Professional Documents
Culture Documents
Odbitak Ulaznog Poreza
Odbitak Ulaznog Poreza
Maturski rad
Tema: Potraivanja od PDV-a
Predmetni nastavnik:
Aljuki Enver
Uenik:
Ali Belmin
Sadraj:
UVOD.........................................................................................................................................1
1.
O PDV-U.............................................................................................................................2
2.
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
2.5.
2.6.
2.7.1.
ZAKLJUAK...........................................................................................................................22
LITERATURA..........................................................................................................................23
UVOD
Tema moga maturskog rada je Potraivanja od PDV-a. Ovaj maturski rad se sastoji od 3
dijela:
1. O PDV-u
2. Odbitak ulaznog poreza
3. Naknadne ispravke odbitka PDV-a
U prvom dijelu maturskog je objanjeno sta je PDV-e, kao i to koje vrste PDV-a postoje i
objanjene su. Naveli smo koja je poreska osnovica, i kako se rauna porez na dodatnu
vrijednost (PDV), kao i koji su principi PDV-a.
U drugom dijelu smo obradili odbitak ulaznog poreza, odnosno kako se odbija ulazni
porez po Zakonu, ko i kada ima pravo da odbije ulazni porez, kada nema pravo da odbije
ulazni porez. Naveli smo uslove odbitka ulaznog poreza kao i vrste poreza koji se moe
odbiti.
U treem dijelu smo obajsnili kako se moze ispraviti odbitak ulaznog poreza, u sluaju da
je dolo do greke prilikom unosa odbitka poreza.
1. O PDV-U
Porez na dodatu vrednost ili PDV je porez na promet koji se naplauje u svakoj fazi
prometa. PDV se obraunava na isporuke dobara i pruanje usluga, u svim fazama
proizvodnje i prometa dobara i usluga, kao i na uvoz dobara, a obaveza je jednaka razlici
izmeu dugovanog (ulaznog) PDV i prethodnog (izlaznog) PDV, osim ako Zakonom o porezu
na dodatu vrednost nije drukije propisano.
PDV se rauna na vrednost ulaznih i izlaznih faktura, a PDV se u sutini plaa na razliku
izmeu zbira svih vrednosti na ulaznim i izlaznim fakturama. Zbog toga se sa stanovita
preduzea javljaju odbitni (ulazni) PDV i dugovani (izlazni) PDV. Preduzee u toku perioda
sa plaanjem obaveze prema dobavljau plaa i ulazni PDV, a naplatom svojih faktura
naplauje izlazni PDV. Na kraju perioda (npr. meseca) preduzee dravi plaa porez u vidu
razlike izmeu dugovanog i odbitnog PDV-a. Ta razlika praktino predstavlja porez na dodatu
vrednost koja je nastala u preduzeu.1
PDV je za preduzea najznaajniji sa stanovita likvidnosti jer zahteva veliko finansijsko
naprezanje izmeu momenta plaanja PDV-a i momenta povraaja.
Obveznik koji je u prethodnih 12 meseci ostvario ukupan promet vei od 8.000.000 dinara
duan je da, najkasnije do isteka prvog roka za predaju periodine poreske prijave, podnese
evidencionu prijavu nadlenom poreskom organu. Evidencionu prijavu podnosi i mali
obveznik, odnosno poljoprivrednik koji se opredelio za obavezu plaanja PDV, najkasnije do
isteka prvog roka za predaju periodine poreske prijave. Nadleni poreski organ obvezniku
izdaje potvrdu o izvrenom evidentiranju za PDV. Obveznik je duan da navede PIB u svim
dokumentima u skladu sa ovim zakonom.
Obveznik poreza na dodatu vrednost je duan da:
- podnese prijavu za PDV (evidenciona prijava);
- izdaje raune o izvrenom prometu dobara i usluga;
- vodi evidenciju u skladu sa ovim zakonom;
- obraunava i plaa PDV i podnosi poreske prijave.
Predmet oporezivanja su isporuke dobara i pruanje usluga koje poreski obveznik izvri u
Srbiji uz naknadu i uvoz dobara.
http://www.preduzetnickiservis.rs/sr/porezi/porez-na-dodatu-vrednost-pdv/
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Evidencija o dugovanom PDV-u ili knjiga izdatih rauna (obrazac KIR) je zakonom
propisan obrazac u kome se prikazuju rauni koji su izdati u odreenom periodu i ona sadri
informacije o:
1. Izdatim raunima
2. Vrednosti oporezivog prometa po optoj i posebnoj stopi, bez PDV,
3. PDV-u za izvren promet po optoj i posebnoj stopi,
4. Iznosu prometa osloboenog PDV sa pravom i bez prava na odbitak prethodnog
poreza,
5. Prometu sa inostranstvom, kada bi i kada ne bi postojalo pravo na odbitak
prethodnog poreza da je izvren u Republici,
6. Iznosu izvrenog i naplaenog prometa u Crnoj Gori i Kosovu i Metohiji,
7. Iznosu unapred primljenih uplata (avansi) i obraunati PDV,
8. Ispravkama odbitka prethodnog poreza za nabavljenu opremu i objekte.
Poreska osnovica kod prometa dobara i usluga2
2
http://www.preduzetnickiservis.rs/sr/porezi/porez-na-dodatu-vrednost-pdv/
Poreska osnovica kod prometa dobara i usluga jeste iznos naknade (u novcu, stvarima
ili uslugama) koju obveznik prima ili treba da primi za isporuena dobra ili pruene usluge,
ukljuujui subvencije koje su neposredno povezane sa cenom tih dobara ili usluga, u koju
nije ukljuen PDV, ako Zakonom o porezu na dodatu vrednost nije drukije propisano.
U osnovicu se uraunavaju i:
1. akcize, carina i druge uvozne dabine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV;
2. svi sporedni trokovi koje obveznik zaraunava primaocu dobara i usluga.
Osnovica ne sadri:
1. popuste i druga umanjenja cene, koji se primaocu dobara ili usluga odobravaju u
momentu vrenja prometa dobara ili usluga;
2. iznose koje obveznik naplauje u ime i za raun drugog, ako taj iznos prenosi licu u
ije ime i za iji raun je izvrio naplatu.
Ako naknada ili deo naknade nije izraen u novcu, ve u obliku prometa dobara i usluga,
osnovicom se smatra trina vrednost tih dobara i usluga na dan njihove isporuke u koju nije
ukljuen PDV.
Osnovni principi i pretpostavke koje su se slijedile kod uvoenja PDV-a u BiH 3
3
4
http://www.uino.gov.ba/b/Porezi/PDV/Opce_informacije.html
http://www.uino.gov.ba/b/Porezi/PDV/Opce_informacije.html
Prodajna
Dodata
Nabavka
vrijednost
vrijednost
bez PDV-a
1
2
3
4
5=3 + 4
I faza Proizvoa
200
200
II
Preraiva 200
400
600
faza
III Trgovina
600
200
800
faza na veliko
IV
Trgovina
800
200
1.000
faza na malo
Subjekt
FAZE
prometa
Ukupno
1.600
1.000
2.600
PDV na
Iznos PDVdodatu
a za uplatu
vrijednost
6=3*17% 7=5*17% 8=4*17% 9=7-6
0
34
34
34
102-34 =
34
102
68
68
136-102 =
102
136
34
34
170-136 =
136
170
34
34
442-272 =
272
442
170
170
Ulazni
PDV
Izlazni
PDV
Openito, PDV nije troak poslovanja, jer privredni subjekti odbijaju PDV koji su platili
prilikom kupovine od PDV-a, koji naplauju pri isporuci svojih dobara i usluga. Subjekti tako
plaaju samo razliku izmeu PDV - a koji oni naplate u svom prometu i PDV-a koji plaaju
prilikom nabavki. Ukupan iznos PDV-a snosi krajnji potroa u lancu.
svojim izlaznim fakturama, tako da njegovu poresku obavezu za uplatu ini razlika izmeu
izlaznog i ulaznog poreza u tom poreskom periodu.5
PORESKA OBAVEZA = IZLAZNI PDV ULAZNI PDV
Potrebno je naglasiti da ulazni porez nije troak, ko to ni izlazni porez nije prihod. Po
isteku poreskog perioda, razlika izmeu jedne i druge stavke u tom periodu predstavlja ili
obavezu za uplatu ili pravo na povratvie plaenog poreza.
Sistemom odbijanja ulaznog poreza postiu se dva znaajna efekta oporezivanje:
neutralnost i izbjegavanje kumulativnog efekta.
- Neutralnost se postie mogunou odbitka ulaznog poreza, koja vai za sve
obveznike, bez obzira na djelatnost koju obavljaju.
- Mogunou odbitka ulaznog poreza postie se izbjegavanje kumulativnog
oporezivanja.
2.1.
Prema stavu 1. lana 32. ZPDV,ulazni porez je onaj iznos PDV-a koji je poreskom obvezniku
obrauna na njegov promet, tj. na njegove nabavke dobara i usluga, pod uslovom da se radi o
dobrima i uslugama koje se koriste ili namjeravaju koristiti u svrhu svog poslovanja.
Posrednik ima pravo da odbije ulazni porez samo one nabavke dobara i usluga u BiH koje je
izvrio od drugih poreskih obveznika, kao i ulazni porez na uvezena dobra, pod uslovom da ta
dobra ili usluge koristi za dalji promet dobara i usluga koje podlijeu plaanju PDV-a.
Pretpostavke samog prava na odbitak ulaznog poreza:
Pravo na odbitak ulaznog poreza imaju samo poreski obveznici, tj. oni koji su
registrovani u statusu poreskog obveznika u sistemu PDV-a;
Poreski obveznici imaju pravo odbitka ulaznog poreza samo na ona dobra i usluge
koje nabavljaju od drugih poreskih obveznika;
Poreski obveznici imaju pravo na odbitak ulaznog poreza samo na ona dobra i suluge
koje nabavljaju u svrhe svog poslovanja;
Poreski obveznici imaju pravo na odbitak ulaznog poreza samo na ona dobra i suluge
koje nabavljaju za potrebe obavljanja onih svojih djelatnosti koje podlijeu
oporezivanju, te na izvoz.6
2.2.
Prema lanu 32. Stav 6. ZPDV, potpuno je iskljucena mogunost odbitka ulaznoh poreza na:
- nabavku, proizvodnju i uvoz putnikih automobila, autobusa, motocikla, plovnih
objekata i zrakoplova i rezervnih dijelova za takva prijevozna sredstva, goriva i
potronog materijala za potrebe prijevoza, kao i iznajmljivanje, odravanje, popravke i
druge usluge koje su povezane s koritenjem tih prijevoznih sredstava, osim ako
prijevozna sredstva i druga dobra koristi iskljuivo za obavljanje svoje djelatnosti;
- izdatke za poslovne zabave i smjetaj;
- izdatke koji se odnose na sticanje nepokretne imovine koju obveznik ili njegovo
osoblje koristi kao objekat za stanovanje, boravak djece ili kao objekat za rekreaciju i
aktivnosti u slobodno vrijeme, kao i dobra i usluge povezane s njima ili njihovom
upotrebom;
- izdatke obveznika i zaposlenih lica za reprezentaciju;
- isplate zaposlenim u naturi.
2.3.
2.4.
3. Prilikom sticanja nepokretne imovine koju e obveznik ili njegovi zaposlenici koristiti
kao objekat za stanovanje, boravak djece ili kao objekat za rekreaciju i aktivnosti u
slobodno vrijeme, kao dobra i usluge povezane s njima ili njihovom upotrebom;
4. Izdataka obveznika u zaposlenih lica za reprezentaciju i
5. Pri isplati zaposlenim u naturi.
Pravilnik je izriito naveo da se putniki automobili, avioni i brodovi za prevoz
poslovodstva, rukovodstva i drugih zaposlenih ne odnose na prevozna sredstva koja se koriste
iskljuivo za obavljanje svoje poslovne aktivnosti, ppto znai da se takva prevozna sredstva
ne smatraju prevoznim sredstvima koja se koriste iskljuivo za obavljanje svoje poslovne
djelatnosti, to znai da je za nabavke i sve druge izdatke koji su povezani s koritenjem
takvih prevoznih sredstava za takve namjene potpuno iskljuena mogunost odbitka ulaznog
poreza.
Obveznik ne moe ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza na izdatke za poslovne
zabave i smijetaj. PDV obraunat na fakturama za poslovne zabave i smjetaj, koji je
obveznik platio ili treba da plati, bie evidentiran kao troak, a ne kao potraivanje od drave,
u poslovnim knjigama i teretie poslovni rezultat lica.
Pravo na odbitak ulaznog poreza vezanog za sticanje nepokretne imovine odnosi se
samo na nekretnine namijenjene obavljanju poslovne djelatnosti, a ne i na objekte koji slue
za stanovanje zaposlenika, boravak njihove djece.
Pod prezentacijom se u ovom smislu smatraju ugoenja poslovnih partnera, darivanje
poslovnih partnera prigodnim poklonima i sl. Na izdatke za reprezentaciju se ne moe
ostvariti pravo na odbitakulaznog poreza, odnosno ulazni porez za dobra i usluge u svrhe
reprezentacije ne moe se koristiti kao porezno umanjenje.
2.5.
Postoji nekoliko vrsta ulaznog poreza koji se, prema odredbama ZPDV i Pravilnika,
moe odbiti, odnosno postoji vie situacija u kojima poreski obveznik ima pravo na odbitak
ulaznog poreza.
Samo plaanje ulaznih faktura dobavljaa drugih poreskih obveznika u BiH nije uslov za
ostvarivanje prava na odbitakulaznog poreza koji je sadran u tim fakturama. Poreski
obveznici za nabavke u BiH ostvarujupravo na odbitak ulaznog poreza samim posjedovanjem
uredne poreske fakture dobavljaa drugog poreskog obveznika, neovisno od toga da li je
faktura ve plaena dobavljau ili e se to tek desiti. PDV-e koji je obraunat pri nabavci
dobara i usluga u BiH se priznaje kao poreski odbitak odmah u istom obraunskom periodu,
jer isti iznos poreza, ujedno, poreska obaveza dobavljaa u tom istom periodu.
11
dobra ili usluge upotrijebi za vanposlovne svrhe bie u obavezi da obrauna PDV-e po
internoj fakturi jer je ulazni porez na ta dobra mogao biti odbijen.
Kada je u pitanju meunarodni promet usluga, pravo na odbitak ulaznog poreza poreski
obveznik u BiH stie u tano specificiranim situacijama i pri tano odreenim uslugama. Radi
se o uslugama kada predmetne usluge domaim licima obveznicima PDV-a pruaju lica sa
sjeditem u inostranstvu tj. lica koja nemaju registrovanu ni djelatnost i poslovnu jedinicu u
BiH. Pri koritenju takvih usluga obveznikom obraunavanja i plaanja PDV-a se smatra
licem koje ima status obveznika PDV-a u BiH, koje je duno obraunavati PDV na pruenu
uslugu i uplatiti ga. Obveznik u zemlji koji koristi uslugu lica sa sjeditem u inostranstvu i
plati porez, ima pravo taj porez odbiti kao ulazni porez ako su ispunjeni uvjeti iz lana 32.
ZPDV.
Uslovi koje obveznik iz BiH treba ispuniti da bi ostvario pravo na povrat PDV-a
obraunatog na usluge lica iz inostranstva su:
1. mora posjedovati fakturu za predmetne usluge, izdato od lica koje mu je izvrilo te
usluge i koje ima sjedite u inostranstvu;
2. mora obraunati PDV-e na tu fakturu;
3. mora uplatiti taj porez na propisani jedinstveni raun;
4. mora na fakturi ino dobavljaa zabiljeiti iznos obraunatoog i plaenog poreza.
2.6.
13
obveznik u svom knjigovodstvu mora obezbijediti sve podatke potrebne za tano, pravilno i
blagovremeno obraunavanje i plaanje PDV-a.
Radi osiguranja podataka o primljenim fakturama i PDV-u sadranom u tim fakturama,
poreski obveznik mora voditi posebnu evidenciju, knjigu ulaznih faktura. U knjizi ulaznih
faktura, izmeu ostalih elemenata propisanih u lanu 126. Pravilnika, obavezno se evidentira
ukupan iznos ulaznog poreza sadranog u fakturama, ulazni porez koji se moe odbiti i ulazni
porez koji se ne moe odbiti. Radi osiguranja podataka o fakutrama izdatim za primljene
avanse, odnosno fakturama primljenim za date avanse, poreski obveznici moraju voditi
posebne evidencije, knjigu ulaznih i knjigu izlaznih faktura, prema lanu 124. Pravilnika.
14
10
Na osnovu primljenih i izdatih poreskih faktura, poreski obveznik unosi podatke o PDV-u u
poresku prijavu.
Pri tome se posebno unosi:
a) Za izlazni porez
10
http://www.uino.gov.ba/b/Porezi/PDV/
15
b) Za ulazni porez
- U rubriku 41 iznos PDV-a obraunatog od strane drugih registrovanih obveznika;
- U rubriku 42 iznos PDV-a plaenog pri uvozu.
Iznos za koji je ukupno obraunat izlazni porez (kolona 51) vei od ukupno iskazanog poreza
(rubrika 61) je iznos PDV-e obaveze za uplatu po poreskoj uplati. Iznos za koji je ukupno
obraunat ulazni porez vei od ukupno iskazanog izlaznog poreza je iznos pretplate PDV-a po
poreskoj prijavi, za koju obveznici mogu traiti povrat (rubrika 80) ili e se pretplata prenijeti
u drugi poreski period.
2.7.
Mogunost srazmjernog odbitka ulaznog poreza propisuje lan 33. ZPDV, po kome
obveznik koji koristi isporuena ili uvezena dobra za potrebe svoje poslovne djelatnosti ili
prima usluge da bi izvrio promet dobara i usluga sa pravom ili bez prava na odbitak ulaznog
poreza moe da koristi pravo na odbitak srazmjernog dijela tog ulaznog poreza. Obveznici
PDV-a ija je osnovna djelatnost obavljanje prometa dobara i usluga na koji su obavezni da
zaraunavaju PDV, a koji samo u manjem dijelu, odnosno kao sporednu djelatnost u jednom
poreskom periodu izvre promet dobara i usluga koji je osloboen plaanja PDV-a, nemaju
pravo na odbitak cjelokupnog iznosa ulaznog poreza, ve na srazmjerni odbitak ulaznog
poreza. Propisano je da lica koja dijelom obavljaju isporuke dobara i usluga osloboene
plaanja poreza, a dijelom isporuke koje su oporezive ili podlijeu nultoj stopi, imaju pravo
na odbitak ulaznog poreza u dijelu koji se odnosi na oporezive isporuke i isporuke koje
podlijeu nultoj stopi. U knjigovodstvu ili izvanknjgovodstvenim evidencijama treba osigurati
podatke o ulaznom porezu koji se odnosi na oporezive i neoporezive isporuke dobara i usluga.
Pravilnik propisuje obavezu poreskog obveznika da vodi evidenciju za isporuke u neposlovne
svrhe.
16
Propisano je da se srazmjerni dio ulaznog poreza koji se moe odbiti utvruje jednom
godinje za tekuu godinu, na osnovu podataka dostavljenih od strane poreskog obveznika u
predhodnoj godini. Slijedom odredbi Pravilnika, srazmjerni odbitak ulaznog poreza se, dakle,
utvruje jednom godinje na osnovu podataka koje poreski obveznik dostavi u predhodnoj
godini. Utvrivanjem tog odbitka od UIO, obveznik stie pravo da ukupan iznos tako
utvrenog srazmjernog odbitka evidentira kao svoj ulazni porez za tekuu godinu.
Procenat srazmjerno odbitka = Promet dobara i usluga sa pravom na odbitak ulaznog poreza
bez PDV iz predhodne godine * 100 / Ukupan promet dobara i usluga (sa pravom i bez prava
na odbitak ulaznog poreza) bez PDV iz predhodne godine
Srazmjerni porezni odbitak = (Iznos ulaznog poreza u poreznom razdoblju iznos ulaznog
poreza iz lana 33. Stav 4. Zakona) * Procenat srazmjernog odbitka
1. Ako naknadno utvrdi da je odbitak ulaznog poreza pogreno obraunat u veem ili
manjem iznosu od iznosa na koji je obveznik imao pravo;
2. Ako je nakon obrauna poreza dolo do otkazivanja kupovine ili smanjenja cijene.
ZPDV propisuje i obavezu ispravke ulaznog poreza koji je koriten pri nabavci opreme i
objekata za obavljanje svoje poslovne djelatnosti, ako se promijene uslovi za ostvarivanje
ovog prava.
19
20
ZAKLJUAK
U ovom maturskom smo obraivali Zakon o odbitku ulaznog poreza. Veoma je vano
za poreske obveznike da znaju kda mogu da izvre odbitak ulaznog poreza, odnosno u kojim
sluajevima i kada to ne mogu da urade.
U Zakonu ima veoma malih razlika izmeu poslova kod kojih se moe izvriti povrat
PDV-a, i kod kojih se ne moe iuvriti povrat PDV-a zato je dobro da si porski obveznici
dobro poznaju Zakon kako ne bi doli u situaciju da imaju.
Porez na dodatu vrednost ili PDV je porez na promet koji se naplauje u svakoj fazi
prometa. PDV se obraunava na isporuke dobara i pruanje usluga, u svim fazama
proizvodnje i prometa dobara i usluga, kao i na uvoz dobara, a obaveza je jednaka razlici
izmeu dugovanog (ulaznog) PDV i prethodnog (izlaznog) PDV, osim ako Zakonom o porezu
na dodatu vrednost nije drukije propisano.
Sticanjem prava na odbitak ulaznog poreza je osnov sistema PDV-a, njime se ponitava
poresko optereenje koje je proizalo iz bruto cijene koju je isporuilac zaraunao na svoju
isporuku. Odbitkom ulaznog poreza se porez prenosi na krajnjeg potroaa.
LITERATURA
1.
2.
3.
4.
5.
23