You are on page 1of 15

Sveuilite u Rijeci

Fakultet za turistiki i hotelski menadment Opatija


(CIS Zabok)

SEGMENTACIJA HRVATSKOG
TURISTIKOG TRITA
Studenti:Jutria Nikolina, Kruec
Sonja, Petrak Andrea
Br. indeksa: 002438 R-17, 002379 R17, 002380 R-17
Smjer: menadment,
menadment, menadment

Kolegij: Osnove marketinga


Mentor: Prof. dr. sc. B. Berc
Radii

Opatija, travanj 2008.

UVOD

predmet istraivanja jest segmentacija hrvatskog


turistikog trita
cilj i svrha lanka osvrt ka boljoj i uspjenijoj
segmentaciji
metoda istraivanja anketa
cilj istraivanja je otkriti koji parametri su najsnanije
kolirani s potronjom, neovisno o mjestu podrijetla
turista; zato jer je segmentacija prema potronji
najprikladnija metoda za segmentaciju hrvatskog
turistikog trita

1. Miljenje o lanku

lanak je namjenjen vodeim turistikim


djelatnicima, menaderima, te svima koji se
na bilo koji nain bave turizmom

u lanku autor je koristio mnoge redove


eminentnih autora iz podruja menadmenta,
organizacije, marketinga i turizma

1.1. Kratki sadraj lanka

1.
2.
3.
4.
5.

/1/

5 klasinih naina segmentacije trita:


zemljopisna segmentacija grupe kategorizirane na osnovi
zemljopisnih imbenika
socio ekonomska segmentacija klasna podjela
demografska segmentacija prema spolu, dobi, regiji
psihografska segmentacija ivotni stil, stavovi, osobnost
odreuju njihovo ponaanje kao potroaa
behevioristika segmentacija potroai grupirani prema
svom odnosu naspram odreenog proizvoda

Oblici behevioristike segmentacije /2/


Status korisnika

Potroake
navike

Stupanj
spremnosti

Proizvodn

Lojalnost
proizvodu

Stav prema
proizvodu

Traena korist

/3/

varijable po kojima se vri segmentacija:

1.

podaci o svrsi putovanja 4 kategorije putovanja:


rekreativno, poslovno, posjet prijateljima i rodbini i
ostalo
drutveni status
mjesto podrijekla i geo demografski podaci
obiteljski ivotni ciklus momatvo/djevojatvo,
upravo vjenani ili parovi bez djece, potpune
obitelji 1 (najmlae dijete ispod 5 g. starosti),
potpune obitelji 2 ( najmlae dijete 6-11 g.),
potpune obitelji 3 (stariji parovi s ovisnom djecom
od 11-18 g.), nepotpune obitelji 1 stariji parovi

2.
3.
4.

/4/

bez djece kod kue; glava obitelji jo zaposlena,


nepotpune obitelji 2 stariji parovi bez djece kod
kue; glava obitelji u mirovini, samci koji rade i
uzdravaju se, umirovljeni samci, samci s djecom
(nevjenani i razvedeni), i parovi u istospolnim
zajednicama
viedimenzionalna mjerila istraivanje ivotnog
stila socio demogarafske osobine potroaa,
njihovi stavovi, miljenja i vrijednosti

1.2. Podaci o uzorku istraivanja


ispitano je 400 osoba
Istraivanje je provedeno izmeu 25.11. i
04.12. 2003. u Zagrebu
ispitanici u prosjeku imaju srednju strunu
spremu
prosjena dob 34,6 godina

/1/

/2/
Ispitanici su podijeljeni u 3 starosne skupine:
do 30, 30-49, 50 i vie
Prosjeni boravak ispitanika je 15,04 dana
Ispitanici su na domor u prosjeku odlazili u
dvolanim skupinama

1.3. Rezultati anketa

/1/

ispitanici su odabrali Hrvatsku za odmor


najvie radi odmora i oputanja (83%) i zabave
(34%), zatim posjeta obitelji i prijatelja, novih
iskustav, te uivanja u prirodnim ljepotama
Prosjena ocjena kojom su ispitanici ocjenili
odmor jest 4,12 (koritena skala 1-5)

/2/

najvie prilike za poboljanje ponude ispitanici


vide u: spotru, rekreaciji i fitnessu, barovima,
klubovima i diskotekama, te kulturi
najei smjetaj koji koriste ispitanici je
privatni (prijatelji, rodbina, vlastiti)
manje od 50% ispitanika plaa svoj smjetaj
manje od 20% ispitanika je smjeteno u hotelu
ili kampu

/3/

Potronja je mjerenja po danu i po osobi

Prosjena dnevna potronja je 223 kn

Potronja za osnovne usluge u prosjeku je


iznosila 116,53 kn, a dodatna 97,51 kn

2. Komentar teme lanka

lanak je pregledno i saeto napisan, te nam daje


mnogo informacija o segmentaciji turistikog trita

smatramo da je tema vrlo zanimljiva, ali u praksi se


nedovoljno brine o segmentaciji trita i turista,
veina turistikih agencija i ureda, dijeli turiste na:
domae i strane, te stare i mlade

3. Zakljuak
lanak se moe primjeniti u svim turistikim
agencijama
od velike je vanosti za daljni razvoj
turistikog trita

Literatura:

Branko Bogunovi: Segmentacija Hrvatskog


turistukog trita

Acta turistica, Vol 17 (2005), No 1, pp 1 106


str. 29 55

You might also like