Professional Documents
Culture Documents
Mara
Mara
Internet
Raunarske mree
Raunarska mrea je skup vie meusobno
povezanih raunara (velikih ili PC), perifernih
i ostalih ureaja koji meusobno
komuniciraju.
Raunarsku mreu ine:
mreni vorovi,
vorovi
komunikacione linije i
komunikacioni softver.
softver
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
Raunarske mree
Mreni vor (node vor) je svaki ureaj (raunar,
PDA, mobilni telefon, tampa...) prikljuen na
raunarsku mreu. Najee, vor ima svoju
jedinstvenu adresu u mrei (network address).
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
Raunarske mree
Zavisno od poloaja i funkcije u mrei, vorovi mogu
biti cirkularni (DCE - data circuit-terminating
equipment) ili terminalni (DTE - data terminal
equipment).
Terminalni vorovi se nalaze na krajevima
komunikacionih linija (telefon, tampa, raunar,
ruter...), dok cirkularni povezuju terminalne vorove
(ripiter, hab, most, svi, modem...).
Ripiter (repeater) je DCE ureaj koji prihvata,
regenerie, pojaava i prosleuje signal u mrei.
Neophodni su kao pojaavai signala na odreenim
mestima u mrei (ako je duina kabla vea od 100m).
Prvobitno, ripiteri su imali samo dva porta. Vrlo
korisni su beini (wireless) ripiteri-pojaavai.
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
Raunarske mree
Hab (hub) ripiter sa vie
portova koji umnoava
primljeni signal i alje ga na
sve portove. Ostvaruje
samo fiziku vezu.
Nije adresibilan (ne moe
dobiti svoju adresu).
Prednost - lako povezivanje
ureaja i brz prenos signala.
Jevtin.
Nedostatak - ulazni i izlazni
signali se dele na onoliko
delova koliko ima prikljuenih
korisnika (dolazi do kolizije
signala i bezbednosnih
problema).
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
Raunarske mree
Svi (switch) i most (bridge). Ureaji koji slue za povezivanje segmenata
mree. Za razliku od habova, ovi ureaji su sloeniji i inteligentniji.
Ne alju signale preko svih portova (kao to to radi hab) nego samo na one
portove koji su odreeni za prijem.
Kada svi (most) primi paket podataka, on ita adresu destinacije iz tog
paketa, pravi privremenu vezu izmeu izvora i
destinacije i alje paket,
a zatim i prekida vezu.
Moe da se i programira i
adresira.
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
Raunarske mree
Ruter - ureaj koji takoe slui za povezivanje raznih segmenata mree.
Ruter ita adrese primljenih paketa podataka, razmenjuje ih sa ostalim
ruterima u mrei i koristei unapred odreeni skup pravila (routing protocol)
gradi tabelu (routing table) putanja u mrei.
Dalje, ruter ovu tabelu koristi za dalje slanje novih paketa.
Modem (modulator-demodulator) ureaj koji prevodi analogni signal u digitalni i
obratno.
Omoguuje raunarima da se poveu na raunarsku mreu preko telefonske
linije (dial-up, DSL, ADSL, ISDN), antenskog kabla (kablovski) ili optikog kabla.
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
Raunarske mree
Komunikacione linije povezuju vorove mree i predstavljaju vanu fiziku
komponentu raunarske mree.
Ove veze mogu biti razliite:
telefonska linija, strujni kabl, koaksijalni kabl, optiki kabl, radio veza,
mikrotalasi, infracrveni zraci i satelitske veze.
Od prirode ovih veza zavisi najvanija karakteristika mree, a to je brzina
prenosa podataka.
Brzina prenosa se izraava brojem bita u sekundi (bps - bit per second).
Telefonskim linijama se postiu male brzine prenosa, dok se optikim
kablovima postiu najvee brzine.
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
Raunarske mree
Telefonski (UTP - Unshielded twisted pair) kablovi sastoje se od parova upredenih bakarnih vlakana da
bi se izbegle smetnje od susednih parova ili drugih
ureaja. Mogu biti kategorije 1 koji prenose samo
glas, kategorije 2 sa brzinom prenosa podataka do 4
mb/s, kategorije 3 sa brzinom prenosa do 10 mb/s,
kategorije 4 sa brzinom prenosa do 16 mb/s i
kategorije 5 koja se danas najee koristi a
podrava brzinu prenosa do 100 mb/s. Maksimalna
duina jednog segmenta ovog kabla na kojoj
raunari mogu biti povezani bez dodatnih pojaanja
je 100 metara. Jo uvek dominiraju u lokalnim
mreama.
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
10
Raunarske mree
Optiki kablovi (optical fiber) prenose podatke u obliku
svetlosnih impulsa. Vrlo su
pouzdani i omoguavaju bri
prenos nego prethodno pomenuti
kablovi. Brzine idu i do 1 gb/s.
Optika vlakna prenose podatke
samo u jednom smeru, pa zato
takvi kablovi imaju u sebi po dva
optika vlakna.
Kako se ne koristi elektrina struja u
prenosu, otporni su na spoljna
elektromagnetna polja.
Mali nivo gubitaka signala i otpornost
na spoljne uticaje ine ove kablove
veoma pogodnim za prenos na veliku
daljinu (do 2 km)
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
11
Raunarske mree
Komunikacioni softver je kolekcija programa koji
podravaju rad raunara u mrei.
Komunikacioni softver obezbeuje:
postavljanje parametara za rad u mrei
ukljuivanje raunara u mreu
rad korisnika u mrei
sigurnosne mere
administrativni poslovi
pomo korisniku.
Sve funkcije znaajne za korisnike mree ostvaruju
se posredstvom odgovarajuih programa, a to je
presudno za rad korisnika u mrei.
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
12
Osnovi informatike
13
Raunarske mree-podela)
Zavisno od veliine prostora koga pokriva mrea,
postoje:
Lokalne mree (Local Area Network - LAN), koje
pokrivaju podruje ogranieno na kuu, laboratoriju,
kolu ili zgradu, sa duinom kablova do par kilometara,
Gradske raunarske mree (Metropolitan Area Network MAN), na podruju grada ili velike kompanije i
Globalne raunarske mree (Wide Area Network - WAN),
koje pokrivaju velika geografska podruja, na prostoru
nekoliko drava, pa ak i celog sveta (Internet ... ).
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
15
Raunarske
mree-podela
Globalne mree mogu biti:
javne - svi zainteresovani mogu koristiti njihove usluge;
privatne - nalaze se u vlasnitvu jedne firme ili meunarodne organizacije
i izuzetno su obezbeene od svakog pristupa sa strane, na primer:
SITA - povezuje avio-kompanije i aerodrome irom sveta, SWIFT (Society
for Worldwide Interbank Financial Telecommunication) - povezuje velike
svetske banke u
sistem
dokumenata za
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
16
Raunarske mree-podela
Prema mrenoj arhitekturi raunarske mree se dele u dve
kategorije:
mree zasnovane na serverima (server based
networks) i
mree ravnopravnih raunara (peer-to-peer
networks)
Serveri su programi ili raunari u mrei snabdeveni
posebnim programima koji obezbeuju odreene specifine
usluge (servise) ostalim raunarima u mrei (klijentima).
Neki od servera u mrei su:
print serveri-prihvataju zahteve za tampu od vie
klijenata i prosleuju ih veem broju tampaa.
proxy serveri-nalaze se izmeu klijenta i drugog
servera. Slue da filtriraju i administriraju zahteve
klijenta i poboljaju kvalitet i performanse veze.
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
17
Raunarske mree-podela
web serveri-serveri na Internetu koji isporuuju
web stranice (HTML dokumente) na zahtev
klijenta.
FTP serveri-web serveri koji omoguavaju transfer
(skidanje i nasnimavanje) fajlova (File Transfer
Protocol).
mail serveri-veoma vani web serveri. Skladite i
rasporeuju (prihvataju i alju) elektronsku
potu...
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
18
Raunarske mree-podela
Mree ravnopravnih raunara
Svaki raunar je istovremeno
i server i klijent. Poto su svi
raunari u ovakvoj mrei
ravnopravni, sree se i naziv
mrea raunara jednakih
nadlenosti".
Mree ravnopravnih raunara
su:
jednostavnije i jeftinije,
primenjuju se u malim i kunim
kancelarijama i
u malim radnim grupama
Korisna pri razmeni podataka i u
sve veoj upotrebi na Internetu.
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
19
Raunarske mree-topologija
Fiziki izgled veza izmeu vorova odreuje vrstu
topologije, od kojih postoje:
topologija magistrale (Linear Bus Topology),
topologija zvezde (Star Topology)
topologija prstena (Ring Topology).
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
20
Raunarske mree-topologija
Topologiju magistrale
ine raunari vezani u rednu
vezu, jedan za drugim.
Kada u mrei primenite
topologiju magistrale, raunari
i ostali ureaji povezani su u
jednu liniju, jednim kablom,
svako sa svojim susedima.
Da bi svi signali koje generie
sistem stigli na svoje
odredite, prenose se
magistralom u oba smera ka
svim ostalim raunarima.
Topologija magistrale uvek ima
dva otvorena kraja, kao to je
prikazano na slici.
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
21
Raunarske mree-topologija
Topologija magistrale
vor
vor
vor
Aleksandar
Stamenkovi
vor
Osnovi informatike
22
Raunarske mree-topologija
Topologiju zvezde ine raunari
povezani putevima koji se stiu
na komunikacionom ureaju
koji predstavlja centar zvezde
(razvodnik ili hub)
Svaki raunar je na
razvodnik povezan
zasebnim kablom, kao to
je prikazano na slici .
Topologija zvezde koristi
centralni ureaj za
povezivanje.
Komunikacione linije u
topologiji zvezde su
telefonski kablovi.
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
23
Raunarske mree-topologija
Topologija zvezde
Veina LAN-ova ima zvezdastu topologiju.
Poto je svakom raunaru dodeljen po jedan
prikljuak razvodnika, topologija zvezde je otpornija
na kvarove od topologije magistrale - prekid jednog
kabla ne utie na ostatak mree. Sa mreom nije
povezan samo onaj raunar iji je kabl (ka
razvodniku) prekinut.
vor
vor
Razvodnik
vor
vor
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
24
Raunarske mree-topologija
Topologiju prstena ine
raunari povezani na
komunikacionu liniju koja
formira zatvoreni prsten
Topologija prstena lii na
topologiju magistrale po
tome to je svaki raunar
povezan sa susednim.
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
25
Raunarske mree-topologija
Topologija prstena
Umesto da postoje dva kraja sa zavrecima,
krajevi su spojeni i ine prsten.
vor
vor
vor
vor
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
26
Internet
Internet je najvea globalna raunarska
mrea koja povezuje milione korisnika irom
sveta. Internet je mrea raunarskih mrea
koja se sastoji od ogromnog broja privatnih,
javnih, akademskih, poslovnih i drugih mrea
meusobno povezanih razliitim mrenim
tehnologijama.
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
27
Internet-nastanak
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
28
Internet-protokoli
Sve mree koje ine Internet koriste jedan isti skup
protokola-TCP/IP (Transmission Control
Protocol/Internet Protocol) poznat kao Internet
Protocol Suite.
Protokoli su pravila tj. procedure po kojima se
ostvaruje prenos podataka, odnosno paketa
podataka, kroz mreu. Drugim reima, protokoli
odreuju kako mreni vorovi meusobno
komuniciraju.
Postoji preko 100 protokola kojim se definiu
razliite karakteristike Interneta.
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
29
Internet-protokoli
TCP i IP su dva najvanija protokola Internet
protokola.
IP (Internet Protocol) je osnovni protokol kojim se
definie nain dodele Internet adresa. Njime je
definisan metod kojim svaki raunar (ili drugi
vor) koji je povezan na Internet dobija jedinstvenu
(IP) adresu pomou koje se moe lako
identifikovati.
Internet adresa je (32 bitni broj) koji se sastoji od 4
broja razdvojena takama (126.254.107.3).
Osnovna funkcija ovog protokola je da prosledi
podatke od izvora do odredita na osnovu poznate
IP adrese (Routing).
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
30
Internet-protokoli
TCP (Transmission Control Protocol) - definie nain
na koji dva raunara meusobno povezana putem
Interneta razmenjuju podatke koji nisu u IP formatu.
Naime, kada aplikacija sa jednog raunara treba da
poalje podatke koji nisu IP veliine na drugi
raunar, protokol TCP omoguava to slanje jednim
svojim zahtevom (bez njihovog razbijanja na IP
veliinu).
TCP protokol se moe videti kako radi dok
pretraujemo Internet (Statusna linija).
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
31
Internet-protokoli
FTP (File Transfer Protocol) jedan od najstarijih
protokola. Koristi se za slanje i primanje datoteka putem
mrea koje podravaju TCP/IP protokole, bez obzira koji
se operativni sistemi nalaze na tim raunarima. Poto je
FTP i aplikacija, smatra se i jednim od Internet servisa
(klijenti su razni specijalni korisniki programi).
HTTP (Hypertext Transfer Protocol) - protokol za prenos
hiperteksta. Pomou ovog protokola se Internet
prezentacije (HTML tj. hypertext dokumenti) prenose sa
Web servera do Internet pretraivaa na lokalnom
raunaru (web pretraiva je klijent).
Naziv protokola praen oznakom :// je sastavni deo
adrese Internet stranice. U veini pretraivaa naziv
protokola se moe izostaviti.
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
32
Internet-protokoli
E-mail protokoli (POP3, SMTP, IMAP)
Najee korieni protokoli za slanje i primanje
elektronske pote izmeu udaljenih raunara.
POP3 (Post Office Protocol) je najee korieni
protokol za preuzimanje elektronske pote smetene
na serveru. Poruke se smetaju na E-mail server. email klijent se koristei ovaj protokol prijavljuje sa
korisnikim imenom i lozinkom i preuzima poruke sa
servera. Poruke se tada obino briu sa servera,
mada je veinu e-mail aplikacija mogue podesiti
tako da zadre poruke na serveru nakon skidanja.
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
33
Internet-protokoli
SMTP (Simple Mail Transfer Protocol)
Protokol se koristi za slanje e-mail poruka izmeu
korisnika na Internetu.
Kada se sa e-mail klijenta poalje poruka, klijent e
SMTP protokolom kontaktirati SMTP server koji je
naveden i proslediti mu poruku.
SMTP server e zatim pokuati da isporui poruku
primaocu, preko jednog ili vie SMTP servera, sve
dok poruka ne stigne na korisnikov e-mail server.
IMAP (Internet Message Access Protocol)
IMAP protokol slui za preuzimanje poruka i
predstavlja alternativu POP3 protokolu.
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
34
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
35
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
36
Osnovi informatike
37
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
38
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
39
Internet-URLName Service
Svaki dokument na Internetu, poput raunara, ima
svoju jedinstvenu adresu URL (Uniform Resourse
Locator).
Locator Struktura URL-a je
Ime_protokola://ime_domena/putanja.
Ime protokola u URL adresama je skraenica koja
ukazuje na protokol koji se koristi prilikom pristupa
dokumentu
http ukazuje na HyperText Transfer Protocol
ftp na File Transfer Protocol
putanja
mailto na Mail Transfer Protocol
http://www.pmf.ni.ac.rs/pmf/licne_prezentacije/111/StudentiHemija.xls
Osnovi informatike
41
Internet-HTML
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
42
Osnovi informatike
43
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
44
Polje zaglavlja
Znaenje
To:
Cc:
Bcc:
From
Sender:
Received:
Return-Path:
Date:
Reply-To:
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
45
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
46
Internet Servisi
IP telefonija
(IP
telefonija i publikovanje)
Prenos govora u realnom vremenu preko Interneta
Kodovanje govora za nizak bitski protok
Govor se ne prenosi direktnom vezom (kao u
telefoniji) ve IP paketima
Vani su protokoli kojima se ne unosi kanjenje
Publikovanje na Web
Programi koji konvertuju formatirajua svojstva
dokumenata u HTML kodove:
Microsoft Word, PowerPoint, FileMaker
Programi za kreiranje Web stranica:
Macromedia Dreamweaver, Adobe GoLive, Microsoft
FrontPage
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
47
Osnovi informatike
48
Internet pretraivai
Aleksandar
Stamenkovi
Osnovi informatike
49