VITAMIN -

SADRAJ
1. Uvod
2. Vrste vitamina - K
3. Fizikalna i kemijska svojstva
4. Izvor vitamina - K
5. Biokemijska uloga vitamina - K
6. Hipovitaminoza i hipervitaminoza

1. Uvod

Vitamin Kje poznat kaokoagulacijski (K koagulacijski), odnosno antihemoraginivitamin,

jer ima vanu ulogu u zgruavanjukrvi.

Ovi vitamini topljivi su u mastima i zahvaljujui

tome, skladite se u masnom tkivu i jetri.
Oko polovine potrebne koliine vitamina K se
producira u crijevima uz pomo bakterija iz flore
crijeva. Ostatak se mora unijeti ishranom.

Vitamin K je vaan za izgradnju kostiju, jer je

neophodan za fiksiranje kalcija u kosti.
Najbolji izvor vitamina K je lisnato povre (pinat,
blitva, kelj).

2. Vrste vitamina - K

Vitamin K se ubraja u ( mastima topljive ) vitamine.

U prirodi se nalazi u dva oblika: kao K1 i kao K2, a

sintetskim putem dobiveni su K3, K4 i K5.

K1 unosimo u organizam putem hrane, dok K2

sintetiziraju bakterije iz grupe koli u tankom crijevu.
Grupa od nekoliko vitamina po svojoj su strukturi
naftokinoni. Vitamini K1 (fitomenadion) i K2 (menakinon)
su prirodnog porijekla, a K3 (menadion) se dobija
sintetski.

Oni nisu topljivi u vodi i pod uticajem svjetlosti se

raspadaju.

3. Fizikalno kemijska svojstva

Vitamin K1je uljasta tenost, koja kljua na 20C. Vrlo je
osjetljiv na svjetlost i brzo se razgrauje pod djelovanjem
ultraljubiastog zraenja.

Vitamin

K2je kristalna supstanca, koja se topi na

temperaturi od 50 do 52C.

Kasnije

je vjetaki sintetiziran i vitamin K3(menadion).

Vitaminu

K kode prije svega X-zrake, radijacija, aspirin,

zagaenost zraka , mineralna ulja.
U zamrznutim namirnicama se gubi aktivnost ovog
vitamina.

Strukture
vitamina-K:
Vitamin K1:

Vitamin K2:

Vitamin K3:

4. Izvori vitamina - K

Vitamina K1ima dosta u biljnim uljima (prije svega

afranovo, sojino), zelenom lisnatom povru, ribljem ulju,
morskim algama, umancu i u mekinjama od peninog
brana.

Hrana koja sadri bakteriju iz rodaLactobacillus, kao to

su jogurt i kefir su dobri izvori ovog vitamina, obzirom da
ove bakterije same proizvode vitamin K.

Budui da je vitamin K topljiv u mastima, njegova koliina

poveava se smanjenjem udjela vode u namirnici.

Sadraj vitamina-K u hrani:

Namirnica

Sadraj vitamina K
(miligrama na 100
grama namirnice)

pinat

4,0 - 6,0

Tikva

4,0

Kopriva

3,4

Kupus

3,4

Lucerka

1,7 - 3,4

Alge

1,7 - 3,4

Paradajz - zeleni

0,8

Mrkva

0,08

Krompir

0,08

ipak - plod

0,08

Penica

0,05

Soja

0,02

Mljeko

Vitamin (K) u hrani

5. Biokemijska uloga vitamina-K

Bioloki je najaktivniji vitamin K1- (iz hrane).

Funkcije vitamina K su:
Normalno gruanje krvi
Odravanje zdravlja kostiju
Sprjeavanje kalcifikacije ila

Normalno gruanje krvi:

Biokemijska funkcija vitamina K se ogleda u

mehanizmu koagulacije krvi.

Utvreno je naime, da je vitamin K neophodan za

normalno graenje proteina plazme krvi -protrombina,
koji se javlja kao neaktivan prekursortrombina.

Trombin pretvara fibrinogen krvi u fibrin, stvarajui

ugruak.

U ovom procesu su neophodni ioni kalcija.

Vitamin K je potreban za odravanje normalnih

koncentracijafaktora koagulacije krvi II, VII, IX, i X, koji
se svi sintetiziraju u jetri.

ene koje za vrijeme menstruacije izgube puno krvi,

trebaju uzimati vitamin K,jer smanjuju
koliinukrvarenja.

Vitamin K je izuzetno bitan u odravanju gruanja krvi

na tono odreenoj razini.

U sluaju kad faktori zgruavanja trebaju zatvoriti

ranu, potrebno je da se zalijepe na oblinje povrine
tkiva. Ono to im prua ljepljivost jest karboksilacija.

Vitamin K-ovisne-karboksilacije im omoguavaju da

veu kalcij, a sposobnost vezanja kalcijevih iona (Ca 2+)
je potrebno za njihovu aktivaciju.

Vitamin K-ovisni faktori zgruavanja se sintetiziraju u

jetri te zbog toga bolesti jetre rezultiraju niim
koliinama vitamin K-ovisnih faktora zgruavanja i
predstavljaju opasnost od nekontroliranog krvarenja
(hemoragija).

1.Vitamin K neophodan za normalno graenje proteina plazme krvi

-protrombina, koji se javlja kao neaktivan prekursortrombina.
Vitamin K-ovisne-karboksilacije im omoguavaju da veu kalcij na
proteine, a sposobnost vezanja kalcijevih iona (Ca2+) je potrebno za
njihovu aktivaciju.
Unutar tih kompleksa, faktori zgruavanja se mogu uspjeno aktivirati i
sudjelovati u stvaranju ugruka.

Odravanje zdravlja kostiju:

Vanu ulogu vitamin -K ima i u mineralizaciji kostiju.

Zato ga je posebno vano unositi radi boljeg zarastanja

povrijeenih kostiju, radi prevencije i
tretiranjaosteoporoze.

Kod osoba sa osteoporozom iz kostiju izlazikalcijum, a

primjeeno je i da je nivo vitamina K umanjen.

Meutim, ukoliko se u organizam unese dovoljno vitamina

K ovaj gubitak se smanjuje i time se usporava
osteoporoza.

Moe se rei da vitamin K igra ulogu u kalcifikaciji kostiju.

Vitamin K je vaan za izgradnju kostiju, jer je

neophodan za fiksiranje kalcija u kosti.

Zbog toga vegetarijanci imaju obino bolju

strukturu kostiju.

Dokazano je da ene nakon menopauze koje

unose dovoljno vitamina K, izbacuju manje kalcija
iz tijela, te tako imaju bolju strukturu kostiju i
rjee osteoporozu.

Da bi nae kosti bile zdrave, osteokalcin, protein u kostima, se treba

kemijski promijeniti u procesu karboksilacije.
Sposobnost osteokalcina da vee minerale je ovisna upravo o
karboksilaciji, a vitamin K je potreban za djelovanje karboksilaza koje vre
karboksilaciju tri ostatka glutaminske kiseline na osteokalcinu.
Time vitamin K uspostavlja ravnoteu proteina unutar strukture kostiju i
ojaava sastav kostiju.

Sprijeavanje kalcifikacije krvnih ila:

Nakupljanjem kalcija u ilama, one ovrsnu i

prestaju normalno funkcionirati.

Nain na koji se zaustavlja i sprijeava

nakupljanje kalcija u ilama jest odravanje
obilnih zaliha specifinog proteina, MGP.

MGP ili matriks Gla protein, blokira stvaranje

kalcijevih kristala unutar krvnih ila.

Da bi MGP mogao djelovati, prvo se mora

karboksilirati, a da se karboksilira, potreban mu je
vitamin K.

Sprijeavanje kalcifikacije krvnih ila:

Vitamin K karboksilira MGP protein koji postaje aktivan i blokira vezanje kalcija na krvne
ile.
Kalcij izlazi iz krvnih ila vee se s karboksiliranim osteokalcinom i zajedno sa njim ulazi u
kosti.

6. Hipovitaminoza i
hipervitaminoza

Dnevne koliine vitamina K su jako male. Smatra se

odgovarajuim ako odrasla osoba uzima oko 300 g.

Hipovitaminoza
Bakterije stalno sintetiziraju vitamin K u
gastrointestinalnom traktu tako da manjak vitamina K
nastaje rijetko. Osim kod novoroenadi prije nego to
se u njih razvije intestinalna bakterijska flora.

Kod novoroenadi postoji fizioloka hipovitaminoza

pa se u porodilitima daje K1 neposredno posle
poroaja.

Jedan od najeih uzroka manjka vitamina K u

organizmu je nesposobnost jetre da izluuje u u
gastrointestinalni trakt .

Kod nedostatka ui nema adekvatne digestije i

apsorpcije masti, pa se zato smanuje i apsorpcija
vitamina K.

U sluaju nedostatka vitamina K dolazi do pada

protrombina u krvi, a time i do poremeaja
koagulacije krvarenja.
Hipervitamonoza

Vitamin K se dobro podnosi, nije toksian ni u velikim

dozama veim ak i do 500 puta od osnovne doze.

Hvala na panji