Imam Ibn-Hadzer el-Hejtemi, u svojoj cuvenoj knjizi Ez-Zevadzir 'an iktirafil

kebair,
veli: "U kufr spada i ako covjek bilo kada odluci da postane nevjmik, ili za sebe
kaze da ce
postati nevjernikom ako se desi to i to, makar to bilo i nemoguce. On istog
momenta postaje
nevjernikom. Isto tako, ako povjeruje u nesto sto vodi u kufr, ili ucini neko od djela
koja
izvode iz imana, ili iskaze rijeci koje ukazuju na kufr, bile one iz ubjedenja, ili iz
inata, ili u sali,
kao na primjerda vjeruje u to da ovaj svijet nije nastao, nego da je oduvijek. Ili,
ako zanijece
od Allaha nesto sto je opcepoznato u islamu o Njemu, da porekne Allahovo, dz.s.,
znanje ili
Njegovu moc, ili da Allah, dz.s., zna sve pojedinosti, ili da Allahu, dz.s., pripise
ono sto mu se
ne moze pripisati, kao sto je boja, na primjer."

Zatim je presao na detaljno objasnjenje ovog pravila koje je naveo, pa kaze: "U to
spada
i svaki onaj ko ucini neko djelo za koje svi muslimani tvrde da ne moze proisteci
izuzev od
nevjemika, iako se on naziva muslimanom, kao sto je odlazak u crkvu zajedno s
krscanima
u njihovoj obredoslovnoj nosnji, i si. Ili, da u smece baci papir na kome ima bilo
sta od
Kur'ana, ili Allahovo, dz.s., ime; ili da sumnja u poslanstvo nekog od poslanika oko
cijeg
poslanstva nema razlaza; ili sumnja u objavu bilo koje od Allahovih, dz.s., Knjiga,
kao sto je
Tevrat, Indzil, Zebur Davuda, a.s., i Svesci Ibrahima, a.s. Ili da posumnja u
kur'anski ajet; ili
da posumnja u kufr svakog onoga ko izgovara bilo sta cime se zeli ummet odvesti
u

zabludu, ili nekog od ashaba proglasiti nevjernikom; ili oskrnaviti Meku i Sveti
hram; ili kojim
se zeli promijeniti nacin obavljanja hadza, posta ili namaza. Ili se njime zeli
odobriti ono sto je
haram, kao sto je namaz bez abdesta. Ili se njime dozvoljava uvreda muslimana,
ili nevjemika
zimmije bez serijatski opravdana razloga. Ili kojim se zabranjuje dozvoljeno, kao
sto je
trgovina i brak. Ili da za naseg Poslanika, a.s., kaze da je bio cmac (ponizavajuci
ga), ili da
je umro prije nego sto mu je brada porasla, ili da nije Kurejsevic, ili da nije od
Arapa, jer je
opisivanje Poslanika, a.s., necim sto nije istina jedan vid laganja na njega. Isto
tako, i
poricanje bilo kojeg svojstva, koje se pouzdano pripisuje Poslaniku, a.s., je kufr,
kao sto je
smatranje mogucim da dode poslanik poslije njega. Hi da kaze: "Ne znam da li je
on taj koji
je roden u Meki, a umro u Medini, ili je to neko drugi." Hi kaze da se poslanstvo
stice ili da se
njegov stepen stice cistocom srca. Ili da kaze: "Evlija je bolji od poslanika!" Ili da
tvrdi da mu
objava silazi, iako nije poslanik. Ili da za sebe, ili nekog, tvrdi da ce uci u Dzennet
prije smrti;
ili na bilo koji nacin omalovazava naseg Poslanika, a.s., ili bilo kojeg drugog od
poslanika i
meleka: da ga proklinje ili psuje, omalovazava i njemu se ismijava. Ili da pripise
neki nedostatak
njemu, njegovom porijeklu, vjeri, djelima, ili na to ukazuje. Ili ga omalovazava
time sto
umanjuje njegovu vrijednost, ili prizeljkuje da mu pronade kakvu mahanu, ili mu
pripise u
negativnom kontekstu nesto sto ne prilici njegovom dostojanstvu. Ili na njegov
racun zbija
sale. Ili ga omalovazi zbog bilo cega od iskusenja kojima je bio izlozen, ili ga
omalovazi zbog

bilo cega od normalnih stvari koje zadese svakog oovjeka. Sva islamska ulema
saglasna je
da nevjemikom postaje ko bilo sta od toga uradi. I on se ubija i njegovo pokajanje
se ne prima
kod vecine uleme. Halid bin Velid ubio je oovjeka koji mu je rekao: "Kod tog vaseg
kolege!",
jer je smatrao taj izraz ponizavajucim za Poslanika, a.s.

Zatim Ibn-Hadzerveli:

"Ili bude zadovoljan kufrom, pa makar i indirektno, kao, na primjer, da na bilo koji
nacin
ukaze kafiru da ne prima islam, iako ga ovaj nije ni pitao o tome... Ili prizeljkivanje
kufra
drugom. Ili da kaze muslimanu: 'Okafire', bezjasnog povodazato, jer je time islam
nazvao
kufrom. Ili dase ismijava Allahovom, dz.s., naredenju, Njegovom Poslaniku, a.s., ili
Njegovim
prijetnjama i obecanjima. Da, na primjer, kaze: 'Da mi naredi to i to, ja ga ne bih
poslusao!' Ili:
'Da je kiblu ucinio prema toj strani, ja ne bih klanjao!' Ili: 'Da mi dadne Dzennet ja
u njega ne
bih usao (iz inata ili omalovazavanja)!' Ili da kaze: 'Ako me kazni zbog toga sto ne
klanjam
i pored ovolike moje bolesti i patnje, onda mi je nepravdu ucinio!' Ili ako bi
nasilnik rekao
onome prema kome cini nasilje, nakon sto mu je ovaj rekao da je i to njegovo
nasilje po
Allahovoj, dz.s., odredbi, da on radi mimo Allahove odredbe. Ili da neko kaze:
'Kada bi to
posvjedocio Poslanik ili melek, ja mu ne bih povjerovaoflli da kaze: 'Kada bi taj i
taj bio
poslanik, ja ga ne bih slijediol' Ili da kaze: 'Ako je istina ono sto Poslanik kaze,
onda smo

spaseni... Ili da kaze: 'Rijeci (La havle ve la kuvvete ilia billah) nista ne koristel'
Isti je slucaj
i s ostalim dovama koje se prenose od Poslanika, a.s. Ili da kaze: 'Mujezin laze!' Ili
njegov
glas uporedi s glasom krscanskog zvona. Ili se na bilo koji nacin ismijava ezanu.
Ili, iz
poruge, prouci bismillu pri pocetku nekog haram-djela. Ili, ismijavajuci se, kaze:
'Ja se
nebojim Kijametskog dana!' Ili za Allaha kaze da nije u stanju pronaci kradljivca.
Ili Allahu,
dz.s., pripise nepravdu u Njegovim propisima. Ili obuce odjecu kojom se odlikuju
nevjernici
izrazavajuci time simpatiju prema njihovoj vjeri. Ili da kaze: 'Jevreji su bolji od
muslaimana!'
Ili, ako se upita sta je iman, odgovori: 'Ne znam', ismijavajuci se tome. Ili porekne
suhbet
Ebu-Bekra, ili potvori Aisu, r.a., jer on time laze na Kur'an, sto nije slucaj s
ostalima od
ashaba. Ili ako za sebe kaze da je Allah, makar i u sali, ili kaze da ne poznaje
prava Allaha,
dz.s., prema nama, izbjegavajuci obaveze. Hi, ismijavajuci se, kaze: 'Dosta mi je
bilo Kur'ana,
ili namaza, ili zikra', i si. Hi kaze: 'Staje to Dzehennem ili Mahser?' Hi, ako kaze:
'Neka je
Allahovo prokletstvo nasve alime', - jeru to ulaze i poslanici i meleki. Ili,
ismijavajuci se,
kaze: 'staje sa ovim serijatom?' Ili kaze: 'Ako se ostvari istinski rububijjet, otpada
ubudijjet!',
misleci time na oslobadanje od serijatskih propisa. Ili tvrdi da je on presao iz
svojstava
ljudskosti u svojstvo bozanstva. Ili tvrdi da otvoreno vidi Allaha. dz.s., na
dunjaluku, ili da s
Njim razgovara. Ili da se Allah, dz.s., prikazuje u lijepom liku. Ili tvrdi da je
osloboden
serijatskih obaveza. Ili tvrdi da covjek moze stici do Allaha, dz.s., nekim drugim
putem,

mimo puta ubudijjeta. Ili kaze: 'Dusa je od Allahovog, dz.s., nura, pa kad se
sastane nur s
nurom,oni se ujedine! 322