PODRKA UENIKU

MOTIVIRAJUE STRATEGIJE

Ueniku moete pruiti podrku i pomo na mnogo

razliitih naina. Vano je prepoznati podruje u
kojem mu je podrka potrebna i vrstu pomoi koja mu
treba.
Pripremili smo vam liste koje vam mogu pomoi u
tome. Na kraju ete moi na primjeru iz prakse
vjebati prepoznavanje strategija koje mogu pomoi.

UENIKOVA PANJA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

sjedi blizu uitelja i ploe

sjedi pokraj svojeg pomagaa
treba povean razmak izmeu klupa
sjedi dalje od ometajuih stimula
dozvoliti dodatno vrijeme
kraa razdoblja rada koristiti timer
razdijeliti zadatak u manje dijelove
pomoi mu u postavljanju kraih osobnih
edukacijskih ciljeva
9. davati mu zadatke jedan po jedan
10. traiti manje tonih odgovora
11. smanjiti koliinu domae zadae
12. omoguiti koritenje lista-provjere
13. uz verbalnu uputu, dati i pisanu
14. osigurati pomo u hvatanju biljeaka
15. davati jasne, precizne upute
16. istaknuti vane dijelove lekcije
17. gledati uenika dok mu priamo
18. ukljuiti ga u prezentaciju lekcije
19. osigurati pisane osnove lekcije
20. koristiti pomagaa za provjeru
21. poticati ga da zavri zadano
22. ukljuiti osobno znaenje i emocije

UENIKOVA ORGANIZACIJA I
PLANIRANJE RADA
1.
2.
3.
4.
5.

traiti pomo roditelja kod organizacije

osigurati pravila dobre organizacije
poticati ga da koristi biljenicu-organizator
redovito mu pregledavati zadae
redovito mu davati povratnu informaciju
o tome koliko je i kako napravio
6. poticati urednost umjesto kanjavanja
neurednosti
7. osigurati mu pomo kod organiziranja
8. davati mu zadatke jedan po jedan
9. postaviti kratkorone ciljeve
10. poticati ga da koristi grafike organizatore
11. ukoliko je mogue, koristiti raunalo
12. dozvoliti mu auditivno snimanje pojedinih
dijelova lekcije ( dok drugi zapisuju)
13. napisati mu ili oznaiti vane dijelove lekcije
14. koristiti vizualna sredstva u prezentaciji
15. dati mu unaprijed pisane materijale
16. jasno definirati ciljeve i prioritete

UENIKOVO
PONAANJE

1. ignorirati manje neprimjereno

ponaanje
2. pojaati mo posljedica
3. koristiti time-out procedure
4. ee mu prilaziti i poticati ga
5. koristiti paljive prigovore
6. pohvaliti dobro ponaanje
7. posjesti ga blie nastavniku
8. pouiti ga samovrednovanju ponaanja
9. dati mu panju kada potuje pravila
(die ruku, eka svoj red)
10. napraviti ugovor o ponaanju
11. dogovoriti pravila ponaanja
12. koristiti pozitivno potkrepljivanje
13. koristiti restituciju

UENIKOVA LINOST
1.
2.
3.
4.

pruati sigurnost i ohrabrivanje

primijetiti dobro ponaanje i rad
govoriti smirujuim glasom
traiti mogunost da se uenik istakne
u razredu- bude voa
5. poticati uenikove jake strane
6. ee komunicirati s roditeljima saznati
uenikove interese i postignua izvan
kole
7. slati pozitivne poruke kui
8. odvojiti vrijeme za razgovor nasamo
9. poticati socijalne interakcije s ostalim
uenicima u razredu
10. pratiti signale nervoze, straha i stresa
ohrabriti ga, smanjiti zahtjeve
11. provoditi vie vremena s uenikom
12. vjebati s uenikom kontrolu bijesa
koristiti tehnike hlaenja
13. pohvaliti pred svima, primjedbe rei
nasamo
14. koristiti listu izgradnje samopotovanja

UENIKOVE AKADEMSKE
VJETINE
(itanje, pisanje, pamenje,
procesuiranje)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.

napraviti inicijalnu procjenu

naglasiti to e se u lekciji uiti
provjeriti je li razumio i zapamtio
osigurati mu vie vremena
zavriti lekciju saetim prikazom
smanjiti nepotrebno prepisivanje
osigurati mu gotov pisani materijal
koristiti primjere iz ivota
ukljuiti emocije u pouavanje
koristiti kratke pauze u izlaganju
esto traiti povratnu informaciju
saeti tekst na kojem se radi
poveati font slova pisanog materijala
paziti na sloenost jezika kod
postavljanja pitanja

UENIKOVE AKADEMSKE
VJETINE
(itanje, pisanje, pamenje,
procesuiranje)
14. isticati dobro napravljene stvari, a greke
kvalitetno ispravljati
15. koristiti razliite naine ispitivanja i
ocjenjivanja pitati uenika kako
16. koristiti pomagae ( mogu proitati
ili napisati umjesto njega)
17. dozvoliti odabir biljenice i sredstva
za pisanje koje mu najvie odgovara
18. jasno obrazloiti ciljeve ispitivanja i
svoja oekivanja
19. dozvoliti pisano odgovaranje na pitanja
jednom rijeju
20. smanjiti koliinu zadataka viestrukog
izbora i dopunjavanja reenica
21. ne tjerati ga da glasno ita pred svima

UENIKOVE AKADEMSKE
VJETINE
(itanje, pisanje, pamenje,
procesuiranje)
22. usporeivati njegova postignua, ne
usporeivati ga s drugima
23. ne oekivati da e se uvijek pridravati
nauenog, ee ponavljati
24. biti svjestan dobrih i loih dana
25. instrukcije u nizu davati uz pauze
26. ne traiti da pie zabiljeke i slua
istovremeno
27. nauiti ga raditi umne mape
28. koristiti grupni rad i kooperativno uenje
29. dati dodatno vrijeme (min.25%)
30. pitati ga kako mu je lake raditi
31. podcrtati, uokviriti ili markirati vane
dijelove teksta
32. odvojiti dijelove teksta
33. u radnim materijalima koristiti ilustracije
i grafike prikaze

UENIKOVA MOTORIKA
AKTIVNOST
1. dozvoliti izbor poloaja
dok radi (sjedi, stoji.)
2. osigurati mogunost odmora
3. osigurati kratke stanke
izmeu
zadataka
4. prilaziti mu i smirivati ga
5. podsjetiti ga da provjeri to je
napravio
6. dati mu dodatno vrijeme da
zavri zadatak
7. davati mu krae pauze izlazak
8. davati mu dodatne motorike
zadatke

UITELJEVA UMIJEA NA
KOLSKOJ PLOI
1. uenik treba dobro vidjeti plou
2. paziti na rukopis kojim piemo na
kolskoj ploi
3. pisati veim slovima, itko i
uredno
4. napisati kljune rijei lekcije
5. koristiti boje, crtee, simbole
6. ploom se koristiti za
pojanjavanje i
isticanje bitnih stvari
7. oznaiti na ploi to uenik treba
prepisati
8. dok uenici prepisuju, ne govoriti
im
nita vano
9. manje koristiti bijelu plou
bljeti

POMONA NASTAVNA SREDSTVA,

TEHNIKE, POMAGALA
1. umne ili kognitivne mape
2. osobni vremenski podsjetnici
3. razliite mnemotehnike
4. razliita A-V sredstva i pomagala
5. koritenje podsjetnika i lista za
provjeru napravljenog
6. koritenje dogovorenih skraenica
kod
pisanja
7. pripremljeni radni listovi
8. tablini pregledi i podsjetnici na
zidovima
9. koritenje akronima kod pamenja
10. koritenje kartica s rijeima,
pitanjima
i odgovorima
11. koritenje grafikih organizatora

PREZENTACIJA INFORMACIJA IZGLED TEKSTA

1. ARIAL, COMIC SANS, font 12 ili vei
2. ne mijeati fontove , poveati razmak
3. podebljana slova BOLD
4. NE koristiti kosa slova i podcrtani tekst
5. poravnavanja na lijevoj strani
6. izbjegavati obostrano poravnavanje
7. uvlaenjem redova izdvojiti manje
cjeline
8. staviti dvostruki razmak izmeu reenica
9. izbjegavati poinjanje reenice na kraju
reda
10. izdvojiti naslove i podnaslove
11. prazan red izmeu odlomaka
12. tekstovi BEZ POZADINSKE GRAFIKE
13. grupirati bitne informacije
14. umjesto kontinuiranog teksta za
objanjenje
koristiti LISTU UPUTA S
NATUKNICAMA
15. objasniti kratice i nepoznate rijei

elite znati to mi od svega toga treba?

Pitajte me!

ANDREJ ima 8 godina i ide u drugi razred osnovne kole. Za njega je prepisivanje s ploe izvor
svakodnevne frustracije. Prvo gleda svaku rije na ploi, a onda gleda u biljenicu i pie . Kad
ponovno pogleda na plou da proita sljedeu rije, ne moe nai mjesto gdje je stao i troi vrijeme
traei rije po cijeloj ploi. Ako uiteljica za to vrijeme neto objanjava uope ne zna to je rekla
ili ju pokuava sluati i ne zna gdje je stao kod prepisivanja. Vrlo rijetko uspije prepisati sve to
treba, obino ne stigne i uiteljica ga ostavi tijekom odmora da prepie do kraja.
Andrej se osjea napeto i jadno jer zna da e im ploa trebati za drugi sat i morat e biti obrisana.
Kod kue ima problema objasniti roditeljima to su taj dan radili jer se iz njegove biljenice to ne
moe sa sigurnou utvrditi. Tekst je djelomino napisan s puno pogreaka.
Kod pisanja Andrej esto grijei, zamjenjuje slova - b d -, - m n , a brojke 3, 7, 5 esto pie
zrcalno. esto spaja nekoliko rijei u jednu i ne razumije to je napisao. Tee se snalazi u prostoru
biljenice slova mu bjee iz crtovlja, a poetak svakog reda mu ide sve vie ukoso desno.
Prsti mu esto ponu kliziti po olovci pa se trudi da ju stisne vre. Zbog toga mu se ruka nekako
ukoi . Vrlo brzo se umori kod pisanja, a glavu uglavnom dri naslonjenu na stolu na drugoj ruci.
Kad uiteljica na plou napie to je za domau zadau, rijetko to uspije na vrijeme prepisati
( obino je to nekoliko minuta do zvona za kraj sata) ili pogreno zapie pa mama i on poslije
pokuavaju odgonetnuti to je za zadau. Iako se on silno trudi, uiteljica mu svaki dan govori da
mora biti bri i da bi zato bilo dobro da i kod kue vjeba prepisivanje . Mama mu svaki dan zadaje
nekoliko reenica koje treba prepisati, a uz redovitu zadau koju pie svaki dan na kraju se osjea
iscrpljeno. Koliko god se trudio u pisanju, ne moe pisati puno bre, a gotovo na svakoj stranici u
biljenici mu pie : Pii urednije !

Pokuajte odrediti podruja i strategije koje moete

koristiti u radu kako biste ANDREJU pruili podrku.
Na papir napiite brojeve i zatim usporedite s
ponuenim prijedlozima.
PANJA
ORGANIZACIJA I
PLANIRANJE
PONAANJE
LINOST
AKADEMSKE
VJETINE
MOTORIKA
AKTIVNOST
KOLSKA PLOA
POMONA SREDSTVA
IZGLED TEKSTA

Usporedite s ponuenim
prijedlozima:
PANJA

1,2,5,7,10,11,14,16,19,20,21

ORGANIZACIJA I
PLANIRANJE

1,2,3,4,5,6,10,11,13,14,15,1
6

PONAANJE

LINOST

1,2,3,5,6,7,10,14

AKADEMSKE
VJETINE

3,5,6,11,14,15,16,17,19,22,2
6,27,29 30,31,32,33

MOTORIKA
AKTIVNOST

1,2,3,5,6,7

KOLSKA PLOA

1,2,3,4,5,6,7,8

POMONA SREDSTVA 1,5,6,7,10,11

IZGLED TEKSTA

10,11,13,14

MARIN, 3. razred osnovne kole

Doao je u 3. razred iz druge kole. U prvoj je koli bio vrlo uspjean i nije imao problema. ivi
s roditeljima (intelektualci) koji mu posveuju punu panju i malo su ga razmazili. Misle da
je on vrlo pametan djeak i puno od njega oekuju. Starija sestra ide u srednju kolu i po
rijeima roditelja prosjena je uenica.
Dolaskom u novu sredinu pojavile su se tekoe vezane uz itanje i pisanje. ini se da nije u
potpunosti ovladao pravilnom tehnikom itanja, iako ita brzo i na prvi pogled sigurno. U
itanju pravi mnogo specifinih pogreaka (zamjene, izostavljanja, dodavanja, strukturalne
promjene rijei), proitano djelomino razumije, ali uglavnom krivo jer ita napamet i po
prilici. Greke se ne smanjuju ponovnim itanjem istog teksta, ve naprotiv, poveavaju ili se
javljaju nove. U pisanju ima sline probleme , samostalno pisano izraavanje je semantiki
bogato, ali puno pogreaka i esto bez interpunkcijskih oznaka. Odlian je u matematici (osim
kod zadataka zadanih rijeima), u prirodi i drutvu odlino zakljuuje i zapaa uzronoposljedine odnose, ali ima velikih problema ako to mora uiniti u tekstu.
Misli da s njim neto nije u redu, sve je nervozniji i nesigurniji, izbjegava drutvo vrnjaka i
nastoji prikriti svoje probleme. Roditelji se ude i nije im jasno kako njihovo pametno dijete
ima ovakve probleme, misle da se malo ulijenio i prisiljavaju ga da kod kue puno ita i pie
kako bi uvjebao to mu ne ide. Primjeuju da se djeak promijenio, nije vie veseo i esto
je u otporu i misle da je to zbog preseljenja u drugu kolu.

Pokuajte odrediti podruja i strategije koje moete

koristiti u radu kako biste MARINU pruili podrku.
PANJA
ORGANIZACIJA I
PLANIRANJE
PONAANJE
LINOST
AKADEMSKE
VJETINE
MOTORIKA
AKTIVNOST
KOLSKA PLOA
POMONA SREDSTVA
IZGLED TEKSTA

Nadamo se da vam je ova vjeba koristila i

pokazala koliko je vano poznavati
mogunosti i potrebe svojih uenika. Kako
bismo vam olakali, pripremili smo vam liste
u word-formatu.
Moete ih koristiti i kao pomono sredstvo
pri procjeni i evaluaciji .