Professional Documents
Culture Documents
Upute Za Pisanje Radova - Povijest
Upute Za Pisanje Radova - Povijest
DIPLOMSKOG, MAGISTARSKOG I
DOKTORSKOG RADA
(Priredio dr. sc. Boo Golua, red. prof.)
SVEUILITE U MOSTARU
FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ POVIJESTI
Ana Ani
Mostar, 2012.
Pisanje rada
Prije pisanja rada valja najprije pogledati to o dotinoj temi pie neko
reprezentativno djelo. Posebno treba obratiti panju na biljeke u tom djelu. Pri pisanju je
poeljno koristiti raznovrsnu, ali relevantnu literaturu, uz kritinost prema odabiru
literature, pogotovo interneta.1
Enciklopedije i leksikoni takoer mogu pruiti dobru osnovu za poetak
istraivanja. U naelu enciklopedije se ne navode u bibliografiji, osim ako se radi o
duim jedinicama.
Internet kao izvor informacija sve je raireniji. I on obino slui kao polazina
toka za daljnja istraivanja. Treba biti veoma oprezan s preuzimanjem informacija s
internetskih stranica budui da svatko moe postaviti stranicu s bilo kojim sadrajem. Tu
bi valjalo uoiti: adresu, autora, naslov, vlasnika domene, te datum postavljanja ili
ispravljanja informacije.
Stil pisanja
Stil, kao i struktura rada, oblikuje se s vremenom, itanjem djela drugih autora.
Neki piu u prvom licu mnoine, jer se to smatra skromnou. Koristi se i neutralni oblik,
a u posljednje vrijeme poinje se koristiti i prvo lice jednine, ali se s time ne treba
pretjerivati.
U duhu hrvatskoga jezika treba koristiti vie aktivne od pasivnih oblika.
Ne smije se pretjerivati s citatima. Oni bi se trebali koristiti samo kad je to
potrebno, da se vidi tono kako je izvorno reeno. Sadraj izvora i literature treba
prepriati.
Citati moraju biti tono oznaeni navodnicima (ili pisani kosim slovima), jer se u
suprotnom radi o plagijatu. Reenice ne smiju biti preduge (do etiri retka).
Ako je citat dui od etiri retka, onda ga treba izdvojiti na sljedei nain. Citat se
poinje pisati u novom redu, te se jednim razmakom odvoji od teksta koji slijedi iza
njega. Tekst citata treba biti uvuen u odnosu na lijevu i desnu marginu za jedan
tabulator. Prored izmeu redova je 1, veliina slova 10.
U pisanju treba paziti na pravopis i gramatiku. Od profesora na fakultetu ne treba
oekivati ispravljanje tih grjeaka.
Plagijat
To je najtee nedjelo u znanstvenom svijetu, a predstavlja krau tuih plodova
rada. Ako se otkrije plagijat, recimo u doktorskom radu, kandidat moe izgubiti svako
pravo na akademsku titulu ili biti izbaen sa sveuilita.
Postoje dvije osnovne vrste plagijata: izravni ili doslovni, te neizravni plagijat.
Izravni ili doslovni plagijat jest kad se rijei drugoga autora doslovno navode kao
svoje, bez navodnika i bilo kakve druge oznake da se radi o tuim rijeima.
1
Za ove upute studentima od velike koristi moe biti knjiga: ZRINKA NIKOLI-JAKUS, Uvod u studij
povijesti. Historiografski praktikum, Leykam international, Zagreb, 2008.
IZVORI I LITERATURA
1. Izvori
1.1. Neobjavljeni izvori
ArH, Narodno vijee SHS.
ArH, Banska vlast Banovine Hrvatske.
2. Literatura
ANTI, ANTE - PERI, PERO, "Hercegovaki ustanak", u: Povijest Hercegovine, Matica
hrvatska, Zagreb - Mostar, 1999., str. 115-137.
MARKI, MARKO, "Bilizi na prostoru Hercegovine", u: Vjesnik, br. 8245, Zagreb, 15. 11.
1999., str. 15.
MATI, MATE, Povijest Humske zemlje u srednjem vijeku, Globus, Zagreb, 21984.
* Kada se navodi neki rad u popisu literature treba navesti sve stranice na kojima se
nalazi taj rad u navedenom zborniku ili asopisu.
* Imena autora piu se malim verzalom (smanjena velika slova, npr. MATI, MATE).
* Ukoliko ima dva ili vie izdanja neke knjige, kao npr.
MARKOVI, FILIP, Hercegovaki ustanak, Globus, Zagreb, 1959.
MARKOVI, FILIP, Hercegovaki ustanak, Globus, Zagreb, 21982.
MARKOVI, FILIP, Hercegovaki ustanak, Globus, Zagreb, 31990.
treba se svakako navesti koje se izdanje koristilo.
(Do tri autora navode se njihova prezimena i imena, a ako ih je vie stavlja se
SKUPINA AUTORA).
Na kraju rada treba navesti Popis skraenica (navodi se samo kod manje poznatih
rijei). U popisu se navode samo one skraenice koje se vie puta koriste u tekstu. Naime,
budui da je svaku skraenicu potrebno objasniti i u tekstu kada se prvi puta spominje,
skraenice koje se spominju samo jedanput nije potrebno stavljati u popis skraenica.
Npr.
ALBiH - Arheoloki leksikon Bosne i Hercegovine
DAD - Dravni arhiv u Dubrovniku
MSHSM - Monumenta spectantia historiam Sclavorum meridionalium
Sadraj se navodi na poetku rada.
Sadraj
Uvod .. 2
1. Povijest Dalmacije .... 3
1.1. Povijest Splita u 16. stoljeu .... 3
1.2. Povijest Trogira u 16. stoljeu .. 5
1.2.1. Povijest Trogira od 1520. do 1543. godine ... 7
1.2.2. Povijest Trogira od 1560. do 1580. godine ... 9
2. Povijest Slavonije ..... 10
2.1. Povijest akova u 16. stoljeu . 12
2.2. Povijest Osijeka u 16. stoljeu . 14
Zakljuak 15
Izvori i literatura ... 16
Broj stranica teksta pie se u donjem desnom kutu od podnoja stranice oko 2 cm.
Naslovna stranica se ne numerira, tako da se stranice poinju numerirati od sadraja.
Ilustracije
- U radu se mogu koristiti ilustracije - tablice i slike. One potkrepljuju zakljuke koji se
navode u tekstu. Ilustracije pokazuju tijek istraivanja, njegov cilj i rezultat, tone
brojeve, odnos podataka ili stvarni izgled. Ukoliko niste sami autor ilustracije, ispod nje
je vano napisati izvor, i to na isti nain kako se piu biljeke. Naslovi ilustracija i izvori
piu se istim stilom kao i glavni tekst, ali fontom 10.
Oblikovanje teksta
- Margine trebaju biti najmanje: lijevo 3,5 cm, a ostale najmanje 2,5 cm. Unutar ovih
margina ne moe biti nita napisano.
- Seminarski, diplomski, magistarski i doktorski rad treba ovako pisati: normalni font 12,
prored 1,5. - Preporua se font Times New Roman.
- Svaki naslov poglavlja (u diplomskom, magistarskom i doktorskom radu) neka bude
sputen za tri retka.
BILJEKE (FUSNOTE)
Prvi redak biljeke treba biti uvuen za jedan tabulator, a tekst u njima treba biti poravnat
s obje strane.
Prilikom navoenja izvora i literature u biljekama potrebno je pridravati se
sljedeih pravila.
Knjige
Prvi put
1
MATE MATI - ANTE ANTI, Povijest Humske zemlje u srednjem vijeku, Globus, Zagreb, 21984.,
str. 548-550.
Nie
2
M. MATI - A. ANTI, Povijest Humske zemlje u srednjem vijeku, str. 321, 325-336.
Prvi put
3
ANTE ANTI, Hrvatska povijest, kolska knjiga - Marjan tisak, Zagreb - Split, 1999., str. 123, 145-
148.
Nie
(Do tri autora navode se njihova imena i prezimena, a ako ih je vie stavlja se
SKUPINA AUTORA).
Klasini autori
Prvi put
5
ARISTOTEL, Metapfisica, IV, 12, 1032a-1045a, 15, JAEGER (ur.), str. 103-105.
Biblija
1 Kor 2,3-5.
Biblijske se knjige citiraju prema standardnom (skraenom) obliku. Gornji primjer: Prva
poslanica Korinanima, 2 - broj poglavlja, 3-5 - redci. Treba pripaziti na razmake i
stavljati ih prema gornjem primjeru. Uobiajeno je da se biblijske knjige ne navode u
biljekama ispod crte nego u zagradi odmah iza teksta. Npr. "U poetku bijae Rije" (Iv
1,1).
Poglavlja u enciklopedijama
Prvi put
8
Nie
Radovi u zbornicima
Prvi put
10
ANTE ANTI, "Hercegovaki ustanak", u: Povijest Hercegovine, Matica hrvatska, Zagreb - Mostar,
1999., str. 189.
Nie
11
lanci u asopisima
Prvi put (za asopise koji izlaze vie puta godinje)
12
PETAR PERI, "Stari grad Blagaj", u: Hrvatska budnica, Split, 4/2002., str. 108-136.
13
Nie
Prvi put (za godinjake)
14
MARIJAN LUCI, "Oporuka i smrt hercega Stjepana Vukia Kosae", u: Motrita, 18, Mostar,
2000., str. 79.
Nie
15
Dnevne novine
Prvi put
16
MARKO MARKI, "Bilizi na prostoru Hercegovine", u: Vjesnik, br. 8245, Zagreb, 15. 11. 1999.,
str. 141-143.
Nie
17
Intervjui
Prvi put
18
MATE MANDI, "Ovo je sveta zemlja", (razgovarao P. Bai), u: Slobodna Dalmacija, br. 5467,
Split, 24. 3. 2004., str. 3-4.
Nie
19
Arhivi
Prvi put
20
DRAVNI ARHIV U DUBROVNIKU (dalje: DAD), Lettere di Levante, sv. IV., f. 32r-33v.
Prvi put
22
HRVATSKI DRAVNI ARHIV (dalje: HDA), KOMISIJA ZA ODNOSE S VJERSKIM ZAJEDNICAMA (dalje:
KOVZ), Izvjee o aktivnostima klera, kut. 13, sv. 2, str. 6, 13-15.
Nie
23
HDA, KOVZ, Izvjee o aktivnostima klera, kut. 13, sv. 2, str. 11.
Internet
24