STEFAN 2 test

Osmansko carstvo - profana arhitektura

Naselja u predtursko i Tursko doba
U srednjem vijeku utvreni gradovi su predstavljali naselja. Bila su zidana od
kamena a u ranijem dobu bilo je i drvenih. Ovaj nain gradnje utvrenih gradova
doao je sa Istoka. U utvrenju je stanovala vojska a svoje naselje narod je gradio
ispod grada u podgrau ili trgovitu. Ova vrsta naselja nije bila sauvana poto su
bila graena od drveta (tronih materijala).
Bosanski feudalci odravali su veze sa Dubrovnikom, Splitom, Venecijom i drugim
gradovima zapada kako bi prenijeli njihov nain ivota u Bosnu. Pravi dvor
bosanskog kralja i feudalaca bio je u podgrau. Gradio se od drveta te time nema
ostataka. U podgraima gradova stanovnitvo su inili trgovci.
Islamizacijom i doseljavanjem turaka promjenila se fizionomija utvrenih gradova
i podgraa. Poele su se rezvijati orijentalne kasabe, varoi i eheri. Utvreni
gradovi su pretrpili neke izmjene gradnjom tabija, a naselja su promjenila svoj
izgled. Izgradili su niz novih naselja u istonom dijelu nae zemlje.
U arijama zajedno rade, a u mahalama odvojeno stanuju muslimani i hriani.
Njihove kue se jedva razlikuju jer su istog tipa koje su donijeli turci na nae
prostore. Svojim dolaskom donijeli su gotove principe izgradnje malih i velikih
naselja kasaba i ehera. Naselje se formira na zanatsko-trgovaki dio, ariju i
stambena naselja. U ariji se odvija privredna djelatnost gdje su smjeteni i javni
objekti, hanovi, karavan-saraji, bezistani, hamami, medrese, sahat kule, imareti i
sakralni objekti (damije, mesdidi, turbeta i groblja).
ariju ini mrea ulica i uliica sa drvenim duanima u kojem su bile smjetene
trgovine i razni zanati na principu: jedna ulica-jedan zanat. Stambeni dio naselja
inile su mahale (ulice sa 30-40 kua, damija, mekteb, pekara, zelenara i
brijanica). Poetkom 15 do poetka 17 vijeka sva naselja su bila izgraena po
ovom principu. U ariji su radili dunderi (graditelji stambenih kua, duana i
magaza), druge zanatlije kao stolari (majstori za vrata, prozore, drvene plafone i
sl), tepije (klesari, kamenoresci), duvardije (zidari, zidanje kamena, opeke i
erpia) i dr.
Stambena kua je pretrpila neke izmjene veinom zbog klimatskih uslova. Ona se
pravi od lakih materijala. Po pravilu ima prizemlje i sprat. U prizemlju je bila ljetna
kuhinja, prostorije za zimsko stanovanje i ostave a centralni dio kue bio je na
spratu. On se otvarao prema bati oko kojeg su redane sobe. Svaka sobe je imala
rezbarene uzidane ormare (musandre) za posteljinu, kupatilo, hamamdik i drveni
rezbareni plafon. Pod je prkriven ilimom a sredina sobe je slobodna. Prizemlje je
zidano od kamena dok je sprat bio drveni skelet sa ispunom od erpia. U junijim
krajevima krovovi su imali blag nagib i bili su pokriveni sa ermitom; u sjeveru oni
su imali strmiji nagib i pokriva od indre. Zidano prizemlje ima male prozore.
Sprat je imao jednu ili vie doksata sa divanhanom, nizovima prozora sa
izbaenim strehama. Ova kua je zadrala svoje karakteristike na prostorima
1

Balkana i Male Azije. Primjeri tih kua kod nas su: Svrzina kua i erzelezova kua
iz Sarajeva. Navedene kue predstavljaju iste sa vie spratova. Ovakve kue su
bile zastupljene u svim gradskim naseljima u sastavu osmanske drave. Pravljene
su od kratkotrajnih materijala.
Institucija vakufa nastala je na bazi vjerskih propisa koji je proeo drutvenoekonomski ivot i time je uticao na razvitak gradova i arhitekture u njima. U
islamskim zemljama vakufi zamjenjuju crkvu, a oni opet snose finansijske
trokove za izgradnju profane i sakralne arhitekture.
Podkupolne graevine potiu iz seldukog perioda (11 i 12 vijek) gdje je prostor
definisan kockom koji pokriva kupola. Glavni akcenat je portal od kamena ukraen
plitko rezanim dekorom biljnog ornamenta. Veinom predstavljaju damije.
Odbrambene kule gradile su se u svima naim istonim krajevima. Poznate su :
Sulejman-paia i Rustempaia kod Bugojna, engi kula u Ratajima i dr. Na
raskrsnicama graeni su hanovi koji su imali funkciju hotela. Han je vrsta kue sa
vie prostorija. Bila je zbijena bez otvorenih prostora. Moria han iz Sarajeva je
primjer ovakve graevine. Tekije su bile zgrade u kojima su se sastojali dervii
gdje su obavljali svoje vjerske obrede. Ona je bila u kui dervikog starjeine. Bila
je vea prostorija. U zidu iste bila je nia (mihrab). Primjeri ovih zgrada su HadiSinanova tekija u Sarajevu, tekija na vrelu Bune, Blagaju i Mostaru. One se
mnogo ne razlikuju od stambenih zgrada iste arhitekture. Mektebi (osnovne
vjerske kole) gradile su se u stambenim mahalama i u ariji. Smjetene su u
blizini damije a prostorije mekteba su prilagoene kolskoj namjeni.
Sarajevo
Istoimeni grad nalazi se u kotlini rijeke Miljacke okruen okolnim padinama
prirodnog amfiteatra. Nastao je u drugoj polovini 15 vijeka iji razvitak traje i dan
danas. arija je historijski centar sa svojim zanatima i trgovinom. Sainjena je od
guste mree ulica i uliica koje su tijesne kako bi prolazniku bilo sve nadohvat
ruke. Mjerilo prizemne arije je ovjek zanatlija i trgovac kao i pjeak konzument.
Duani i razni zanati rade na principu jedna ulica jedan zalat. U istom se duanu
proizvodi i prodaje. Damije govore o sultanima i vezirima i slue im kako bi ih
ove graevine sauvale od zaborava. Bezistani, hamami, medrese, i neki hanovi
su tvrdo zidani radi poara. Damije su od klesanog kamena podignute u slavu
Alaha i utemeljivaa. Stara sarajevska arija je trea urbana cjelina. U njoj se
posluje ali ne stanuje. Kue za stanovanje izgraene su na padinama prirodnog
amfiteatra. Uz duane i magaze smjeteni su javni objekti kao hanovi, bezistani,
hamami, damije, medrese i drugi objekti.
Staro sarajevo je bilo orijentalni grad sa podjelom na ariju i mahalu. Svaka
mahala je imala ulicu i 30-40 kua, damiju uz koju je bila kola (mekteb), pekara,
zelenara i brijanica. Godinama tip stare sarajevske kue se izmjenio. Do 18
vijeka prema ulici je bila slijepa, bez prozora koja je bila okrenuta prema vrtu. Po
pravilu kua je u vrtu osunana i tako postavljena da drugoj kui ne zaklanja
vidik. Stambene kue su komponovane sa baom i ozeljenim dvoritem. Novitet
je u tome to se u kuu uvodi iva voda. Najvaniji su sakralni i javni objekti, neki
2

od njih su: Gazi Husrev-begova damija, Stara pravoslavna crkva, jevrejski hram,
Kolobara i Moria han, Brusa-bezistan, Gazi Husrev-begov bezistan, Sahat-kula i
dr.
Trg osloboenja je problematian radi povezivanja sa Titovom ulicom. Radi
rijeenja saobraaja potrebno je neke dijelove ulice sruiti kako mi se izgradio
savremeni grad. itav grad je u neskladu jer se odreeni djelovi grada u totalnom
kontrastu.
- Bezistani
Bezistani su vrsta robne kue u osmanskom periodu gdje su smjetene i
pokrivene razne zanatske i trgovake radnje. One se grade u veim arijama.
Kod nas su graene u Sarajevu, Travniku i Banjaluci. Isti su graeni od tvrdih
materijala (kamena i opeke) koji su pokrivani svodovima i kupolama. Objekat je
bio zatvoren eljeznim vratima. Osnova im je bazilikalnog tipa pokrivenim
kupolama. Bazilikalni tip ima tri broda, srednji brod je povien i iri je od bonih. U
bonim brodovima nalaze se duani. Tlocrt pravougaonog bezistana je izdjeljen
na kvadratna polja istih dimenzija pokrivenih kupolama koje se oslanjaju na
zidove i unutarnje stupce. Kod bazilikalnih bezistana duani su definisani
zidovima i poprenim svodovima. Primjeri ovih bezistana su Gazi Husrev-begov
bezistan i Rusten-pain bezistan (Brusa-bezistan) u Sarajevu.
Bursa bezistan ima porijeklo od Ulu-damije iz Bruse krajem 14 vijeka i primjer je
velikog potkupolnog bezistana iz osmanskog perioda na naim prostorima.
Izgraen je 1551. godine od strane Rustem-pae koji je porijeklom iz Sarajeva. U
ovom bezistanu su se prodavali skupocjeni tekstilni proizvodi kao i brusanska
svila po kojoj je i dobio ime. Na galeriji iznad duana u jednom djelu je uraena
kafana a na preostalim prostori za prodaju ilima i drugih rukotvorina.
- Hanovi
U Sarajevu se nalaze etiri velika hana: Kolobara-han, Tailhan, Moria han i
ulov han. Naalost sve ove hanove je zahvatio poar. Jedino su ostali ostaci
Moria hana koji se restaurirao u cijelosti. U istoimenom hanu esnafi su odravali
svoje sastanke u kafani na spratu. Ovaj han je bio centar zanatlijskih organizacija
vie od 300 godina, meuti tu su se raspravljali i svi politiki dogaaji. Ova
kafana spada meu najstarije u Sarajevu. Sada trenutno slui kao mjesto gdje se
okuplja omladina. Ovaj han je odigrao vanu ulogu u historiji Sarajeva i BiH u
vrijeme austrougarske okupacije 1878. godine gdje je bio centar okupljanja snaga
otpora. Tu je narodni odbor predloio stvaranje narodnog predstavnitva u kome
su bile zastupljene sve vjeroispvjesti. U ovom hanu se organizovala odbrana
zemlje od okupatora. Moria han predstavlja jedinstven spomenik kulture
sarajevske arije.
- Stambeni objekti
Stambena zgrada je jednospratna sa prizemljem od trajnog materijala i spratom
od drvenog skeleta sa ispunom od erpia. Vanjski izgled arhitekture daje
zatvoreno prizemlje i izbaeni sprat sa nizovima prozora. Prema bai je otvoren
3

prostor divanhane. Krov kue zavrava na etiri vode sa istaknutim strehama i

pokrivaem od eramide. Primjer ove kue je Svrzina kua.
Mostar
Grad Mostar je nastao sa obje strane Neretve koje je vezao Sari most. Kulturnohistorijska i estetska vrijednost starog centra je jedinstvena u cijeloj evropi.
Naselje se irilo ravnomjerno tokom vie vijekova na obje strane Neretve. Most i
utvrenje su prilagoeni rijeci i tako su gradu odredili urbanistiko rjeenje.
Ureenje arija i stambenih etvrti preodjelili su ambijent rijeke Neretve i
Radobolje. Staro gradsko jezgro dobro se ouvalo. Problem pri reanimaciji starog
grada je u pronalaenju odgovarajuih namjena za stare duane i magaze koje bi
odgovarale dananjem turizmu i graanima Mostara. Na Starom mostu se nalaze
dvije kule. Na lijevoj strani je Tara a na desnoj je Halebinovka. One predstavljaju
dominantu u cijelom prostoru arije. Predpostavlja se da potiu iz srednjeg vijeka
kad je stajao stari most. Graani Mostara zamolili su Sultana Sulejmana
velianstvenog da izgradi novi kameni most. Projekat mosta je bio dat Mimaru
Hajrudinu, istanbulskom arhitekti i ueniku uvenog Mimara Sinana. Prema
legendi, Hajrudin je pobjegao iz Mostara dan prije nego to su podizane skele, iz
straha Sulejmana velianstvenog, koji je prijetio da bi Hajrudin bio osuen na
smrt ako bi se luk mosta ikada raspao. Meutim, nema podatka da je Hajrudin
ikad vidio svoj most. Umjesto Hajrudina, izvoda gradnje mosta je bio Mehmed
Karaoz. Rad je bio zavren devet godina kasnije 1566. godine.
Jajce
Spomenuti grad nalazi se u srednjoj Bosni koji je uven po dobro ouvanoj
tvravi, srednjovjekovnom dvorcu na vrhu brijega. Grad je okruen zidinama i
kulama u njegovom podnoiju. arija se nalazila izmeu dvije gradske kapije.
Najveu vrijednost u Jajcu predstavlj vodopad Plive iznad kanona Vrbasa. Od
starih graevina sauvana je stara citadela i nekoliko stambenih kua na
padinama. Unutar zidina sauvan je vanjski izgled stare stambene kue sa njenim
izvornim materijalima. U novije vrijeme je napravljena nova robna kua kod koje
je usklaen krov sa historijskim graevinama.
Foa
Grad Foa (Hoa, Hota) je nastala izmeu dvije rijeke Drine i ehotine. Ove
rijeke bile su jedan od razloga za osnivanje istoimenog grada. Drugi je bio
Dubravaki drum koji je povezivao Jadran sa sjeverom i jugom Balkana. Na
pazaritu je osnovana najstarija Foa u srednjem vijeku gdje je ovaj prostor ostao
neizgraen tokom izgradnje okolnih naselja. Pazarite znai Trgovite gdje su se
nalazile kue trgovaca i zanatlija sa duanima. Sam grad je bio prirodno zatien
rijekama i planinskim krajem na jugu radi prirodne bezbjednosti. Grad se
vremenom razvio u trgovako-zanatlijsko naselje radi komunikacijskog puta. Prvi
stalno naseljeni trgovi nastali su prvom polovinom 14 vijeka. Hoa je bila poznata
po trgovitu ita, meutim tu se trgovalo sa voskom, koama, stokom i
stoarskim proizvodima. Trgovci su uvozili tkanine koje su izraivane u
Dubrovniku i italijanskim gradovima kao i one sa Bliskog Istoka. Osim trgovaca iz
4

Dubrovnika bilo je trgovaca iz Italije. Na mjestu Foe nastala je prvobitna

karavanska postaja kao otvoreni trg bez naselja. Kasnije prema sjeveru se
formiralo naselje. Uz kue bila su zemljita za obraivanje kao i gospodarski
objekti. Kue Dubrovana bile su izgraene od kamena tako da su u prizemlju
imale trgovaku ili zanatsku radnju. Dolaskom osmanlija Foa i dalje ima svoje
srednjovjekovno ime Hoa. Naselja su podjelili na mahale koje se zovu po
uglednim stanovnicima. Time slijedi islamizacija grada. Krajem 15 vijeka nazivi
mahala se mijenjaju po imenima osnivaa damija. U 16 vijeku Foa je dosegla
zlatno doba u svojoj izgradnji. Glavna damija sa mahalom je Careva damija
(sultana Bajazida II) koja je izgraena na dominantnom poloaju. Narednim
decenijama u Foi se grade novi objekti i arija se polako iri. Izgradnjom est
mahala definisan je gradski prostor Foe a u 17 vijeku realiziran je njen konani
plan i time postaje jedan od bosansko-hercegovakih ehera. Damije, mektebi,
medrese, biblioteke, hamami, hanovi, bezistani i drugi objekti se grade u ariji i
u mahalama. Sahat-kula Mehmed-pae Kukavice je iz 18 vijeka je jedan od
spomenika ovog grada kao Careva damija i Dubrovniki ostatci druma.