GLAZBENA

DAROVITOST
Zanimljivosti
Prepoznavanje
Glazbena darovitost i IQ
Literatura

Zanimljivosti
U svojoj sposobnosti da se usredotoe na aktivnost u podruju
svog talenta i u svom jednousmjerenom aru za svladavanjem,
darovita djeca jako slie jedno drugome, bez obzira u kojem su
podruju darovita.
Oni stvari rade na vlastiti nain i esto dovode u pitanje sve to
uitelji od njih trae, ako to za njih nema smisla. Mogu biti izvrsni
uenici - ako to ele !.
Ustrajnost i perfekcionizam tipii su za darovitu djecu u bilo
kojem podruju .
Darovita djeca - bez obzira jesu li darovita u matematici, jeziku,
likovnoj umjetnosti ili glazbi ue bre i predstavljaju
informacije
u podruju svoje aktivnosti na netipian nain.

Ellen Winner : Darovita djeca , Mitovi i stvarnost,

Poglavlje Umjetniki i glazbeno darovita djeca

Rani znakovi
Glazbena darovitost otkriva se JAKO RANO .
Pojavljuje se ranije od darovitosti u bilo kojem
drugom podruju sposobnosti izmedju
druge i este godine ivota (istraivanja
pokazuju u prosjeku s 4, 9 godina).
Primjeri:
Mozart, L.Hollander, Yehudi Menuhin
Veina velikih svjetskih violonista u
djetinjstvu su bili geniji.

Najraniji znak da je dijete glazbeno darovito

je njegovo snano zanimanje i uivanje u
zvuku glazbe.
Drugi rani znak je sposobnost da pjesme
koje je ulo precizno otpjeva : GLAZBENO
PAMENJE- najvanija je sposobnost za
glazbeni talent.
Mnoga glazbeno darovita djeca poinju
pjevati prije no to progovore !
Primjeri:
Erwin Nyiregyhazy, sedmogodinji maarski glazbeni
genij, nije progovorio do tree godine, ali prije prve
godine poeo je pjevuiti pjesme koje je uo.
Handel je pjevao prije no to je progovorio.

Glazbeno darovita djeca pokazuju veliku

osjetljivost na strukturu glazbe
tonalitet, harmoniju, ritam.
Primjeri peciznog oponaanje pjesme nakon samo
jednog sluanja:
Dijete genij Pepito Areola s 3,5 godine mogao je iz sjeanja
odsvirati 20 djela.
Sa 3 godine pijanist Artur Rubinstein nepogreivo je izveo
djela koja je samo jednom uo.
Sa 4 godine Erwin Nyiregyhazy mogao je precizno svirati na
klaviru svaku melodiju koju je uo. Sa 7 godina po sjeanju
je svirao komplicirane Beethovenove sonate.
Mozart je sa 14 godina znao notirati Allegrijevu Miserere,
sloenu skladbu od 9 dijelova, nakon to ju je uo samo
nekoliko puta.

Savren sluh
Vrlo rijetka sposobnost : 1od 10.000 ljudi u opoj
populaciji

ei u glazbenika: oituje se prije pete godine

Ne povezuje se dosljedno s glazebnom darovitou,
odnosno nije nuna komponenta glazbenog
talenta (npr. Wagner i aikovski nisu ga imali)
Rezultati istraivanja govore da je posjedovanje
savrenog sluha povezano s dobi u kojoj se poelo s
glazbenom naobrazbom: od onih koji su krenuli prije
etvrte godine 95% imalo je savren sluh; od onih koji su
krenuli s 12 godina 55% je imalo savren sluh.

Ovo istraivanje ipak nije dokaz da je savren sluh

posljedica izobrazbe.
Ni sposobnost sviranja bez pripreme nije dosljedno
povezana s glazbenom darovitou.

Glazbena plodnost
Izvoenje postojee glazbe i stvaranje nove
Skladanje nove glazbe: transponiranje zadanog djela u novi
tonalitet uz zadravanje postojee melodije ili improviziranje
gdje poinjemo od glazbene teme ali je nadograujemo.
Prosjeno dijete u predkolskoj dobi prestaje spontano stvarati
i poinje oponaati odsluanu pjesmu.
Darovito dijete ubrzo nakon to pone svirati izraava
glazbenu plodnost upoetku je to transponiranje
melodije u nove tonalitete i improviziranje na temu.
Mozart je improvizirao s 4 godine.
Dar komponiranja cjelovitih skladbi ( i njihovo notiranje) rijetko
se moe vidjeti prije kasnog djetinjstva.
J.S.Bach, Handel, Beethoven i Brahms u djetinstvu su
bili virtuozi, ali nisu skladali do rane adolescencije, ako
ne i mladosti
Haydn, Mozart, Chopin, Mahler, Saint-Saens i Strauss
prvu skladbu komponirali su prije desete godine.

Predstavljanje razliitih dimenzija

glazbe
Darovita djeca imaju sposobnost predstavljanja
glazbenih odnosa na viestruke naine.
Oni se slobodno kreu izmeu etiri naina
pristupanja glazbenom djelu, mijenjajui sredite
panje izmeu instrumenata i tehnike izvoenja,
partiture, zvuka i glazbene strukture.
Glazbena psihologinja Bamberger (1986) pokus
kojim pokazuje kako glazbeno darovita djeca
prihvaaju viestruke glazbene dimenzije- dokazala
je da daroviti tijekom zadatka mijenjaju strategije i
sa svakom promjenom pristupaju razliitim
dimenzijama glazbe.
Nasuprot njima svi ostali ispitanici zadrali su dosljednu
strategiju tijekom cijelog zadatka , ak i glazbeno uvjebani
odrasli ljudi koji su studirali na prestinim amerikim glazbenim
akademijama te proli barem 5 godina glazbene poduke.

Glazbena darovitost i IQ
Skriva li se natprosjean IQ iza svih velikih
postignua ?
Mihaly Csikzentmihalyi: etverogodinje praenje
pokazuje da umjetniki daroviti adolescenti nisu bili
tako dobri u koli kao glazbeno daroviti.
Mnogo je dokaza o vezi glazbene darovitosti i visokog
IQ-a, ali pomnija ispitivanja pokazala su da glazbena
sposobnost ne ovisi o kvocijentu inteligencije, niti
natprosjena glazbena sposobnost nuno pretkazuje
visoki IQ.
Primjer:
Pri Glazbenoj koli Yehudi Menuhin IQ-ovi natprosjeno
glazbeno darovitih uenika varirali su od 93 166.
Meutim, upravo je uenik s najniim IQ om, ije su
itake i matematike sposobnosti bile oskudne dobio
nagradu za glazbeno stvaralatvo, to je dokaz da
visoki IQ nije neophodan sastojak glazbene
darovitosti.

Zato su ipak glazbeno darovita djeca

bolja u koli od djece koja su darovita u
likovnoj umjetnosti ?
Nema sustavnih istraivanja na ovu temu, a
nagaanja su slijedea:
Bolji uspjeh u koli rezulat je napornog rada i
ustrajnosti koje zahtjevaju slubene glazbene poduke
( na njih djeca kreu rano i vjebaju prema strogom
dnevnom rasporedu) meutim neka istraivanj
govore da disciplinirano vjebanje nije dovoljno
objanjenje za izvrstan kolski uspjeh glazbeno
darovite djece.
Glazbeno daroviti imaju genijalno VIZUALNO I SLUNO
PAMENJE, odnosno natprosjeno razvijene vizualnoprostorno-perceptivne vjetine, to pokazuju i pokusi
pronalaenja skrivenog uzorka ili spajanja prividno
nepovezanih vizualnih podraaja u jedinstvenu sliku.

Koliko ljudi moete nai na ovoj slici?

Literatura
Ellen Winner, Gifted Children: Myths and Realities, 1996.
Darovita djeca: Mitovi i stvarnost
Ostvarenje d.o.o.
2005.
o Thomas Armstrong, Multiple Intelligences in the Classroom,
2000.
Viestruke inteligencije u razredu
Educa d.o.o.
2006.
Mira udina- Obradovi: Nadarenost, razumijevanje,
prepoznavanje, razvijanje.
kolska knjiga
1990.