvoren i opremljen filterom koji otklanja neistoe.
Glave za itanje i pisanje ne dotiu ploe, to omoguuje
visoku brzinu vrtnje ploa (3600 o/min ili vie). Glave
lebde iznad ploa na zranom jastuku koji nastaje uslijed
Tvrdi diskovi
by Dr Latinovi Tihomir
62
OSNOVE INFORMATIKE
Brojne su mogu nosti primjene opti kih diskova. Danas je uobi ajeno (i jeftinije) da se
softver isporuuje na CD-ROM-u umjesto disketama. Video i tonski zapisi mogu se
reproducirati na raunalu sa CD-ROM jedinicom i podrkom zvuka (ugraenom zvu nom
karticom). To omogu uje izradu enciklopedija, programa za uenje jezika, povijesti glazbe,
slikarstva, filma i sl. Moderne igre (zahtjevne u pogledu memorije) takoer su nezamislive
bez CD-ROM-a. Osim CD-ROM diskova koji se rade u tvornici u velikim serijama,
mogu e je izraditi i vlastiti CD-ROM. Za to je potreban CD-R (CD-Recordable) ureaj
koji omoguuje snimanje na posebnim (CD-R) optikim diskovima. CD-R ureaji slini su
obi nim CD-ROM ureajima, ali je laserska zraka vee jaine, jer se pomo u nje zapisuju
podaci na disk. Jednom zapisani podaci vie se ne mogu brisati, pa takav disk postaje CDROM. Zato se takvi diskovi zovu i WORM diskovi Write Once Read Many - pii jednom
itaj puno puta). Dalji korak predstavljaju CD-E ureaji (CD Erasable, CD koji se moe
brisati). Takvi diskovi mogli bi obavljati funkcije disketa ili tvrdih diskova. CD-E ureaji su
vrlo skupi i za sada jo u fazi razvoja.
U meuvremenu su se pojavili i DVD Digital Versatile Disk) diskovi kapaciteta do 17GB.
Ureaji za itanje DVD diskova mogu itati i obine CD diskove (jednakog je promjera), pa
se moe oekivati da e takvi itai uskoro zamijeniti klasine CD itae, a postoje i ureaji
koji mogu takve diskove snimati jednokratno (WORM). Takoer se oekuje i pojava DVD
diskova i ureaja za viekratno snimanje i brisanje.
OSNOVE INFORMATIKE
Nakon uklju ivanja ra unari zapo inje postupak tzv. dizanja sistema, koji po inje
testiranjem komponenti raunari, a zavrava uitavanjem operativnog sistema. Cijeli proces
traje oko 30 sekundi (mogua su i znatna odstupanja od te vrijednosti). Raunar je spremno
za rad kada se na ekranu pojavi znak javljanja. O tome je vie napisano u poglavlju o
operativnom sistemu MS-DOS, gdje je detaljnije opisan nain pokretanja programa, te rad s
datotekama i diskovima.
Pitanja:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
OSNOVE INFORMATIKE
OSNOVE INFORMATIKE
Vei programi imaju i vie mogunosti i obino se nazivaju tekst procesori. Dodatne
mogunosti podrazumijevaju uklju ivanje slika, tabela i grafikona u tekst, a uobi ajeno
je na elo "to vidi to i dobije", tj. ono to se vidi na ekranu je upravo ono to emo dobiti
ako uneseni tekst poaljemo na pisa. Takvi programi omoguuju podeavanje margina,
odabir veliine papira, odabir veliine i oblika slova, itd. Znaajna je i mogunost kontrole i
ispravljanja greaka zahvaljujui ugraenom rjeniku. Primjeri takvih programa su Word i
Word Perfect.
Programi za obradu baza podataka
S bazama podataka radio je ve i Hollerithov elektromehaniki stroj. Ranije je reeno da je
on sluio za obradu podataka dobivenih popisom stanovnitva. Takvi podaci inili su bazu
podataka koja se sastojala od slogova (record). Svaki slog sadravao je podatke o jednoj
osobi (ime, prezime, godina roenja, spol, struna sprema, nacionalnost, brano stanje itd.).
OSNOVE INFORMATIKE
u boji). Za ovu grupu programa raunari Apple-Macintosh imaju izvjesne prednosti u odnosu
na IBM kompatibilna raunari. Najpoznatiji programi iz ove skupine su: Ventura,
PageMaker, MS Publisher, itd.
OSNOVE INFORMATIKE
OSNOVE INFORMATIKE
2.
3.