Treći Nacionalni Akcijski Plan Energetske Učinkovitosti RH Za Razdoblje Od 2014. Do 2016.

Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA
TREI NAIONALNI AKIJSKI PLAN

ENERGETSKE UINKOVITOSTI ZA
RAZDOBLJE 2014. - 2016.
Srpanj 2014.
Sadraj
Sadraj ........................................................................................................................................................................... 2
Popis kratica .................................................................................................................................................................. 4
1
Uvod ................................................................................................................................................................... 12
2
Pregled nacionalnih ciljeva i ostvarenih uteda.................................................................................................. 15
2.1
Pregled Nacionalnih ciljeva energetske uinkovitosti do 2020. godine .................................................... 15
2.2
Dodatni ciljevi energetske uinkovitosti .................................................................................................... 17
2.3
Pregled uteda primarne energije ............................................................................................................. 17
2.4
Pregled uteda u neposrednoj potronji .................................................................................................... 21
3
mjere za provedbu Direktive o energetskoj uinkovitosti (2012/27/EU) ........................................................... 25
3.1
Horizontalne mjere .................................................................................................................................... 28
3.1.1 Obvezne sheme energetske uinkovitosti i alternativne mjere (EED lanak 7) .............................. 28
3.1.2 Energetski pregledi i sustavi upravljanja potronjom (EED lanak 8) ............................................. 48
3.1.3 Mjerenje i naplata (EED lanci 9-11) ............................................................................................... 50
3.1.4 Programi informiranja i obuka potroaa (EED lanci 12, 17) ......................................................... 52
3.1.5 Dostupnost kvalifikacijskih, akreditacijskih i certifikacijskih programa (EED lanak 16) ................. 60
3.1.6 Energetske usluge (EED lanak 18).................................................................................................. 63
3.1.7 Ostale mjere energetske uinkovitosti i horizontalne prirode (EED lanci 19 i 20) ........................ 67
3.1.8 Utede koje proizlaze iz horizontalnih mjera................................................................................... 69
3.1.9 Financiranje horizontalnih mjera ..................................................................................................... 69
3.2
Mjere energetske uinkovitosti u zgradarstvu ........................................................................................... 70
3.2.1 Rjeavanje zahtjeva EPB direktive (2010/31/EU) ............................................................................ 70
3.2.2 Strategija energetske obnove zgrada (EED lanak 4) ...................................................................... 74
3.2.3 Ostale mjere energetske uinkovitosti u sektoru zgradarstva ........................................................ 80
3.2.4 Utede koje proizlaze iz mjera za poveanje energetske uinkovitosti u zgradarstvu .................... 84
3.2.5 Financiranje mjera za poveanje energetske uinkovitosti u zgradarstvu ...................................... 84
3.3
Energetska uinkovitost u javnom sektoru (EED lanci 5 and 6) ............................................................... 85
3.3.1 Zgrade sredinje vlade (EED lanak 5) ............................................................................................. 85
3.3.2 Zgrade ostalih javnih tijela (EED lanak 5)....................................................................................... 91
3.3.3 Nabava od strane javnih tijela (EED lanak 6) ................................................................................. 94
3.3.4 Utede koje proizlaze iz mjera u javnom sektoru ............................................................................ 96
3.3.5 Financiranje mjera u javnom sektoru .............................................................................................. 96
3.4
Mjere energetske uinkovitosti u industriji ............................................................................................... 97
3.4.1 Glavne mjere za poveanje energetske uinkovitosti u industriji ................................................... 97
3.4.2 Utede koje proizlaze iz mjera energetske uinkovitosti u industriji ............................................ 103
3.4.3 Financiranje mjera energetske uinkovitosti u industriji ............................................................... 103
3.5
Mjere energetske uinkovitosti u prometu .............................................................................................104
3.5.1 Glavne mjere za poveanje energetske uinkovitosti u prometu ................................................. 104
3.5.2 Utede koje proizlaze iz mjera energetske uinkovitosti u prometu............................................. 119
3.5.3 Financiranje mjera energetske uinkovitosti u prometu ............................................................... 119
3.6
Promocija uinkovitog grijanja i hlaenja (EED lanak 14) ......................................................................120
3.6.1 Sveobuhvatna procjena ................................................................................................................. 124
3.6.2 Pojedinane instalacije .................................................................................................................. 127
2
3.7
Energetske pretvorbe, prijenos, distribucija i odaziv na potranju ..........................................................128
3.7.1 Kriteriji energetske uinkovitosti u dizajnu mrenih tarifa i regulacije (EED lanak 15) ............... 139
3.7.2 Olakavanje i poticanje odziva potranje (EED lanak 15) ............................................................ 141
3.7.3 Energetska uinkovitost u dizajnu mree i regulaciji (EED lanak 15) ........................................... 142
3.7.4 Utede koje proizlaze iz mjera u podruju opskrbe Energijom ..................................................... 148
3.7.5 Financiranje mjera u podruju opskrbe Energijom........................................................................ 148
A. Dodatak A godinje izvjee o Direktivi o energetskoj uinkovitosti ................................................................149
1.
A1 Nacionalni cilj za energetsku uinkovitost do 2020. godine ...............................................................149
2.
A2 Kljuni pokazatelji energetske potronje ............................................................................................149
3.
A3 Analiza trenda potronje energije ......................................................................................................150
A4.1. Mjere utede primarne energije .................................................................................................................153
A4.2. Utede primarne energije kao posljedice uteda energije u neposrednoj potronji ...................................154
A4.3. Mjere energetske uinkovitosti u proizvodnji, prijenosu i distribuciji elektrine energije ..........................156
A4.4. Mjere uteda u neposrednoj potronji .....................................................................................................172
5.
A5 Zgrade sredinje vlade ........................................................................................................................255
6.
A6 Obveze energetske uinkovitosti ........................................................................................................255
B. Dodatak plan energetske obnove zgrada ........................................................................................................256
C. Dodatak nacionalni plan poveanja broja zgrada gotovo nulte potronje energije ........................................256
D. Dodatak Ogrijevne vrijednosti i konverzijski faktori ........................................................................................256
E. Dodatak Metodologija izrauna uteda energije .............................................................................................257
Mjere integralne obnove postojeih stambenih i uslunih zgrada ............................................................. 259
Mjere obnove toplinske izolacije pojedinih dijelova ovojnice zgrada ........................................................ 261
Mjere nove instalacije ili zamjene sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode u stambenim i
uslunim zgradama ..................................................................................................................................... 264
Popis kratica
APN
BAU
BDP
BU
CEI
CTS
CVH
DIRH
DOOR
DZM
EBRD
EE
EED
EIHP
EK
EKONERG
EMEEES
EnU
EPBD
EPBD II
ESCO
ESD
ETS
EU
FER
FSB
FZOEU
HAK
HBOR
HERA
HGK
HOK
HOPS
HROTE
HRPSOR
HUB
HUP
INA
IMO
IPMVP
Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama

eng. business-as-usual
bruto drutveni proizvod
odozdo-prema-gore (eng. bottom-up)
Centar za praenje poslovanja energetskog sektora i investicija
centralizirani toplinski sustavi
centar za vozila Hrvatske
Dravni inspektorat Republike Hrvatske
Drutvo za oblikovanje odrivog razvoja
Dravni zavod za mjeriteljstvo
Europska banka za obnovu i razvoj
energetska uinkovitost (efikasnost)
Direktiva 2012/27/EU Europskog Parlamenta i Vijea od 25.10.2012. o energetskoj uinkovitosti
Energetski institut Hrvoje Poar
Europska komisija
Institut za energetiku i zatitu okolia
projekt Evaluation and Monitoring for the EU Directive on En End-Use Efficiency and En Services
energetska uinkovitost
Direktiva 2002/91/EC o energetskim svojstvima zgrada (eng. Energy Performace of Buildings
Directive)
Direktiva 2010/31/EC o energetskim svojstvima zgrada (eng. Energy Performace of Buildings
Directive - RECAST)
pruatelj energetskih usluga (eng. Energy Service Company)
Direktiva 2006/32/EC o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama (eng. Energy Service
Directive)
Europska shema trgovanja emisijskim dozvolama
Europska unija
Fakultet elektrotehnike i raunarstva
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost
Hrvatski autoklub
Hrvatska banka za obnovu i razvitak
Hrvatska energetska regulatorna agencija
Hrvatska gospodarska komora
Hrvatska obrtnika komora
Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o.
Hrvatski operator trita energije
Hrvatski poslovni savjet za odrivi razvoj
Hrvatska udruga banaka
Hrvatska udruga poslodavaca
Industrija nafte
Institut za meunarodne odnose
Meunarodni Protokol za mjerenje i verifikaciju uinka (eng. International Performance
Measurement and Verification Protocol)
4
JANAF
JLP(R)S
MFIN
MINGO
MINT
MPPI
MRRFEU
MGIPU
MSP
MZOIP
MZOS
NAPEnU
N/D
OIE
PBZ
UNDP
ZABA
Jadranski naftovod
Jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
Ministarstvo financija
Ministarstvo gospodarstva
Ministarstvo turizma
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije
Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja
Mala i srednja poduzea
Ministarstvo zatite okolia i prirode
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti
nije dostupno
obnovljivi izvori energije
Privredna banka Zagreb
Program Ujedinenjih Naroda za razvoj
Zagrebaka banka
SAETAK
Sukladno europskoj Direktivi 2006/32/EC o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama (ESD) izraen je i
usvojen Nacionalni programu energetske uinkovitosti za razdoblje 2008.-2016. godine. U njemu su propisani
ciljevi energetskih uteda i podloga je za izradu trogodinjih nacionalnih planova energetske uinkovitosti za tri
trogodinja razdoblja do 2016. godine. U svakom akcijskom planu se analiziraju uinci i po potrebi revidiraju
aktualne mjere te utvruju nove sektorske mjere kako bi se osiguralo ostvarenje cilja u 2016. godini. Ovaj
dokument zadovoljava zahtjev lanka 24. EED te se njime dijelom zadovoljavaju i zahtjevi za izvjetavanjem iz
Direktive 2010/31/EC o energetskim svojstvima zgrada (EPBD II). Kao takav, ovaj 3. NAPEnU predstavlja
sveobuhvatnu strategiju poboljanja energetske uinkovitosti u Hrvatskoj.
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti za razdoblje 2014. Do 2016. izraen je prema predloku koji
je utvrdila Europska komisija i kojeg se pridravaju drave lanice Europske unije. Ovaj dokument obuhvaa
izvjee o ocjeni stanja provedbe politike energetske uinkovitosti (Dodatak A), utvruje ostvarene utede
energije u prethodnom trogodinjem razdoblju (2. Poglavlje) te daje smjernice za sljedee razdoblje sa detaljnim
raspisom planiranih mjera (3. Poglavlje). Usporedba mjera iz 2. I 3. NAPEnU nalazi se u tablici 2-13. Akcijski plan se
dostavlja Europskoj komisiji koja pregledava akcijske planove svih drava lanica, ukljuujui i Hrvatsku, te analizira
ostvarenje cilja na razini itave Europske unije.
Donoenjem ovog akcijskog plana nastavlja se kontinuirano odvijanje aktivnosti i mjera utvrenih u Nacionalnom
programu energetske uinkovitosti za razdoblje 2008.-2016. godine, a sukladno procjenama, u sluaju poveanja
rizika ostvarenja planiranih ciljeva, revidiraju se aktualne mjere te utvruju nove sektorske mjere kako bi se
osiguralo ostvarenje cilja u 2016. godini. Najvea novost koju donosi 3. NAPEnU je uvoenje obveza energetske
uinkovitosti sukladno zahtjevima lanka 7. EED. Hrvatska se odluila za kombinirani pristup, koji ukljuuje
alternativne mjere politike te obvezne utede. Obvezne sheme tek e biti definirane Pravilnicima uz novi Zakonu o
energetskoj uinkovitosti koji do dovretka ovog dokumenta jo nije bio usvojen. Nacionalni cilj utede energije po
l. 7 EED u razdoblju od 1. sijenja 2014. do 31. prosinca 2020. godine iznosi 1,938 PJ godinje, odnosno
kumulativno 54,250 PJ. Od toga, 32,094 PJ planira se postii kroz 9 alternativnih mjera politike. Zadovoljenje
obveza po l. 7 objanjeno je u poglavlju 3.1.1.
U 1.NAPEnU definiran je nacionalni okvirni cilj uteda koji za 2016. godinu iznosi 19,77 PJ. Prvi meu-cilj postavljen
je za 2010. godinu te je iznosio 6,59 PJ. Analizom provedenom u 2. NAPEnU utvreno je da je cilj praktiki
postignut, jer su u 2010. godini ostvarene utede u iznosu od 6,43 PJ. Ciljevi uteda energije odreeni su u skladu
sa metodologijom propisanom u Direktivi 2006/32/EC o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama (ESD), te
odgovaraju apsolutnom iznosu od 9 %, odnosno 10 % neposredne potronje energije, odreene kao prosjena
potronja energije u razdoblju 2001. 2005. godine. Sukladno ESD ostvarenje cilja prati se proraunom ostvarenih
uteda u odnosu na 2007. godinu. S druge strane, u 3. NAPEnU prikazan je, kako zahtjeva Direktiva 2012/27/EU o
energetskoj uinkovitosti (EED) i cilj koji je izraen kao apsolutni iznos neposredne potronje energije u 2020.
godini. Navedeni cilj odnosi se na revidirane projekcije neposredne potronje energije prema temeljnoj 2010.
godini. Imajui u vidu potronju energije ostvarenu u 2012. godini i trend koji e se, po svemu sudei nastaviti i u
2013. godini, potrebno e biti napraviti nove projekcije neposredne potronje energije i redefinirati ciljeve izraene
kao apsolutni iznos potronje energije u 2020. godini.
Iako je nacionalni okvirni cilj uteda od 19,77 PJ definiran u 2. NAPEnU i nije se mijenjao u 3. NAPEnU, taj cilj je
potrebno izmijeniti do slanja sljedeeg izvjea prema NAPEnU, tj. do travnja 2015. Primjenom top-down metode
ostvarene utede u 2012. godini su na razini od 61 % od cilja za 2016. godinu te se moe oekivati da e cilj u 2016.
biti ostvaren. U odnosu na 2010. godinu, poveane su utede u svakom sektoru, od ega je najvei porast u
industriji i prometu. Ipak, analiza provedbe svake pojedine mjere koja je bila definirana u 1. I 2. NAPEnU pokazuje
6
da se velik dio pozitvinh rezultata ostvario zbog nepredvienih aktivnosti, odnosno sluajnih/jednokratnih
pozitivnih rezultata, a ne zbog sustavnog provoenja mjera. To ukazuje na potrebu za znaajnim poboljanjem
komunikacije i sustavne provedbe mjera.
U tu svrhu, 3. NAPEnU predvidio je sustav za praenje, mjerenje i verifikaciju uteda koji e doprinijeti cjelovitom i
egzaktnom praenju postignutih uteda (mjera H.9) , ali i potaknuti sve dionike na provoenje mjera. Uz
osposobljavanje tog sustava, svakako je potrebno raditi na daljnjem kontinuiranom praenju provedbe mjera te se
rad na postizanju ciljeva treba shvatiti kao kontinuirani zadatak nadlenih institucija, a ne samo kao jednokratni
pismeni uradak koji se donosi svake tri godine.
Hrvatska ima planirane mjere kojima sigurno ide prema ostvarenju zadanih ciljeva, ali je potrebna bolja suradnja
meu odgovornim institucijama te sustavno praenje i revidiranje politike energetske uinkovitosti.
U nastavku slijedi saeti prikaz svih mjera iz 3. NAPEnU:
Br.
Izvrno
tijelo
Naziv mjere
Tijela za
praenje
Sektor
H.1
Energetski pregledi i gospodarenje energijom u velikim

poduzeima
MINGO
CEI
Usluni
H.2
Uvoenje sustava individualnog mjerenja potronje

toplinske energije "znam koliko troim"
Distributeri,
opskrbljivai,
upravitelji
zgrada
MINGO
Kuanstvo,
usluni
H.5
Informativni rauni (Energetska dijagnoza)
Distributeri,
opskrbljivai
MINGO, HERA
Kuanstvo,
usluni,
industrija
H.6
Info kampanje
CEI
MINGO i FZOEU
Svi sektori
H.7
Obrazovanje u podruju energetske uinkovitosti
MGIPU i MZOS
MZOS
Svi sektori
H.8
Promocija energetskih usluga
CEI
APN, MINGO,
MGIPU
Kuanstvo,
usluni,
industrija
H.9
Uspostavljanje integriranog informacijskog sustava za

praenje provedbe energetske uinkovitosti
CEI
MINGO
Svi sektori
B.1
Graevinska regulativa i provedba
MGIPU
CEI
B.2
Poveanje broja zgrada s gotovo nultom potronjom

energije
MGIPU
CEI
Poticanje integralne obnove viestambenih zgrada
MGIPU,
upravitelji
zgrada,
distributeri i
opskrbljivai
topl. En.
MGIPU, MZOIP
i CEI
B.3
Financiranje
FZOEU
Financiranje
OSTALI
1.200.000,00
Ukupno
oekivano
financiranje
do kraja
2016.
225.000.000,00
15.000,00
45.000,00
100.000,00
100.000,00
600.000,00
380.000,00
980.000,00
6.900.000,00
2.100.000,00
9.000.000,00
Kuanstvo,
usluni,
industrija
Kuanstvo,
usluni,
industrija
Kuanstvo
664.500.000,00
Oekivane
utede
energije u
2020. (TJ)
1.200.000,00
225.000.000,00
30.000,00
Oekivane
utede
energije u
2016. (TJ)
664.500.000,00
1220
1220
505
505
730
2190
Br.
Naziv mjere
Izvrno
tijelo
Tijela za
praenje
Sektor
Financiranje
FZOEU
Financiranje
OSTALI
Ukupno
oekivano
financiranje
do kraja
2016.
1.784.000.000,00
1.784.000.000,00
985
2298
6.000.000,00
Oekivane
utede
energije u
2016. (TJ)
Oekivane
utede
energije u
2020. (TJ)
B.4
Program energetske obnove komercijalnih nestambenih

zgrada 2014.-2020.
FZOEUprovedba
MGIPU program
MGIPU, MZOIP,
MINGO i MINT
Usluni
B.5
Energetsko oznaavanje kuanskih ureaja i energetski

standardi
MINGO i FZOEU
(EIHP)
CEI
Kuanstvo
4.000.000,00
B.6
Program energetske obnove obiteljskih kua 2014. - 2020.
FZOEU
MGIPU, MZOIP
i CEI
Kuanstvo
213.000.000,00
409.500.000,00
622.500.000,00
605,4
1412,6
P.1
Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2014.2015.
MGIPU, APN,
FZOEU
MGIPU, MZOIP
i CEI
Usluni
165.500.000,00
234.500.000,00
400.000.000,00
226,8
226,8
P.2
Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2016.2020.
MGIPU, APN,
FZOEU
MGIPU, MZOIP
i CEI
Usluni
2.000.000,00
725.000.000,00
727.000.000,00
143,64
718,2
P.3
Povezivanje ISGE-a sa sustavima za mjerenje i naplatu

dobavljaa energenata i vode
APN, CEI
MGIPU
Usluni
1.550.000,00
1.550.000,00
400
P.4
Program Energetski uinkovita javna rasvjeta
MINGO, MZOIP,
FZOEU
CEI
Usluni
240.000.000,00
300.000.000,00
360
540
P.5
Zelena javna nabava
MZOIP, MINGO,
Dravni ured za
javnu nabavu
CEI, MZOIP
Usluni
I.1
Mrea industrijske energetske efikasnosti (MIEE)
FZOEU (EIHP),
HGK, CEI
MINGO
Industrija
I.2
Visokouinkovita kogeneracija u industriji
MINGO
MINGO
Industrija
165
525
I.3
Uvoenje efikasnih elektromotornih pogona
FZOEU
MINGO
Industrija
630
760
I.4
Energetski pregledi malih i srednjih poduzea
FZOEU
HGK, MINPO
Industrija
60.000.000,00
6.000.000,00
260.000,00
6.260.000,00
Br.
Naziv mjere
Izvrno
tijelo
Tijela za
praenje
Sektor
Financiranje
FZOEU
Financiranje
OSTALI
8.192.500,00
8.192.500,00
Ukupno
oekivano
financiranje
do kraja
2016.
Oekivane
utede
energije u
2016. (TJ)
Oekivane
utede
energije u
2020. (TJ)
59
50
220
10.400.000,00
697
1327
27.000.000,00
170
397
Promet
156
1082
MINGO, MFIN,
MPPI, MUP
Promet
132
310
APN, FSB
CEI, MGIPU,
MINGO, MZOIP
Usluni
Energetski pregledi sustava grijanja i klimatizacijskih

sustava
MGIPU, MINGO
MGIPU
Usluni,
industrija
Poboljanje uinkovitosti smanjenjem vlastite potronje u

hidroelektranama (HE), termoelektranama (TE) i
termoelektranama-toplanama (TE-TO) unutar HEP grupe
HEPproizvod.nja
d.o.o. Sektori za
hidro- i termoel.
T.1
Trening eko-vonje
FZOEU, HAK
CEI, MZOIP
Promet
T.2
Intermodalni prijevoz tereta
MPPI
CEI
Promet
T.3
Uspostava novog sustava plaanja posebne naknade za

okoli za vozila na motorni pogon
MZIOP, FZOEU
CEI, MZOIP
Promet
T.4
Promicanje integriranog prometa
MPPI, JLP(R)S
CEI, MPPi,
MZOIP
Promet
T.5
Ogranienje brzine
MUP, DZM
MUP, MPPI
Promet
10.000.000,00
T.6
Financijski poticaji za energetski uinkovita vozila
MPPI, MFIN
CEI, MPPi,
MZOIP
Promet
27.000.000,00
T.7
Razvoj infrastrukture za alternativna goriva
MINGO, MZOIP,
MPPI, HERA,
JLP(R)S
MPPI, MZOIP,
MINGO, FZOEU
Promet
T.8
Inteligentno upravljanje u prometu
JLP(R)S
CEI, MPPi,
MZOIP
T.9
Uspostava posebnog poreza na motorna vozila na temelju

emisija CO2
MZIOIP, CVH
HC.1
Program akumulacije rashladne energije u zgradarstvu
HC.2
E.1
Industrija
10
14.500.000,00
400.000,00
16.385.166,00
385.000,00
14.885.000,00
180
180
146.569.887,00
146.569.887,00
111
111
Br.
Naziv mjere
Izvrno
tijelo
Tijela za
praenje
Sektor
E.2
Poboljanje uinkovitosti revitalizacijom postojeih

hidroelektrana u sklopu HEP grupe
HEPproizvodnja
d.o.o. Sektor za
hidroelektrane
HEP d.d. i CEI
Industrija
E.3
Poboljanje energetske uinkovitosti u istraivanju i

proizvodnji nafte
INA d.d.
CEI, MINGO
E.4
Poboljanje energetske uinkovitosti u preradi nafte
INA d.d.
E.5
Zamjene i rekonstrukcije vrelovodne i parovodne mree
E.6
E.7
Financiranje
FZOEU
Financiranje
OSTALI
Ukupno
oekivano
financiranje
do kraja
2016.
1.276.070.000,00
1.276.070.000,00
Oekivane
utede
energije u
2016. (TJ)
Oekivane
utede
energije u
2020. (TJ)
590
590
Industrija
380
380
CEI, MINGO
Industrija
1500
1500
HEPtoplinarstvo
d.o.o.
CEI
Industrija
89.671.000,00
89.671.000,00
61
78
Zamjena dionica podmorskih kabela i zamjena energetskih

transformatora
HOPS
CEI, HERA
Industrija
120.000.000,00
120.000.000,00
17,64
25,56
Smanjenje gubitaka u distribucijskoj elektroenergetskoj

mrei
HEP ODS
CEI, MINGO,
HERA
Industrija
200.000,00
200.000,00
78,9
64,8
5.259.797.138,00
6.449.316.053,00
10,16
16,66
Ukupno
1.179.326.413,00
11
UVOD
NAPEnU predstavlja sveobuhvatni provedbeni dokument politike energetske uinkovitosti za obuhvaeno
trogodinje razdoblje (2014.-2016.), a ujedno sadri i izvjee s detaljnim prikazom aktivnosti provedenih u
prethodnom trogodinjem razdoblju (razdoblju provedbe 2.NAPEnU) s ocjenom ostvarenih uteda energije u
odnosu na ciljeve postavljene u Drugom nacionalnom akcijskom planu za energetsku uinkovitost Republike
Hrvatske do kraja 2013.
Sadraj ovog dokumenta usklaen je s uputama EK za izradu Nacionalnih akcijskih planova (Guidance for National
Energy Efficiency Action Plans) iz 22.5.2013. i zato se donekle razlikuje u sadraju u odnosu na Drugi Nacionalni
akcijski plan energetske uinkovitosti. Radi lakeg snalaenja, u poglavlju 3., tablica 2.13. dan je pregled svih mjera
te referenca na mjere iz drugog NAPEnU. Ovaj dokument sadri sve to je propisano direktivama ESD
(2006/32/EC), EPBD recast (2010/31/EU) i EED (2012/27/EU).
U drugom poglavlju dokumenta nalaze se podaci o nacionalnim ciljevima i postignutim utedama od 2. NAPEnU.
Nacionalni cilj za 2020. Ostao je isti, ali su revidirane projekcija toga cilja te su se time promijenile i utede izraene
u PJ.
U treem poglavlju navode se sve mjere neposredne i primarne potronje kojima e se postii dio navedenog cilja,
a tu su ujedno i predstavljene i opisane sve alternativne mjere kojima e se zadovoljiti obveze iz lanka 7. EED te
izraun prema lanku 7. Ostale mjere i poglavlja unutar 3. poglavlja sadravaju izraun u skladu s lankom 3. Iako
upute EK predviaju posebno poglavlje za financiranje i utede za svaki podskup mjera u 3. poglavlju, u ovom
dokumentu svaka mjera zasebno ima detaljno opisano koji su izvori financiranja i projekcije utede, te se isto samo
skraeno i skupno navodilo pod za to predvienim poglavljima nazvanim 'financiranje mjera' i 'utede koje
proizlaze iz mjera'.
Dodatak A je godinje izvjee 2014., koje govori o aktivnostima provedenim u proteklom trogodinjem razdoblju,
prema zahtjevima EE direktive. Iako se u izvjeu zahtjeva prikaz uinjenih mjera te ostvarenih uteda realiziranih u
2013. godini, ovdje su navedene aktivnosti i utede ostvarene tijekom protekle tri godine odnosno 2011.,2012. i
2013. godini.
Metodologija koritena pri izraunu uteda i projekcije uteda temelji se na Pravilniku o metodologiji za praenje,
mjerenje i verifikaciju uteda energije u neposrednoj potronji, koji je donio Ministar gospodarstva u srpnju 2012.
na temelju lanka 7. stavka 3. Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne
novine, broj 152/08 i 55/12). Ta metodologija raena je prema meunarodnim EMEEES smjernicama i
meunarodnom protokolu IPMVP. ZA statistike podatke koristilo se godinje izvjee 'Energija u Hrvatskoj' koje
izdaje Ministarstvo gospodarstva, a energetska bilanca za 2012. godinu raena je po EUROSTAT metodi.
Pri izraunu za potrebe lanka 7. EE direktive, koriteni su naputci iz Dodataka IV i XIV iz EE direktive. Koriteni su i
bottom-up i top-down izrauni no za slubeni podatak uzeo se u obzir top-down izraun jer je bottom-up
izraunom pokriven je samo manji dio uteda. Jedna od kljunih mjera u 3. NAPEnU je mjera 'Uspostavljanje
integriranog informacijskog sustava za praenje provedbe energetske uinkovitosti' kojom e se osigurati jasno,
neovisno i detaljno praenje provedbe svih mjera i ostvarenih rezultata navedenih u 3. NAPEnU, opisana u
poglavlju 3.1.7. Taj je sustav kljuan kako bi se na vrijeme ustanovilo ispunjavaju li se zaista osmiljeni planovi, te
to je tono nuno poboljati kako bi se dostigli planirani ciljevi energetske uinkovitosti do 2020.
U izradi je nova metodologija koja e se temeljiti na vaeem Pravilniku, ali e biti doraena u skladu sa zahtjevima
EED i preporukama EK te e razlikovati izraun uteda za potrebe lanka 7. i izraun uteda svih ostalih mjera. Sami
izrauni konkretnih mjera radili su se po toj metodologiji, ali se vodilo rauna da se zadovolje zahtjevi iz EED,
posebice prema dodacima V I XIV iz EED. Tablica ogrjevnih vrijednosti iz godinjaka Energija u Hrvatskoj 2012 koji
12
izdaje Ministarstvo gospodarstva, kao i opis prihvatljivih mjera i ostali zahtjevi prema kojima su se izraunavale
utede, vidljivi su u Dodatku D.
Statistiki pokazatelji
Posljednja godina za koju postoje nacionalni podaci u vrijeme izrade ovog Akcijskog plana je 2012. godina. Na
1
temelju godinjeg energetskog pregleda vidljivo je kako je ukupna potronja energije u Hrvatskoj u 2012. godini
smanjena za 4,7 % u odnosu na prethodnu godinu to je nastavak trenda smanjenja potronje primarne energije.
U odnosu na 2007. godinu smanjena je ukupna potronja energije za 12,6 %. Istodobno je smanjenje bruto
domaeg proizvoda iznosilo 2 % u odnosu na prethodnu godinu, to je rezultiralo smanjenjem energetske
intenzivnosti ukupne potronje energije za 2,8 %. U odnosu na prosjenu energetsku intenzivnost u Europskoj uniji
(EU 27), energetska intenzivnost u Hrvatskoj bila je vea za 6,9 %.
Ukupna proizvodnja primarne energije u 2012. godini smanjena je za 5,6 % u odnosu na prethodnu godinu.
Proizvodnja prirodnog plina smanjena je za 18,6 %, sirove nafte za 9,7 %, dok je proizvodnja ostalih primarnih
oblika energije poveana. Hidroloke prilike u 2012. godini bile su povoljne pa je energija iskoritenih vodnih
potencijala poveana za 6,7 %, proizvodnja toplinske energije iz toplinskih crpki za 2,1 % i proizvodnja ogrjevnog
drva i ostale krute biomase za 9,1 %. Najvee poveanje proizvodnje ostvareno je za ostale obnovljive izvore
(energija vjetra, energija Sunca, bioplin, tekua biogoriva i geotermalna energija), koje je iznosilo 90,7 %. Vlastita
opskrbljenost energijom u 2012. godini je iznosila 48,3 %, to je za 0,6 % manje u odnosu na prethodnu godinu, a
za 1,5 % vie u odnosu na 2007. godinu.
U strukturi ukupne potronje energije gubici energetskih transformacija poveani su za 3,1 %, dok su sve ostale
potrebe za energijom smanjene. Potronja energije za pogon energetskih postrojenja smanjena je za 17,1 %, a
gubici transporta i distribucije energije za 1,4 %.
Neposredna potronja energije smanjena je za 4,5 % u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu, a 8,5 % u odnosu na
2007. godinu. Neenergetska potronja smanjena je za 10,5 % u 2012. godinu u odnosu na prethodnu godinu. U
svim sektorima neposredne potronje ostvareno je smanjenje potronje energije. U odnosu na potronju energije
ostvarenu u 2011. godini, potronja energije u industriji u 2012. godini znaajno je smanjena i to za 11,5 %.
Smanjena je i potronja energije u prometu za 1,6 % te potronja energije u sektorima ope potronje za 3,8 %.
Udio obnovljivih izvora u ukupnoj potronji energije iznosio je u 2012. godini oko 12,5 % ako se u proraunu
primjeni EUROSTAT metoda.
U 2012. godini uinkovitost potronje energije u Hrvatskoj nastavila se poboljavati u odnosu na prethodno
razdoblje. Energetska uinkovitost izraena indeksom poboljanja energetske uinkovitosti poveana je za 0,3
indeksna boda za sve finalne potroae energije promatrane zajedno. Spomenuti indeks povean je u prometu za
0,1 indeksni bod, dok je u industriji nastavljen pozitivan trend njegovog smanjivanja za 1,2 indeksna boda, a u
kuanstvima za 0,4 indeksna boda. Analiza ostvarenih uteda energije u ovome Akcijskom planu zbog poveanja
energetske uinkovitosti pokazala je kako Hrvatska napreduje na putu prema ispunjenu ciljeva do 2016. godine u
odnosu na 2007. godinu. U 3. NAPEnU izlau se daljnje mjere kako bi se napredak nastavio te ostvarili ciljevi za
2016. i 2020. godinu.
Ministarstvo gospodarstva, Energija u Hrvatskoj 2012.

13
U izradi ovog dokumenta kontaktirano je vie od 180 razliitih institucija, tvrtki odnosno javnih tijela:
Sve upanije: 21
Gotovo svi gradovi: 116 (od ukupno 127 gradova)
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja
Ministarstvo zatite okolia i prirode
Ministarstvo pomorstva prometa i infrastrukture
Ministarstvo turizma
Ministarstvo unutarnjih poslova
Ministarstvo poduzetnitva i obrta
Ministarstvo financija
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
FZOEU Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost
HERA Hrvatska energetska regulatorna agencija
APN Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama
Dravni Ured za sredinju javnu nabavu
EIHP Energetski institut Hrvoje Poar
EKONERG Institut za energetiku i zatitu okolia
ENERGO d.o.o. Rijeka - za proizvodnju i distribuciju toplinske energije i plina
FER Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Sveuilite u Zagrebu
FSB Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveuilite u Zagrebu
Arhitektonski fakultet, Sveuilite u Zagrebu
UNDP Hrvatska
Udruga za napredne energetske mree
DOOR Drutvo za oblikovanje odrivog razvoja,
Savez samostalnih sindikata Hrvatske,
IMO - Institut za meunarodne odnose,
HRPSOR Hrvatski poslovni savjet za odrivi razvoj
HEP-Proizvodnja d.o.o.
HOPS Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o.
HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o.
HEP Toplinarstvo
HEP ESCO
INA Industrija nafte
JANAF Jadranski naftovod
PLINACRO
Regionalne energetske agencije: IRENA, MENEA, REA Kvarner, REA Sjever, REGEA
HUB Hrvatska udruga banaka
ZABA Zagrebaka banka
PBZ Privredna banka Zagreb
HBOR Hrvatska banka za obnovu i razvitak
HGK Hrvatska gospodarska komora
EBRD Europska banka za obnovu i razvitak
HUP Hrvatska udruga poslodavaca
HOK Hrvatska obrtnika komora
14
2
2.1
PREGLED NACIONALNIH CILJEVA I OSTVARENIH UTEDA

Pregled Nacionalnih ciljeva energetske uinkovitosti do 2020. godine
Nacionalni okvirni ciljevi uteda energije

Nacionalni cilj poveanja energetske uinkovitosti, kako je definirano u Strategiji energetskog razvoja rezultirati e
smanjenjem neposredne potronje energije od 19,77 PJ u 2016. godini i 22,76 PJ u 2020. godini. Navedeni
nacionalni okvirni ciljevi uteda energije odreeni su u skladu sa zahtjevima Direktive 2006/32/EC o energetskoj
uinkovitosti i energetskim uslugama (ESD), te odgovaraju apsolutnom iznosu od 9%, odnosno 10% neposredne
potronje energije, odreene kao prosjena potronja energije u razdoblju 2001. 2005. godine.
Projekcija neposredne potronje energije

Strategija energetskog razvoja daje projekcije neposredne i bruto neposredne potronje energije, do 2020. godine,
s pogledom na 2030. godinu, za temeljni scenarij i scenarij dodatne energetske uinkovitosti (odrivi scenarij).
Predmetna Strategija polazi od pretpostavke stabilnog gospodarskog rasta bruto domaeg proizvoda od 5%
godinje, kao logian slijed trenda iz tog vremena (2006., 2007. i 2008. godina).
U scenariju dodatne energetske uinkovitosti, mjere energetske uinkovitosti definirane su u skladu s ESD, kako bi
se postigao cilj utede energije. U Tablici 2-1. prikazane su projekcije neposredne potronje energije za temeljni i
odrivi scenarij dobivene na temelju projekcija iz Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske.
Tablica 2-1: Porast neposredne potronje energije
PJ
Neposredna potronja energije

2006.
2010.
2015.
2020.
Temeljni scenarij
267,89
306,53
362,76
409,60
Odrivi scenarij
267,89
299,84
345,17
386,85
Nastupanjem ekonomske i financijske krize dolazi do pada Bruto domaeg proizvoda (BDP), umjesto planiranog
porasta BDP-a za 21,5% u razdoblju od 2009. do 2012. godine, ostvarena je negativna stopa od -9,0%, to je razlika
30,5%. Padom industrijske proizvodnje i opeg drutvenog standarda, smanjuju se i potrebe za energijom. Zbog
navedenog bilo je potrebno korigirati scenarije iz Strategije energetskog razvoja te ih prilagoditi novo nastaloj
situaciji i planovima.
Projekcijama iz Ekonomskog programa Vlade Republike Hrvatske (travanj, 2013.) pretpostavljaju se stope porasta
BDP-a od: 0,7% za 2013. godinu, 2,4% za 2014. godinu, 3,5% za razdoblje 2015.-2016. Za razdoblje 2017.-2020.
nema slubenih projekcija, pretpostavljena je ovdje stopa od 4% godinje. Uz pretpostavljenu elastinost porasta
neposredne potronje energije i BDP-a s iznosom 0,61 za razdoblje 2010.-2015. i 0,46 za razdoblje 2016.-2020.
godina, dobiva se stopa porasta neposredne potronje energije od 1,8%.
U Tablici 2-2 prikazane su projekcije neposredne potronje energije za temeljni i odrivi scenarij dobivene na
temelju projekcija iz Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske i njihovih korekcija s obzirom na uinke
ekonomske i financijske krize i projekcije rasta BDP-a.
15
Tablica 2-2: Novelirane projekcije neposredne potronje energije
PJ
Neposredna potronja energije

2006.
2010.
2015.
2020.
Temeljni scenarij
267,89
265,78
281,21
308,75
Odrivi scenarij
267,89
265,85
268,11
293,04
Usporedba projekcija neposredne potronje energije prema Strategiji energetskog razvoja (temeljna projekcija iz
2006. godine) i noveliranih projekcija (temeljna projekcija iz 2010. godine) prikazana je na slici 2-1.
Slika 2-1: Neposredna potronja energije
Okvirni nacionalni cilj poveanja energetske uinkovitosti prema lanku 3. Direktive 2012/27/EU
Sukladno noveliranim projekcijama neposredne potronje energije definirani su okvirni nacionalni ciljevi poveanja
energetske uinkovitosti.
Okvirni nacionalni cilj poveanja energetske uinkovitosti izraen kao apsolutni iznos neposredne potronje
energije u 2020. godini je 293,04 PJ (7,00 Mtoe).
Odgovarajui cilj izraen kao apsolutni iznos primarne energije u 2020. godini je 466,69 PJ (11,15 Mtoe).
16
Procjena potronje primarne energije te potronje energije po sektorima neposredne potronje u 2020. godini,
prikazana je u Tablici 2-3.
Tablica 2-3: Procjena potronje i proizvodnje energije u 2020. godini
Procjena energetske potronje u 2020. godini
2.2
Jedinica
Ukupna potronja primarne energije
466,69
PJ
Potronja goriva u kondenzacijskim elektranama
62,96
PJ
Proizvodnja elektrine energije iz kondenzacijskih elektrana
31,14
PJ
Potronja goriva u kogeneraciji
9,91
PJ
Proizvodnja elektrine energije i topline iz kogeneracija
6,18
PJ
Gubici prijenosa i distribucije
6,88
PJ
Ukupna neposredna potronja energije
293,04
PJ
Neposredna potronja energije - Industrija
53,63
PJ
Neposredna potronja energije - Promet
99,46
PJ
Neposredna potronja energije - Kuanstva
80,44
PJ
Neposredna potronja energije - Usluge
38,51
PJ
Neposredna potronja energije - Graditeljstvo
10,49
PJ
Neposredna potronja energije - Poljoprivreda
10,51
PJ
Dodatni ciljevi energetske uinkovitosti

Na prijedlog Republike Hrvatske Europska Komisija je produila rok Republici Hrvatskoj za dostavu ovih podataka
do srpnja 2014.
Do sada je izraen Plan za poveanje broja jednoobiteljskih zgrada gotovo nulte potronje energije do
2020.godine i nalazi se u Dodatku C, za ostale vrste zgrada dokumenti su u izradi i naknadno e biti dostavljeni.
2.3
Pregled uteda primarne energije
Pregled uteda primarne energije

Za procjenu uteda potronje primarne energije zbog primjena mjera energetske uinkovitosti nije propisana
metodologija. Opis metodologije koritene u ovome NAPEnU-u i detaljan izraun uteda energije zbog provedenih
mjera za poveanje energetske uinkovitosti u energetskim transformacijama, prijenosu i distribuciji energije nalazi
se u Prilogu A.4.
Utede su razmatrane u odnosu na 2007. godinu. Procjena uteda primarne energije u 2016. i 2020. godini zbog
mjera poveanja uinkovitosti transformacija, prijenosa i distribucije energije opisana je u poglavlju 3.7. U Tablici 24. nalazi se pregled ostvarenih i oekivanih uteda primarne energije.
17
Tablica 2-4. Ostvarene i procijenjene utede primarne energije

2010. ostvareno
2012. ostvareno
2016. procjena
2020. procjena
Utede zbog mjera za poveanje uinkovitosti

transformacija, prijenosa i distribucije
energije u odnosu 2007. godinu
2,14
6,48
8,46
9,34
Utede u potronji primarne energije zbog

vee uinkovitosti u neposrednoj potronji
7,80
15,92
33,91
49,29
Ukupne utede primarne energije u odnosu

na 2007. Godinu
9,94
22,40
42,37
58,63
PJ/god
U odnosu na 2007. godinu, u Hrvatskoj je u 2012. godini smanjena potronja primarne energije s 418,20 PJ/god na
2
365,54 PJ/god , to je 52,66 PJ/god manje. Na temelju izrauna uteda zbog primjena mjera energetske
uinkovitost vidljivo je kako je 42,5 % (22,4 PJ/god) smanjenja potronje rezultat porasta energetske uinkovitosti,
dok je 57,46 % (30,26 PJ) rezultat ostalih utjecaja, koji su veinom posljedica manje gospodarske aktivnosti uslijed
gospodarske i ekonomske krize.
Oekivane utede do 2020. godine

Tablica 2-5a. Pregled procjena utede primarne energije te energije u neposrednoj potronji
Utede primarne energije
(PJ/god)
2010. Ostvarene utede
9,94
Utede energije u
neposrednoj potronji TD
(PJ/god)
6,43
Utede energije u
neposrednoj potronji BU
(PJ/god)
3,53
2012. Ostvarene utede
22,96
14,02
4,50
2016. Predvianje
54,11
28,03
12,32
2020. Predvianje
76,04
41,45
23,65
Utede navedene u Tablici 2-5. Za TD izraene su kao kumulativni zbroj utjecaja mjera u odnosu na 2007. godinu.
Utede izraunate BU metodom navedene su kao zbroj uteda u pojedinoj godini.
Energija u Hrvatskoj 2012, Ministarstvo gospodarstva

18
Tablica 2-5b. Pregled procjena utede energije u neposrednoj potronji po pojedinim mjerama
Vijek
trajanja
mjere
Oekivane
utede
energije u
2016. (TJ)
Oekivani
utjecaj na
utede
energije za
2020. (TJ)
UKUPNO (PJ):
10,16
16,66
Pregled procjenjenih uteda po pojedinim mjerama

Popis mjera 3. NAPEnU
H.1
Godinje
utede
Poglavlje
Energetski pregledi i gospodarenje energijom u

velikim poduzeima
3.1.2.
H.2

406,7
1220
1220
3.1.3.
H.5
3.1.4.
H.6
Info kampanje
3.1.4.
H.7
3.1.5.
H.8
3.1.6.
H.9
Uspostavljanje integriranog informacijskog sustava

za praenje provedbe energetske uinkovitosti
3.1.7.
B.1
505
505
3.2.1.
B.2

energije
3.2.1.
B.3
365
730
2190
296
985
2298
605,4
1412,6
3.2.2.
B.4
Program energetske obnove komercijalnih

nestambenih zgrada 2014.-2020.
3.2.2.
B.5
Energetsko oznaavanje kuanskih ureaja i

energetski standardi
3.2.3.
B.6
Program energetske obnove obiteljskih kua 2014. 2020.
201,8
3.2.3.
P.1
Program energetske obnove zgrada javnog sektora

2014.-2015.
113,4
25
226,8
226,8
143,64
25
143,64
718,2
400
400
15
360
540
3.3.1.
P.2

2016.-2020.
3.3.1.
P.3
Povezivanje ISGE-a sa sustavima za mjerenje i

naplatu dobavljaa energenata i vode
3.3.1.
P.4
3.3.2.
P.5
Zelena javna nabava
3.3.3.
I.1
3.4.1.
19
I.2
165
525
630
760
59
3.4.1.
I.3
3.4.1.
I.4
3.4.1.
T.1
Trening eko-vonje
3.5.1.
T.2
3.5.1.
T.3
Uspostava novog sustava plaanja posebne naknade

za okoli za vozila na motorni pogon
3.5.1.
T.4
50
220
697
1327
170
397
3.5.1.
T.5
Ogranienje brzine
3.5.1.
T.6
3.5.1.
T.7
3.5.1.
T.8
156
1082
132
310
180
180
3.5.1.
T.9
Uspostava posebnog poreza na motorna vozila na

temelju emisija CO2
3.5.1.
HC.1
Program akumulacije rashladne energije u

zgradarstvu
3.6.
HC.2

sustava
3.6.1.
E.1
Poboljanje uinkovitosti smanjenjem vlastite

potronje u hidroelektranama (HE),
termoelektranama (TE) i termoelektranamatoplanama (TE-TO) unutar HEP grupe
111
111
590
590
380
380
1500
1500
61
78
17,64
25,56
78,9
64,8
3.7.
E.2

3.7.
E.3

proizvodnji nafte
3.7.
E.4
3.7.
E.5
Zamjene i rekonstrukcije vrelovodne i parovodne

mree
3.7.3.
E.6
Zamjena dionica podmorskih kabela i zamjena

energetskih transformatora
3.7.3.
E.7
Smanjenje gubitaka u distribucijskoj

elektroenergetskoj mrei
3.7.3.
20
Pregled uteda u neposrednoj potronji

Ciljevi i ostvarenje uteda energije u neposrednoj potronji
Nacionalni cilj do 2016. godine
Strategijom energetskog razvoja, Nacionalnim programom energetske uinkovitosti i Prvim nacionalnim akcijskim
planom za energetsku uinkovitost Republika Hrvatska postavila je za cilj smanjiti neposrednu potronju energije u
2016. godini za 19,77 PJ u skladu sa zahtjevima Direktive 2006/32/EC o energetskoj uinkovitosti i energetskim
uslugama (ESD). Sektorska raspodjela cilja revidirana je u 3. NAPEnU-u u skladu s noveliranim projekcijama
neposredne potronje energije i potencijalima za utede po sektorima. Cilj i sektorska raspodjela vidljivi su u Tablici
2-5.
Tablica 2-6. Nacionalni cilj uteda energije u neposrednoj potronji za 2016. godinu
2016.
Sektorska raspodjela ciljeva
Sektorski ciljevi
(PJ)
Udio u ukupnom
cilju (%)
6,70
3,64
3,40
6,03
19,77
34%
18%
17%
31%
100%
Kuanstava
Usluge
Industrija (ne ETS)
Promet
UKUPNO
Stvarno ostvarene utede u 2010. i 2012. godini izraunate su primjenom pokazatelja odozgo-prema-dolje (eng.
top-down; TD) prema preporukama Europske komisije (EK). Ukupno ostvarene utede i sektorska raspodjela u
2010. i 2012. godini vidljivi su u Tablici 2-7. Takoer, prikazan je stupanj ostvarenja cilja za 2016. godinu.
Tablica 2-7. Pregled napretka u ostvarenju cilja, procijenjeno TD metodom
Sektorska raspodjela ciljeva

Kuanstava
Usluge
Industrija (ne ETS)
Promet
UKUPNO
Stupanj ostvarenja cilja za
2016. godinu (%)
* odreeno u 2. NAPEnU
** odreeno u 3. NAPEnU
2010.
Ostvarene
utede*
Udio (%)
(PJ)
4,43
69%
0,33
5%
1,21
19%
0,46
7%
6,43
100%
33%
2012.
Ostvarene
utede**
Udio (%)
(PJ)
4,45
31%
1,35
9%
2,02
31%
4,14
29%
11,96
100%
61%
2016.
Sektorski
ciljevi (PJ)
6,70
3,64
3,40
6,03
19,77
Udio u
ukupnom
cilju (%)
34%
19%
17%
30%
100%
100%
Vidljivo je kako su primjenom TD metode ostvarene utede u 2012. godini na razini od 61 % od cilja za 2016.
godinu te se moe oekivati da e cilj biti ostvaren. U odnosu na 2010. godinu, poveane su utede u svakom
sektoru, od ega je najvei porast u industriji i prometu.
21
Meutim treba istaknuti kako se prilikom izrauna uteda u skladu s Pravilnikom o metodologiji za praenje,
mjerenje i verifikaciju uteda energije u neposrednoj potronji (NN 77/12) promatraju samo aktivnosti s
ostvarenim utedama. Aktivnosti u kojima je dolo do manje uinkovitosti u odnosu na baznu godinu, tj. gdje je
dolo do porasta potronje energije po izlaznoj jedinici proizvoda, ne umanjuju ostvarene utede energije.
Dodatno, dio ostvarenih smanjenja posljedica je manje industrijske i gospodarske aktivnosti u promatranom
razdoblju.
Na temelju navedenog, moe se zakljuiti kako su izraunate ostvarene utede djelomino posljedica naina
izrauna na temelju propisane metodologije, a djelomino posljedica smanjene gospodarske aktivnosti, a ne
iskljuivo posljedica politike energetske uinkovitosti.
U Tablici 2-8. prikazane su ostvarene utede procijenjene odozdo prema gore (eng. bottom-up; BU). BU metodom
procjene su odreene izravno iz provedenih mjera. Iako izraun ovim pristupom ne obuhvaa sve utede zbog
nedostatka detaljnih informacija o provedenim aktivnostima i mjerama, ovakav izraun ukazuje na utede
ostvarene upravo poticajnom politikom energetske uinkovitosti. Ukupno ostvarene utede i sektorska raspodjela
u 2010. i 2012. godini vidljivi su u Tablici 2-7. Takoer, prikazan je stupanj ostvarenja cilja za 2016. godinu mjeren
BU metodom.
Tablica 2-8. Pregled napretka u ostvarenju cilja, procijenjeno BU metodom u skladu s ESD
2010
Sektorska raspodjela
ciljeva
Kuanstava
Usluge
Industrija (ne ETS)
Promet
UKUPNO
Stupanj ostvarenja cilja
za 2016. godinu (%)
* odreeno u 2. NAPEnU
** odreeno u 3. NAPEnU
Ostvarene
utede* (PJ)
Udio (%)
1,53
1,32
0,60
0,08
3,53
43%
37%
17%
2%
100%
2012
Ostvarene
utede**
Udio (%)
(PJ)
1,64
36%
2,21
49%
0,58
13%
0,08
2%
4,51
100%
18%
23%
2016
Sektorski
ciljevi (PJ)
6,70
3,64
3,40
6,03
19,77
Udio u
ukupnom
cilju (%)
34%
19%
17%
30%
100%
100%
Procjena BU metodom pokazuje da je ostvarenje ciljanih uteda u 2010. godini 18% u odnosu na cilj za 2016.
godinu, dok je u 2012. godini procjena na razini 23% cilja.
Indikativni cilj do 2020. godine odreen Strategijom energetskog razvoja
U Strategiji energetskog razvoja (NN 130/09) odreen je indikativni cilj smanjenja potronje energije kao uteda od
preko 10% u neposrednoj potronji energije u odnosu na prosjenu potronju energije u neposrednoj potronji u
razdoblju od 2001. do 2005. godine. Ovako zadani cilj uteda iznosi 22,76 PJ u 2020. godini. Ostvarenje se prati TD
metodologijom do 2020. godine na jednak nain kao ostvarenje cilja do 2016. godine.
U sluaju ostvarenja uteda od 22,76 PJ/god do 2020. godine u odnosu na prosjenu potronju energije u
neposrednoj potronji u razdoblju od 2001. do 2005. godine, Republika Hrvatska je u 2012. godini ostvarila 14,02
PJ/god uteda u odnosu na 2007. godinu, izraunato u skladu s Pravilnikom o metodologiji za praenje, mjerenje i
verifikaciju uteda energije u neposrednoj potronji (NN 77/2012), raunatih TD metodom., to je 61,6 %
ostvarenja cilja za 2020. godinu.
22
Metodologija za izraun i procjenu uteda energije

U svrhu izrauna uteda energije ostvarenih u 2012. godini koriteni su TD pokazatelji prema Pravilniku o
metodologiji za praenje, mjerenje i verifikaciju uteda energije u neposrednoj potronji (NN 77/12). Metodologija
propisana Pravilnikom u skladu je s Direktivom 2006/32/EZ o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama
(ESD). Kao izvori podataka koriteni su podaci Dravnog zavoda za statistiku, Dravnog hidrometeorolokog zavoda,
podaci iz energetske bilance za Republiku Hrvatsku (MINGO), Ministarstva unutarnjih poslova, Centra za vozila kao
i podaci dobiveni modeliranjem (EIHP, EKONERG).
U skladu s preporuenom metodologijom, kao poetna (referentna) godina koritena je 2007. godina, a zadnja
godina s poznatom energetskom bilancom je 2012. godina. U svim sektorima potronje izraun uteda i
pokazatelja napravljen je koritenjem minimalnih (M) i preferiranih (P) pokazatelja, osim u sektoru usluga gdje,
zbog nedostatka podataka, izraun preferiranih pokazatelja nije bio mogu. Relevantnima se smatraju utede
energije odreene izraunom P pokazatelja, osim u sektoru usluga. Pregled koritenih TD pokazatelja dan je u
Tablici 2-9.
Tablica 2-9. Prikaz koritenih TD pokazatelja za izraun i izvjeivanje o ostvarenim utedama energije u 2010.
godini
TD pokazatelj
P1
P2
P3
P4
P5
M1
M2
P6
P7
M3
M4
P8
A1 za P8
P9
A2 za P9
P10
P11
P12
P13
M5
M6
M7
P14
M8
Sektor
Kuanstva
Usluge
Promet
Industrija
Mogunost izrauna
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
23
Izvjeivanje ostvarenih uteda

P1, P2, P3, P4, P5
M3, M4
P8, P9, P10, P11, P12, P13
P14
-
Pregled ostvarenih uteda

Tablica 2-10. Sumarni pregled ciljeva i ostvarenje uteda po sektorima u neposrednoj potronji
Ostvarene utede
energije (PJ/god) 2010.
Procijenjene utede
energije (PJ/god) 2012.
Procijenjene
utede energije
(PJ/god) 2016.
Procijenjene
utede energije
(PJ/god) 2020.
Ukupno
(TD)
Iz mjera
(BU)
Ukupno
(TD)
Iz mjera
(BU)
Ukupno (TD)
Ukupno (TD)
Kuanstava
4,43
1,53
4,45
1,64
9,16
12,48
Usluge
0,33
1,32
1,35
2,21
3,96
5,08
Industrija (ne ETS)
1,21
0,60
2,02
0,58
4,12
5,14
Promet
0,46
0,08
4,14
0,08
10,78
18,76
UKUPNO
6,43
3,53
11,96
4,50
28,03
41,45
Tablica 2-12. Ostvarene utede

prema izvoru financiranja
Tablica 2-11. Ostvarene utede po sektorima

Ostvarene utede energije iz mjera u 2013. [PJ]
Referenca
na mjeru iz
2. NAPEnU
Kuanstva
B.1
Referenca
na mjeru iz
2. NAPEnU
(ocjena je izvrena BU metodama)
1,52
Usluge
Industrija
Promet
0,64
B.1
B.2
0,112
B.3
B.4
B.4
R.1
R.1
R.2
0,002
0,11
R.2
R.3
0,00724
R.4
0,001
0,005
0,002
R.5
R.3
0,014
R.4
0,001
R.5
P.1
P.2
0,51
P.3
P.4
2,16
B.2
B.3
P.1
P.2
Ostvarene utede
energije iz mjera u 2013.
[PJ] (ocjena je izvrena
BU metodama)
FZOEU
(razdoblje
Ostalo
1. i 2.
NAPEnU)
0,51
P.3
0,0826
P.4
0,08
0,0026
P.5
0,159
P.5
0,0372
0,122
C.1
0,001
C.1
0,001
C.2
C.2
C.3
C.3
C.4
C.5
C.4
0,005
C.5
I.1
I.1
I.2
I.2
I.3
0,005
I.3
24
0,005
0,005
I.4
I.4
I.5
0,57
I.5
I.6
E.1
0,114
E.1
E.2
0,114
E.2
T.1
0,011
T.1
T.2
T.2
T.3
T.3
T.4
T.4
T.5
0,011
T.5
T.6
0,07
T.6
0,07
T.7
T.7
T.8
T.8
T.9
T.9
T.10
T.10
T.11
T.11
T.12
T.12
H.1
H.1
H.2
H.2
H.3
H.3
H.4
0,69
H.4
H.5
H.5
H.6
H.6
H.7
H.7
SUMA
UKUPNIH
UTEDA
(BU
pokazatelji)
UKUPNO
BU
SUMA
UKUPNIH
UTEDA
(TD
pokazatelji)
UKUPNO
TD
0,57
I.6
1,642
2,205
0,577
SUMA
UTEDA IZ
MJERA
0,081
4,50
4,45
1,35
UKUPNO
2,02
0,69
1,54
2,96
4,50
4,14
11,96
MJERE ZA PROVEDBU DIREKTIVE O ENERGETSKOJ UINKOVITOSTI (2012/27/EU)
U ovom poglavlju dan je prikaz svih mjera energetske uinkovitosti, sukladno smjernicama koje su dane u Vodiu
za izradu Nacionalnih akcijskih planova te je cijeli sadraj prilagoen kako bi bilo lake slijediti obveze propisane
uputama.
Prethodno poglavljima priloena je tablica koja sumarno prikazuje sve mjere 3. Akcijskog plana, te daje poveznicu s
mjerama iz 2. Nacionalnog akcijskog plana energetske uinkovitosti. Poglavlja u 3. NAPEnU nazvana su prema
prvom slovu engleske rijei predloene Vodiem EK za pisanje Nacionalnih planova. Slijedi popis poglavlja te
oznaka kojom e se nazivati mjere u svakom poglavlju:
1.
Horizontalne mjere (horizontal)
H
25
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Zgrade
(buildings)
B
Javni sektor (public bodies)
P
Industrija (industry)
I
Promet
(traffic)
T
Grijanje i hlaenje (heating & cooling) HC
Energetske transformacije, distribucije,
prijenos i odgovor na potranju
(Energy transformation, distribution,
transmission and demand response) E
U tablici 2-13. prikazane su sve mjere, pa tako i mjere iz obveznih shema. Jedina je razlika to se izraun uteda po
mjerama po lanku 7. raunaju drugaije nego u ostatku teksta. U tablici 3.8. vidljiv je izraun prema obvezama
lanka 7., a u narednom poglavlju posebno je opisano zadovoljenje obveza prema lanku 7.
Tablica 2-13. Pregled i status mjera 3. NAPEnU
Pregled i status mjera 3. NAPEnU
Popis mjera
H.1
Energetski pregledi i gospodarenje energijom u velikim

poduzeima
Ref. na
indeks
mjere
prema 2.
NAPEnU
Status mjere
Poglavlje
Nova mjera
I.3
3.1.2.
H.2

E.1
Zadrana, aurirana, ali bez dijela o

informativnim raunima, koji je postao
dio nove mjere "Informativni rauni"
H.3
Financijski instrumenti za projekte EnU i OIE
H.4
H.5
Naknada za emisije CO2 za velike oneiivae, osim

oneiivaa ukuljuenih u sustav trgovanja emisijskim
jedinicama staklenikih plinova
H.6
Info kampanje
H.7
H.8
Nova mjera
H.9
Uspostavljanje integriranog informacijskog sustava za

praenje provedbe energetske uinkovitosti
Zadrana, aurirana
B.1
B.2

energije
B.3
Poticanje energetske obnove viestambenih zgrada
B.4

nestambenih zgrada 2014.-2020.
H.2
3.1.3.
Samo opisno navedena

3.1.4.
Samo opisno navedena
I.2, I.5
3.4.1.
E.1
R.1
H.5
Zadrana, aurirana, ali bez dijela

"Individualno mjerenje"
3.1.4.
zadrana, aurirana
3.1.4.
Zadrana, aurirana
3.1.5.
3.1.6.
H.7
B.1
B.4
R.5
C.5
26
3.1.7.
zadrana, aurirana
3.2.1.
zadrana
3.2.1.
Zadrana, preimenovana, aurirana
3.2.2.
Zadrana mjera C.5, prilagoena
programu MGIPU
3.2.2.
B.5
Energetsko oznaavanje kuanskih ureaja i energetski

standardi
B.6
Program energetske obnove obiteljskih kua 2014. 2020.
P.1

2014.-2015.
P.2

2016.-2020.
P.3
Povezivanje ISGE-a sa sustavima za mjerenje i naplatu

dobavljaa energenata i vode
P.4
P.5
Zelena javna nabava
I.1
I.2
I.3
I.4
T.1
Trening eko-vonje
T.2
T.3
Uspostava novog sustava plaanja posebne naknade za

okoli za vozila na motorni pogon
T.4
T.5
Ogranienje brzine
T.6
T.7
T.8
T.9
Uspostava posebnog poreza na motorna vozila na

temelju emisija CO2
Nova mjera
HC.1
Program akumulacije rashladne energije u zgradarstvu
Nova mjera
HC.2

sustava
Zadrana, aurirana
E.1
Poboljanje uinkovitosti smanjenjem vlastite

potronje u hidroelektranama (HE), termoelektranama
(TE) i termoelektranama-toplanama (TE-TO) unutar
HEP grupe
E.2

R.2
R.3
P.5
P.5
P.1
P.4
P.3
I.1
I.4
I.6
I.3
T.1
T.2
T.3
T.4, T.7,
T.10
T.5
T.6
T.8
T.11
zadrana mjera R.2

3.2.3.
proizalo iz mjere R.3., predloeno
obveznim shemama i projektom CENEP
3.2.3.
zadrana, aurirana
3.3.1.
zadrana, aurirana
3.3.1.
Nova mjera
3.3.1.
Zadrana, aurirana
3.3.2.
Zadrana, aurirana
3.3.3.
Zadrana, aurirana
3.4.1.
Zadrana, aurirana
3.4.1.
Zadrana, aurirana
3.4.1.
Zadrana, aurirana
3.4.1.
Zadrana, aurirana
3.5.1.
Zadrana, aurirana
3.5.1.
Zadrana, aurirana
3.5.1.
Zadrana, aurirana, objedinjene prijanje
mjere T.4., T. 7 i T. 10
3.5.1.
Zadrana, aurirana
3.5.1.
Zadrana, aurirana
3.5.1.
Zadrana, aurirana
3.5.1.
Zadrana, aurirana
3.5.1.
3.5.1.
3.6.
E.3
B.2

proizvodnji nafte
27
3.6.1.
Nova mjera
3.7.
Nova mjera
3.7.
Nova mjera
3.7.
E.4
Nova mjera
3.7.
E.5
Zamjene i rekonstrukcije vrelovodne i parovodne

mree
Nova mjera
3.7.3.
E.6
Zamjena dionica podmorskih kabela i zamjena

energetskih transformatora
Nova mjera
3.7.3.
Smanjenje gubitaka u distribucijskoj elektroenergetskoj

mrei
Nova mjera
3.7.3.
E.7
3.1
3.1.1
Horizontalne mjere
Obvezne sheme energetske uinkovitosti i alternativne mjere (EED lanak 7)
Ulaskom u punopravno lanstvo Europske unije 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska je zajedno s
drugim dravama lanicama, a temeljem Direktive 2012/27/EU Europskog Parlamenta i Vijea od 25.
listopada 2012. o energetskoj uinkovitosti, izmjeni Direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju
izvan snage Direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ, preuzela obvezu poveanja energetske uinkovitosti u EU
radi ostvarivanja cilja utede 20 posto potronje primarne energije na razini Europske unije do 2020. u
usporedbi s projekcijama (u odnosu na business-as-usual ili temeljni scenarij potronje energije).
lanak 7. Direktive 2012/27/EU propisuje uspostavu sustava obveze energetske uinkovitosti (engl.
energy efficiency obligation scheme) kojim se osigurava da distributeri energije i/ili poduzea za
maloprodaju energije koji su imenovani strankama obveznicama i koji posluju na dravnom podruju
pojedine drave lanice do 31. prosinca 2020. ostvare kumulativni cilj utede energije u krajnjoj
potronji.
lanak 7. stavak 9. omoguava dravama lanicama da izaberu tzv. alternativni pristup sustavu obveze
energetske uinkovitosti, koji se temelji na mjerama politike energetske uinkovitosti u neposrednoj
potronji energije pri emu godinja koliina uteda energije mora biti jednaka onima koje bi se
ostvarivale primjenom sustava obveze energetske uinkovitosti.
Pri tome je potrebno slijediti odreene korake:
1. utvrditi ukupnu koliinu uteda energije koja se mora ostvariti i njezinu rasporeenost u
razdoblju trajanja obveze;
2. odluiti hoe li se koristiti sustavi obveze energetske uinkovitosti ili alternativne mjere politike
ili oboje;
3. utvrditi ciljne sektore i pojedinane mjere da bi se ostvario potreban iznos uteda energije;
4. utvrditi kako e se izraunati utede energije iz pojedinanih mjera;
4. osigurati nadzor, provjeru, praenje i transparentnost sustava ili alternativnih mjera politike;
5. izvijestiti o rezultatima i objaviti ih.
Metodologija izrauna ciljeva utede energije

Direktiva propisuje da kumulativni cilj utede energije u krajnjoj potronji mora biti barem jednak
ostvarivanju novih uteda svake godine od 1. sijenja 2014. do 31. prosinca 2020. godine, u iznosu od
28
1,5% godinjeg opsega energije koju su svi distributeri energije ili sva poduzea za maloprodaju energije
prodali krajnjim kupcima prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. sijenja 2013. godine. Iz tog se
izrauna djelomino ili potpuno moe iskljuiti koliina prodane energije upotrijebljene za promet.
Iz navedenog slijedi da se u izraunu ukupnog iznosa propisanih uteda prvo odreuje godinji opseg
energije koju su svi distributeri energije ili sva poduzea za maloprodaju energije prodali krajnjim
kupcima (neposredna potronja energije) prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. sijenja 2013.
godine, tj. za 2010., 2011. i 2012 godinu.
Za potrebe odreivanja prosjene ukupne neposredne potronje energije koriste se energetske bilance
Republike Hrvatske za 2010., 2011. i 2012. godinu prema IEA metodologiji (Tablica 3-1.).
Tablica 3-1. Neposredna energetska potronja (izvadak iz energetske bilance Republike Hrvatske)
2010.
2011.
2012.
NEPOSREDNA POTRONJA ENERGIJE
265,839
259,186
247,527
INDUSTRIJA
PJ
50,298
46,964
41,560
eljeza i elika
2,668
2,561
1,646
Obojenih metala
0,472
0,585
0,625
Stakla i nemetalnih minerala
2,422
2,384
2,146
Kemijska
8,551
7,918
5,345
Graevnog materijala
15,089
13,111
12,151
Papira
3,037
2,769
2,682
Prehrambena
9,947
9,674
9,108
Ostala
8,112
7,962
7,857
86,892
84,974
84,018
PROMET
eljezniki
1,844
1,746
1,651
Cestovni
77,126
75,173
74,299
Zrani
4,650
4,918
5,072
- meunarodni
2,317
2,352
2,893
- domai
2,333
2,567
2,180
Pomorski i rijeni
1,650
1,654
1,577
Javni gradski
1,447
1,408
1,349
Ostali
0,177
0,075
0,069
OPA POTRONJA
128,649
127,248
121,949
Kuanstva
80,809
80,061
77,109
Usluge
31,720
31,340
30,095
Poljoprivreda
10,268
10,270
9,610
Graevinarstvo
5,852
5,578
5,134
Iz tog se izrauna iskljuuje koliina prodane energije upotrijebljene za prometni sektor (Tablica 3-2.).
Tablica 3-2. Odreivanje prosjene neposredne energetske potronje
29
2010.
2011.
2012.
UKUPNA NEPOSREDNA POTRONJA ENERGIJE
265,839
259,186
247,527
PROMET
86,892
84,974
84,018
UKUPNA NEPOSREDNA POTRONJA ENERGIJE - PROMET
178,947
174,212
163,508
PJ
Prosjek
2010. - 2012.
172,222
Sukladno lanku 7. stavku 1. Direktive, sljedei korak je mnoenje prosjene neposredne energetske
potronje (iz koje je iskljuen promet), utvrene za 2010., 2011. i 2012. godinu s 1,5% kako bi se
izraunao godinji iznos koji treba utedjeti. Ukupan iznos koji se mora ostvariti tijekom cijelog razdoblja
je zbroj sljedeih kumulativnih postotaka: 2014. 1,5%; 2015. 3%; 2016. 4,5%; 2017. 6%; 2018.
7,5%; 2019. 9%; 2020. 10,5% (Tablica 3-3.).
lanak 7. stavci 2. i 3. Direktive odreuju da postoje mogunosti uzimanja u obzir odreenih nacionalnih
okolnosti koje mogu dovesti do nieg iznosa uteda energije u krajnjoj potronji koje treba ostvariti
tijekom sedmogodinjeg razdoblja. Navedene mogunosti ukljuuju:
a) izraun koji se temelji na nioj godinjoj stopi utede;
b) potpuno ili djelomino iskljuivanje energije koja se upotrebljava u industriji ukljuenoj u EU
ETS;
c) uraunavanje utede energije ostvarene u sektoru pretvorbe, distribucije i prijenosa energije;
d) uraunavanje ostvarenih uteda ranih mjera nakon kraja 2008. koje jo uvijek ostvaruju utede u
2020. godini.
Ne postoje ogranienja pri izboru ili kombinaciji ove etiri mogunosti osim to u skladu s lankom 7.
stavkom 3. Direktive sve izabrane mogunosti zajedno ne smiju iznositi vie od 25% uteda propisanih
lankom 7. stavkom 1.
Prve dvije mogunosti, lanak 7. stavak 2. a) i b), vezuju se uz ukupan iznos uteda energije koje treba
ostvariti (Tablice 3-4. i 3-5.).
Za primjenu mogunosti lanka 7. stavka 2. b), podaci o energiji koja se upotrebljava u industriji
ukljuenoj u EU ETS preuzeti su iz verificiranih godinjih izvjea o emisijama operatera obveznika
sustava EU ETS-a, za 2010., 2011. i 2012. godinu.
30
Tablica 3-3. Odreivanje cilja uvaavajui lanak 7(1) Direktive

lanak 7 (1)
UTEDE PO GODINAMA (PJ)
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
KUMULATIVNO
GODINJE
1,5%
2,583
2,583
2,583
2,583
2,583
2,583
2,583
1,5%
1,5%
1,5%
1,5%
1,5%
1,5%
2,583
2,583
2,583
2,583
2,583
2,583
2,583
2,583
2,583
2,583
2,583
2,583
2,583
2,583
2,583
2,583
2,583
2,583
2,583
2,583
2,583
UKUPNO
2,583
5,167
7,750
10,333
12,917
15,500
18,083
72,333
2,583
Tablica 3-4. Odreivanje cilja uvaavajui lanak 7(2)a Direktive

lanak 7 (2)a
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
KUMULATIVNO
GODINJE
Kumulativno s ciljem 1,5%

Kumulativno s rastuim ciljem (lanak 7 (2)a)
1,0%
1,722
1,722
1,722
1,722
1,722
1,722
1,722
UTEDA
(PJ)
72,333
57,264
1,0%
1,25%
1,25%
1,5%
1,5%
1,5%
1,722
1,722
1,722
1,722
1,722
1,722
2,153
2,153
2,153
2,153
2,153
2,153
2,153
2,153
2,153
2,583
2,583
2,583
2,583
2,583
2,583
Smanjenje u odnosu na
lanak 7 (1)
21%
31
UKUPNO
1,722
3,444
5,597
7,750
10,333
12,917
15,500
57,264
1,722
Tablica 3-5. Odreivanje cilja uvaavajui lanak 7(2)a i 7(2)b Direktive

2010.
2011.
2012.
265,839
259,186
247,527
PJ
UKUPNA NEPOSREDNA POTRONJA ENERGIJE
PROMET
86,892
84,974
84,018
UKUPNA NEPOSREDNA POTRONJA ENERGIJE - PROMET
178,947
174,212
163,508
ETS postrojenja
28,651
25,886
20,942
UKUPNA NEPOSREDNA POTRONJA ENERGIJE - PROMET - EU ETS
150,295
148,326
142,567
Prosjek
2010. - 2012.
172,222
147,063
lanak 7 (2)a + b
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
KUMULATIVNO
GODINJE
Kumulativno s ciljem 1,5%

Kuulativno s rastuim ciljem (lanak 7 (2)a)
Kumulativno s rastuim ciljem (lanak 7 (2)a), bez EU ETS
postrojenja (lanak 7 (2)b)
Maksimalno doputeno smanjenje
CILJ
1,0%
1,471
1,471
1,471
1,471
1,471
1,471
1,471
1,0%
1,25%
1,25%
1,5%
1,5%
1,5%
1,471
1,471
1,471
1,471
1,471
1,471
1,838
1,838
1,838
1,838
1,838
1,838
1,838
1,838
1,838
2,206
2,206
2,206
2,206
2,206
2,206
UTEDA
(PJ)
72,333
57,264
Smanjenje u odnosu na
lanak 7 (1)
48,898
32
18,083
25
54,250
25
21
Prelazi max. smanjenje od 25%
32
UKUPNO
1,471
2,941
4,780
6,618
8,824
11,030
13,236
48,898
1,471
Nacionalni cilj utede energije u razdoblju 2014.-2020

Sukladno metodologiji izrauna ciljeva utede energije, opisanoj u prethodnom poglavlju, nacionalni cilj utede
energije u razdoblju od 1. sijenja 2014. do 31. prosinca 2020. godine iznosi 1,938 PJ godinje, odnosno
kumulativno 54,250 PJ (Tablica 3-6. i 3-7.).
Tablica 3-6. Primjena faktora smanjenja
Godinje utede
(PJ)
Kumulativne utede
(PJ)
Utede energije prema lanku 7 (1) Direktive
2,583
72,333
Primjena lanka 7 (2) a
1,722
57,264
21%
Smanjenje kumulativnih
uteda
Primjena lanka 7 (2) a i b
1,471
48,898
32%
CILJ
1,938
54,250
25%
Za ispunjenje navedenog cilja, Republika Hrvatska se odluuje za kombinaciju dvaju pristupa (sustav
obveze energetske uinkovitosti i primjenu alternativnih mjera).
33
Tablica 3-7. Nacionalni cilj utede energije u razdoblju 2014.2020.

CILJ
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
KUMULATIVNO
GODINJE
1,5%
1,938
1,938
1,938
1,938
1,938
1,938
1,938
1,5%
1,5%
1,5%
1,5%
1,5%
1,5%
1,938
1,938
1,938
1,938
1,938
1,938
1,938
1,938
1,938
1,938
1,938
1,938
1,938
1,938
1,938
1,938
1,938
1,938
1,938
1,938
1,938
UKUPNO
1,938
3,875
5,813
7,750
9,688
11,625
13,563
54,250
1,938
34
Alternativne mjere politike i odgovornosti za utedu energije po sektorima

U ovom se poglavlju prikazuju alternativne mjere politike ijom e se provedbom ostvariti dio cilja
uteda energije u neposrednoj potronji do 2020. godine. Mjere politike obuhvaaju sektore
neposredne potronje: stambeni sektor (kuanstva), sektor usluga, industrijski sektor, promet.
U tablici 3-8. prikazane su mjere u sektorima neposredne potronje s procijenjenim iznosom godinje
utede te kumulativne utede energije koje uzimaju u obzir ivotni vijek uteda.
Tablica 3-8. Mjere politike u sektorima neposredne potronje energije
Naziv mjere
Godinje utede (PJ)
UKUPNO
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
PJ
Program energetske obnove obiteljskih kua

2014. - 2016.
0,153
0,306
0,460
0,613
0,766
0,919
1,072
4,290
Program energetske obnove viestambenih

zgrada
0,000
0,365
0,730
1,095
1,460
1,825
2,190
7,665
Uvoenje sustava individualnog mjerenja

potronje toplinske energije
0,407
0,813
1,220
0,000
0,000
0,000
0,000
2,440
Program energetske obnove zgrada javnog

sektora (2014. -2015.)
0,095
0,191
0,191
0,191
0,191
0,191
0,191
1,241
Program energetske obnove zgrada javnog

sektora (2016. -2020.)
0,000
0,000
0,121
0,242
0,363
0,484
0,604
1,813
0,328
0,657
0,985
1,313
1,642
1,970
2,298
9,193
0,099
0,198
0,297
0,343
0,390
0,437
0,483
2,247
Financijski poticaji za energetski uinkovita

vozila
0,057
0,113
0,170
0,227
0,283
0,340
0,397
1,586
Poticanje eko vonje
0,029
0,059
0,059
0,059
0,059
0,059
0,059
0,383
Uspostava posebnog poreza na motorna vozila

na temelju emisija CO2
0,043
0,087
0,132
0,177
0,221
0,266
0,310
1,236
UKUPNO
1,260
2,887
4,510
4,454
5,618
6,781
7,945
32,094
STAMBENE ZGRADE
ZGRADE JAVNOG SEKTORA
KOMERCIJALNE NESTAMBENE ZGRADE

nestambenih zgrada
JAVNA RASVJETA
PROMET
Kao to je prikazano u Tablici 3-8., ukupne utede ostvarene kroz alternativne mjere politike iznose 32,094 PJ.
Opis mjera, koji ukljuuje vremenski okvir, ciljani sektor, informacije o provedbi mjere, informacije o praenju
uteda, koritene pretpostavke te oekivane kumulativne utede, dan je u nastavku poglavlja. Iste mjere
opisane su i u narednim pripadajuim poglavljima, ali je ovdje prikazan izraun uteda po l. 7, a u poglavlju tri
je dan izraun po l. 3 EED.
Opis metodologije izrauna uteda energije nalazi se u Dodatku E.
Praenje uinka svih mjera koje se izraunavaju BU metodologijom, vrit e se Sustavom za mjerenje i
verifikaciju (SMIV) koji je detaljno objanjen u sklopu mjere H.9-Uspostavljanje integriranog informacijskog
sustava za praenje provedbe politike energetske uinkovitosti.
35
Opis 9 alternativnih mjera politike, sa utedama po l. 7 EED

Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Program energetske obnove obiteljskih kua 2014.-2020.

B.6
Financijski instrumenti
Trajanje mjere: 1.1.2014. - 31.12.2020.
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljani sektor
Provedba
Provedbeno tijelo
javne vlasti
Tijela za nadzor
provedbe
Praenje
uteda
energije
Procjena
uteda
energije
1. meurazdoblje: 1.1.2014. - 31.12.2016.

2. meurazdoblje: 1.1.2017. - 31.12.2020.
Ovom se mjerom planira obnova postojeih obiteljskih zgrada do 2020.
2
godine. Pozornost se primarno usmjerava na obiteljske kue do 400 m
graene prije 1987. godine te na njihovu obnovu na niskoenergetski
standard.
Mjera ukljuuje:
1. Poticanje obnove vanjske ovojnice:
Poveanje toplinske zatite vanjske ovojnice
Zamjena prozora
2. Poticanje zamjene sustava grijanja:
Zamjena postojeih sustava grijanja koji koriste elektrinu
energiju ili fosilna goriva novim sustavima s kondenzacijskim
plinskim bojlerima.
Sektor kuanstva
FZOEU - uspostava sheme sufinanciranja (ukljuujui povlaenje
sredstava iz strukturnih fondova EU)
JLP(R)S provedba programa i posrednik u sufinanciranju
MGIPU i MZOIP operativno praenje provedbe programa
CEI praenje ostvarenih uteda
Metoda za izraun
uteda energije
Procijenjene utede
Metodologija
izrauna uteda
energije
Razvijena je nacionalna BU metoda praenja uteda.

Opis metode nalazi se u Dodatku E.
ivotni vijek mjere
20 godina
Protokoli za praenje
i provjeru
Uinci mjere pratit e se Sustavom za mjerenje i verifikaciju (SMIV), koji je

detaljno objanjen u sklopu mjere H.9-Uspostavljanje integriranog
informacijskog sustava za praenje provedbe politike energetske
uinkovitosti.
Revizijski protokoli
Nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku uinkovitost odgovorno je

za reviziju izrauna uteda.
Pretpostavke za
procjenu uteda
Pretpostavlja se da e na godinjoj razini u programu sudjelovati 100

obiteljskih kua po upaniji ili oko 2.000 kua na podruju cijele Hrvatske.
2
Prosjeno se toplinskom izolacijom zida tedi 84,3 kWh/m povrine zida.
2
Takoer se pretpostavlja se da e se prosjeno po kui zamijeniti 35 m
2
prozora. Pri tome se ostvaruju jedinine utede od 195,2 kWh/m
povrine prozora. Za procjene ostvarenih uteda pretpostavlja se da se
obje mjere nee istodobno provoditi na svakoj kui. Stoga se
pretpostavlja da e na polovici kua biti postavljena nova izolacija, a na
polovici kua novi prozori. Pretpostavlja se da e toplinski biti izolirano
2
100.000 m povrine vanjske konstrukcije (zida) godinje, odnosno 35.000
36
m prozora godinje.
Zamjenom postojeeg, novim plinskim kondenzacijskim kotlom tipino se
2
smanjuje potronja energije za 97,5 kWh/m povrine zgrade.
Predvia se provedba programa istom dinamikom do kraja 2020. godine.
Oekivane
kumulativne utede
2014.-2016.
Poticanje obnove vanjske ovojnice: 0,329 PJ

Poticanje zamjene sustava grijanja: 0,590 PJ
Oekivane
kumulativne utede
2014.-2020.
Poticanje obnove vanjske ovojnice: 1,537 PJ

Poticanje zamjene sustava grijanja: 2,752 PJ
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Program energetske obnove viestambenih zgrada

B.3
Trajanje mjere: 1.1.2014. - 31.12.2020.
Vremenski okvir
1. meurazdoblje: 1.1.2014. - 31.12.2016.
Cilj / kratak opis
2. meurazdoblje: 1.1.2017. - 31.12.2020.

Ovom se mjerom predvia pokretanje sustavnog programa obnove
viestambenih zgrada. Planom se pozornost primarno usmjerava na
viestambene zgrade graene prije 1987. godine te na njihovu obnovu na
niskoenergetski standard i postizanje energetskog razreda B, A ili A+.
Preduvjet za sudjelovanje u programu sufinanciranja je postojanje
projektne dokumentacije potrebne u skladu sa zakonodavstvom iz
podruja graenja.
Obnova zgrade minimalno ukljuuje toplinsku izolaciju vanjske ovojnice, a
prema preporukama energetskog pregleda i druge mjere kojima se
smanjuje potronja toplinske energije u zgradi.
Mjera ukljuuje:
1. Poticanje integralne obnove viestambenih zgrada:
Poveanje toplinske zatite vanjske ovojnice;
Zamjena prozora;
Unaprjeenje ili zamjena sustava grijanja;
Sektor kuanstva
Opis
Ciljani sektor
Provedba
Praenje
uteda
energije
Provedbeno tijelo
javne vlasti
MGIPU kontrola rada ovlatenih projektanata

FZOEU osiguravanje financiranja
Upravitelj zgrade ili suvlasnici zgrade odabir izvoaa radova i
ugovaranje radova
Tijela za nadzor
provedbe
MGIPU nadzor rada ovlatenih osoba

CEI u sradnji s MINGO i MZOIP praenje ostvarenih uteda
Metoda za izraun
uteda energije
Procijenjene utede
Metodologija
izrauna uteda
energije
ivotni vijek mjere

Ulazne podatke je potrebno odrediti za svaku pojedinu zgradu, a samo u
iznimnim sluajevima koristiti referentne vrijednosti.
20 godina
37
i provjeru

uinkovitosti.

Pretpostavke za
procjenu uteda
U Republici Hrvatskoj je u 2010. godini evidentirano ukupno 149,38

2
milijuna m korisne povrine stambenih zgrada, prema podacima
Dravnog zavoda za statistiku, popisa stanovnitva 2001. godine, te
podataka o ukupno izdanim graevinskim dozvolama i izgraenim
zgradama u razdoblju 2001.-2010. godine. Prema dostupnim statistikim
podacima, pretpostavlja se da je 1/3 stambenog fonda u Hrvatskoj u
viestambenim zgradama, to znai da se ova mjera odnosi na oko 50
2
milijuna m .
Pretpostavlja se da e se energetska obnova zgrada temeljiti prvenstveno
na zgradama graenim prije 1987. godine. Utede energije izraunavaju
se uz pretpostavku da se svake godine obnovi 1% povrine viestambenih
2
zgrada, odnosno oko 500.000 m te da se provodi integralna obnova
2
zgrada kojom e se potronja energije smanjiti za 202,30 kWh/m .
Oekivane
kumulativne utede
2014.-2016.
1,095 PJ
Oekivane
kumulativne utede
2014.-2020.
7,665 PJ
Procjena
uteda
energije
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljani sektor
Provedba
Uvoenje sustava individualnog mjerenja potronje toplinske energije

H.2
Trajanje mjere: 1.1.2014. - 31.12.2016.
1. meurazdoblje: 1.1.2014. - 31.12.2016.
Dosadanja praksa obrauna i naplate potronje energije u zgradama
spojenim na centralizirane toplinske sustave ne potie energetski
uinkovito ponaanje potroaa toplinske energije niti ih potie da sami
provode mjere energetske uinkovitosti u svojim domovima, jer uinci
takvih mjera ne bi u konanici bili vidljivi na raunima za energije.
Uvoenje individualnog mjerenja potronje energije stoga predstavlja
preduvjet svim buduim aktivnostima energetske uinkovitosti u takvim
zgradama. Osim toga, Zakonom o tritu toplinske energije (NN 80/13,
14/14), obveza ugradnje sustava individualnog mjerenja postala je obveza
suvlasnika, to im predstavlja financijsko optereenje. Financijske potpore
sluit e kao poticaj provoenju ove zakonske obveze.
Sektor kuanstva
Provedbeno tijelo
javne vlasti
FZOEU sufinanciranje, uz razne fondove
Tijela za nadzor
provedbe
CEI u koordinaciji s MINGO

38
Metoda za izraun
uteda energije
Metodologija
izrauna uteda
energije
Praenje
uteda
energije
Procjena
uteda
energije
ivotni vijek mjere
Praenje uinaka ove mjere ostvaruje se temeljem podataka distributera

o ostvarenoj potronji energije korisnika prije i poslije provedbe mjere uz
normalizaciju prema klimatskim uvjetima (stupanj dan grijanja). Ove
podatke distributeri/opskrbljivai duni su dostavljati u SMIV. Osim toga,
uinak ove mjere moe se pratiti i TD pokazateljima.
2 godine
i provjeru

uinkovitosti.

Pretpostavke za
procjenu uteda
Procjene temeljene su na cilju da se do kraja 2016. svim postojeim

potroaima toplinske energije, gdje je to mogue, ugrade sustavi
individualnog mjerenja. U Hrvatskoj je u 2010.godni bilo 154.480
potroaa toplinske energije, a konzervativno se pretpostavlja da se kod
njih barem polovice ili oko 75.000 moe uvesti individualno mjerenje. Do
2016. godine to bi znailo da se individualno mjerenje uvede godinje u
25.000 kuanstava.
Oekivane
kumulativne utede
2014.-2016.
2,440 PJ
Oekivane
kumulativne utede
2014.-2020.
2,440 PJ
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljani sektor
Provedba
Previene utede / procijenjene utede
Provedbeno tijelo
javne vlasti
Tijela za nadzor
provedbe
Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2014.-2015.

P.1
Regulativa, Financijski instrumenti
Trajanje mjere: 1.1.2014. - 31.12.2015.
1. meurazdoblje: 1.1.2014. - 31.12.2015.
Programom se potie provoenje energetske obnove zgrada javnog
sektora i provedba mjera poboljanja energetske uinkovitosti u
zgradama javnog sektora, kroz poticanje cjelovite obnove zgrada to
ukljuuje mjere na ovojnici zgrade, termo-tehnikim, elektrotehnikim
sustavima i zahvate na sustavima vodoopskrbe.
Mjerom se predvia izrada energetskih certifikata zgrada javne namjene i
to prije i poslije obnove.
Sektor usluga
MGIPU izrauje program I nadzire njegovu provedbu
APN provodi
FZOEU osigurava sredstva
CEI u koordinaciji s MGIPU I MZOIP
39
Metoda za izraun
uteda energije
Metodologija
izrauna uteda
energije
Praenje
uteda
energije
ivotni vijek mjere
Procijenjene utede
25 godina
i provjeru

uinkovitosti.

Pretpostavke za
procjenu uteda
U Republici Hrvatskoj je u 2010. godini evidentirano ukupno 13,8 milijuna

metara kvadratnih korisne povrine zgrada javnog sektora, prema
podacima iz Nacionalnog informacijskog sustava za gospodarenje
energijom. Od toga je grijane korisne povrine 43,9%. Pretpostavlja se da
e se energetska obnova zgrada temeljiti prvenstveno na zgradama
graenim prije 1987. godine, s prosjenom potronjom toplinske energije
2
za grijanje 220-250 kWh/m .
Ovim Programom se do kraja 2015. predvia ostvarenje sljedeih ciljeva:
ugovoriti i realizirati cjelovitu obnovu 200 zgrada javnog sektora,
2
korisne povrine oko 420.000,00 m ,
2
od ega godinje 33.267 m povrine grijanog prostora zgrada
sredinje vlasti (to predstavlja 3% ukupne povrine grijanog
prostora zgrada)
smanjiti potronju energije u obnovljenim zgradama za 40 - 60%,
2
odnosno za oko 150 kWh /m godinje.
Oekivane
kumulativne utede
2014.-2015.
0,286 PJ
Oekivane
kumulativne utede
2014.-2020.
1,241 PJ
Procjena
uteda
energije
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis

P.2
Regulativa, Financijski instrumenti
Trajanje mjere: 1.1.2016. - 31.12.2020.
1. meurazdoblje: 1.1.2016. - 31.12.2020.
Mjerom se predvia osmiljavanje Programa energetske obnove zgrada
javnog sektora do 2020. godine te provedba tog programa.
Programom se pozornost primarno usmjerava na zgrade javnog sektora
graene prije 1987. godine te na njihovu obnovu na niskoenergetski
standard i postizanje energetskog razreda B, A ili A+.
Programom e se predvidjeti mogunosti energetske obnove zgrada
financijski neisplativih prema Programu energetske obnove zgrada javnog
sektora 2014. -2015. godine, a koje se odnose na obnovu zgrada pod
40
Ciljani sektor
Provedba
Provedbeno tijelo
javne vlasti
Tijela za nadzor
provedbe
CEI u koordinaciji s MGIPU I MZOIP
Metoda za izraun
uteda energije
Procijenjene utede
Metodologija
izrauna uteda
energije
Praenje
uteda
energije
reimom zatite kulturnih dobara, veliki bolniki i vojni kompleksi s

visokom inicijalnom investicijom i sl.
Sektor usluga
MGIPU izrauje program I nadzire njegovu provedbu
APN provodi I promovira program
FZOEU osigurava potrebna sredstva
ivotni vijek mjere

25 godina
i provjeru

uinkovitosti.

Pretpostavke za
procjenu uteda

metara kvadratnih korisne povrine zgrada javnog sektora, prema
podacima iz Nacionalnog informacijskog sustava za gospodarenje
energijom. Od toga je grijane korisne povrine 43,9%. Pretpostavlja se da
e se energetska obnova zgrada temeljiti prvenstveno na zgradama
graenim prije 1987. godine, s prosjenom potronjom toplinske energije
2
za grijanje 220-250 kWh/m .
Ovim Programom se do kraja 2020. predvia ostvarenje sljedeih ciljeva:
godinje ugovoriti i realizirati cjelovitu obnovu zgrada javnog
2
sektora korisne povrine oko 210.000,00 m ,
2
od ega godinje 33.267 m povrine grijanog prostora zgrada
sredinje vlasti (to predstavlja 3% ukupne povrine grijanog
prostora zgrada)
2
smanjiti potronju energije u obnovljenim zgradama na 50 kWh /m
2
godinje, odnosno za 190 kWh/m .
Oekivane
kumulativne utede
2014.-2016.
0,121 PJ
Oekivane
kumulativne utede
2014.-2020.
1,813 PJ
Procjena
uteda
energije
41
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Program energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada

B.4
Trajanje mjere: 1.1.2014. - 31.12.2020.
Vremenski okvir
1. meurazdoblje: 1.1.2014. - 31.12.2016.
Cilj / kratak opis
Ciljani sektor
2. meurazdoblje: 1.1.2017. - 31.12.2020.

Energetska obnova postojeih komercijalnih nestambenih zgrada
usmjerena je na zgrade izgraene prije 1987. godine te na njihovu obnovu
na niskoenergetski standard i postizanje energetskog razreda B, A ili A+.
Sektor usluga
Provedbeno tijelo
javne vlasti
FZOEU provedba i sufinanciranje programa

MGIPU izrada programa
Tijela za nadzor
provedbe
MGIPU, MINT, MZOIP, MINGO
Metoda za izraun
uteda energije
Procijenjene utede
Opis
Provedba
Metodologija
izrauna uteda
energije
Praenje
uteda
energije
ivotni vijek mjere

25 godina
i provjeru

uinkovitosti.

Pretpostavke za
procjenu uteda

metara kvadratnih korisne povrine komercijalnih nestambenih zgrada,
prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, popisa stanovnitva 2001.
godine, te podataka o ukupno izdanim graevinskim dozvolama i
izgraenim zgradama u razdoblju 2001.-2010. godine. Od toga je veliina
grijane korisne povrine 43,90%. Pretpostavlja se da e se energetska
obnova zgrada temeljiti prvenstveno na zgradama graenim prije 1987.
godine, s prosjenom potronjom toplinske energije za grijanje 220-250
2
kWh/m .
Pretpostavlja se da se svake godine obnovi 3% grijane korisne povrine
komercijalnih nestambenih zgrada, odnosno oko 480.000 m2 te da se
specifina godinja potronja toplinske energije za grijanje smanji s
prosjenih 220-250 kWh/ m2 na 45 kWh/ m2.
Procjena
uteda
energije
Oekivane
kumulativne utede
2014.-2016.
Oekivane
kumulativne utede
2014.-2020.
1,970 PJ
9,193 PJ
42
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija

P.4
Trajanje mjere: 1.1.2014. - 31.12.2020.
Vremenski okvir
1. meurazdoblje: 1.1.2014. - 31.12.2016.

2. meurazdoblje: 1.1.2017. - 31.12.2020.
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljani sektor
Provedba
Praenje uteda
energije
Provedbeno tijelo
javne vlasti
Ovom mjerom potie se energetska uinkovitost u sustavima javne

rasvjete kroz razliite financijske mehanizme: sufinanciranjem mjera
putem FZOEU-a i jedinica lokalne samouprave te energetskim
uslugama ESCO poduzea
Sektor promet, cestovna vozila
MINGO I MZOIP regulativa i naputak JLRS
JL(R)S I ESCo tvrtke provedba
FZOEU - sufinanciranje
Tijela za nadzor
provedbe
Metoda za izraun
uteda energije
Procijenjene / izmjerene utede
Metodologija
izrauna uteda
energije
Razvijena je nacionalna BU metoda praenja uteda koje su rezultat

zamjene ili uspostave novih uinkovitijih sustava javne rasvjete, a
temelji se na razlici potronje starog/referentnog sustava.
Vrijeme trajanja
mjere
15 godina
Protokoli za
praenje i
provjeru
Revizijski
protokoli
Pretpostavke za
procjenu uteda
Procjena uteda
energije
Oekivane
kumulativne
utede 2014.2016.
Oekivane
kumulativne
utede 2014.2020.
Uinci mjere pratit e se Sustavom za mjerenje i verifikaciju (SMIV),

koji je detaljno objanjen u sklopu mjere H.9-Uspostavljanje
integriranog informacijskog sustava za praenje provedbe politike
Nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku uinkovitost
odgovorno je za reviziju izrauna uteda.
Potronja elektrine energije za javnu rasvjetu iznosila je u 2009.
godini oko 450 GWh. Sufinanciranjem mjera, u 2013. godini
postignute su utede u iznosu od ok 0,0618 PJ (zbrojen utjecaj mjera
primijenjenih od 2010. do 2013. godine). U sustavima javne rasvjete
novim tehnologijama postiu se utede od 25% do 80% u odnosu na
zastarjele tehnologije. Pretpostavljeno je kako e do 2016. biti
obuhvaeno 50% sustava javne rasvjete, a do 2020. 75% sustava
javne rasvjete, uz porast potronje za 2% godinje u scenariju bez
mjera. Pretpostavljeno je prosjeno ostvarivanje uteda od 30% po
sustavu te prosjeni faktor simulacije 1,1.
0,593 PJ
2,247 PJ
43
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija

T.6
Trajanje mjere: 1.1.2014. - 31.12.2020.
Vremenski okvir
1. meurazdoblje: 1.1.2014. - 31.12.2016.
Cilj / kratak opis
2. meurazdoblje: 1.1.2017. - 31.12.2020.

FZOEU u svom radu sufinancira projekte istijeg prometa. Sastavni dio su
linije sufinanciranja za kupnju elektrinih i hibridnih vozila te linije
sufinanciranja za pregradnju/kupnju vozila s pogonom na ukapljeni naftni
plin (UNP) i stlaeni prirodni plin (SPP)
Opis
Ciljani sektor
Provedba
Praenje
uteda
energije
Provedbeno tijelo
javne vlasti
MPPI I FZOEU, MFIN izrada modela priznavanja poreznog troka
Tijela za nadzor
provedbe
CEI u koordinaciji s MPPI, I MZOIP
Metoda za izraun
uteda energije
Procijenjene utede
Metodologija za
izraun uteda
energije
ivotni vijek mjere
i provjeru
Procjena
uteda
energije
Razvijena je nacionalna BU metoda praenja uteda koje su rezultat

zamjene ili nabavke novih uinkovitijih vozila, a temelji se na razlici
potronje starog/referentnog vozila i novog te na prijeenoj kilometrai.
8 godina
uinkovitosti.

Pretpostavke za
procjenu uteda
Pretpostavljeno je sufinanciranje nabave 15.000 elektrinih i 6.000

hibridnih vozila do 2020. godine. Pretpostavljen je prijeeni put od 12.000
km/god po automobilu, a neposredna potronja energije od 15
kWh/100km za elektrine automobile, 44 kWh/100km za hibridne te 67
kWh/100km za konvencionalna vozila. U okviru ove mjere zbrajati e se i
utede ostvarene poticanjem pregradnje/kupnje vozila s pogonom na
ukapljeni naftni plin (UNP) i stlaeni prirodni plin (SPP)
Oekivane
kumulativne utede
2014.-2016.
0,340 PJ
Oekivane
kumulativne utede
2014.-2020.
1,587 PJ
44
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Trening i promocija eko vonje

T.1
Trening i edukacija
Trajanje mjere: 1.1.2014. - 31.12.2020.
Vremenski
okvir
1. meurazdoblje: 1.1.2014. - 31.12.2016.

2. meurazdoblje: 1.1.2017. - 31.12.2020.
Opis
Cilj / kratak
opis
Provedba
Praenje
uteda
energije
Ciljani sektor
Provedbeno
tijelo javne
vlasti
Tijela za
nadzor
provedbe
Metoda za
izraun uteda
energije
Metodologija
izrauna
uteda
energije
ivotni vijek
mjere
Protokoli za
praenje i
provjeru
Revizijski
protokoli
Pretpostavke
za procjenu
uteda
Procjena
uteda
energije
Oekivane
kumul. utede
2014.-2016.
Oekivane
kumulativne
utede 2014.2020.
Ovom mjerom eli se postii maksimalna razina osvijetenosti svih graana i

vozaa u Republici Hrvatskoj o prednostima eko vonje, kroz aktivno provoenje
treninga eko vonje te promotivnim aktivnostima meu vozaima koji su stekli
licencu prije donoenja Pravilnika o osposobljavanju kandidata za vozae (NN
13/09). Posebni elementi nacionalne kampanje trebaju biti posveeni edukaciji o
eko vonji za: vozae osobnih automobila, autobusa i teretnih vozila > 3,5 tone.
Ovom mjerom eli se prvenstveno obuhvatiti vozae s nadprosjenim brojem
prijeenih kilometara godinje.
FZOEU u koordinaciji s HAK
CEI u koordinaciji s MZOIP
Utede utvrene na temelju istraivanja

Metoda praenja uteda temelji se na razlici potronje goriva prije i nakon
treninga/edukacije te na prijeenoj kilometrai.
2 godine
detaljno objanjen u sklopu mjere H.9-Uspostavljanje integriranog informacijskog
sustava za praenje provedbe politike energetske uinkovitosti.
Nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku uinkovitost odgovorno je za
reviziju izrauna uteda.
Pretpostavljeno je 12.750 kratkih teajeva / edukacije za vozae osobnih
automobila, 688 za vozae teretnih vozila te 650 za vozae autobusa godinje,
pretpostavljeno je kako e 50% vozaa promijeniti navike nakon teaja te kako e
prosjene utede goriva za njih biti 7,5%. Prosjena kilometraa godinje za
vozae osobnih vozila pretpostavljena je 12.000 km, za vozae teretnih vozila
38.000 km, a za vozae 54.700 km autobusa. Prosjena potronja goriva osobnih
automobila pretpostavljena je 7 l/100km uz udio od 50% automobila na dizel, a
50% na benzin, prosjena potronja dizela teretnih vozila od 32,3 l/100km te
potronja dizela za autobuse 37,2 l/100km.
0,147 PJ
0,383 PJ
45
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Poseban porez na motorna vozila na temelju emisija CO2

T.9
Porezni instrument
Trajanje mjere: 1.1.2014. - 31.12.2020.
Vremenski okvir
Opis
Provedba
Praenje
uteda
energije
Procjena
uteda
energije
Cilj / kratak opis
1. meurazdoblje: 1.1.2014. - 31.12.2016.

2. meurazdoblje: 1.1.2017. - 31.12.2020.
U cilju smanjenja emisija iz prometa uspostavljen je posebnog porez na
motorna vozila (NN 15/13, 108/13). Bazirajui se na naelu oneiiva
plaa, model se obraunava s obzirom na emisije CO2 u zrak iz motornih
vozila. Posebni porez utvruje se na temelju prodajne, odnosno trine
cijene motornog vozila, emisije ugljinog dioksida (CO2) izraene u gramima
po kilometru, obujmu motora u kubinim centimetrima i razini emisije
staklenikih plinova. Motorna vozila koja se iskljuivo pokreu na elektrini
pogon nisu predmet ovo oporezivanja, a za "plug-in" hibridna elektrina
vozila iznos posebnog poreza umanjuje se za postotni iznos koji odgovara
dosegu vozila u potpuno elektrinom nainu rada. Ovim posebnim porezom
potie se kupovina uinkovitih vozila i vozila s manjim emisijama staklenikih
plinova.
Ciljani sektor;
segment
poreznih
obveznika

Kupci vozila
Provedbeno
tijelo javne
vlasti
MZOIP i CVH
Tijela za nadzor
provedbe
MPPI, MUP, MINGO, MFIN
Metoda za
izraun uteda
energije
Utede utvrene na temelju istraivanja
Metodologija
izrauna uteda
energije
Razvijena je nacionalna BU metoda praenja uteda koje su rezultat zamjene

ili nabavke novih uinkovitijih vozila, a temelji se na razlici potronje
starog/referentnog vozila i novog te na prijeenoj kilometrai.
ivotni vijek
mjere
8 godina
Pretpostavke za
procjenu uteda
Uvoenjem poreza potie se kupanja energetski uinkovitijih vozila i vozila s

manjim emisijama staklenikih plinova. Koritene pretpostavke su: kupnja
40.000 osobnih vozila te 2.500 motocikala godinje s stopom porasta od 5%
godinje, prosjeni prevaljen put po osobnom vozilu od 12.000 km/god, po
motociklu 5.000 km/god, pretpostavlja se kako e 50% kupljenih osobnih
vozila obuhvaenih ovim zakonom biti na dizelsko gorivo, a 50% na benzin.
Pretpostavka je kako e 20% kupaca odabrati vozila s emisijama od 10
gCO2/km manjim, a 20% kupaca vozila s 20 gCO2/km manjim od onih koje bi
odabrali da nije uspostavljen poseban porez.
46
Oekivane
kumulativne
utede 2014.2016.
Oekivane
kumulativne
utede 2014.2020.
0,262 PJ
1,236 PJ
Sustav obveze energetske uinkovitosti

Nacionalni cilj utede energije u razdoblju 2014.-2020. godine iznosi 54,250 PJ kumulativno. Kroz
primjenu alternativnih mjera politike planira se ostvariti 32,094 PJ uteda, dok se razlika do cilja,
22,156 PJ planira ostvariti kroz sustav obveze energetske uinkovitosti.
Republika Hrvatska planira do kraja 2014. godine definirati trokovno-uinkovit i institucijski provediv
sustav obveze energetske uinkovitosti te o njemu izvijestiti u sljedeem godinjem izvjeu. Stranke
obveznice (distributer energije ili poduzee za maloprodaju energije) odredit e se na temelju
objektivnih i nediskriminirajuih kriterija. Takoer e se definirati i nain uspostave sustava obveze
Uvoenje sustava obveze energetske uinkovitosti planira se za 2015. godinu.
47
3.1.2
Energetski pregledi i sustavi upravljanja potronjom (EED lanak 8)

U Hrvatskoj je eneretsko certificiranje regulirano od 2013. godine te se redovito provodi. U nastavku su opisani
sustavi kontrole certifikata i izvjea s energetskih pregleda kao i mjere koje se poduzimaju kako bi se odrala
kvaliteta energetskih pregleda. Sva zakonska osnova i promjene saete su u sklopu mjere B.1.
U Hrvatskoj ima trenutno 144 velika poduzea po kriterijima navedenim u EED, a ta poduzea zapoljavaju
ukupno 206.144 osobe. Za velika poduzea predviena je mjera uvoenja energetskih pregleda i gospodarenja
energijom, H.1, koja je navedena u nastavku.
Sustav kontrole energetskih certifikata i izvjea
Prema Pravilniku o kontroli energetskih certifikata zgrada i izvjea o energetskim pregledima graevina (NN
81/12, 79/13):
(1) Ministarstvo (MGIPU) provodi kontrolu energetskih certifikata i/ili izvjea o redovitom pregledu
sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradama.
(2) Energetski certifikati i izvjea o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlaenja
ili klimatizacije u zgradama za kontrolu odabiru se na jedan od sljedeih naina:
sluajnim odabirom od ukupnog broja izdanih energetskih certifikata, certifikata odreenog
energetskog razreda te certifikata odreene vrste i namjene zgrade,
sluajnim odabirom od ukupnog broja izvjea o provedenim redovitim pregledima sustava grijanja i
sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi,
prema pritubi.
(3) Ministarstvo, na temelju sluajnog odabira, najmanje jednom u pet godina za svaku ovlatenu osobu
provodi kontrolu najmanje jednog energetskog certifikata i/ili izvjea o redovitom pregledu sustava grijanja i
sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi.
Energetski pregled graevine i energetsko certificiranje zgrade provodi osoba koja ima ovlatenje Ministarstva
graditeljstva i prostornog ureenja prema Pravilniku o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske
preglede graevina i energetsko certificiranje zgrada (NN 81/12, 64/13). U zadnje tri godine, 10 obrazovnih
institucija dobilo je ovlatenje za provoenje obuke za energetske certifikatore:
1.
Veleuilite u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, Dr. Mile Budaka 1
2.
Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, Fra Andrije Kaia-Mioia 26
3.
Tehniki fakultet sveuilita u Rijeci, Rijeka, Vukovarska 58
4.
Energetski institut Hrvoje Poar,Zagreb, Savska cesta 163
5.
Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, Ivana Luia 5
6.
Brodarski institut d.o.o., Zagreb, Zagreb, Avenija Veeslava Holjevca 20
7.
Drutvo graevinskih inenjera Zagreb, Zagreb, Berislavieva 6
8.
Hrvatska komora inenjera strojarstva, Zagreb, Ulica grada Vukovara 271
9.
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu, Split, R. Bokovia 32
10.
Graevinski fakultet Osijek Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Drinska 16a
Zakljuno s 31.12.2013. u registru osoba ovlatenih za energetsko certificiranje ukupno je zabiljeeno 883
certifikatora (fizike i pravne osobe), te je do sada zaprimljeno 17.400 certifikata.
Sadraj kontrole
Ovlatena osoba kontrolira valjanost i potpunost ulaznih podataka i to:
48
ispravnost i tonost energetskog certifikata, izrauna i predloenih mjera za poboljanje energetskih

svojstava zgrade,
ispravnost i tonost izvjea o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlaenja ili
klimatizacije u zgradi, prorauna i predloenih mjera za poboljanje energetske uinkovitosti.
Postupanje po negativnom izvjeu

Ovlatenoj osobi iji je energetski certifikat i/ili izvjee o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja i
sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi, ocijenjen negativno moe se naloiti ponovno energetsko
certificiranje odnosno provoenje redovitog pregleda sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi
bez naknade.
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljna
neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Informacije
o provedbi
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
Energetski pregledi i gospodarenje energijom u velikim poduzeima

H.1
Informacijske i obvezne informacijske mjere
Poetak: 2014.
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera, proizala iz mjere 'Shema en. pregleda u industriju'. Koja je bila
mjera I.3 u 2. NAPEnU
Ovom mjerom treba osigurati potporu za procjenu potencijala utede
energije u velikim poduzeima putem sufinanciranja provedbe energetskog
pregleda. U izradi Pravilnika za en. preglede velikih poduzea, uzet e se u
obzir standard ISO 50001 i sline smjernice za kompletni energetski
menadment u poduzeima.
Potronja svih energetnata i vode u velikim poduzeima
Velika poduzea
Nacionalno
Budue aktivnosti:
1. Izmjene regulative odnositi e se na obveze izrade energetskih pregleda za
velika poduzea. Ova obveza stajat e u novom Zakonu koji e definirati
podruje energetske uinkovitosti. Ovom mjerom nastoji se pomoi ovim
poduzeima ispunjenje navedene obveze putem dodjele dijela subvencija
za izradu energetskih pregleda.
2. Mjeru e detaljnije propisati MINGO po donoenju regulative kojom e biti
definirana obveza te dati upute FZOEU
3. FZOEU je jo u 2. NAPEnU dogovorio s EIHP izradu Sheme energetskih
pregleda za industriju te e ona biti dovrena do kraja 2014.
Cilj izrade Sheme energetskih pregleda za industriju:
1. Uspostaviti i promovirati shemu za velike potroae (energetske preglede
uvjetovati provedbom trokovno isplativih mjera, jer je to i zakonska obveza
te osigurati praenje ispunjavanja ove obveze)
2. Uspostaviti i promovirati shemu za ostale industrijske potroae, posebice
za mala i srednja poduzea i posebno za pojedine industrijske grane
Korisnici subvencioniranih energetskih pregleda moraju se obvezati i na
uspostavu sustava za gospodarenje energijom te im se uz energetske
preglede treba ostaviti mogunost subvencioniranja alata za nadzor, praenje
49
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za
praenje
(nadzor)
Metoda
praenja /
mjerenja
uteda energije
Oekivane
utede energije
u 2016.
Oekivani
utjecaj na
utede energije
za 2020.
Utede
energije
Pretpostavke
Preklapanja,
efekt mnoenja,
sinergija
3.1.3
i analiziranje potronje energije.

Planirana sredstva do kraja 2016.:
FZOEU: sufinanciranje izrade energetskih pregleda i/ili uvoenja
sustavnog gospodarenja energijom po meunarodnim standardima
(poput ISO 500001) 400.000,00 HRK godinje
MINGO izrada uputa za FZOEU
FZOEU i EIHP izrada sheme en. pregleda za industriju
CEI, MINGO, MGIPU, MZOIP
Ova mjera pratit e se BU metodom ex-ante. ivotni vijek definirat e se
novim Pravilnikom za praenje, mjerenje i verifikaciju koji je trenutno u
izradte e se tada moi izraunati konkretne oekivane utede.
Nije procijenjeno
Nije procijenjeno
Uteda energije koja rezultira iz samog energetskog pregleda odreuje se
temeljem ocijenjenih potencijala danih u zavrnom izvjeu energetskog
pregleda. Pretpostavlja se da e se od tih potencijala ostvariti barem 5%.
3
Neke europske preporuke daju znaajno vee pretpostavke (20% za
elektrinu energiju i 15% za ostale oblike energije), no one se nee koristiti jer
se u obzir uzima samo uinak poveane svijesti korisnika koja e rezultirati
boljim procedurama odravanja i upravljanja (tzv. soft mjere) kojima se
ostvaruju utede energije.
S obzirom na nedostatak podataka o ukupnoj potronji energije velikih
poduzea, procjene oekivanih smanjenja potronje energije koje e biti
rezultat samo ove mjere do 2016. odnosno 2020. nije mogue dati u poetku
uvoenja ove mjere. Razvojem SMIVa (mjera H.9) biti e osigurano tono
praenje i mjerenje provedenih uteda.
/
Mjerenje i naplata (EED lanci 9-11)
Naziv mjere
Indeks mjere
Opis
Kategorija
Vremenski okvir
Uvoenje sustava individualnog mjerenja potronje toplinske energije

H.2
Poetak: 2014.
Kraj: 2020.
Izvor: EMEEES projekt Metoda 18 Energetski pregledi: http://www.evaluate-energysavings.eu/emeees/en/evaluation_tools/bottom-up.php
50
Dosadanja praksa obrauna i naplate potronje energije u zgradama

spojenim na centralizirane toplinske sustave ne potie energetski uinkovito
ponaanje potroaa toplinske energije niti ih potie da sami provode mjere
energetske uinkovitosti u svojim domovima, jer uinci takvih mjera ne bi u
konanici bili vidljivi na raunima za energije. Uvoenje individualnog
mjerenja potronje energije stoga predstavlja preduvjet svim buduim
aktivnostima energetske uinkovitosti u takvim zgradama. Osim toga,
sukladno Zakonu o tritu toplinske energije (NN 80/13, 14/14), obveza
ugradnje sustava individualnog mjerenja postala je obveza suvlasnika, to im
zasigurno predstavljati financijsko optereenje. Financijske potpore sluit e
kao poticaj provoenju ove zakonske obveze.
Cilj / kratak opis
Ciljna
neposredna
potronja
Potronja toplinske energije iz centraliziranih toplinskih sustava u

kuanstvima.
Suvlasnici stambenih zgrada (graani) prikljuenih na centralizirane toplinske
sustave; tvrtke koje upravljaju viestambenim zgradama (upravitelji zgrada),
JLP(R)S.
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Nacionalno
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
Informacije
o provedbi
Izvrno tijelo
Distributeri i opskrbljivai toplinskom energijom / upravitelji zgrada

FZOEU sufinanciranje, uz razne fondove
Financiranje
Potrebno je 75 milijuna kuna godinje za uvoenje sustava individualnog

mjerenja potronje toplinske energije
Tijela za
praenje
Metoda
praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede
energije
MINGO poziva sve opskrbljivae toplinske energije da u suradnji s

upraviteljima zgrada izrade svoje programe ugradnje individualnog
mjerenja kod svojih kupaca.
FZOEU uspostavlja program sufinanciranja uvoenja sustava individualnog
mjerenja u zgrade prikljuene na CTS do 40% ukupnih investicijskih
trokova. Sredstva se dodjeljuju preko JLP(R)S
Sufinanciranje se dodjeljuje upraviteljima zgrade, a razliku podmiruju
suvlasnici putem mehanizma priuve.
Opskrbljivai su duni upisivati podatke o provedbi mjere u SMIV, a nain i
obveze unosa biti e propisane u novom Pravilniku o metodologiji za
praenje, mjerenje i verifikaciju uteda energetske uinkovitosti.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Ova mjera pratit e se BU metodom ex-post ili procijene. ivotni vijek

definirat e se novim Pravilnikom za praenje, mjerenje i verifikaciju koji je
trenutno u izradi. ivotni vijek ove mjere je 2 godine.
1220 TJ
1220 TJ
Opseg dosadanjih aktivnosti vezanih uz uvoenje individualnog mjerenja
potronje toplinske energije iz CTS razlikuje se od opskrbljivaa do opskrbljivaa;
neki su ostvarili pokrivenost individualnim mjerenjem od 100%, dok
kod drugih varira od 25 do 75%. Potencijali za nove ugradnje
individualnog mjerenja postoje i iskazani su u planovima opskrbljivaa.
Budue procjene temeljene su na cilju da se do kraja 2020. svim
51
Preklapanja,
efekt
mnoenja,
sinergija
postojeim potroaima toplinske energije, gdje je to mogue, ugrade

individualna mjerenja. U Hrvatskoj je u 2010.godni bilo 154.480
potroaa toplinske energije, a konzervativno se pretpostavlja da se
kod njih barem polovice ili oko 75.000 moe uvesti individualno
mjerenje. Do 2020. godine to bi znailo da se individualno mjerenje
uvede godinje u 25.000 kuanstava. Godinje to znai utede od 406,7
TJ, a vijek trajanja mjere je 2 godine. Troak provedbe ove mjere
pretpostavlja se da je 3.000 kn po kuanstvu.
Mjera je preduvjet za provedbu drugih mjera energetske uinkovitosti u
zgradama prikljuenima na CTS, jer je jedino na ovaj nain mogue uinke
smanjene potronje energije osjetiti i na raunima za energiju. Pretpostavlja
se, stoga, da e se nakon provedbe ove mjere,u veem opsegu poeti
provoditi i druge mjere energetske uinkovitosti (npr. zamjena prozora) u
zgradama prikljuenima na CTS.
Takoer, mjera se preklapa sa mjerom 'program obnove viestambenih
zgrada' gdje je takoer, u sklopu integralne obnove, predvieno uvoenje
sustava individualnog mjerenja. Utede kod integralne obnove e se raunati
pod programom, a pod ovom mjerom raunaju se samo utede postignute
uslugama ugradnje individualnim mjerenjem.
Mjera Smanjenje gubitaka u elektroenergetskoj mrei (prikazana je u poglavlju 3.7.3.), a dio koji se odnosi na
smanjenje netehnikih gubitaka kroz uvoenje individualnog mjerenja spada u ovu kategoriju. Ipak, kako se
mjere ne bi dvostruko navodile, ove dvije mjere su objedinjene u jednoj. Vidi poglavlje 3.7.3. mjera: Smanjenje
gubitaka u elektroenergetskoj mrei.
Smanjenje netehnikih gubitaka u elektroenergetskoj mrei oitovat e se u:
daljnjoj ugradnji i uvoenju to veeg broja naprednih brojila u sustav daljinskog nadzora i oitanja
daljnjoj sveobuhvatnoj provedbi kontrole prikljuaka i mjernih mjesta (KPiMM), s naglaskom na
otkrivanje neovlatene potronje elektrine energije
nastavku ureenja neizravnih i poluizravnih mjernih mjesta te periodikom kontrolom ovih mjernih
mjesta
nastavku rekonstrukcije postojeih prikljuaka i mjernih mjesta, koja su smjetena u objektima kupaca.
3.1.4
Programi informiranja i obuka potroaa (EED lanci 12, 17)

H3 Financijski instrumenti za projekte EnU i OIE
U sektoru informiranja mnogo je uinjeno u proteklom trogodinjem periodu u Hrvatskoj. Kako je informiranje
preduvjet za uspjenu provedbu mjera, a sufinanciranje nunost u ostvarivanju odreenih zacrtanih ciljeva
energetske uinkovitosti, ovdje je izloeno koji su rezultati postignuti u tom podruju.
Veinu mjera sufinancira FZOEU, ali uz pojedina ministarstva i FZOEU, tu su i drugi financijski modeli, naknade i
financijske institucije koje su sudjelovale u sufinanciranju mjera iz 2. NAPEnU te se oekuje njihovo daljnje
ukljuivanje u mjere 3. NAPEnU. To su u najveoj mjeri:
HBOR
Komercijalne banke
Javno-privatno partnerstvo
Naknada CO2
Financiranje kroz CO2 i druge emisijske naknade
52
HBOR
Hrvatska banka za obnovu i razvitak kao dravna razvojna banka je od osnutka posebnu panju usmjerila
financiranju odrivih projekata kojima se titi okoli I jaa energetska uinkovitost, kao I projekata obnovljivih
izvora energije.
HBOR je u razdoblju od 2007. do 2013. godine odobrio priblino 1.213, mil HRK kreditnih sredstava, a koja su
namijenjena ulaganjima u projekte zatite okolia, obnovljivih izvora energije i energetske uinkovitosti. Od
navedenog iznosa, HBOR je za projekte energetske uinkovitosti odobrio priblino 98,4 mil HRK kreditnih
sredstava u razdoblju od 2011. do 2013. godine. Navedena kreditna sredstva HBOR-a odobrena su putem
poslovnih banaka koje djeluju u RH, izravno putem HBOR-a i putem Modela podjele rizika u suradnji s
poslovnim bankama.
Takoer, temeljem viegodinje uspjene suradnje s EIB-om, HBOR trenutno raspolae i sa sredstvima Europske
komisije za financiranje projekata energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije, a koja se mogu koristiti
prilikom odobrenja zajmova HBOR-a iz sredstava EIB-a. Vie o ovoj problematici moe se pronai u izvjeu,
prilog A4.4.
Komercijalne banke
Primjer kako su i komercijalne banke prihvatile financiranje mjera EnU u veem opsegu su linije kredita
Zagrebake banke i Privredne banke Zagreb. Ovo su samo primjeri dobre prakse, nikako jedini koji se u RH
provode, mnoge komercijalne banke imaju sline linije I modele ili na njima aktivno rade.
Privredna banka Zagreb d.d.
PBZ je u suradnji s EIB-om razvio Program financiranja projekata energetske uinkovitosti koje provode mala i
srednje poduzea te JLP(R)S. Program klijetima osigurava poticaje - bespovratna novana sredstva Europske
unije te tehniku pomoi u vidu konzultanata koji klijentima besplatno pomau u odreivanju mjera kojima se
ostvaruju energetske i financijske utede. Da bi poticaje i dobili, klijenti svoje projekte moraju provesti u skladu
s prezentiranom te od EU/meunarodne razvojne banke odobrenom projektom idejom.
PBZ ima i program financiranja projekata energetske uinkovitosti te obnovljivih izvora energije zakljuen s
GGF-om koji mogu koristiti sve vrste klijenata. Za graanstvo postoji linija kredita kojom graani mogu
financirati projekte energetske obnove odnosno poboljanja energetske uinkovitosti stambenih nekretnina.
Tom PBZ Energo kreditnom linijom graani mogu financirati kupnju stambene nekretnine vieg energetskog
razreda A, A+ i B, kupnju stambene nekretnine s poboljanjem energetske uinkovitosti, kupnju graevinskog
zemljita za gradnju niskoenergetskih i pasivnih kua ili mogu financirati izgradnju, dogradnju, nadogradnju,
dovrenje niskoenergetskih i pasivnih kua, te poboljati energetsku uinkovitost postojeeg doma.
Iz spomenutih programa do sada je financirano 19 projekata energetske uinkovitost i obnovljivih izvora
energije ukupne vrijednosti od oko 30 milijuna kuna. Openito za ovom vrstom kredita primijeena je vea
potranja ve krajem 2012. godine, koja je dodatno intenzivirana u 2013. godini.
S obzirom na sve vee ukljuivanje JLP(R)S u programe poticanja koritenja obnovljivih izvora energije odnosno
u projekte energetske uinkovitosti u kuanstvima, Banka planira razmotriti i ovisno o pojedinom programu,
ukljuiti se ponudom posebnih kreditnih linija.
Zagrebaka banka d.d.
53
ZABA za graane u ponudi ve due ima kunski zeleni kredit uz fiksnu kamatnu stopu koji osigurava fiksnu
mjesenu obvezu za cijelo vrijeme otplate kredita. Osobito je pogodan za sve koji ele postojeu stambenu
nekretninu uiniti energetski uinkovitom, kako bi ivjeli ugodnije, a pritom ostvarili znatne utede energije.
Zeleni stambeni kredit odobrava se za poboljanje energetske uinkovitosti stambene nekretnine uz kamatnu
stopu od 6 % fiksno i na rok otplate do est godina. Iznosi kredita kreu se od 15.000 do 300.000 kn, a naknada
za obradu kreditnog zahtjeva obraunava se u iznosu od 0,5 % iznosa kredita.
Dodatna je pogodnost mogunost povezivanja ovog kredita s Dizajn tednjom s redovitim mjesenim uplatama,
kojom se nakon pet godina, a i prije, moe prijevremeno otplatiti kredit bez naknade.
Za kredite do 200.000 kuna nije potreban zalog na nekretnini, a uz jednokratnu uplatu u Dizajn tednju u iznosu
od 15 % kredita nije potreban nijedan drugi instrument osiguranja kredita.
Program - Webseff II
U prosincu 2013. zapoeo je program suradnje Zagrebake banke i Europske banke za obnovu i razvitak koji e
tvrtkama i jedinicama lokalne samouprave omoguiti lake investiranje u energetsku uinkovitost i projekte
vezane uz obnovljive izvore energije. Ta kreditna linija Zagrebake banke uz atraktivne uvjete i besplatnu
tehniku pomo korisnicima kredita omoguuje pristup bespovratnim poticajnim sredstvima Europske unije, a
rezultat je EBRD-ova projekta realiziranog u suradnji s Europskom unijom pod nazivom Western Balkans
Sustainable Energy Financing Facility II (WeBSEFF II). Otvorena i javnom i privatnom sektoru ukoliko ele
poboljati uinkovitost koritenja energije i/ili ulagati u postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora
energija. Iznos bespovratnih sredstava za projekte koji koji e zadovoljavati kriterije utede energije i/ili
smanjenja CO2, bit e od 5% do 10% iznosa kredita za poslovne subjekte odnosno od 10% do 15% iznosa kredita
za JLP(R)S. Usto, ova linija nudi i besplatnu tehniku pomo konzultanata koji e ve u poetnoj fazi moi
preliminarno procijeniti utede i ocijeniti hoe li projekti zadovoljiti kriterije potrebne za ostvarivanje prava na
bespovratna sredstva.
Javno-privatno partnerstvo
Prvi ugovori o javno-privatnom partnerstvu u Republici Hrvatskoj sklopljeni su u 2006. i 2007. godini. Rije je o
ugovornom obliku javno-privatnog partnerstva, modelu privatne financijske inicijative (PFI model), uglavnom u
podruju gradnje kola. Osim PFI modela, u projektima javno-privatnog partnerstva najee je koriten
koncesijski model, a uz ugovorni oblik, zastupljen je i institucijski oblik JPP-a.
Projekti javno-privatnog partnerstva dugoroni su projekti suradnje javnog i privatnog sektora koje ima za cilj
dostaviti uslugu koju tradicionalno osigurava javni sektor, a u okviru kojega privatni sektor preuzima rizike
izgradnje i financiranja te raspoloivosti ili potranje. Odluka o odabiru JPP modela u odnosu na tradicionalni
(proraunski) temelji se na izraunu utede koja proizlazi iz odabira JPP modela. U okviru isporuke javne
graevine po JPP modelu u obzir se ne uzimaju samo trokovi graenja ve ukupni ivotni trokovi, koji uz
trokove graenja ukljuuju jo i trokove odravanja i zamjene te financiranja i prihoda od eventualne
komercijalne aktivnosti. Rezultati JPP modela usporeuju se sa tradicionalnim modelom kako bi se utvrdilo je li
JPP model prihvatljiviji, odnosno da li se JPP modelom ostvaruje vrijednost za uloeni novac.
Do sada je Agencija za javno-privatno partnerstvo registrirala 13 provedenih projekata JPP u Hrvatskoj. Projekti
su veinom odraeni na objektima izgradnje kola (9), te jedan autobusni kolodvor, zgrada upanije i sportska
dvorana, a ukupna vrijednost ovih projekata je 614.250.000,00 kn.
54
JPP projekte provodi i Centar za praenje poslovanja energetskog sektora i investicija u ime i za raun dravnih
tijela Republike Hrvatske. Jedan od prvih koraka u fazi pripreme realizacije JPP projekata, od predlagatelja JPP
projekata se trai dostava projektne dokumentacije za predloene projekte. Kako bi se zadovoljile potrebe
nadolazeih zakona i pravilnika EU u pogledu energetske uinkovitosti, evidentira se stanje projektne
dokumentacije predloenih projekata u odnosu na zahtjeve odreene od strane Ministarstva graditeljstva.
Te smjernice su stroe od najveih doputenih vrijednosti propisanih u trenutno vaeem zakonu i tako JPP
projekti rezultiraju poveanom energetskom uinkovitosti. Propisani pootreni zahtjevi ukljuuju maksimalni
doputeni koeficijent prolaska topline (U), maksimalnu doputenu godinju potrebnu toplinsku energiju za
grijanje (Qh, nd) te obveznu zatitu od insolacije.
Za dodatnu poveanu energetsku uinkovitost i ukupnu energetsku smislenost projekta, pri prijavi projekta
nadogradnje, CEI obino predlae da se postojee graevine ukljue u obuhvat radova. Time se zadovoljava
energetska uinkovitost cjelokupne budue graevine ukoliko su iste starije gradnje i ukoliko na tim postojeim
graevinama nisu obavljeni vei investicijski radovi u odravanju i zamjeni istroenih elemenata i materijala.
U narednom periodu oekuje se jaanje trita Energetskih usluga koje e pruati privatne tvrtke te vee
povlaenje sredstava iz strukturnih fondova za projekte energetske uinkovitosti. Iskustva provedbe projekata
energetske uinkovitosti pokazala su potrebu za uspostavljanjem garancijskih mehanizama.
Premda u nekim sluajevima ESCO tvrtke mogu imati kreditnu sposobnost za financiranje projekata pruanja
energetske usluge, bez garancijskog mehanizma ili drugih financijskih instrumenata smanjuje se ukupan
potencijal trita, a manji je broj projekata koje je mogue financirati. Omjer rizika i povrata u projektima
energetske uinkovitosti, premda je financijski tok pozitivan, ne opravdavaju ulaganja u potpunu obnovu
zgrada, to viestruko smanjuje potencijal utede i razine investicija ESCO tvrtki.
Problematino je i zaduivanje kod banaka, to je uvjetovano s dva glavna razloga:
1. Projekt poveanja energetske uinkovitosti u pravilu znai ulaganje poduzetnika na tuoj imovini, to ne
osigurava financijskim institucijama sigurnost u pogledu hipotekarnog zaloga.
2. Prihodi se temelje na tehniki uvjetovanim obvezama, a banke ne posjeduju dovoljno specijalistikih znanja
kako bi provele prihvatljivu analizu rizika
Radi prevladavanja ovih problema, pored gore navedenih kreditnih linija, planiran je razvoj nova tri
mehanizama za koritenje financijskih instrumenata:
1. Garancijski programi kojima e se pokriti specifini rizici vezani za provedbu programa energetske
uinkovitosti. Cilj garancijskih instrumenata je preuzimanje dijela rizika prema financijskim institucijama koje
financiraju ESCO tvrtke, uz plaanje naknade iji iznos nije toliki da bi ugrozio financiranje projekta
2. Equity instrumenti koji e osigurati suinvestiranje pomou financijskog instrumenta, pri emu javni
suinvestitor ima ogranienja u ostvarivanju dobiti, odnosno viak dobiti prenosi na privatnog partnera.
Koritenjem ovog instrumenta poveat e se atraktivnost ulaganja u projekte sa niom stopom
rentabilnosti/periodom povrata
3. Mezzanine financiranje kombiniranjem prethodno navedenih instrumenata namjerava se zajedno sa
privatnim investitorima formirati programe i institucije koje e preuzeti rizike kroz specijalizirano mezzanine
(subordiniranim kreditiranjem) financiranje za projekte energetske uinkovitosti.
Kao nain financiranja namee se mogunost uspostavljanje proizvoda forfeitinga, ako se postignu prihvatljive
stope diskonta, posebno s obzirom na nepostojanje del credere odgovornosti ESCO tvrtke. Iz navedenog
razloga forfaiting se ne planira koristiti za cjelovito projektno financiranje, nego samo kao potporni proizvod za
planirane mehanizme financijskih instrumenata.
55
H.4 - Financiranje kroz CO2 i druge emisijske naknade

Posebna mjera financijske prirode su sredstva prikupljena kroz CO2 i druge emisije, koji su prije bili navedeni
pod mjerom I.5. Puni naziv mjere je: Financiranje programa energetske uinkovitosti sredstvima dobivenim
od prodaje emisijskih jedinica staklenikih plinova putem drabe, naknade za emisije CO2 za oneiivae, te
naknade za postrojenja iskljuena iz trgovanja emisijskim jedinicama, a u nastavku slijedi opis mjere:
Postrojenja iz Hrvatske su prikljuena EU sustavu trgovanja emisijskim jedinicama od 1.1.2013. godine.
Sudionici ETS sustava iz Hrvatske mogu kupovati emisijske jedinice na drabi, a pristup drabama je otvoren za
sve sudionike trita neovisno o matinoj dravi. Financijska sredstva dobivena od prodaje emisijskih jedinica
putem drabi, koja potiu od kvota odreenih za postrojenja iz Hrvatske, uplauju se na poseban raun Fonda
za zatitu okolia i energetsku uinkovitost. Sukladno Zakonu o zatiti zraka (NN 130/11, 47/14), 95 %
raspoloivih sredstava (u 2014. i 2015. godini je 85 %) koristit e se za sljedee namjene:
smanjenje emisija staklenikih plinova,

prilagodba klimatskim promjenama,
financiranje mjera ublaavanja klimatskih promjena i prilagodbe u treim dravama,
financiranje obnovljivih izvora energije u cilju izvrenja obveze koritenja 20% obnovljivih izvora energije
do 2020. godine,
unapreenje umskih resursa i izvjeivanja iz sektora umarstva,
smanjenje emisija iz prometa,
financiranje istraivanja namijenjenih ublaavanju klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim
promjenama, ukljuujuu podruje aeronautike i zranog prijevoza,
ekoloki sigurno hvatanje i geoloko skladitenje ugljikovog dioksida, osobito iz elektrana na fosilna goriva
i odreenih industrijskih sektora i podsektora, ukljuujui i one u treim zemljama,
poticanje prijelaza na promet s niskim emisijama i na javne oblike prometa,
financiranje istraivanja i razvoja u podruju energetske uinkovitosti i istih tehnologija,
financiranje istraivanja i razvoja u podruju izvjeivanja o emisijama staklenikih plinova,
mjere namijenjene za poveanje energetske uinkovitosti i izolacije, odnosno osiguravanje financijske
potpore za rjeavanje socijalnih aspekata u kuanstvima s niim i srednjim primanjima.
Za provedbu ove mjere sredstva se osiguravaju na dva naina:

1.
Temeljem Uredbe o jedininim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobliim kriterijima i

mjerilima za utvrivanje naknade na emisiju u okoli ugljikovog dioksida (NN 73/07) postrojenja koja
isputaju vie od 30 t/god emisija CO2 plaaju godinju naknadu u Fond za zatitu okolia i energetsku
uinkovitost. Uredba propisuje da se obveznicima plaanja naknade za emisije CO2 mogu smanjiti za
korektivni faktor koji ovisi o postojanju i provedbi Programa smanjenja emisije CO2.
2.
Temeljem Zakona o zatiti zraka, od 1. sijenja 2013. godine Republika Hrvatska ostvaruje odreena
financijska sredstva dobivena od prodaje emisijskih jedinica staklenikih plinova putem drabi. Naime,
od 1. sijenja 2013. godine plaanja naknade na CO2 sukladno Uredbi osloboena su 73 postrojenja
ukljuena u sustav trgovanja emisijskim jedinicama staklenikih plinova, a to se odnosi na
termoenergetske objekte vee od 20 MW, rafinerije, koksare, metalnu, cementnu, papirnu,
keramiarsku, staklarsku industriju, proizvodnju amonijaka, duine kiseline itd. Postrojenja za
proizvodnju elektrine energije na fosilna goriva obuhvaena sustavom trgovanja emisijskim
jedinicama staklenikih plinova duna su od 1. sijenja 2013. godine kupiti sve emisijske jedinice (jedna
emisijska jedinica predstavljaju dozvolu za emisiju jedne tone CO2eq) putem drabe. Poetkom 2014.
godine, na tritu Europske unije, cijena emisijske jedinice se kretala oko 5 . Postrojenja, kojima
56
emisije ne prelaze 25 000 t CO2 eq godinje i imaju nazivnu ulaznu toplinsku snagu ispod 35 MW se
mogu iskljuiti iz sustava trgovanja, ali e u tom sluaju jednokratno plaati posebnu godinju
naknadu. Ova naknada se izraunava kao razlika verificirane emisije iz postrojenja u prethodnoj godini
i emisije koja odgovara koliini emisijskih jedinca koje bi se operateru tog postrojenja dodijelile
besplatno, pomnoena s prosjenom cijenom emisijske jedinice na drabama u prethodnoj godini. Od
gore navedenih 73 postrojenja, 13 ih je zatrailo iskljuenje iz sustava trgovanja. 95% odnosno 2014. i
2015. godine 85% financijskih sredstava koje e drava dobivati od drabi e se uplaivati na poseban
raun Fonda za zatitu okolia i energetske uinkovitosti. Sukladno Planu koritenja financijskih
sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem drabi za razdoblje od 2014. do 2016. godine
kojeg treba usvojiti Vlada Republike Hrvatske u III. kvartalu 2014. godine, sredstva e se upotrijebiti za
poticanje koritenja obnovljivih izvora energije, energetske uinkovitosti i drugih mjera smanjenja
emisija staklenikih plinova te prilagodbe klimatskim promjenama.
Raspodjela financijskih sredstava utvrdit e se na temelju Plana, a njime e se odrediti, izraunati i alocirati
financijska sredstva prikupljena prodajom emisijskih jedinica putem drabi po podrujima, za razdoblje od
2014. do 2016. godine. Razradit e se plan alokacije sredstava po podrujima i mjerama. Za svaku mjeru e se
procijeniti potreban iznos za njenu provedbu, dionici/izvritelji mjere te dinamika provedbe mjere. Tijekom
izrade ovog Plana vodit e se rauna i potrebi usklaivanja s 3. Nacionalnim akcijskim planom za energetsku
uinkovitost.
Uz nadzor i praenje MZOIP, FZOEU izvrava ovu mjeru te dio sredstava prikupljenih na osnovi naknade za CO2 i
drabi usmjerava u sufinanciranje projekata energetske uinkovitosti u industriji. FZOEU treba nastaviti
ocjenjivanje ulaganja i programa smanjenja emisija obveznicima plaanje naknade za CO2. FZOEU sukladno
navedenoj Uredbi i Zakonu provodi nadzor provedbe programa smanjenja emisije CO2 i izrauje izvjee o
koritenju sredstava dobivenih putem drabi.
Ova mjera je kombinacija dobrovoljnog pristupa koji se temelji na smanjenju plaanja naknade CO2 i koritenja
sredstava prikupljenih od te naknade u svrhu sufinanciranja projekata u industriji te koritenja sredstava
ostvarenih putem drabi za financiranje mjera poveanja energetske uinkovitosti u zgradarstvu. S obzirom na
dosadanja iskustva i velike potencijale za utede, kao cilj se postavlja ostvariti do 2016. godine ukupno 1 PJ
uteda energije. S obzirom na karakter mjera u industriji i njihov relativno dug ivotni vijek pretpostavlja se da
e sve utede biti ive u 2016. i 2020. Posebna pozornost posvetit e se zgradarstvu, na koji prema
procjenama otpada ak 43% neposredne potronje energije. U odabiru mjera energetske uinkovitosti vodit e
se rauna o maksimalizaciji smanjenja emisija CO2, odnosno prioritet e se dati mjerama s najmanjim
marginalnim trokovima po toni izbjegnute emisije CO2.
Takoer e se izraditi Studija izvodljivosti za uvoenje sustava dobrovoljnih sporazuma s industrijom. Studiju e
izraditi EIHP za FZOEU, a biti e gotova do kraja 2014. Godine.
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis

H.5
Poetak: 2014.
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja: aurirana mjera
Jasni i razumljivi rauni za energiju (elektrinu energiju, toplinsku energiju i
prirodni plin). Time e se poveati svijest potroaa o nainu na koji oni sami
troe energiju. Rauni bi trebali sadravati grafike usporedbe potronje u
razdoblju rauna za ovu godinu i za odgovarajue razdoblje prethodne
godine. Rauni bi trebali biti temeljeni na stvarnoj potronji. Rauni takoer
57
trebaju sadravati informacije gdje je mogue dobiti savjete o uinkovitoj

potronji energije, a poeljna je i besplatna telefonska linija.
Ciljna
neposredna
potronja
Potronja elektrine energije, toplinske energije, prirodnog plina i vode u

kuanstvima, industriji, uslunom i javnom sektoru
Ciljna skupina
Distributeri i opskrbljivai elektrinom energijom, toplinskom energijom i

prirodnim plinom; upravitelji zgrada
Regionalna
primjena
Nacionalno
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
Informacije
o provedbi
Utede
energije
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za
praenje
Metoda
praenja /
mjerenja
uteda energije
Oekivane
utede energije
u 2016.
Oekivani
utjecaj na
utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja,
efekt mnoenja,
sinergija
Naziv mjere
Indeks mjere
Opis
Kategorija
Vremenski okvir
Budue aktivnosti:
U novom zakonu kojim e se definirati politika energetske uinkovitosti bit
e odreena obveza operatora/opskrbljivaa koji e biti obvezni najmanje
jednom godinje ispostaviti kupcima raun na kojem e biti vidljivo:
Potronja u odnosu na isto razdoblje prethodne godine grafiki i tablini
prikaz
Prijedlog mjera koje kupac moe poduzeti u svrhu smanjenja potronje
energije
Info toke ukljuujui Sredinju info stranicu gdje kupci mogu pronai vie
informacija vidjeti mjeru: Info kampanje
MINGO treba izraditi naputak na temelju budueg Zakona o energetskoj
uinkovitosti i uputiti ga svim operaterima/opskrbljivaima.
/
Distributeri, opskrbljivai
MINGO i HERA
Uinak ove mjere moe se obuhvatiti TD pokazateljima prema preporukama
Europske komisije (pokazatelji P1 i P3).
Nije mogue procijeniti uinke ove mjere.

Ova mjera ima uinke prvenstveno u sektoru kuanstava te e se uinci u
smislu energetskih uteda prikazivati u tom sektoru. Rauni trebaju sadravati
informacije gdje je mogue dobiti savjete o uinkovitoj potronji energije to
je i veza na sljedeu mjeru: Info kampanje, odnosno vezu na Sredinju EE info
stranicu.
Info kampanje
H.6
Poetak: 2014.
58
Cilj / kratak opis
Informacije o
provedbi
Kraj:2016.
Nastavlja se sufinanciranje i provedba nekih aktivnosti koje su poele 2007., a
mjera se nadopunjuje s Nacionalnim sredinjim mjestom za informiranje o
EnU prema EED i EPBD (osobito zahtjevi lanka 20. EPBD).
Info kampanjama nastoji se podii svijest ciljanih skupina o koristima i
mogunostima poboljanja energetske uinkovitosti. Ukoliko se provode
cjelovite, kapitalno zahtjevne mjere najuinkovitijom i najisplativijom se
pokazala cjelovita obnova. No, ukoliko se radi o tzv. malim mjerama,
najuinkovitije su kampanje u ogranienom razdoblju i usmjerene na
specifine aktivnosti, primjerice na toplinsku izolaciju zgrada, na uinkovitiju
rasvjetu i slino. Ciljanim info kampanjama potrebno je obuhvatiti sve
sudionike koji uestvuju u postizanju cilja poveanja energetske uinkovitosti.
Pored ciljanih aktivnosti potrebno i je i jedinstveno mjesto na kojem e biti
objedinjene informacije za sve dionike, od graana do industrije.
Razvit e se Internet stranica koja e biti nadogradnja UNDP EE kampanje i
koja e biti poveznica na FZOEU, MINGO i MGIPU internetske stranice te na
ISGE, ali e sadravati iri raspon informacija. Potrebno je da ovo bude
sredinja Internet stranica o svim aktivnostima, projektima, mjerama i
programima, jednom rijeju sve to se dogaa po pitanju energetske
uinkovitosti u Republici Hrvatskoj.
Na Internet stranici izmeu ostalog, poticati e se mala i srednja poduzea da
provode energetske preglede i uvode sustavno gospodarenje energijom.
Ovo je zahtjev prema EED i EPBD te e ukljuivati sve obveze prema ovim
direktivama.
Ciljna
neposredna
potronja
Svi sektori i sva potronja, od graana dojavnih tijela i industrije
Ciljna skupina
Ova mjera je dopuna veine ostalih mjera ovog akcijskog plana i kao takva
ima uinka na sve krajnje korisnike tih mjera.
Regionalna
primjena
Nacionalno
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
Financijska
sredstva i izvori
Budue aktivnosti:
Opa nacionalna medijska kampanja prestala se provoditi. Umjesto toga,
provodit e se ciljane aktivnosti usmjerene na pojedine skupine korisnika i/ili
pojedine oblike neposredne potronje energije. Takve aktivnosti moraju biti
popraene financijskim potporama. Svaki program sufinanciranja kojega
uvodi FZOEU prema mjerama definiranim u 3. NAPEnU mora biti praen
snanim promotivnim aktivnostima. FZOEU treba financirati ove aktivnosti i
koordinirati s CEI. CEI je odgovoran za odravanje ove Internet stranice.
Ciljane aktivnosti usmjerene na pojedine skupine korisnika i/ili pojedine
oblike neposredne potronje energije provodit e se Programom energetske
obnove javnih zgrada, Programom energetske obnove obiteljskih kua,
Programom energetske obnove viestambenih zgrada i Programom
energetske obnove komercijalnih zgrada od 2014 do 2020. godine. Takvi
programi moraju biti popraeni financijskim potporama. Svaki program
sufinanciranja kojega uvodi FZOEU prema mjerama definiranim u 3. NAPEnU
mora biti podran snanim promotivnim aktivnostima.
FZOEU: osigurati potrebna sredstva za promociju mjera odreenih u
59
financiranja
Izvrno tijelo
Utede
energije
Tijela za
praenje
Metoda
praenja /
mjerenja
uteda energije
Oekivane
utede energije
u 2016.
Oekivani
utjecaj na
utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja,
efekt mnoenja,
sinergija
3.1.5
3. NAPEnU, a posebno onih u kojima FZOEU sudjeluje

sufinanciranjem
MINGO i FZOEU: 30.000 kn za izradu web stranice
CEI: 15.000 kn za nabavu servera i odravanje Internet stranice
CEI izrada Internet stranice i koordinacija provedbe aktivnosti
FZOEU- osiguravanje sufinanciranja za izradu web stranice te za promociju
mjera definiranih u 3. NAPEnU.
Ova mjera moe se pratiti metodom na temelju istraivanja, ali na temelju
prakse odlueno je da se ne kvantificiraju utede energije. Ova mjera
preduvjet je za informiranje svih dionika i ostvarivanje drugih mjera
Nije mogue utvrditi
Nije mogue utvrditi

Praksa pokazuje da je uinke ove mjere nemogue izolirati i da ju je najbolje
pratiti koritenjem TD pokazatelja. Zbog toga se vie ne daju procjene uinaka
ove mjere.
Ova se mjera preklapa i nadovezuje sa svim mjerama koje
financira/sufinancira FZOEU ili provodi/koordinira CEI. FZOEU treba financijski
pratiti izvrenje promocije, edukcija i informiranja ire javnosti o svim
mjerama koje financira/sufinancira FZOEU ili provodi/koordinira CEI. Mjera je
preduvjet za informiranje svih sektora i poticanje lakeg provoenja ostalih
mjera.
Dostupnost kvalifikacijskih, akreditacijskih i certifikacijskih programa (EED lanak 16)

Energetski pregled graevine i energetsko certificiranje zgrade provodi pravna i fizika osoba koja ima
ovlatenje Ministarstva graditeljstva i prostornog ureenja prema Pravilniku o uvjetima i mjerilima za osobe
koje provode energetske preglede graevina i energetsko certificiranje zgrada (NN 81/12, 64/13).
Pravilnicima koji proizlaze iz Zakona o gradnji (NN 135/13.) i ZUKE (NN 152/08, 55/12, 101/13, 14/14) propisani
su:
Nain i uvjeti provedbe energetskog pregleda zgrade i redovitih pregleda sustava grijanja i sustava
hlaenja ili klimatizacije u zgradi
sadraj izvjea o tim pregledima, nain energetskog certificiranja
sadraj i izgled energetskog certifikata
zgrade s malim energetskim potrebama
nain i uvjeti provedbe neovisne kontrole energetskog certifikata i izvjea o redovitom pregledu
sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi
sadraj i nain provedbe programa strunog osposobljavanja prema Modulu 1 i Modulu 2
provjere znanja strune osposobljenosti i obveznog usavravanja ovlatenih osoba
sadraj registra te druga pitanja vezana uz provedbu energetskih pregleda, energetskog certificiranja
zgrada
60
neovisne kontrole izvjea o energetskom pregledu i energetskog certifikata
Ispravnost energetskog certifikata postie se neovisnom kontrolom koja je propisana lankom 39. Zakona o
gradnji kojom svaki energetski certifikat podlijee neovisnoj kontroli. U Hrvatskoj postoje pravne osobe koje
mogu vriti takvu kontrolu i ona se provodi po nalogu MGIPU. Ako neovisna kontrola neki energetski certifikat
ocijeni negativno MGIPU taj certifikat proglaava nevaeim, a ovlatenoj osobi iji se certifikati proglaavaju
nevaeim oduzima se ovlatenje.
Kako bi se osiguralo provoenje obvezne certifikacije zgrada, Zakonom o gradnji propisane su kaznene odredbe
za pravne odnosno fizike osobe koje kao vlasnici zgrade ili njezinog posebnog dijela ne pribave energetski
certifikat.
Registar fizikih i pravnih osoba ovlatenih za energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada, kao i druge
informacije za graane, objavljene su na web stranici MGIPU koja se redovito aurira novim odgovorima na
upite graana.
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Cilj / kratak opis

Opis
Informacije
o provedbi

H.7
Obrazovne mjere
Poetak: 2014.
Kraj:2016.
Nadopunjena i aurirana mjera.
Vanost formalnog i neformalnog obrazovanja o energiji, energetskoj
uinkovitosti , obnovljivim izvorima i odrivom razvoju je istaknuta je u nizu
Stratekih dokumenata RH. Ovom mjerom definiraju se aktivnosti
ostvarivanja tih ciljeva te koraci u provedbi.
Aktivnosti:
Uvoenje dodatne obuke u osnovnokolsko i srednjokolsko
obrazovanje,
Otvaranje mogunosti dodatne obuke /prekvalifikacije postojeih
radnika
Nadogradnje postojeeg znanja i vjetina radnika u graditeljstvu i
graevinskom sektoru
Ciljna
neposredna
potronja
Svi segmenti potronje energije
Ciljna skupina
Radnici u graditeljstvu i graevinskom sektoru, uenici, studenti, postojei

radnici koji trae prekvalifikaciju i dodatnu edukaciju
Regionalna
primjena
Nacionalno
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
Provedene aktivnosti:
U Republici Hrvatskoj ve postoji uspostavljen sustav za energetsko
certificiranje zgrada, a certifikate izdaju ovlatene pravne ili fizike osobe
koje je ovlastilo MGIPU. Postoje dva edukacijska modula zajedno s
testiranjem znanja koja ceritifikatori moraju poloiti ovisno o sloenosti
objekta za koje se osposobljavaju.
Radi uspostave sustavne i kontinuirane izobrazbe graevinskih radnika,
obrtnika i poduzetnika za energetski efikasnu gradnju, na Graevinskom
fakultetu u Zagrebu je, na poticaj Ministarstva graditeljstva i prostornog
ureenja, pokrenut projekt CROskills.
Energetski savjetnici na gotovo svim veim zgradama javnog sektora
61
(sredinja dravna uprava, JLP(R)S) su se educirali kroz edukacijske programe

koje je provodio MINGO i UNDP kroz EE Projekt.
Vie o aktivnostima provedenim u proteklom razdoblju moe se pronai u
izvjeu, A4.2. Mjera H.5.
Budue aktivnosti:
Na temelju iskustva iz projekta CROSKILLS odrediti i kvantificirati potrebe i
mogunosti graevinskog sektora u Hrvatskoj kako bi se doprinijelo
postizanju ambicioznih nacionalnih ciljeva energetske uinkovitosti te
pomoglo transformaciji graevinskog sektora novim tehnologijama i
zahtjevima.
APN e za korisnike iz javnog sektora nastaviti s obrazovanjem energetskih
savjetnika na svim veim zgradama (sredinja dravna uprava, JLP(R)S)
sukladno Sporazumu o preuzimanju aktivnosti EE projekta
Razviti nacionalne smjernice za uspostavu sustava kontinuiranog
obrazovanja u sferi energetske uinkovitosti za (sadanje i budue)
radnike u graditeljstvu i sustava trinog vrednovanja kvalificirane radne
snage. Implementacija tih sustava treba dovesti do poveane primjene
energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije u svakodnevnoj
graditeljskoj praksi, a putem poveanja praktinih znanja radnika koji
rade na licu mjesta i koji su specijalizirani za sve faze gradnje graevine i
postupaka njezinog odravanja.
Odrediti plan i program izobrazbe i uspostaviti sustavnu i kontinuiranu
izobrazbu za graevinske radnike. Kroz projekt bi se trebao i poveati
broj struno osposobljenih radnika, odnosno osposobiti obrtnike i
poduzetnike koji posjeduju dovoljno znanje ili su specijalizirani za gradnju
nisko-energetskih, pasivnih i gotovo nultih energetskih zgrada kako bi
time jamili kvalitetnu izvedbu zgrada.
MINGO i MZOS trebaju izraditi Program ukljuivanja energetskih pitanja u
nastavne programe na svim razinama.
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Utede
energije
Tijela za
praenje
Metoda
praenja /
mjerenja
uteda energije
Oekivane
utede energije
u 2016.
Oekivani
utjecaj na
utede energije
za 2020.
Pretpostavke

MGIPU kroz projekt CROskills
APN obrazovanje energetskih savjetnika za korisnike iz javnog
sektora 100.000 HRK godinje
MZOS implementacija u postojee sustave znanosti i obrazovanja
MGIPU u suradnji s:
MZOS
Graevinski fakultet u Zagrebu
CEI
Ova mjera moe se pratiti metodom na temelju istraivanja, ali na temelju
prakse odlueno je da se ne kvantificiraju utede energije. Ova mjera
preduvjet je za informiranje svih dionika i ostvarivanje drugih mjera
Nije mogue utvrditi
Nije mogue utvrditi

/
62
Preklapanja,
efekt mnoenja,
sinergija
3.1.6
Ova se mjera nadopunjava s mjerom: Promocija energetskih usluga, kroz koju

e se takoer educirati ira javnost o energetskih uslugama, pruateljima
energetskih usluga i ostalo. Takoer se preklapa s prethodnom mjerom Info
kampanje koja e objediniti sve informacije o podizanju svijesti o en.
uinkovitosti na jednom mjestu.
Energetske usluge (EED lanak 18)

Razvoj trita energetskih usluga provoeno je donoenjem izmjena i dopuna Zakona o uinkovitom koritenju
energije u neposrednoj potronji (Narodne novine broj 152/08., 55/12., 101/13., 14/14. u daljnjem tekstu
ZUKE), i to donoenjem Uredbe o nainu ugovaranja i provedbi ugovora o energetskom uinku u javnom
sektoru (NN 69/12) te provedbom Programa energetske obnove zgrada javnog sektora. Izmjenama i dopunama
ZUKE utvrena je jasna odredba ugovora o energetskom uinku, te osnovnih pojmova potrebnih za provedbu
takvog ugovora naruitelj energetske usluge, pruatelj energetske usluge, energetske usluge, referentne
potronje. Izmjenama i dopunama zakona utvreno je ovlaivanje CEI za ugovaranje ugovora o energetskom
uinku u ime i za raun drave . Nakon provedbe pilot projekta, izmjenom zakona ovlatenje je dano APN-u koji
je nastavio provedbu programa prema istim uvjetima. Uredbom o ugovaranju i provedbi energetske usluge u
javnom sektoru detaljnije su ureeni dijelovi ugovora o energetskom uinku, kao i nain tretiranja trokova
plaanja po ugovoru o energetskom uinku u proraunskom raunovodstvu. Uredba je utvrdila da se
energetska usluga tretira kao operativni troak, za to su ostvarene pretpostavke u skladu sa ESA 95, Poglavlje
IV.4., odnosno razvrstavanje po odnosu rizika i koristi, pri emu jasno pretee ocjena da veinu rizika i koristi
snosi privatni ulaga, to znai da se se ugovor o energetskom uinku u smislu tretmana u nacionalnom
raunovodstvu tretira kao odnos slian operativnom leasingu, odnosno financiranje obnove ne smatra se za
dug drave nego ESCO tvrtke.
PROGRAM ENERGETSKE OBNOVE ZGRADA JAVNOG SEKTORA

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odranoj 31. listopada 2013. godine usvojila Program energetske
obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2014.2015. godine kojim je predvieno da se u 2014. i 2015. godini
obnovi oko 200 zgrada javne namjene, ime bi se potaknule investicije procijenjene vrijednosti od oko 400
milijuna kuna. Jedan od ciljeva je ispunjenje zahtjeva sukladno Direktivi 2012/27/EU Europskog parlamenta i
Vijea od 25. listopada 2012. godine o energetskoj uinkovitosti prema kojoj se od drava lanica trai da od 1.
sijenja 2014. godine svake godine obnove 3% ukupne povrine poda grijanih i/ili hlaenih zgrada u vlasnitvu i
uporabi sredinje vlasti.
Istim Programom Fond se zaduuje za sufinanciranje Programa u dijelu koji se odnosi na provedbu energetske
obnove temeljem ugovora o energetskom uinku u iznosu 40% opravdanih trokova, za to za 2014. i 2015.
godinu treba osigurati 160.000.000 kn, te u dijelu koji se odnosi na izradu energetskih pregleda, energetskih
certifikata i prema potrebi projektnih zadataka u iznosu 100% opravdanih trokova za to za 2014. i 2015.
godinu treba osigurati 5.500.000 kn. Temeljem ove Odluke, Fond je sklopio s Agencijom za pravni promet i
posredovanje nekretninama (APN) ugovore o sufinanciranju dijelova provedbe Programa. APN je odgovoran za
provedbu cjelokupnog Programa, a Fond e sredstva namjenski isplaivati APN-u, koji je duan doznaivati ih
pruateljima energetske usluge i ugovorenim izraivaima energetskih pregleda, energetskih certifikata i
projektnih zadataka.
63
Cilj Programa je iskoristiti potencijal ulaganja u zgrade javnog sektora u sluajevima kada je troak investicije
manji od koristi koje se ostvaruju utedom na energentima u buduem razdoblju. U sklopu programa
ugovorena je obnova zgrada u vlasnitvu javnog sektora uz smanjivanje ukupnih trokova energenata, povean
udio obnovljivih izvora energije, uspostavljen informacijski sustav za gospodarenje energijom i stvoreni su
uvjeti za razvoj trita energetskih usluga.
Programom se potie cjelovita energetska obnova radi postizanja maksimalnih uinaka utede pri emu se
provode zahvati na ovojnici zgrade i optimizira sustav opskrbe i proizvodnje energije u zgradi u sluajevima
kada je to tehniki izvedivo, a ostvareni rezultati pokazuju prosjeno trajno smanjenje trokova energije vie od
60%, a bez dodatnih trokova drave, produen je vijek trajanja te je podignut standard koritenja zgrada.
Program je u poetnoj fazi provodio Centar za praenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI), a od
03. Kolovoza 2013. godine provodi ga Agencija za posredovanje i promet nekretnina (APN). Za potrebe
programa izraen je model dokumentacije za nadmetanje u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi (NN 110/07 i
125/08 - model ugovora o energetskom uinku i shema jamstava).
Dokumentacija za nadmetanje
Radi provedbe programa, CEI je izradio dokumentaciju za nadmetanje za energetsku uslugu. Izrada
dokumentacije bila je posebno oteana jer ne postoje primjeri ugovaranja energetske usluge u skladu sa
vaeim propisima, jer je dokumentacija raena u okviru Zakona o javnoj nabavi, i to za otvoreni postupak
javne nabave. Takvom praksom postignuto je znaajno smanjenje troka ugovaranja (1000 3000 po
ugovoru), vea brzina ugovaranja (cca 180 dana), te potpuna transparentnost u provoenju postupka
ugovaranja. Na predloku dokumentacije provedeni su postupci javne nabave, a na zadnju verziju nije bilo
prigovora od strane ponuditelja, a uspjenost potvruje i injenica da je taj predloak koriten i od strane
drugih naruitelja koji su provodili sline postupke, a koji nisu bili obuhvaeni programom energetske obnove
zgrada javnog sektora.
Ugovor o energetskom uinku

U provedbi programa koristi se model ugovora o energetskom uinku koji odgovara okvirima programa i Uredbi
o ugovaranju i provedbi energetske usluge.
Ugovor o energetskom uinku temelji se na slijedeim pretpostavkama:
Ulaganja u energetsku obnovu rade privatna trgovaka drutva koja preuzimaju poslovni rizik
Ugovor se temelji na provedenom postupku javne nabave
Javne institucije plaaju naknadu za ostvarene utede energije
Uteda energije koja se postie vea je od plaanja temeljem ugovora o energetskom uinku
Isplate se temelje na postignutim utedama
Utede se dokazuju projektom kojeg verificiraju revidenti fizike i struna komisija
Ugovor moe trajati do 14 godina, a u tom periodu tvrtka koja prua energetsku uslugu odgovorna je
za odravanje stanja zgrade u skladu s projektom
Ugovor se temelji na pretpostavci cijena energenata koje su vaee na dan poetka postupka nabave
Minimalan obuhvat obnove utvruje se prije poetka postupka
64
Nakon provedene obnove, ugovorne strane i centar imaju obveze vezano uz praenje potronje i
utvrivanje energetske uinkovitosti zgrade
Shema jamstava
Cilj osnivanja Konzorcija za jamstva je poboljanje trinih uvjeta za provedbu ulaganja privatnog sektora u
okviru Programa energetske obnove zgrada javnog sektora 2014.2015. (u daljnjem tekstu: Program) na taj
nain da putem jamstvenog konzorcija sudionici programatvrtke koje nude energetsku uslugu mogu ostvariti
jamstva za namjenske kredite za opravdane trokove vezane uz pruanje energetske usluge. Mogunost tvrtki
ponuditelja (ESCO tvrtki) da daju to povoljniju ponudu ograniena je, meu ostalim, i nesigurnou dobivanja
kredita. S obzirom na dug rok povrata investicije (do 14 godina), troak kamata na sredstva kojima se
financiraju ESCO tvrtke ima velik utjecaj na potencijalnu ponudu, zbog ega je u razvoj Programa od poetka
ukljuen HBOR kao razvojna banka. Prema trenutnim uobiajenim kamatama u komercijalnim uvjetima, vrlo
mali broj projekata mogao bi biti isplativ.
S obzirom na specifinost modela, kao i stanje u gospodarstvu, kreditiranje se ne moe temeljiti na prethodnom
poslovanju ponuditelja, nego na projektnom financiranju novonastalih tvrtki koje se specijalizirano bave
ovakvim poslom. Kako bi olakali kreditiranje ESCO tvrtki, potrebno je eliminirati rizike koji se pojavljuju na
strani kreditora, posebno stoga to ESCO tvrtka ne stjee imovinu koja bi mogla biti zalog, a kako je naruitelj
javni sektor, izdavanje sredstava osiguranja naruitelja predstavljalo bi novo zaduivanje drave.
Kako bi se otklonile navedene trine prepreke, izraena je shema jamstava, kojom e se za primjerenu
naknadu osigurati ESCO tvrtkama jamstva za kredite kojima financiraju opravdane trokove vezane uz pruanje
energetske usluge - obnove zgrada javnog sektora. Shemu jamstava u Programu provodi HAMAG BICRO.
U smislu razvoja trita, program je rezultirao pojavom priblino 15 tvrtki i/ili konzorcija tvrtki koje se bave
pruanjem energetske usluge, a daljnjom provedbom oekuje se i porast broja tvrtki, njihovih prometa i
stjecanje referenci.
O provedbi programa javnost se redovno informira putem prezentacija, edukacijskih radionica i na web
stranicama APN www.apn.hr.
U svrhu razvoja trita energetskih usluga razvijena je posebna mjera:
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljna
neposredna
potronja

H.8
Poetak: 2014.
Kraj: 2016.
Nova mjera, obveza prema Direktivi o energetskoj uinkovitosti (2012/27/EU)
lanak 18.
Ovom mjerom nastoji se poveati svijest korisnika zgrada, transformirati
trite prema sve uinkovitijim zgradama. Info kampanjom podii svijest
ciljanih skupina o koristima i mogunostima provedbe mjera energetske
uinkovitosti kroz energetske usluge. Informirati i educirati iru javnost o
ESCO tvrtkama, modelima i principu pruanja energetskih usluga. Uspostava
propisa kvalifikacija pruatelja energetskih usluga. Izrada i voenje evidencije
o pruateljima energetskih usluga.
Svi oblici i sustavi potronje energije u zgradarstvu i industriji
65
Ciljna skupina
Vlasnici stambenih jedinica (graani); JLP(R)S, javni sektor, graanstvo,

tvrtke-pruatelji energetskih usluga, naruitelji energetskih usluga, banke i
druge institucije koje bi trebale pratiti tvrtke u financiranju energetskih usluga
Regionalna
primjena
Nacionalno
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
Informacije
o provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za
praenje
Budue aktivnosti:
MINGO e pripremiti pravilnik kojim e razviti propis o
kvalifikacijama/ uvjetima koje trebaju zadovoljavati pruatelji
energetskih usluga.
APN e nastaviti s razvojem uspostavljenog registra fizikih i pravnih
osoba zaduenih za gospodarenje energijom u javnom sektoru
pomou ISGE.
CEI e izraditi i voditi evidenciju pravnih osoba pruatelja energetskih
usluga. Obuiti pruatelje energetskih usluga o jedinstvenom nainu
izvjetavanja o ostvarenim utedama kroz Sustav za mjerenje i
verifikaciju uteda energije -SMIV
CEI e izraditi centralno mjesto (Info toku za kontakt) na kojem
krajnji korisnici mogu dobiti informacije o energetskim uslugama i
pruateljima istih. Ostvariti izmeu ostalog i kroz izradu web portala
o energetskim uslugama
Izrada web portala o energetskim uslugama omoguit e graanima pristup
informacijama o:
- principima i modelima energetskih usluga
- primjerima dobre prakse
- pruateljima energetskih usluga i njihovim kvalifikacijama
- primjerima ugovora energetskih usluga (ugovor o energetskim
uinku, ugovor o isporuci energije ...)
- openita promocija postizanja uteda koritenjem modela
energetskih usluga
Potrebno je uspostaviti aktivnosti dodatne edukacije-usavravanja za ciljane
skupine (namijenjene projektantima, planerima i ostalim subjektima koji
sudjeluju u postizanju cilja poveanja energetske uinkovitosti). Potrebno je
osigurati edukaciju projektanata za primjenu visokouinkovitih alternativnih
sustava za opskrbu energijom. Ovo je potrebno koordinirati s mjerom:
Obrazovanje u podruju EnU
Planirana sredstva 2014.:
FZOEU: 360.000,00 HRK,
MINGO: 50.000,00 HRK,
CEI: 100.000,00 HRK,
APN: 30.000,00 HRK adaptivno odravanje ISGE-a
FZOEU: 120.000,00 HRK,
CEI: 110.000 HRK,
FZOEU: 120.000,00 HRK,
CEI: 90.000 HRK
CEI priprema i razrada propisa, uspostava sustava evidencije, izrada
prijedloga web portala, obuka pruatelja energetskih usluga
MINGO, MGIPU, APN (iskustva u provedbi prvih ugovora o en. uinkovitosti)
66
Utede
energije
Metoda
praenja /
mjerenja
uteda energije
Oekivane
utede energije
u 2016.
Oekivani
utjecaj na
utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja,
efekt mnoenja,
sinergija
3.1.7
Ova mjera ne rezultira utedama, ona je preduvjet kako bi se uspjeno pratile

utede ostvarene primjenom energetskih usluga.
Nije mogue utvrditi
Nije mogue utvrditi

Ovo je nova mjera, ispunjenje obveza RH prema EED lanak 18. Uinke ove
mjere je nemogue kvantificirati.
Ova se mjera preklapa i nadovezuje na sve mjere koje se provode ili ih je
mogue provesti/realizirati putem modela pruanja energetske usluge.
Takoer, ovo mjerom planira se edukacija pruatelja energetskih usluga za
koritenje Sustava za mjerenje i verifikaciju uteda energije (pojanjeno u
sklopu mjere: Uspostavljanje Integriranog informacijskog sustava za praenje
provedbe energetske uinkovitosti).
Ostale mjere energetske uinkovitosti i horizontalne prirode (EED lanci 19 i 20)

Kao regulatorna prepreka provedbi energetske obnove viestambenih zgrada pokazuju se odredbe Zakona o
vlasnitvu, iz ijih odredbi proizlazi da je za obnovu zgrada potrebna suglasnost svih stanara (100% suglasnost).
Takvo ureenje onemoguuje provedbu mjera energetske uinkovitosti, posebno za velike zgrade kod kojih je
potencijal najvei. Razvojem zakonskih odredbi za energetske usluge i promjenama u Zakonu o vlasnitvu
planira se poboljati regulatorni okvir za ostvarenje navedenih mjera.
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (u daljnjem tekstu: FZOEU) osnovan je Zakonom o Fondu (NN
107/03, 144/12) 2003. kao izvanproraunski fond u svojstvu pravne osobe s javnim ovlastima, s ciljem
prikupljanja namjenskih prihoda za financiranje pripreme, provedbe i razvoja programa i projekata i slinih
aktivnosti u podruju ouvanja, odrivog koritenja, zatite i unaprjeivanja okolia, sudjelovanja u financiranju
nacionalnih energetskih programa imajui u vidu poboljanje energetske uinkovitosti i poveanje koritenja
obnovljivih izvora energije te organiziranja i provoenja sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada.
FZOEU je nacionalni Fond, ije osnivanje je predloeno u lanku 20. EED, a zaduen je za financiranje provedbe
energetske politike Vlade Republike Hrvatske u dijelu poboljanja energetske uinkovitosti i poveanja
koritenja obnovljivih izvora energije. Pri tome Fond programe i projekte energetske uinkovitosti sufinancira u
skladu sa Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09), Nacionalnim programom
energetske uinkovitosti za razdoblje 2008.-2016., nacionalnim akcijskim planovima energetske uinkovitosti,
kao i ostalim programima koji proizlaze iz navedenih stratekih dokumenata, a koje donose nadlena
ministarstva iz podruja energetike, graditeljstva, zatite okolia i prometa. Osim Zakonom o Fondu, djelatnost
Fonda u podruju energetske uinkovitosti utvrena je i Zakonom o uinkovitom koritenju energije u
neposrednoj potronji (ZUKE, NN 152/08, 55/12, 101/13 i 14/14), koji u svom lanku 16. utvruje da je Fond
duan osigurati financiranje provedbe mjera za poboljanje energetske uinkovitosti utvrenih u vaeem
NAPEnU.
67
FZOEU se veim dijelom financira sredstvima dobivenim od prodaje emisijskih jedinica putem drabi, koja
potiu od kvota odreenih za postrojenja iz Hrvatske, sukladno Zakonu o zatiti zraka (NN 130/11, 47/14).
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Cilj / kratak opis

Opis
Ciljna potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Informacije
o provedbi
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
Uspostavljanje integriranog informacijskog sustava za praenje provedbe

politike energetske uinkovitosti
H.9
Mehanizmi za ostvarivanje i praenje uteda energije
Poetak: 2014.
Kraj: 2016.
Ovo je nova mjera kojom e se uspostaviti integrirani sustav za praenje,
analiziranje, mjerenje i verifikaciju uteda energije, te izvjeivanje,
informiranje i pripremu mehanizama i planova u provedbi politike energetske
uinkovitosti.
Integrirani informacijski sustav (SMIV) temelji se na Nacionalnom Sustavu za
mjerenje i verifikaciju uteda energije kao i buduoj Zakonskoj obvezi (zakon
koji je u pripremi,a njime e biti definirane obveze po pitanju energetske
uinkovitosti).
Integrirani sustav bit e podloga provedbi mjera odreenih Nacionalnim
akcijskim planovima u smislu praenja provedbe svih mjera, metodolokih
izrauna uteda, izrade propisa iz podruja energetske uinkovitosti,
olakavanju provedbe mjera integraciju svih sudionika i krajnjih korisnika.
Ova mjera zadovoljit e stavke iz dva lanka EED:
lanak 7. koji navodi obvezu formiranja nadzornog sustava za
praenje mjera energetske uinkovitosti te e se sve alternativne
mjere koje slue zadovoljenju obveznih uteda, mjeriti po kriterijima
koje propisuje EED za l. 7
Mjerenje uteda iz provedenih mjera koje slue zadovoljenju cilja iz
lanka 3.
Primarna i neposredna potronja, ovom mjerom pratila bi se provedba mjera,
program, planova i projekata energetske uinkovitosti u svim sektorima
neposredne i primarne potronje.
Svi obveznici provedbe mjera (izvrna tijela) definirani ovim akcijskim planom,
obveznici planiranja (definirani Zakonom kojim se definira politika energetske
uinkovitosti), operatori prijenosnih i distribucijskih sustava i opskrbljivai
elektrinom energijom, toplinskom energijom i prirodnim plinom, JLP(R)S,
FZOEU, tvrtke koje vre energetske usluge (ESCO)
Nacionalno
Budue aktivnosti:
1. MINGO i FZEOU predviaju ovu aktivnost u svom proraunu za 2014.,2015.
i 2016. godinu
2. U prvom kvartalu 2014. godine pokrenut je projekt izrade Integriranog
informacijskog sustava od strane CEI
3. Izgradnja sustava odvija se u fazama, a naknadni razvoj ovisi o buduim
zahtjevima EK te obvezama Republike Hrvatske prema EU.
4. Do kraja 2014. godine CEI e izgraditi osnovni sustav koji je potpora radu
MINGO, izvjetajima o provedbi za Vladu RH i Europsku komisiju
Integrirani informacijski sustav treba omoguiti:
1. Redovito izvjetavanje o provedbi mjera, programi planova energetske
uinkovitosti prema MINGO, Vladi RH i Europskoj komisiji
2. Analizu provedbe mjera, programa i planova te preporuke za budue
68
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za
praenje
Metoda
praenja /
mjerenja
uteda energije
Utede
energije
Oekivane
utede energije
u 2016.
Oekivani
utjecaj na
utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja,
efekt mnoenja,
sinergija
3.1.8
razdoblje, revizije planova, mjera i programa

3. Lake prepoznavanje prepreka pri provedbi mjera, planova i programa
4. Podrku koordinaciji provedbe politike energetske uinkovitosti
5. Podrku izradi nacionalnih propisa iz podruja energetske uinkovitosti te
podrka izradi nacionalnih planskih dokumenata
6. Doprinos cjelokupnom sustavu provedbe politike energetske uinkovitosti
MINGO: 3x700.000 HRK (u tri proraunske godine, unutar postojeih
proraunskih aktivnosti)
FZOEU: 3x2.300.000 HRK (u tri proraunske godine)
CEI izrada i voenje sustava
MINGO
Ovom mjerom na nacionalnoj razini se primjenjuje izraun o provedenim
mjerama, programima, planovima energetske uinkovitosti prema metodama
BU i TD kao i dopune i izmjene Pravilnika o metodologiji za praenje mjerenje
i verifikaciju uteda energije. Mjera je preduvjet za kvantificiranje rezultata
svih provedenih mjera.
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
/
Ova mjera kompatibilna je sa svim mjerama navedenim u akcijskim
planovima, ali i na ostale obveznike provedbe zakona kojim se definira
politika energetske uinkovitosti. Ova mjera utjee i na budua razdoblja
pripreme mjera energetske uinkovitosti (nakon 2016.godine), jer e se
sustavnim integriranim praenjem provedbe mjera i razvoja ope politike
energetske uinkovitosti, stei informacije i kvalitetno planirati budua
razdoblja.
Utede koje proizlaze iz horizontalnih mjera

Prethodno opisano u svakoj mjeri pojedinano.
3.1.9
Financiranje horizontalnih mjera

69
3.2
3.2.1
Mjere energetske uinkovitosti u zgradarstvu

Rjeavanje zahtjeva EPB direktive (2010/31/EU)
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljna
neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena

B.1
Regulativa
Poetak: 2014.
Kraj: 2016.
Mjera je revidirana stvarnim ostvarenim utedama i sukladno predvienim
buduim aktivnostima na usklaivanju sa zahtjevima EPBD II.
Graevinska regulativa i njezina provedba je uinkovita mjera kojom se
osigurava potivanje najboljih standarda energetske uinkovitosti zgrada.
Razvoj regulative za energetsku uinkovitost zgrada usko je vezan uz
zadovoljavanje zahtjeva EPBD, pa e se u narednom razdoblju izvravati
aktivnosti koje e se temeljiti na zahtjevima EPBD II. Mehanizmi provedbe
ukljuuju inspekcijski nadzor, kontrolu obveze certificiranja novih zgrada prije
poetka uporabe, te kontrolu ispravnosti energetskih certifikata
Nove i postojee zgrade (prilikom velikih rekonstrukcija)
Sudionici u graenju, vlasnici zgrada koje se rekonstruiraju
Nacionalno
Vaei zakoni, uredbe i pravilnici:
Informacije
o provedbi
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
1. Donoenje Zakona o gradnji (NN 153/13). Donoenjem Zakona o gradnji

definicija energetskog svojstva zgrade unesena je u Zakon o gradnji te je
energetsko svojstvo zgrade propisano odredbama od lanka 20. do 47.
Zakona dok su u prekrajnim odredbama Zakona propisane kazne za
prekraje investitora, projektanta, izvoaa, vlasnika graevine te osoba
ovlatenih za energetsko certificiranje. U Zakon je poglavito ukljuen
prijenos svih zahtjeva iz EPBD II koji se odnose na: zahtjeve energetske
uinkovitosti, elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom, redoviti
pregled sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi,
energetski certifikat zgrade, energetski pregled zgrade, ovlatenja osoba za
energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled
sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi, mogunost
obavljanja poslova energetskih pregleda i energetskog certificiranja osoba
iz drava ugovornica Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru u
Republici Hrvatskoj, potvrdu za ostvarivanje prava pruanja usluga
energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade hrvatskih
dravljana i pravnih osoba u zemljama ugovornicama navedenog Ugovora,
provedbu programa izobrazbe, neovisnu kontrolu energetskog certifikata i
izvjea o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlaenja ili
klimatizacije u zgradi, ukidanje ovlatenja i ovlatenja za kontrolu, registar,
te pravilnike kojima se propisuje i ureuje ovo podruje.
2. Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (NN
48/14)
3. Pravilnik o uvjetima i nainu izdavanja potvrde hrvatskim dravljanima i
70
pravnim osobama za ostvarivanje prava pruanja usluga regulirane

profesije energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade u
dravama ugovornicama Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru.
(NN 47/14)
4. Izmjene i dopune Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj
potronji (NN 152/08, 55/12, 101/13, 14/14)
5. Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru (NN
69/12)
6. Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede
graevina i energetsko certificiranje zgrada (NN 81/12, 64/13)
7. Pravilnik o kontroli energetskih certifikata zgrada i izvjea o energetskim
pregledima graevina (NN 81/12, 79/13)
8. Pravilnik o uvjetima i mjerilima za utvrivanje sustava kvalitete usluga i
radova za certificiranje instalatera obnovljivih izvora energije fotonaponskih sustava (NN 79/13, 85/13)
9. Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u
zgradama (NN 110/08, 89/09, 79/13, 90/13). Ovaj se propis stalno
unapreuje te je trenutno na notifikaciji pri Europskoj komisiji.
10. Pravilnik o energetskim pregledima graevina i energetskom certificiranju
zgrada (NN 81/12, 29/13, 78/13).
Ostali vaei akti:
Metodologija za provoenje energetskih pregleda graevina

s Algoritmima za izraun energetskih svojstava zgrada:
o Algoritam za proraun potrebne energije za grijanje i hlaenje
prostora zgrade prema HRN EN ISO 13790
o Algoritam za odreivanje energijskih zahtjeva i uinkovitosti
termotehnikih sustava u zgradama (Sustavi grijanja prostora i
pripreme potrone tople vode)
o Algoritam za odreivanje energetskih zahtjeva i uinkovitost
termotehnikih sustava u zgradama (sustavi kogeneracije, sustavi
daljinskog grijanja, fotonaponski sustavi)
o Algoritam za odreivanje energetske uinkovitosti sustava
rasvjete u zgradama (energetski zahtjevi za rasvjetu)
o Algoritam za proraun potrebne energije za primjenu
ventilacijskih i klimatizacijskih sustava kod grijanja i hlaenja
prostora zgrade
Odluka o najviim cijenama kotanja provoenja energetskih pregleda i

izdavanja energetskih certifikata zgrada
Odluka o nainu dostave izvjea o provedenim energetskim

pregledima graevina odnosno izdanim energetskim certifikatima
zgrade
Novi propisi u procesu donoenja:
Pravilnik o osobama ovlatenim za energetsko certificiranje zgrade,

energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava
hlaenja ili klimatizacije u zgradi
Pravilnik o kontroli energetskog certifikata zgrade i izvjea o
redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlaenja ili
klimatizacije u zgradi
71
Pravilnik o uvjetima i nainu izdavanja potvrde osobama iz drava

ugovornica Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru za
pruanje usluge energetskog certificiranja i energetskog pregleda
zgrade u Republici Hrvatskoj, te priznavanju inozemnih strunih
kvalifikacija za pruanje usluga energetskog certificiranja i
energetskog pregleda zgrade
U izradi:
1. Izrada i donoenje Studije primjenjivosti alternativnih sustava za
proizvodnju energije u zgradi korisne povrine vee od 1000 m2 i
Studije primjenjivosti alternativnih sustava za proizvodnju energije u
zgradi korisne povrine do 1000 m2,
2. Definiranje referentnih zgrada i zgrada s gotovo nultom potronjom
energije U IZRADI,
3. Izmjene tehnikih propisa odnosit e se na usklaenje s EPBD II.
4. Izradit e se Nacionalni plan za poveanje zgrada s gotovo nultom
potronjom energije koji ukljuuje mjere i instrumente za provedbu
plana.
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
MGIPU: predviaju se u sklopu prorauna Ministarstva
Izvrno tijelo
MGIPU (pripremne aktivnosti i izrada izmjena propisa),

MGIPU (dorada metodologije za provoenje energetskih pregleda sustava za
grijanje i klimatizaciju zgrada)
Tijela za
praenje
Metoda
praenja /
mjerenja
uteda energije
Oekivane
utede energije
u 2016.
Utede
energije
Oekivani
utjecaj na
utede energije
za 2020.
Pretpostavke
MGIPU u koordinaciji s CEI

Mjera e se dodatno pratiti za korisnike iz javnog sektora i uinci analizirati
kroz Modul daljinskog mjerenja i Modul energetska obnova kroz ISGE.
kuanstva: 156 TJ
usluge (javne i komercijalne): 349 TJ
Utede su rezultat stroih zahtjeva nove regulative koja je usvojena u 2013.
Uinci zbog regulative iz 2006. godine vie se ne razmatraju.
kuanstva: 156 TJ
usluge (javne i komercijalne): 349 TJ
Utede su rezultat stroih zahtjeva nove regulative koja je usvojena u 2013.
Uinci zbog regulative iz 2006. godine vie se ne razmatraju. Odnosi se samo
na zgrade izgraene za vrijeme trajanja 3. NAPEnU.
Za izraun uteda u potronji toplinske energije za grijanje uzima se kao
referentna godina 2013. od kada je u primjeni novi Tehniki propis i
definirana maksimalna dozvoljena specifina potronja toplinske energije za
grijanje od 40,5 do 75 kWh/m2 godinje za stambene zgrade, odnosno 10,13
do 18,75 kWh/m3 godinje za nestambene zgrade, u ovisnosti o faktoru
oblika zgrade. Od 2006. godine, odnosno starog Tehnikog propisa, prosjena
potronja toplinske energije za grijanje iznosi 85 kWh/m2 za stambene
zgrade, odnosno 25 kWh/m3 za nestambene zgrade(107,5 kWh/m2) dok po
novom tehnikom propisu (NN 90/13) iznosi 60 kWh/m2 za stambene zgrade,
odnosno 15 kWh/m3 za nestambene zgrade(60 kWh/m2).
U 2013. izgraeno je 999.924 m2 u stambenim zgradama i 730.438 m2 u
novim nestambenim zgradama uslunog sektora. Od 2010 rast izgradnjee
stambenih zgrada kontinuirano pada 25$ godinje, a trena rasta nestambenih
72
zgrada pada 20 % godinje. S tim pretpostavkama, od 2014. do kraja 2016.

godine. Predvia se da e biti izgraeno ukupno 1.734.243 m2 stambene i
1.425.875 m2 stambene povrine.
Pod tim pretpostavkama, predviene ukupne utede 2014.-1026. Iznose
43.356.080 kWh (156 TJ) za stambene i 96.978.991 kWh (349 TJ) za
nestambene zgrade.
Preklapanja,
efekt mnoenja,
sinergija
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Cilj / kratak opis

Opis
Poveanje broja zgrada s gotovo nultom potronjom energije

B.2
Regulativa; financijski instrumenti
Poetak: 2014.
Kraj: 2020.
Sektor zgrada javne namjene mora preuzeti vodeu ulogu u podruju poveanja
energetske uinkovitosti u zgradama i zacrtati ambiciozne ciljeve za zgrade javne
namjene.
Javni sektor treba stimulirati na energetsku obnovu u standardu gotovo nula
energetskih zgrada.
Ciljna neposredna
Nove zgrade i postojee koje se rekonstruiraju
potronja
Ciljna skupina
Sudionici u graenju i vlasnici zgrada koje se rekonstruiraju
Regionalna
Nacionalno
primjena
Trenutno je u izradi nacionalni plan za poveanje broja gotovo nula energetskih
Popis i opis
zgrada nakon kojega e se osmisliti sustav poticanja sudionika u graenju na
aktivnosti za
gradnju novih zgrada koje e imati bolje energetske karakteristike od onih
provoenje mjere zahtijevanih propisima, tj. zgrada koje e biti izgraene prema gotovo nula
energetskom standardu.
Financijska
Informacije o
sredstva i izvori MGIPU predviaju se u sklopu prorauna
provedbi
financiranja
Izvrno tijelo
MGIPU izrada plana poveanja zgrada s gotovo nultom potronjom.
Tijela za praenje CEI u koordinaciji s APN
Utede
energije
Metoda praenja / Ova mjera je regulativna i kao takva ne rezultira utedom. No, sve provede
mjerenja uteda aktivnosti, tj. sve izgraene gotovo nul-energetske kue, ako su sufinancirane od
energije
FZOEU ili drave, pratit e se kroz unos u SMIV.
Oekivane utede
Nemogue utvrditi. Biti e poznate nakon to se zavri izrada programa
energije u 2016.
Oekivane utede
Nemogue utvrditi. Bit e poznate nakon to se zavri izrada programa.
energije u 2020.
S obzirom na obavezu postizanja cilja gotovo nula energetskih novih zgrada u
2020. (2018. za zgrade javne namjene), pretpostavlja se da e se do 2016.
odnosno 2020. godine kontinuirano donositi propisi sa stroim zahtjevima na
Pretpostavke
energetsko svojstvo zgrada do postizanja gotovo nula energetskog standarda
gradnje u 2018., odnosno 2020.
Cilj uteda izraen je na temelju pretpostavke da e biti 10 % novih zgrada s
73
potronjom toplinske energije za grijanje manjom od 15 kWh/m2 ve od 2014.

godine.
Ova mjera nadopunjuje se mjerom Energetski pregledi i energetsko certificiranje

zgrada, kojom se pruaju informacije o potronji energije potencijalnom
krajnjem korisniku te tako usmjerava njegov izbor prema zgradama s manjom
Preklapanja, efekt potronjom energije i povezanim trokovima. Dodatno se dopunjuje i s mjerama
mnoenja,
energetske obnove zgrada, iako nema preklapanja. Kako bi se postigao efekt
sinergija
mnoenja i investitori zainteresirali za gradnju zgrada gotovo nula energetske
potronje, potrebno je javnosti redovito prezentirati dovrene projekte i koristi
koje su oni donijeli njihovim vlasnicima. Potrebno je razviti i financijske
mehanizme poticanja takve gradnje.
3.2.2
Strategija energetske obnove zgrada (EED lanak 4)

Naziv
mjere
Indeks
mjere

B.3
Kategorija
Opis
Poetak: 2014.
Vremenski
okvir
Kraj: 2020.
Ovom se mjerom predvia osmiljavanje
i pokretanje sustavnog programa obnove
viestambenih zgrada. Planom se
pozornost primarno usmjerava na
viestambene zgrade graene prije 1987.
Cilj / kratak godine te na njihovu obnovu na
opis
niskoenergetski standard i postizanje
energetskog razreda B, A ili A+.
Preduvjet za sudjelovanje u programu
sufinanciranja je postojanje projektne
dokumentacije potrebne u skladu sa
zakonodavstvom iz podruja graenja.
Svi oblici i sustavi potronje energije u
viestambenim zgradama.
Potronja
toplinske
energije
u
postojeim viestambenim zgradama
graenima prije 1987.
Obnova zgrade minimalno ukljuuje
Ciljna
toplinsku izolaciju vanjske ovojnice, a
neposredna prema
preporukama
energetskog
potronja
pregleda i druge mjere kojima se
smanjuje potronja toplinske energije u
zgradi. Sastavni dio projekta integralne
obnove mogu biti i mjere kojima se
smanjuje potronja energije za netoplinske
potrebe,
u
skladu
s
preporukama energetskog pregleda.
Ciljna skupina Suvlasnici stambenih zgrada (graani);
74
tvrtke koje upravljaju viestambenim

zgradama (upravitelji zgrada).
Regionalna
primjena
Informacije
o provedbi
Nacionalno
Provedba
Programa
energetske
obnove viestambenih zgrada od 2014.
do 2020. godine s detaljnim planom za
razdoblje od 2014. do 2016. godine
obuhvaa:
FZOEU
i
MGIPU
pozivaju
upravitelje zgrada razraditi svoje
planove obnove zgrada kojima
Popis i opis
upravljaju,
temeljenim
na
aktivnosti za
rezultatima
provedenih
en.
provoenje
pregleda
i
projektne
mjere
dokumentacije.
FZOEU
uspostavlja
shemu
subvencija do 50% ukupne
investicije ili maksimalno 500
kn/m2.
Kriterije za dodjelu sredstava e
zajedniki razraditi MGIPU i
FZOEU, a trebaju se minimalno
temeljiti na visini ostvarivih
uteda, sveobuhvatnosti mjera i
poetnom stanju zgrade.
Potrebne ukupne investicije za ovaj
program iznose 527,5 milijuna kn
godinje:
10 milijuna kuna godinje za
energetske pregleda i energetske
certifikate zgrada
17,5 milijuna kuna godinje za
izradu projektne dokumentacije za
obnovu zgrada
500 milijuna kuna godinje za

Potrebna
financijska
integralnu obnovu viestambenih
sredstva i
zgrada
izvori
financiranja FZOEU - treba osigurati 40% (60% ili 80
%)
trokova
energetskih
pregleda
i
energetskog
certificiranja zgrada kao i 100
%
izrade
projektne
dokumentacije za obnovu
zgrada te barem 40 % trokova
za
integralnu
obnovu
viestambenih
zgrada
i
uvoenje
sustava
individualnog
mjerenja
75
potronje toplinske energije

Strukturni fondovi EU (FZOEU ne
raspolae na godinjoj razini
ovolikim sredstvima za projekte
energetske uinkovitosti, mjeru
nee biti mogue provoditi bez
sudjelovanja Strukturnih fondova
EU.)
JLP(R)S - osigurati dodatna sredstva
prema dostupnim vlastitim sredstvima
za uvoenje sustava individualnog
mjerenja potronje toplinske energije
(preporuka je 10%)
Utede
energije
MGIPU kontrola rada ovlatenih

projektanata
FZOEU osiguravanje financiranja
Izvrno tijelo
Upravitelj zgrade ili suvlasnici zgrade
odabir izvoaa radova i ugovaranje
radova
MGIPU nadzor rada ovlatenih osoba
Tijela za
CEI u sradnji s MINGO i MZOIP
praenje
praenje ostvarenih uteda
Mjera e se pratiti metodom procijene.
Metoda
ivotni vijek je 25 godina. Ulazne
praenja /
podatke je potrebno odrediti za svaku
mjerenja
pojedinu zgradu, a samo u iznimnim
uteda
sluajevima
koristiti
referentne
energije
vrijednosti.
Oekivane
godinje
365 TJ
utede
energije
Oekivane
utede
730 TJ
energije u
2016.
Oekivane
utede
2190 TJ
energije u
2020.
Pretpostavlja se da e se godinje
provoditi energetski pregledi i izraditi
energetski certifikati na 500 zgrada.
Pretpostavlja se da e se godinje izraditi
projektna dokumentacija na 500 zgrada.
U Republici Hrvatskoj je u 2010. godini
evidentirano ukupno 149,38 milijuna m2
korisne povrine stambenih zgrada,
prema podacima Dravnog zavoda za
statistiku, popisa stanovnitva 2001.
76
godine, te podataka o ukupno izdanim

graevinskim dozvolama i izgraenim
zgradama u razdoblju 2001.-2010.
godine. Prema dostupnim statistikim
podacima, pretpostavlja se da je 1/3
stambenog fonda u Hrvatskoj u
viestambenim zgradama, to znai da se
ova mjera odnosi na oko 50 milijuna m2.
Pretpostavlja se da e se energetska
obnova zgrada temeljiti prvenstveno na
zgradama graenim prije 1987. godine.
Utede energije izraunavaju se uz
pretpostavku da se svake godine obnovi
1% povrine viestambenih zgrada,
odnosno oko 500.000 m2 te da se
provodi integralna obnova zgrada kojom
e se potronja energije smanjiti za
202,30 kWh/m2 prema Pravilniku o
praenju, mjerenju i verifikaciji uteda
energije u neposrednoj potronji.
Godinje to iznosi 101 milijun uteenih
kWh ili 365 PJ, a ivotni vijek ove mjere
je 20 godina.
Pretpostavljena cijena obnove je 1.000
kn/m2.
Kako bi se postigao efekt mnoenja i
vlasnici stanova zainteresirali za
obnove svojih zgrada, potrebno je
javnosti redovito prezentirati dovrene
projekte i koristi koje su oni donijeli
stanarima.
Potrebno je osvijestiti suvlasnike o
stanju zgrade i mogunostima za
Preklapanja, poboljanje
njezinih
energetskih
efekt
svojstava te ih potaknuti na odluke o
mnoenja,
investiranju u mjere energetske
sinergija
obnove
predloene
energetskim
pregledom te se pretpostavlja da e
suvlasnici nakon to osjete smanjene
potronje energije i na raunima za
energiju, poeti provoditi i druge
mjere energetske uinkovitosti. U
informiranju i osvjeivanju svih
sudionika bitnu ulogu imat e sredinja
Info toka (vidjeti mjeru H.6).
Naziv mjere
Indeks mjere

B.4
77
Kategorija
Vremenski okvir
Cilj / kratak opis
Ciljna
neposredna
potronja
Postojee nestambene zgrade komercijalne namjene (u privatnom vlasnitvu)
Ciljna skupina
Vlasnici nestambenih zgrada komercijalne namjene

Komercijalna nestambena zgrada u smislu ovog Programa energetske obnove
komercijalnih zgrada jest svaka ona zgrada u veinskom privatnom vlasnitvu
u kojoj je vie od 50% bruto podne povrine namijenjeno poslovnoj i/ili
uslunoj djelatnosti, a ukljuuje jednu od navedenih namjena:
1. Uredi (financijske institucije, uredske zgrade, poslovni prostori
iroke namjene i ostali objekti u veinskom privatnom vlasnitvu)
2. Hoteli, restorani i ugostiteljski objekti (hoteli, hosteli, dvorane,
bazeni, restorani, kafii i ostali ugostiteljski objekti u veinskom
privatnom vlasnitvu)
3. Zgrade maloprodaje i veleprodaje (trgovine, trgovaki centri
maloprodaje i veleprodaje u
veinskom privatnom vlasnitvu)
4. Industrijski objekti (hale, industrijski pogoni, spremita, skladita i
ostali slini prostori u veinskom privatnom vlasnitvu)
5. Ostalo (staklenici, farme, rasadnici, sajmita, garae, hangari
te ostali zatvoreni ili poluzatvoreni negrijani prostori)
Podruje
primjene
Nacionalno
Opis
Informacije
o provedbi
Poetak: 2014.
Kraj: 2020.
Energetska obnova postojeih komercijalnih nestambenih zgrada usmjerena
je na zgrade izgraene prije 1987. godine te na njihovu obnovu na
niskoenergetski standard i postizanje energetskog razreda B, A ili A+.
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
Program energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada za razdoblje

od 2014. do 2020. godine sa detaljnim planom energetske obnove
komercijalnih nestambenih zgrada za razdoblje 2014. do 2016. godine
obuhvaa energetsku obnovu zgrada komercijalne namjene posebice onih
izgraenih do 1987. godine, a koje predstavljaju najvei potencijal energetskih
uteda.
Obnova obuhvaa mjere rekonstrukcije vanjske ovojnice grijanog prostora
zgrada s ciljem zadovoljavanje prijedloga Tehnikog propisa, te postizanje
energetskog razreda B, A ili A+ .
Izvravanje plana potrebno je pratiti na godinjoj razini u smislu utroenih
sredstava, ostvarenih energetskih i financijskih uteda i smanjenja emisija CO2.
Predvia se izrada energetskih certifikata zgrada javne namjene i to prije i
poslije obnove.
Kontinuirano provoditi promociju Programa MGIPU, MINT, MINGO
Potaknuti komercijalne banke na otvaranje kreditnih linija.
1.784.360.000,00 kn do 2016. godine
Financijska
Trenutno dostupni izvori financijskih sredstava:

78
sredstva u
razdoblju do
2016. godine i
izvori
financiranja
HBOR, Komercijalne banke

FZOEU
HAMAG BICRO
EIB
EBRD
CroPSSF
WeBSEFF II
Mogui izvori sredstava:
Strukturni instrumenti Europske unije
Revolving fondovi
ELENA
Horizon 2020
JASPERS
EEE-F
Izvrno tijelo
FZOEU provedba i sufinanciranje programa

Tijela za
praenje
(nadzor)
MGIPU
MINT
MZOIP
MINGO
Metoda
praenja /
mjerenja uteda
energije
Oekivane
utede energije
u 2016.
Oekivane
utede energije
u 2020.
Utede
energije
Pretpostavke
Mjera e se pratiti metodom procijene. ivotni vijek je 25 godina. Ulazne

podatke je potrebno odrediti za svaku pojedinu zgradu, a samo u iznimnim
sluajevima koristiti referentne vrijednosti.
985 TJ
2.298 TJ
metara kvadratnih korisne povrine komercijalnih nestambenih zgrada, prema
podacima Dravnog zavoda za statistiku, popisa stanovnitva 2001. godine, te
podataka o ukupno izdanim graevinskim dozvolama i izgraenim zgradama u
razdoblju 2001.-2012. godine. Od toga je veliina grijane korisne povrine
43,90%. Pretpostavlja se da e se energetska obnova zgrada temeljiti
prvenstveno na zgradama graenim prije 1987. godine, s prosjenom
2
potronjom toplinske energije za grijanje 220-250 kWh/m . Pretpostavka: da
se svake godine obnovi 3% grijane korisne povrine komercijalnih
2
nestambenih zgrada, odnosno oko 480.000 m te da se specifina godinja
2
potronja toplinske energije za grijanje smanji s prosjenih 220-250 kWh/ m
2.
na 45 kWh/ m .
79
Preklapanja,
efekt
mnoenja,
sinergija
3.2.3
Kako bi se postigao efekt mnoenja i vlasnici komercijalnih zgrada

zainteresirali za obnove svojih zgrada, potrebno je javnosti redovito
prezentirati dovrene projekte i koristi koje su oni donijeli njihovim
vlasnicima. Mjerom se predviaju i energetski pregledi te energetsko
certificiranje zgrada.
Ostale mjere energetske uinkovitosti u sektoru zgradarstva
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljna
neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Informacije
o provedbi
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
Energetsko oznaavanje kuanskih ureaja i energetski standardi

B.5
Informacijske i obvezne informacijske mjere; Financijski instrumenti
Poetak: 2014.
Kraj:2016.
Mjera je poela jo u 1. NAPEnU ali je revidirana sukladno predvienim
buduim aktivnostima na usklaivanju sa zahtjevima EPBD II.
Energetskim oznakama kupcima se daju informacije o potronji energije tog
ureaja i odabir usmjerava prema uinkovitijima.
Osim toga, pravodobnim usvajanjem zahtjeva za eko-dizajnom proizvoda
povezanih s energijom potrebno je osigurati da se na hrvatsko tritu stavljaju
samo proizvodi koji zadovoljavaju propise EU.
Kuanski ureaji
Graani
Nacionalno
Budue aktivnosti:
Regulatorni okvir za energetsko oznaavanje proizvoda povezanih s
energijom redovito se izmjenjuje i usklauje s Direktivom 2010/30/EU te s
njezinim delegiranim aktima u skladu s razvojem EU propisa:
1. EIHP za FZOEU izrauje Program do kraja 2014.
2. Nastavak praenja i aktivnog sudjelovanja predstavnika nadlenog
ministarstva u radu Regulatornog odbora osnovanom pod direktivom
2009/125/EC (sudjeluju predstavnici svih drava lanica) koje radi na
pripremi provedbenih mjera za budue grupe proizvoda.
3. Potrebno je kroz izmjene i dopune Zakona o uinkovitom koritenju unijeti
kaznene odredbe kojih u ovom trenutku nema, kako bi gospodarski
inspektori mogli ispravno nadzirati i kanjavati ukoliko proizvodi nisu na
tritu ispravno oznaeni (sukladno direktivi 2009/125 odnosno Pravilniku
o utvrivanju zahtjeva za ekoloki dizajn proizvoda povezanih s energijom)
4. Poboljat e se sustav praenja stanja na tritu, tj. koliina pojedinih
proizvoda s obzirom na razred energetske uinkovitosti
5. FZOEU treba uspostaviti program sufinanciranja nabavke najuinkovitijih
ureaja na tritu kao zamjene za stare ureaje koji se uklanjaju iz
uporabe:
FZOEU-a izraditi model poticaja za graanstvo - nabavu pojedinih
grupa ureaja,( hladnjaka, ledenica i klima ureaja s najveim
razredom energetske uinkovitosti min A+ i A++ razredi)
80
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Utede
energije
Tijela za
praenje
(nadzor)
Metoda
praenja /
mjerenja
uteda energije
Oekivane
utede energije
u 2016.
Oekivani
utjecaj na
utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja,
efekt mnoenja,
sinergija
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Financijska potpora se moe ostvariti temeljem rauna za kupljeni

ureaj, oznake energetske uinkovitosti ureaja ili informacijskog lista
iz kojeg je razvidan razred energetske uinkovitosti te temeljem
potvrde o zbrinjavanju starog ureaja kao elektrinog otpada
FZOEU je u suradnji s CEI i MINGO duan detaljno razraditi ove modele
te poeti provoditi u 2014. Godini
MINGO (regulativa): u sklopu redovnih aktivnosti (aktivnosti 1)
sufinanciranje graana pri nabavi ureaja FZOEU (sufinanciranje
nabavke visokouinkovitih ureaja: 2.000.000 HRK
MINGO unaprjeenje regulatornog okvira;
FZOEU uspostava sheme sufinanciranja nabave najuinkovitijih proizvoda
EIHP izrada Programa
Praenje uinaka ove mjere ostvaruje se koritenjem preporuenih TD
pokazatelja Europske komisije za sektor kuanstava (P4). Za programe koje e
uspostaviti FZOEU potrebno je primijeniti BU metoda Europske komisije uz
koritenje nacionalnih referentnih vrijednosti.
2 TJ
2 TJ
BU metodom e se pratiti uspjenost sheme sufinanciranja nabavke novih
ureaja. Detaljni opis metode temeljene na preporukama EK nalazi se u
posebnom dokumentu Mjerenje i verifikacija uteda energije primjenom
metoda odozdo-prema-gore. TD pokazateljima e se pratiti sveukupni
uinak postojanja sheme oznaavanja energetske uinkovitosti ureaja.
Subvencija sredstava od strane FZOEU su procijenjena na temelju cilja od
4.000 zamijenjenih ureaja u sljedeoj godini i subvencije od u prosjeku 500
HRK po ureaju. Procijenjuje se da 4.000 zamjenjenih ureaja tedi 1 TJ
godinje.
/
Program energetske obnove obiteljskih kua 2014.-2020.

B.6
Poetak: 2014.
Kraj: 2020.
Ovom se mjerom predvia obnova postojeih obiteljskih zgrada do 2020.
2
godine. Pozornost se primarno usmjerava na obiteljske kue do 400 m
graene prije 1987. godine te na njihovu obnovu na niskoenergetski standard
kroz poticanje obnove vanjske ovojnice, poticanje zamjene sustava grijanja i
81
poticanje koritenja OIE.

Najznaajniji oekivani uinci provedbe ove mjere su poticanje investicija,
ostvarivanje uteda energije u neposrednoj potronji godinje, smanjenje
izdataka graana za energiju, smanjenje emisija CO2, poveanja udjela
obnovljivih izvora energije, osiguravanje zaposlenja, poveanje sigurnosti
opskrbe energijom; poboljano stanje i poveanje trine vrijednosti
nekretnina, razvoj
proizvodne industrije, smanjenje 'sive ekonomije',
smanjenje energetskog siromatva i ope poboljanje uvjeta stanovanja.
Ciljna
neposredna
potronja
Ciljna skupina
Podruje
primjene
Smanjenje energetskih potreba zgrada, smanjenje potronje energije za

grijanje prostora i pripremu tople vode u obiteljskim kuama
Vlasnici obiteljskih kua (graani)

Nacionalno, u suradnji sa upanijama i JLP(R)S i regionalnim energetskim
agencijama
Programom energetske obnove obiteljskih kua za razdoblje od 2014. do
2020. godine s detaljnim planom za razdoblje od 2014. do 2020. potiu se
investicije ukupnog iznosa 207,5 milijuna kn godinje u energetsku obnovu
obiteljskih kua kroz financijske potpore fizikim osobama za investiranje u
poboljanje energetskih svojstava obiteljskih kua kroz poticanje obnove
vanjske ovojnice (poveanje toplinske zatite vanjske ovojnice, zamjena
prozora), poticanje zamjene sustava grijanja (zamjena postojeih sustava
grijanja koji koriste elektrinu energiju ili fosilna goriva novim sustavima s
kondenzacijskim plinskim bojlerima), poticanje koritenja OIE (ugradnja
sunanih toplinskih kolektora, ugradnja dizalica topline, ugradnja malih
Popis i opis
kotlova na biomasu).
aktivnosti za
Provedba Programa:
provoenje
MGIPU, MZOIP i FZOEU provode promocijsku kampanju meu
mjere
JLP(R)S i opu kampanju za graane kako bi ih potaknuli na provedbu
mjera energetske obnove.
FZOEU objavljuje natjeaje prema JLP(R)S
Informacije o
FZOEU u pravilu osigurava subvencije u iznosu do 40% ukupne
provedbi
investicije, a kada je to mogue i vie (otoci,brdsko-planinska
podruja, podruja od posebne dravne skrbi)
JLP(R)S objavljuje natjeaje prema graanima.
Subvenciju JLP(R)S temeljem ugovora/vauera isplauje izvoau
radova, a graani izvoau plaaju samo preostali iznos ukupne
vrijednosti projekta.
Cjelokupno praenje ostvarenih uteda energije
FZOEU 71.000.000,00 kn godinnje
Ostalo 136.500.000,00 kn godinje:
Financijska
Sredstva iz strukturnih fondova Europske unije (EU)
sredstva i izvori
U sklopu tematskog cilja 4. Podrka prijelazu prema ekonomiji
financiranja
temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima predvieno je
financiranje pripreme i provedbe projekata energetske uinkovitosti i
energetske obnove stambenih zgrada Republike Hrvatske. Programska
dokumentacija je jo u izradi i nuno ju je uskladiti s ovim Programom.
82
Izvrno tijelo
Utede
energije
Izvori financiranja na strani graana (sredstva graana iz stambenih

tedionica i dr.)
Krediti graana
Prorauni JLP(R)S
FZOEU - uspostava sheme sufinanciranja (ukljuujui povlaenje sredstava iz
strukturnih fondova EU)
JLP(R)S provedba programa i posrednik u sufinanciranju
MGIPU i MZOIP operativno praenje provedbe programa
CEI praenje ostvarenih uteda
Tijela za
praenje
Metoda
Mjera e se pratiti metodom procijene. ivotni vijek je 25 godina. Ulazne
praenja /
podatke je potrebno odrediti za svaku pojedinu zgradu, a samo u iznimnim
mjerenja uteda
sluajevima koristiti referentne vrijednosti.
energije
Oekivane
godinje utede 201,8 TJ (oekivano godinje smanjenje CO2 je 14.460 t)
energije
Oekivane
utede energije 605,4 TJ (168 GWh)
u 2016.
Oekivane
utede energije 1.412,6 TJ (392 GWh)
u 2020.
Pretpostavlja se da e na godinjoj razini u programu sudjelovati 100
obiteljskih kua po upaniji ili oko 2.000 kua na podruju cijele Hrvatske.
Prosjeno se toplinskom izolacijom zida tedi 84,3 kWh/m2 povrine zida.
Takoer se pretpostavlja se da e se prosjeno po kui zamijeniti 35 m2
prozora. Pri tome se ostvaruju jedinine utede od 195,2 kWh/m2 povrine
prozora. Za procjene ostvarenih uteda pretpostavlja se da se obje mjere nee
istodobno provoditi na svakoj kui. Stoga se pretpostavlja da e na polovici
kua biti postavljena nova izolacija, a na polovici kua novi prozor.
2
Pretpostavke
Pretpostavlja se da e toplinski biti izolirano 100.000 m povrine vanjske
2
konstrukcije (zida) godinje, odnosno 35.000 m prozora godinje.
Zamjenom postojeeg, novim plinskim kondenzacijskim kotlom tipino se
smanjuje potronja energije za 97,5 kWh/m2 povrine zgrade. Pretpostavlja se
da e ovaj program biti najuspjeniji u poticanju ugradnje sunanih toplinskih
kolektora za pripremu potrone tople vode. Ugradnjom sunanog toplinskog
sustava za zagrijavanje potrone tople vode godinje se moe smanjiti
potronja energije za 675 kWh/m2 povrine kolektora.
Preklapanja,
Pretpostavlja se da e se efekt mnoenja ostvariti promocijom programa i
efekt
njegovih rezultata te da e se odreeni broj ljudi i bez poticaja odluivati na
mnoenja,
provedbu ovih mjera.
sinergija
83
U prolom nacionalnom akcijskom planu bila je predviena izdvojena mjera za sufinanciranje

koritenja ukapljenog naftnog plina i suneve energije na otocima, no u ovom planu nema odvojene
mjere za obnovljive izvore. Oni se spominju kao dio aktivnosti pod mjerom Program energetske
obnove obiteljskih kua. Za mjere u turistikim objektima vise ne postoji zasebna mjera, jer su
turistiki objekti pokriveni u sklopu Programa obnove.
3.2.4
Utede koje proizlaze iz mjera za poveanje energetske uinkovitosti u zgradarstvu

3.2.5
Financiranje mjera za poveanje energetske uinkovitosti u zgradarstvu

84
3.3
3.3.1
Energetska uinkovitost u javnom sektoru (EED lanci 5 and 6)

Zgrade sredinje vlade (EED lanak 5)
Provoenje energetske obnove zgrada javnog sektora i provedba mjera poboljanja energetske uinkovitosti u
zgradama javnog sektora koje su u vlasnitvu i uporabi sredinje vlasti ukljuivat e mjere na ovojnici zgrade,
termo-tehnikim, elektrotehnikim sustavima i zahvate na sustavima vodoopskrbe, a u skladu s ispunjenjem
zahtijeva prema kojem se od drava lanica trai da od 1. sijenja 2014. godine svake godine obnove 3% ukupne
povrine poda grijanih i/ili hlaenih zgrada u vlasnitvu i uporabi sredinje vlasti. U Republici Hrvatskoj je u
2010. godini evidentirano ukupno 13,8 milijuna metara kvadratnih korisne povrine zgrada javnog sektora,
prema podacima Iz Nacionalnog informacijskog sustava za gospodarenje energijom. Od toga je grijane korisne
povrine 43,9%.
U svim javnim zgradama potrebno je ostvariti ukupno 0,991 PJ uteda do 2020. godine, odnosno prelazni cilj od
0,53 PJ u 2016. godini. Javne zgrade u 2. NAPEnU odnose se na sve javne zgrade ija je ukupna korisna povrina
za 2011. godinu ocijenjena na 9,577 milijuna kvadratnih metara, dok je prema popisu javnih zgrada sredinje
vlasti evidentirano ukupno 1.325 milijuna kvadratnih metara korisne povrine, to iznosi 13,8% ukupnog fonda
javnih zgrada 2. NAPEnU.
Proporcionalni dio uteda koje je potrebno ostvariti u javnim zgradama sredinje drave iznosi 13,8% od 0,533
PJ, odnosno 0,0736 PJ do 2016, te 0,1368 PJ do 2020. godine. Ukupna izmjerena potronja finalne energije
javnih zgrada sredinje drave za sve potrebe iznosi 1,6345 PJ godinje. Od toga, za netoplinske potrebe
utroeno je 0,28673 PJ energije, odnosno, na toplinske potrebe za grijanje, hlaenje, pripremu PTV i kuhanje
koristi se 1,34777 PJ.
Energetska obnova postojeih dravnih zgrada za koje se utvrdi da postoji isplativost obnove izvrit e se po dva
Programa energetske obnove zgrada javnog sektora, jedan od 2014-2015. te drugi od 2016.-2020. Te mjere
obnove predstavljene su u nastavku. Energetskom obnovom zgrada koja ukljuuje obnovu 3% javnih zgrada s
postojee razine potronje energije na razinu zahtjeva vaee regulative, ostvaruju se godinje utede energije
od 0,005523 PJ, ali one nee biti posebno odvojene ve se raunaju u sklopu Programa obnove zgrada javnog
sektora.
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
P.1
Poetak: 2014.
Kraj: 2015.
Programom se potie provoenje energetske obnove zgrada javnog sektora i
provedba mjera poboljanja energetske uinkovitosti u zgradama javnog
sektora, kroz poticanje cjelovite obnove zgrada to ukljuuje mjere na ovojnici
zgrade, termo-tehnikim, elektrotehnikim sustavima i zahvate na sustavima
vodoopskrbe.
Ovim Programom se do kraja 2015. predvia ostvarenje sljedeih posebnih
ciljeva:
ugovoriti i realizirati cjelovitu obnovu 200 zgrada javnog sektora,

korisne povrine
oko 420.000,00 m2,

85
smanjiti potronju energije u obnovljenim zgradama za 40 - 60%,

odnosno za oko
150kWh /m2 godinje,

smanjiti emisiju CO2 za priblino 20.500 t godinje,
pokrenuti investicije u iznosu od priblino 400.000.000,00 kuna.
pokrenuti trite energetskih usluga

Dovesti do poveanja standarda koritenja javnih zgrada stvaranjem
ugodnijeg i zdravijeg okruja za graane i korisnike javnih prostora.
Ciljna
neposredna
potronja
Zgrade javnog sektora
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Nacionalno
zgrade centralne drave: ministarstva i tijela dravne uprave,

JLP(R)S, javnih poduzea, raznih korisnika (vrtii, kole, domovi, bolnice,...)
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
Informacije
o provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Programom se predvia energetska obnova postojeih zgrada za koje

se utvrdi da postoji isplativost obnove po modelu razraenom ovim
Programom, odnosno za zgrade koje se mogu obnoviti uz uvjet da
pruatelj energetske usluge moe ponuditi utede energije koje e
dokazati izradom projekta energetske obnove. Prije provedbe
postupka ugovaranja mora biti izraen energetski pregled, energetski
certifikat i/ili projektni zadatak.
APN provodi postupak javne nabave.
Program se provodi putem Ugovora o energetskom uinku.
Program treba javno predstaviti i potaknuti ESCO tvrtke kao i druge
privatne tvrtke da sudjeluju u provedbi aktivnosti.
Izvravanje Programa treba pratiti na godinjoj razini u smislu
utroenih sredstava i ostvarenih uteda energije i emisija CO2
FZOEU duan je predvidjeti sva potrebna sredstva za sufinanciranje
plana do kraja 2016.
Kontinuirano provoditi promociju i edukaciju.
Planirana sredstva na godinjoj razini za ukupnu cijenu rekonstrukcije
procijenjena su na 400 milijuna kuna.
Provedba godinje: 200.000.000,00 HRK:
Komercijalne banke, HBOR, EIB (sredstva iz ELENE za pokrivanje

trokova projektne dokumentacije) 99,43%
FZOEU ukupno: 165.500.000,00 HRK financiranje izrade energetskih

pregleda, projektnih zadataka i/ili energetskih certifikata zgrada,
sufinanciranje obnove
EU fondovi za sufinanciranje
ESCO tvrtke u provedbu programa potrebno je ukljuiti ESCO trite

MGIPU - izrauje Program i nadzire njegovu provedbu
86
APN - provodi i promovira Program u cijelosti

FZOEU - osigurava sredstva potrebna za provedbu ovog Programa te nadzire
koritenje istih
Utede
energije
Tijela za
praenje
CEI u koordinaciji s MGIPU i MZOIP
Metoda
praenja /
mjerenja uteda
energije
Mjera e se pratiti kroz Sustav za mjerenje i verifikaciju uteda energije, BU

metodom procijene. Uinci mjera takoer e biti vidljivi kroz unos stvarne
potronje u ISGE.
Oekivane
godinje utede
energije
113,4 TJ
Oekivane utede
energije u 2016.
226,8 TJ
Oekivane utede
energije u 2020.
226,8 TJ
Pretpostavke
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis

metara kvadratnih korisne povrine zgrada javnog sektora, prema podacima Iz
Nacionalnog informacijskog sustava za gospodarenje energijom. Od toga je
grijane korisne povrine 43,9%. Pretpostavlja se da e se energetska obnova
zgrada temeljiti prvenstveno na zgradama graenim prije 1987. godine, s
prosjenom potronjom toplinske energije za grijanje 220-250 kWh/m2.
Ukljuena je pretpostavka da se specifina godinja potronja toplinske
energije za grijanje smanji sa prosjenih 220-250 kWh/m2 u obnovljenim
zgradama za 40-60 % odnosno za oko 150 kWh/m2 godinje.
Programom se pretpostavlja obnova oko 210.000 m2 korisne povrine
godinje te ukupne utede od 31,5 GWh ili 113,4 TJ godinje. ivotni vijek ove
mjere je 25 godina.
Energetska obnova zgrada javnog sektora 2016.-2020.

P.2
Poetak: 2016.
Kraj: 2020.
Mjerom se predvia osmiljavanje detaljnog akcijskog plana za obnovu
postojeih zgrada javnog sektora do 2016. i Programa energetske obnove
zgrada javnog sektora do 2020. godine te provedba tog programa. Zgrade
javnog sektora u smislu 3.NAPEnU-a su zgrade u vlasnitvu JLP(R)S (gradova,
opina, upanija), zgrade u vlasnitvu sredinje drave - proraunskih korisnika
(ministarstava, zavoda, instituta, akademija, ureda) i izvanproraunskih
87
fondova te zgrade u vlasnitvu javnih poduzea. Planom se pozornost

primarno usmjerava na zgrade javnog sektora graene prije 1987. godine te
na njihovu obnovu na niskoenergetski standard i postizanje energetskog
razreda B, A ili A+. S obzirom na zahtjeve EPBD II direktive, da sve zgrade javne
namjene od 2018. treba obnavljati i graditi u gotovo nula energetskom
standardu, kriteriji za obnovu zgrada javne namjene moraju biti stroi od
zakonskog minimuma do 2020. godine. Mjerom se predvia izrada
energetskih certifikata zgrada javne namjene i to prije i poslije obnove.
Programom se potie provoenje energetske obnove zgrada javnog sektora i
provedba mjera poboljanja energetske uinkovitosti u zgradama javnog
sektora, kroz poticanje cjelovite obnove zgrada to ukljuuje mjere na ovojnici
zgrade, termo-tehnikim, elektrotehnikim sustavima i zahvate na sustavima
vodoop+Proskrbe. Potrebno je osigurati nastanak i trino jaanje novih tvrtki
specijaliziranih za pruanje energetskih usluga (ESCo).
Predvidjeti mogunosti energetske obnove zgrada financijski neisplativih
prema Programu energetske obnove zgrada javnog sektora 2014-2015 a koje
se odnose na obnovu zgrada pod reimom zatite kulturnih dobara, zgrade,
veliki bolniki i vojni kompleksi sa visokom inicijalnom investicijom i sl.
Ciljna
neposredna
potronja
Informacije
o provedbi
Ciljna skupina
Zgrade u vlasnitvu JLP(R)S (gradova, opina, upanija)

Zgrade u vlasnitvu sredinje drave
o
Proraunskih korisnika (ministarstava, zavoda, instituta, akademija,
ureda)
o
Izvanproraunskih korisnika
Zgrade u vlasnitvu javnih poduzea
Regionalna
primjena
Nacionalno
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
Budue aktivnosti:
1. Izrada Programa energetske obnove zgrada javnog sektora do 2020.
godine sa detaljnim planom do 2016. godine
MGIPU je duan izraditi Program do kraja 2014. godine tijekom
izrade plana potrebno je ukljuiti sva saznanja i nalaze iz ISGE-a, kao i
saznanja iz provedbe Programa energetske obnove zgrada javnog
sektora 2014-2016. godine
Program treba javno predstaviti i potaknuti ESCO tvrtke kao i druge
privatne tvrtke da sudjeluju u provedbi aktivnosti
Program treba uzeti u obzir specifinosti programa i planova
energetske uinkovitosti koje e u MGIPU dostaviti obveznici
gospodarenja energijom iz javnog sektora
FZOEU duan je predvidjeti sva potrebna sredstva za djelomino
sufinanciranje Programa do kraja 2020.
Program treba razraditi financijske modele sufinanciranja i financiranja
provedbe aktivnosti uzimajui u obzir koritenje sredstava strukturnih
fondova (osnivanje nacionalnih fondova za poticanje energetske
88
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za
praenje
Metoda
praenja /
mjerenja uteda
energije
Oekivane
godinje utede
energije
Oekivane utede
energije u 2016.
Utede
energije
Oekivane utede
energije u 2020.
Pretpostavke
uinkovitosti ).
2. Primjena plana
Primjena Programa treba poeti najkasnije u drugoj polovici 2015.
godine i trajati sve do 2020. godine
Izvravanje Programa treba pratiti na godinjoj razini u smislu
utroenih sredstava i ostvarenih uteda energije i emisija CO2
Kontinuirano provoditi promociju i edukaciju.
Planirana sredstva na godinjoj razini za ukupnu cijenu rekonstrukcije
procijenjena su na 1.500,00 kuna po m2 i iznose 0,72 milijardi kuna.
MGIPU: 150.000 HRK za izradu Programa
Provedba godinje: 724.100.000 HRK:
Komercijalne banke, HBOR, EIB (sredstva iz ELENE za pokrivanje
trokova projektne dokumentacije) 99,43%
FZOEU: 2.000.000 HRK financiranje energetskih certifikata zgrada
0,27%
EU fondovi za sufinanciranje, Operativni Program, TO 4.3.
Detaljne potrebe i izvori financiranja bit e utvreni Programom.
MGIPU - izrauje Program i nadzire njegovu provedbu
APN - provodi i promovira Program u cijelosti
FZOEU - osigurava sredstva potrebna za provedbu ovog Programa
CEI u koordinaciji s MGIPU i MZOIP
Mjera e se pratiti kroz Sustav za mjerenje i verifikaciju uteda energije, BU
metodom procijene. Ex-post uinci mjera takoer e biti vidljivi kroz unos
stvarne potronje u ISGE.
143,64 TJ
143,64 TJ
718,2 TJ
metara kvadratnih korisne povrine zgrada javnog sektora, prema podacima iz
nacionalnog Informacijskog sustava za gospodarenje energijom. Od toga je
grijane korisne povrine 43,9%. Pretpostavlja se da e se energetska obnova
zgrada temeljiti prvenstveno na zgradama graenim prije 1987. godine, s
prosjenom potronjom toplinske energije za grijanje 220-250 kWh/m2. Ovim
Programom se do kraja 2020. predvia ostvarenje sljedeih ciljeva:
godinje ugovoriti i realizirati cjelovitu obnovu zgrada javnog sektora
2
korisne povrine oko 210.000,00 m ,
2
smanjiti potronju energije u obnovljenim zgradama na 50 kWh /m
2
godinje, odnosno za 190 kWh/m .
ivotni vijek ove mjere je 25 godina.
89
Preklapanja,
efekt
mnoenja,sinerg
ija
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski
okvir
Cilj / kratak
opis
Opis
Ciljna
neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Informacije
o provedbi
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
Programom energetske obnove zgrada javnog sektora naglaava se vodea

uloga drave u poticanju razvoja trita energetske uinkovitosti, to e
rezultirati prenoenjem uinaka sa zgrada javnog sektora na podruje
ugovaranja energetske usluge meu privatnim subjektima.
Povezivanje ISGE-a sa sustavima za mjerenje i naplatu dobavljaa energenata i

vode
P.3
Poetak: 2014.
Kraj: 2016.
Nakon ostvarivanja uteda praenjem potronje daljnji pravac razvoja i
intenziviranja primjene ISGE-a je njegova sistemska integracija s vanjskim
aplikativnim sustavima i servisima radi preuzimanja i razmjene podataka koji se
zatim koriste i obrauju te dovode u korelaciju i analiziraju s drugim podacima
sadranim u pojedinim modulima ISGE-a.
Oekuje se da bi daljnje integracije trebalo ostvariti s poslovno informacijskim
sustavima isporuitelja energenata i vode, kako bi se ostvarila mogunost direktnog
prijenosa podataka iz njihovog sustava naplate prema konceptu B2B (business-tobusiness). Razmotrit e se i mogunosti povezivanja sa SMIV-om kako bi se
poveala koliina smislenih informacija i sprijeilo duplo unoenje podataka.
Unos rauna i oitanja definirani su kao osnovne funkcionalnosti i zakonske
obaveze korisnika ISGE-a te predstavljaju temelje za uspostavu osnovnih i
naprednih analiza i predvianje daljnjih EE mjera koje na kraju vode do monetarnih
i energetskih uteda od lokalne do nacionalne razine.
Trenutno se u ISGE bazu tjedno unese i do 10.000 rauna, dok sama baza broji
preko 1.200.000 rauna, i to sve redom runo unesenih od strane korisnika.
Povezivanje baze ISGE-a s vanjskim bazama distributera energenata i vode svakako
bi dovelo do kvalitetnijih, preciznijih, redovitijih podataka (to direktno omoguuje i
real-time planiranje potronje) koji ne bi ovisili o runom unosu (i pogreci)
korisnika. Uspostavom takve meusustavne komunikacije omoguilo bi korisnicima
da se fokusiraju na samu strateku analizu potronje, te time kvalitetnije gospodare
potronjom svojih objekata. Kvalitetnijim gospodarenjem svojih objekata
omoguuje se nacionalni bottom-up pristup potronje kojem je krajnji cilj pruiti
to toniju sliku nacionalne potronje energije i vode.
Postojee zgrade u vlasnitvu JLP(R)S
Postojee zgrade u vlasnitvu i koritenju Vlade RH
Zaposlenici javnog sektora
Nacionalno
S aplikativne strane ISGE-a, sustav je programski spreman upariti svoja postojea
polja s poljima pojedinog distributera. Za svakog pojedinog distributera bit e
potrebno napraviti individualna spajanja odreenih polja zbog specifinosti polja
svakog pojedinog distributera. Za poetak e se prednost dati veim distributerima
(HEP, ViO, ..), s ureenim bazama podataka koje su spremnije sudjelovati u
programskom povezivanju baza s ISGE sustavom. Vjeruje se da e se nakon
kvalitetne uspostave podataka meu bazama u oba smjera u mjeru prikljuiti sve
90
vei broj dobavljaa, a krajnji cilj je uvoenje mjere u zakonodavni okvir RH.
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Planirana sredstva do kraja 2016.:1.550.000 HRK

APN: 1.550.000 HRK
Izvrno tijelo
APN financira i provodi

Dobavljai energenata i vode, operateri distributivnih sustava
CEI u dijelu povezivanja ISGE-a i SMIV-a
Tijela za
praenje
APN u koordinaciji s MGIPU
Metoda
praenja /
mjerenja
uteda energije
Do sada je praenje ostvarenih uteda energije omogueno ISGE sustavom

osnovnim i naprednim analizama baze podataka. Ostvarene utede temelje se na
mjerenim podacima o potronji svih oblika energije, iji je unos baziran na
dobrovoljnoj bazi. Sinkronizacijom baza dobivaju se provjereni podaci, a
povezivanjem s mjernim sustavima dobivaju se real-time podaci koji omoguuju
strateko planiranje i provoenje mjera.
Oekivane
utede energije
u 2016.
Oekivani
utjecaj na
utede energije
za 2020.
Utede
energije
Pretpostavke
Preklapanja,
efekt
mnoenja,
sinergija
3.3.2
400 TJ
/
Trenutno se u ISGE sustavu nalazi preko 400 distributera energenata i vode.
Uzmemo li da HEP Distribucija (i pripadajua Opskrba) pokriva gotovo sve objekte u
sustavu, spajanjem samo njihove baze pokrila bi se gotovo potpuna potronja
elektrine energije u javnom sektoru na podruju cijele RH. Kvalitetnom
uspostavom upisivanja njihovih rauna u sustav, pretpostavka je da bi se i ostali
veliki dobavljai pridruili provoenju ove mjere.
Izraunom prema stvarnoj potronji unesenoj u ISGE dobio se podatak o utedi
energije u 2011. I 2012. Godini. Te utede rezultirale su uvoenjem tzv. 'malih
mjera' koje su se na veini objekata poele provoditi 2011. ivotni vijek tih mjera je
5 godina. Godinje prosjene utede iznose 400 TJ.
Individualno mjerenje i informativni rauni
Program energetske obnove javnih zgrada
Zgrade ostalih javnih tijela (EED lanak 5)

Mnogi su se gradovi svojevoljno prikljuili Sporazumu gradonaelnika, inicijativi koja europske gradove potie
na borbu protiv klimatskih promjena, i to razvojem Akcijskih planova energetski odrivog razvitka (Sustainable
energy action plan - SEAP) koji su osnova za kasnije provoenje konkretnih projekata energetske uinkovitosti i
koritenja obnovljivih izvora energije. Do sada je 39 hrvatskih gradova izradilo SEAP (48 s opinama), a od toga
je 11 ve usvojilo projektno vijee.
Gradovi i opine koji su izradili SEAP su: Vinkovci, Brtonigla, Varadin, Zadar, Ludbreg, Lastovo, Korula, Mljet,
Pirovac, Vela Luka, Donji Miholjac, Beli Manastir, Belie, Osijek, Pore, Labin, Brdovec, Samobor, Ozalj, Velika
Gorica, Bjelovar, Rovinj, Buzet, Krk, Otoac, Umag, Kastav, Barban, Buje, Gronjan, Dugo Selo, Oprtalj, Krievci,
91
Ogulin, Gospi, Karlovac, Opatija, Pregrada, Slunj, Sveta Nedelja, Duga Resa, Jastrebarsko, Sisak, Koprivnica,
Zaprei, Klanjec, Rijeka, Ivani-Grad, Zagreb.
Dok su se gradovi svojevoljno pridruili sporazumu gradonaelnika, upanije su prema vaeem Zakonu o
uinkovitm koritenju energije (NN 152/08) bile obvezne donositi godinje planove i trogodinj programe
energetske uinkovitosti. U razdoblju primjene 2. NAPEnU, 17 upanija i 2 grada izradilo je i usvojilo godinji
plan energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji. Trogodinji Program energetske uinkovitosti u
neposrednoj potronji izradilo je 11 upanija i 1 grad.
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljna
neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Informacije
o provedbi
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere

P.4
Financijski instrumenti, energetske usluge za utede energije
Poetak: 2014.
Kraj: 2020.
Ova mjera nastavak je i dopuna mjere iz 2. NAPEnU, samo sa revidiranim ciljevima.
Osmiljena je temeljem najboljih iskustava iz prakse tvrtke HEP-ESCO d.o.o. kao i na
iskustvima FZOEU iz sufinanciranja projekata rekonstrukcije javne rasvjete. Mjerom
se eli i potaknuti ESCO trite u Hrvatskoj.
Javna rasvjeta u Hrvatskoj troi 446,33 GWh elektrine energije, to predstavlja oko
3% ukupne neposredne potronje elektrine energije (podaci iz 2009. godine).
Projekti poboljanja energetske uinkovitosti u javnoj rasvjeti isplativi su, utede su
vidljive odmah i lako su dokazive i provjerljive. Zbog toga se ovi projekti mogu
izvrsno iskoristiti za poticanje trita energetskih usluga.
Ova mjeraobuhvaa i razrauje inovativne modele razliitih financijskih
mehanizama i provedbe projekata (ne samo po ESCO modelu) na temelju
Programa energetske obnove javne rasvjete koji e se izraditi.
Potronja elektrine energije u javnoj rasvjeti
Odgovorne osobe u JLP(R)S, tvrtke-pruatelji energetskih usluga
Nacionalno
Budue aktivnosti:
1. Javni sektor je temeljem Zakona o uinkovitom koritenju energije u
neposrednoj potronji (Narodne novine br. 152/08 i 55/12) duan gospodariti
energijom i provoditi mjere energetske uinkovitosti u svojim zgradama i u
javnoj rasvjeti (obveza JLS o periodikim energetskim pregledima). Na temelju
novog Zakona o energetskoj uinkovitosti koji je u izradi (MINGO) i Zakona o
zatiti od svjetlosnog oneienja (NN 114/2011) i pripadajuim provedbenim
propisima MZOIP (JLS e biti u obvezi izraditi Akcijski plan usklaivanja javne
rasvjete s odgovarajuim standardima, godinje izvjeivati o provedenim
aktivnostima i dr.) JLS e se potaknuti da iskoriste potencijale za ostvarivanje
uteda energije koritenjem energetske usluge, bez optereivanja prorauna.
2. Detaljan Program energetske obnove javne rasvjete treba do kraja 2014. godine
razraditi MINGO i MZOIP. Primjena Programa mora zapoeti tijekom 2015.
godine. Program, meu ostalim, treba obuhvatiti i razraditi inovativne
komponente razliitih financijskih mehanizama: unaprjeenje sufinanciranja
JLS od strane Fonda u aktualnom modelu, koritenje sredstava u okviru EU
programiranja (strukturni fondovi)
putem Fonda (objedinjavanje /
92
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za
praenje
Metoda
praenja /
mjerenja
uteda energije
Oekivane
utede energije
u 2016.
Oekivani
utjecaj na
utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja,
efekt mnoenja,
sinergija
okrupnjavanje projekata), jamstveni fond za ESCO projekte javne rasvjete te

druge prikladne inovativne mehanizme financiranja.
3. Cilj ovog programa je do 2016. godine postii dokazive utede u sustavu javne
rasvjete u iznosu 60 GWh (oko 13% trenutne potronje). Ovaj iznos predstavlja
dodatne utede u odnosu na ve ostvarene.
Procijenjena sredstva u razdoblju 2014.-2016.: 300 milijuna HRK
izrada Programa energetske obnove javne rasvjete u okviru prorauna
MINGO i/ili MZOIP-a, odnosno sredstvima FZOEU
FZOEU, ESCO model i ostali financijski mehanizmi: sufinanciranje sukladno
financijskom planu na temelju Programa energetske obnove javne rasvjete
JPP model
MINGO i MZOIP - regulativa i naputak JLP(R)S
JLP(R)S i ESCO tvrtke provedba
FZOEU sufinanciranje
CEI u koordinaciji s MINGO i MZOIP
Ova mjera pratit e se BU metodom procijene ili ex-post. Stvarni uinci mjere e
dodatno biti vidljivi kroz Modul daljinskog mjerenja i Modul Javna rasvjeta ISGE-a.
360 TJ (100 GWh)
540 TJ (150 GWh)
Utede iz svih ve provedenih mjera, uz pretpostavku ivotnog vijeka opreme u

sustavima javne rasvjete, bit e ive i u 2016. pa tako i u 2020. godini. Oekuje se
da e utede u 2020. godini biti i vee od pretpostavljenih zbog razvijenijeg trita
energetskih usluga.
Cilj za 2016. godinu odreen je temeljem sljedeih injenica: potronja elektrine
energije za javnu rasvjetu iznosila je u 2009. godini oko 450 GWh; u sustavima
javne rasvjete postiu se utede od oko 25%, pa ak i do 80%; programom se
predvia obuhvatiti 1/2 ukupne potronje elektrine energije u javnoj rasvjeti. Do
2020. godine e se obuhvatiti 3/4 ukupne potronje elektrine energije u javnoj
rasvjeti. Pretpostavljen je porast povrine pokrivene javnom rasvjetom od 2%
godinje. Oekuje se snaan nastavak primjene mjera energetske uinkovitosti u
javnoj rasvjeti, s razvojem novih tehnologija, posebice LED rasvjete mogu se
ostvariti utede u potronji energije i do 80% u odnosu na zastarjele tehnologije.
Zbog navedenog oekuje se ispunjenje postavljenih ciljeva. Pretpostavljen je
prosjeno ostvarenje uteda od 30% po sustavu.
CEI na jednom mjestu prati sve projekte koritenjem Nacionalnog sustava za
mjerenje i verifikaciju, te se brine da se efekti ne preklapaju odnosno da se projekti
ne zbrajaju dvostruko. Naime, podaci se dobivaju od FZEOU i financijskih institucija
projekte koje su sufinancirali te od JL(P)RS i ESCO tvrtki.
93
3.3.3
Nabava od strane javnih tijela (EED lanak 6)

Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski
okvir
Cilj / kratak
opis
Opis
Zelena javna nabava

P.5
Dobrovoljni sporazumi i kooperativni instrumenti
Poetak: 2014.
Kraj: 2016.
Potrebno je intenzivirati aktivnosti kojima e se osigurati pravna i tehnika
znanja i vjetine javnih nabavljaa za ukljuivanje i vrednovanje zahtjeva za
energetskom uinkovitosti u postupcima javne nabave primjenom kriterija
ekonomski najpovoljnije ponude.
Namjera je ove mjere jae ukljuivanje kriterija energetske uinkovitosti u
postupke javne nabave u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi (NN 90/11,
83/13, 134/13), Smjernicama koje je izradio MINGO (2013.) i Zakonom o
promicanju istih i energetski uinkovitih vozila u cestovnom prometu (NN
127/13). Cilj mjere je podii ope znanje svih dionika u postupku javne nabave
kako bi se elementi zelene javne nabave jae ukljuili u postupke javne nabave
na nacionalnoj i na lokalnoj razini. U tu je svrhu potrebno nastaviti raditi na
izradi prikladnih obrazovnih materijala (prirunika, vodia) i na razdiobi
postojeih obrazovnih i promidbenih materijala (ukljuujui materijale
Europske komisije koji su dostupni na hrvatskom jeziku) elektronikim putem i
putem radionica.
U planu je izrada nacionalnog Akcijskog plana za zelenu javnu nabavu koji e
identificirati kljune dionike i mjere koje treba poduzeti na nacionalnoj i
lokalnoj razini kako bi se kriteriji zelene javne nabave to bolje integrirali u
postupak javne nabave. Poticat e se koritenje kriterija zelene javne nabave
koje je izradila Europska komisija, koji obuhvaaju i pokazatelj energetske
uinkovitosti.
Planira se izrada vodia tj. uputa koja e omoguiti primjenu Zakona o javnoj
nabavi kroz kriterij energetske uinkovitosti u praksi jer je ope znanje o
energetskoj uinkovitosti nedovoljno.
Vodi e opisati kako se kriteriji energetske uinkovitosti trebaju uzeti u obzir
tijekom procesa javne nabave te treba definirati kriterije za tipine skupine
proizvoda koji se mogu jednostavno integrirati u natjeajnu dokumentaciju.
Vodi e biti pomo osobama zaduenim za javnu nabavu.
S obzirom da je javni sektor veliki kupac usluga i dobara, energetski uinkovita
javna nabava moe biti vrlo djelotvorna u transformiranju trita prema sve
uinkovitijim rjeenjima, smanjivanju cijena novih tehnologija i njihovoj iroj
uporabi.
Informa
cije o
provedb
i
Ciljna
neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
Svi oblici potronje energije u javnom sektoru ukljuujui i potronju tekuih

goriva u vozilima kojima se koristi javni sektor.
Osobe zaduene za javnu nabavu na dravnoj razini i razini JLP(R)S
Nacionalno
Budue aktivnosti:
1. MZOIP u suradnji s MINGO i drugim relevantnim tijelima treba izraditi
vodi (upute) za integraciju zahtjeva energetske uinkovitosti u postupke
javne nabave koji e sadravati i detaljnu razradu tehnikih kriterija za
94
zelenu nabavu pojedinih proizvoda. Vladinim naputkom ovaj vodi (upute)
treba biti upuen svim dravnim institucijama i JLP(R)S.

2. MZOIP e koordinirati izradu nacionalnog Akcijskog plana za zelenu javnu
nabavu koji e identificirati kljune dionike i mjere koje treba poduzeti na
nacionalnoj i lokalnoj razini kako bi se kriteriji zelene javne nabave to
bolje integrirali u postupak javne nabave.
3. Nakon izrade vodia potrebno je osmisliti i provesti teajeve i druge
obrazovne aktivnosti za zapolenike dravne i lokalne javne uprave koji e
provoditi nabavu te uspostaviti sustav praenja uporabe zelenih kriterija
4. Dravni ured za sredinju javnu nabavu e primjenjivati kriterije energetske
uinkovitosti i zatite okolia u svom radu: izradit e se tehnike
specifikacije, izmeu ostaloga za raunalnu i uredsku opremu, a kod
nabavke motornih vozila vrednovat e se potronja goriva, upotreba guma
i druge opreme te emisija CO2..
5. Izmeu ostalih mjera, kod nabave raunalne opreme za razdoblje 2014. 2015. godine, pored primjene kriterija ekonomski najpovoljnije ponude
vezane za jamstveni rok, tehnike specifikacije su definirane na nain da
ponuena raunalna oprema mora odgovarati sljedeim uvjetima:
a. Energy star 5.0 je osnovni zahtjev za osobna i prijenosna raunala
te monitore po mjerilima za EU GPP . Posjedovanje certifikata ili
mogunost verifikacije zadovoljavanja energetskih standarda koji
on postavlja preduvjet je sukladnosti s mjerilima za EU GPP za
ovu skupinu proizvoda.
b. WEEE oznaka tj. oznaka za oznaavanje odvojenog skupljanja EE
otpada obveza je koja proizlazi iz Direktive 2012/19/EU o
otpadnoj EE opremi tj. Zakona o odrivom gospodarenju
otpadom (NN 94/13) u koji je prenesena te konkretno propisana
Pravilnikom o gospodarenju otpadnim elektrinim i elektronikim
ureajima i opremom (NN 74/07, 133/08, 31/09, 156/09, 143/12,
86/13).
c. RoHS predstavlja potvrdu da je proizvod izraen u skladu sa
zahtjevima Direktive 2011/65/EU o ograniavanju uporabe
odreenih opasnih tvari u elektrinoj i elektronikoj opremi tj.
Pravilnika o ograniavanju uporabe odreenih opasnih tvari u
elektrinoj i elektronikoj opremi (NN 131/2013) kojim je ista
prenesena, a prema stavku 1. lanka 4. Zakona o tehnikim
zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (NN 80/2013).
Ovime drave lanice EU osiguravaju da EE oprema koja e e
staviti na trite ne sadri tetne tvari.
6. U postupku javne nabave kupnje motornih vozila Dravnu ured za sredinju
javnu nabavu e primjenjivati odredbe novog Pravilnika o mjerilima koja
se koriste u postupcima javne nabave vozila za cestovni prijevoz (NN
11/2014).
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za
Nije mogue procijeniti

MZOIP, MINGO
MZOIP u suradnji s MINGO i drugim relevantnim tijelima izrada vodia i
Akcijskog plana za zelenu javnu nabavu.
Dravni ured za sredinju javnu nabavu i JLP(R)S primjena mjera energetske
uinkovitosti
95
praenje
Metoda
praenja /
mjerenja
uteda energije
Utede
energije
Oekivane
utede
energije u
2016.
Oekivani
utjecaj na
utede
energije za
2020.
Pretpostavke
Preklapanja,
efekt
mnoenja,
sinergija
3.3.4
Praenje ostvarenih uteda energije u budunosti e se provoditi primjenom

BU metoda za svaku pojedinu grupu ureaja koja se nabavljala uvaavajui
kriterije energetske uinkovitosti. Pri tome se oekuje da e najvie nabavki
biti vezano uz raunalnu i uredsku opremu i motorna vozila. Za vozila je
razvijena nacionalna metoda koja se temelji na razlici potronje goriva
standardnog automobila s motorom s unutranjim izgaranjem te novog vozila
naprednije tehnologije (hibridni ili elektrini) i na prosjenoj godinjoj
kilometrai vozila.
Dravni ured za sredinju javnu nabavu prati podatke o koliinama i tipovima
nabavljene raunalne opreme i vozila te provedene mjere unosi u SMIV.
S obzirom na nedostatak aktivnosti (javnih nabava) kojima bi se mogle

pridijeliti utede energije u proteklom razdoblju, ovoj mjeri nije mogue
pridijeliti ostvarene utede u 2010. godini. Takoer zbog trenutnog
nedostataka planova institucija nadlenih za javnu nabavu u smislu koliina
nabavki raunalne i uredske opreme i vozila, nije mogue predvidjeti ni uinke
ove mjere do 2016. odnosno 2020. godine. Ipak, poetkom ostvarivanja ove
mjere, uspostavit e se sustav praenja uinaka primjenom BU metoda, pa se
oekuje da e se u sljedeem razdoblju ovoj mjeri moi izraunati utede
energije.
/
Utede koje proizlaze iz mjera u javnom sektoru

3.3.5
Financiranje mjera u javnom sektoru

96
3.4
3.4.1
Mjere energetske uinkovitosti u industriji

Glavne mjere za poveanje energetske uinkovitosti u industriji
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Cilj / kratak opis

Opis
Ciljna
neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena

I.1
Poetak: 2008.
Kraj: 2016.
Mjera je revidirana i dopunjena ciljanim aktivnostima.
Kroz MIEE e se provoditi itav niz aktivnosti usmjerenih na promoviranje
energetske uinkovitosti u industriji. Osnovni je cilj poboljati svijest i znanje
vodstva industrijskih poduzea i zaposlenika kako bi se iskoristili cjelokupni
potencijali ostvarivih mjera energetskih uteda. Na razini tvrtki kao i na razini
industrijskih grupacija je potrebno uspostaviti strukture za upravljanje
potronjom energije, te uvesti nadzor i analizu potronje energije uz
postavljanje ciljeva.
Na ovaj e se nain istodobno stvoriti i opsena baza podataka o potronji
energije u industriji te e se razviti indikatori koji e sluiti za benchmarking s
poduzeima iz iste grane u Hrvatskoj, ali i u EU. Kroz mjeru je potrebno
izraditi plan aktivnosti za kljune industrijske grane te sufinancirati provedbu
ciljanih mjera energetske uinkovitosti.
Potronja svih vrsta energije u industrijskim procesima
Industrijska postrojenja
Nacionalno
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:
Od 1998 razvoj MIEE kao jednog od NEP: razrada strukture mree,
ukljuivanje dravnih tijela, strunjaka i pojedinih industrijskih tvrtki,
ukljuivanje i javnog sektora te sektora usluga kao grupacija potroaa pored
industrije, provedene sektorske analize, suradnja s vanjskim partnerima (IFENorveka) i prenoenje iskustava s analognih projekata mrea, formiranje
inicijalnih skupina potroaa kao grupacija unutar MIEE drvna i
prehrambena industrija, hoteli unutar sektora usluga i bolnice unutar javnog
sektora, provedba inicijalnih pilot projekata analiza, objava knjige MIEE
prethodni rezultati i budue aktivnosti.
Informacije
o provedbi
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
Kljuni elementi MIEE su: uspostava permanentnih struktura za SGE, M&T

(nadzor i analiza potronje energije; postavljanje ciljeva), energetski pregledi,
demo projekti (provoenje projekata najbolje prakse i irenje informacija o
njima), trening i obrazovanje.
Budue aktivnosti:
1. Izrada programa rada Mree do 2016. godine
FZOEU e do kraja 2014. Izraditi Program rada Mree industrijske
energetske uinkovitosti kojim e se provesti odabir kljunih
industrijskih grana za provedbu aktivnosti, detaljan prijedlog mjera
energetske uinkovitosti za svaku granu i plan provedbe tih mjera.
Program e takoer odrediti potrebni iznos za provedbu mjera i
97
mehanizme sufinanciranja.
Aktivnosti:
o Koordinacija institucija: Ostvarenje suradnje izmeu
dravnih i strukovnih tijela koja se ukljuuju u razvoj MIEE
o Snimka potronje: Pregled stanja potronje i koritenja
energije prema industrijskim granama
o Razrada alata: SGE, M&T, energetski pregledi,
benchmarking, demo projekti
o Odabir kljunih industrijskih grana i ciljanih tvrtki za demo
projekte, prema postavljenim kriterijima
o Uspostava energetskog menadmenta:
o Prijedlog prikladnih mjera energetske uinkovitosti za svaku
industrijsku granu i plan provedbe
o Odreivanje financija: Razrada aspekata financiranja,
razmatranje moguih tzv. "pipeline" projekata, razrada
mogue primjene ESCO principa.
o Praenje provedbe programa i rezultata
2. Provedba programa
Primjena plana treba poeti najkasnije u drugoj polovici 2014. godine i
trajati sve do 2016. s mogunou produljenja do 2020. godine
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Utede
energije
Tijela za
praenje
Metoda
praenja /
mjerenja
uteda energije
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Cilj / kratak opis

Opis
Ciljna
neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
Izvravanje plana treba pratiti na godinjoj razini u smislu utroenih sredstava

i ostvarenih uteda energije i emisija CO2
Izvor financiranja: FZOEU
Potencijalni izvor sufinanciranja: fondovi EU
Potrebna sredstva odredit e se u detaljnom programu rada mree.
FZOEU - izrada programa (EIHP) i sufinanciranje po programu
HGK- provedba programa u suradnji s MINGO i CEI
MINGO i CEI
Za budue aktivnosti treba uspostaviti metodologiju (moe se za svaku tipsku
mjeru uspostaviti BU metoda ili zahtijevati ocjenu uteda). CEI e razraditi
metodologiju na temelju Programa i pratiti uinak kroz Sustav za mjerenje i
verifikaciju uteda energije.
Visokouinkovita kogeneracija
I.2
Financijski instrument; regulativa
Poetak: 2007.
Kraj:2016.
Osim sustava poticanja proizvodnje elektrine energije iz visokouinkovitih
kogeneracija, ovom se mjerom predvia i donoenje odgovarajue
regulative za poticanje proizvodnje toplinske energije iz kogeneracija
(definiranje statusa povlatenog proizvoaa toplinske energije).
Proizvodnja toplinske i elektrine energije u industrijskim postrojenjima
Nacionalno
98
primjena
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati u razdoblju 2. NAPEnU:
Do kraja 2013. godine 3 kogeneracijska postrojenja, ukupno instalirane
elektrine snage 10,493 MW bila su u sustavu poticaja i isporuivala energiju
u mreu. Dodatno, jedno kogeneracijsko postrojenje, snage 1 MW steklo je
status povlatenog proizvoaa, ali jo nije bilo prikljueno na mreu.
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
Informacije
o provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Utede
energije
Tijela za praenje
Metoda praenja
/ mjerenja
uteda energije
Oekivane
utede energije u
2016.
Oekivani utjecaj
na utede
energije za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja,
efekt
Usvojena je regulativa za poticanje proizvodnje toplinske energije kroz

Zakon o tritu toplinske energije (NN 80/2013) i Pravilnik o stjecanju
statusa povlatenog proizvoaa (NN 132/2013)
Budue aktivnosti:
Sukladno Zakonu o tritu toplinske energije, u cilju veeg koritenja
nacionalnog potencijala topline za grijanje i hlaenje Vlada Republike
Hrvatske donijet e program koritenja potencijala za uinkovitost u
grijanju i hlaenju. Kroz Program koritenja potencijala za uinkovitost u
grijanju i hlaenju, izmeu ostalog, utvrdit e se mjere javne potpore
proizvodnji topline za grijanje i hlaenje. Program e se donijeti do 1.
srpnja 2015. godine za razdoblje 2016. 2030. godine.
HROTE: ovisno o proizvedenoj koliini elektrine energije i
temeljem jedininih
poticajnih cijena definiranih u Tarifnim sustavima (NN 63/2012,
121/12, 144/12 i 133/13).
HROTE, MINGO, HERA regulativa i sustav poticanja proizvodnje elektrine
energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije.
CEI u koordinaciji MINGO
Mjera e se pratiti BU metodom procijenjenih uteda. Rezultati provedenih
mjera e se unositi u SMIV.
165 TJ (46 GWh)
525 TJ (146 GWh)

Proizvodnja elektrine energije u kogeneracijskim postrojenjima koja su u
sustavu poticaja u 2012. godini iznosila je 2185,5 MWh. Uz zahtijevane
utede primarne energije od 10% u odnosu na odvojenu proizvodnju
elektrine i toplinske energije (referentna elektrana i referentna kotlovnica)
dolazi se do podatka da je godinja potronja primarne energije iz goriva oko
28,4 TJ, pa je ostvarena uteda jednaka 2,84 TJ. Utede energije u 2016. i
2020. godini odreene su prema oekivanoj izgradnji visokouinkovitih
kogeneracijskih postrojenja u skladu s noveliranim projekcijama neposredne
potronje (2013. godina).
/
99
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski
okvir
Cilj / kratak opis

Opis
Ciljna
neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Informacije
o provedbi
Utede
energije

I.3
Poetak: 2011.
Kraj:2016.
Nastavak postojee mjere
Najvei dio potronje elektrine energije u industriji otpada na
elektromotorne pogone i do 90%. Ovo podruje prua velike potencijale
uteda no tu se nisu poduzimale sustavne mjere ili programi. Uvoenje
efikasnih elektromotornih pogona odnosi se na ugradnju elektrinih motora
visoke uinkovitosti i uvoenje upravljanja brojem okretaja (VSD)
frekvencijski i/ili amplitudno tamo gdje je korisno, kao u procesima gdje se
kontinuirano mijenja protok radne tvari. Ovisno o razredu snage motora, ova
mjera moe postii tehnike utede elektrine energije i preko 16%, a
ekonomske utede vee od 10%. Takoer ovom mjerom predvia se
ostvarivanje utede energije na raun pravilnog koritenja pojedinih
elemenata ve postojeeg elektromotornog pogona, kao i elektromotornog
pogona u cjelini. Smanjenje instalirane snage bi imalo pozitivan uinak na
stabilnost rada EES, kao i na smanjenje trokova rada korisnika i distributera
elektrine energije.
Potronja elektrine energije u industrijskim postrojenjima
Industrijska postrojenja koja koriste elektromotorne pogone svih vrsta
Nacionalno
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
Budue aktivnosti:
1. Razvoj tipskih energetskih pregleda racionalnosti potronje energije
elektromotornih pogona u industrijskim postrojenjima uz procjenu
ekonomske isplativosti poboljanja; s jednostavnom metodologijom
primjenjivom na praktino sva industrijska postrojenja
2. Postavljanje povoljnih modela financiranja uz razvoj garancijskih
mehanizama prihvatljivih za banke
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvor financiranja: FZOEU i komercijalne banke

Izvrno tijelo
EIHP, HEP, ESCO tvrtke provedba mjere

FZOEU sufinanciranje energetskih pregleda i certifikacije
Tijela za
praenje
Metoda
praenja /
mjerenja
uteda energije
Oekivane
utede energije
u 2016.
Oekivani
utjecaj na
utede energije
za 2020.
Pretpostavke
CEI u koordinaciji s MINGO, MZOIP

Mjera e se pratiti BU metodom procijenjenih uteda. Rezultati provedenih
mjera e se unositi u SMIV.
630 TJ (174 GWh)
760 TJ ( 210 GWh)
Pretpostavlja se da do 90% potronje elektrine energije u industriji otpada

100
na pumpe, ventilatore, transportne i druge elektromotore kod kojih je

mogue primijeniti navedene mjere. Ekonomske utede su manje od
tehnikih ali dovoljno visoke da mjera bude ekonomski ostvariva. Potrebno je
potaknuti tvrtke na cjelovite programe zamjene i poboljanja elektrinih
pogona, a ne na interventna rjeavanja pojedinanih sluajeva. Razvijeni
tipski energetski pregledi daju procjenu svrhovitosti i potencijala primjene
ove mjere, nakon ega je olakano financiranje, uz pretpostavku razvijenih
financijskih modela.
Preklapanja,
efekt
mnoenja,
sinergija
Dobar dio starijih elektrinih motora koji su u pogonu je predimenzioniran

provedbom ove mjere smanjila bi se instalirana elektrina snaga, trokovi za
nju te izbjegla nagla optereivanja mree
101
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljna
neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
Informacije
o provedbi
Utede
energije

I.4
Financijski instrumenti, informiranje
Poetak: 2014.
Kraj:2016.
Mjera je spoj mjera C1 i I3 iz 2.NAPEnU i cilj joj je zadovoljenje lanka 8. (2) i
lanka 18. iz EED.
Cilj ove mjere je pruiti financijsku potporu malim i srednjim poduzeima
(MSP) za pokretanje i provoenje aktivnosti za poboljanje energetske
uinkovitosti, i to prvenstveno za provoenje kvalitetnih energetskih pregleda
i kontinuiranog gospodarenja energijom (uvoenje meunarodnih standarda
poput ISO50001), te promocija energetske uinkovitosti i promotivnoedukacijske aktivnosti za zaposlenike.
Kako direktiva objanjava, mala i srednja poduzea predstavljaju ogromni
potencijal za utedu energije u Uniji, a drave lanice trebale bi uspostaviti
povoljan okvir za pruanje tehnike pomoi i ciljanih informacija MSP-ovima,
kako bi im pomogle pri donoenju mjera za poveanje energetske
uinkovitosti.
Kako je definirano direktivom, mala poduzea znae: kategorija
mikropoduzea te malih i srednjih poduzea sastoji se od poduzea koja
zapoljavaju manje od 250 osoba te iji godinji promet ne prelazi 50 milijuna
EUR ili ija godinja bilanca stanja ne prelazi 43 milijuna EUR.
Zgrade malih i srednjih poduzea (u privatnom vlasnitvu)
Vlasnici i korisnici zgrada MSP
Nacionalno
Budue aktivnosti:
MSP e se podupirati u poveanju energetske uinkovitosti u svojim
poduzeima na dva naina:
Financijska potpora FZOEU e najmanje jednom godinje raspisivati
natjeaj za financiranje izrade energetskih pregleda zgrada MSP
Obrazovna potpora MINPO e do kraja 2014. osmisliti nain
informiranja MSP. Po izraenim kriterijima, FZOEU raspisuje natjeaj
za provoditelja edukacijskih aktivnosti. Uloga je MINGO odrediti koje
kriterije edukacija treba zadovoljiti.
Obrazovne aktivnosti trebaju pokriti sljedee teme:
Uvoenje sustava gospodarenja energijom
Energetski pregled
Projekti poboljanja energetske uinkovitosti
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za
praenje
Metoda
praenja /

MINPO 260.000 za izradu studije
FZOEU 6.000.000 HRK u 3 godine, 2.000.000 HRK godinje
FZOEU financiranje i raspisivanje natjeaja
HGK i MINPO u koordinaciji s CEI
Praenje uinaka ove mjere ostvaruje se koritenjem preporuenih BU
metode Europske komisije uz koritenje nacionalnih referentnih vrijednosti.
102
mjerenja
uteda energije
Oekivane
utede energije
u 2016.
Oekivani
utjecaj na
utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja,
efekt mnoenja,
sinergija
3.4.2
Osim toga, a tamo gdje je primjenjivo s obzirom na dostupne podatke, koristi

se naelo mjerenih uteda temeljem razlike potronje energije prije i poslije
provedbe mjere energetske uinkovitost.
Nije mogue procijeniti. Znat e se kada se izradi studija.
Nije mogue procijeniti. Znat e se kada se izradi studija.

Do sada ostvarene utede vezane uz ovu mjeru vrlo su male. Razlozi lee ili u
nedostatku interesa komercijalnog sektora ili u pronalaenju drugih izvora
(su)financiranjaPrije se sufinanciralo zasebno komercijalne objekte, a zasebno
industriju, a sada je znaaj stavljen na posebno mala i srednja, a posebno
velika poduzea. Nakon to se isplanira program i opseg financiranja od
strane FZOEU, biti e mogue izraunati utede.
Ova se mjera preklapa s horizontalnom mjerom Energetski pregledi. No
prilikom ocjene uinaka, zasebno se razmatraju pojedini sektori i ostvarene
utede se navode samo pod jednom od mjera kako bi se izbjeglo dvostruko
obraunavanje uteda. Mjeru nadopunjuju i navedene promotivne aktivnosti
zbog kojih e konana uteda biti zasigurno vea, ali se uinci te mjere nee
moi brojano pratiti. Pretpostavlja se da e edukacija biti preliminarni korak
kako bi se pospjeilo provoenje ove mjere i u konanici ostvarilo utede na
temelju mjera iz energetskih pregleda.
Utede koje proizlaze iz mjera energetske uinkovitosti u industriji

3.4.3
Financiranje mjera energetske uinkovitosti u industriji

103
3.5
3.5.1
Mjere energetske uinkovitosti u prometu

Glavne mjere za poveanje energetske uinkovitosti u prometu
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Cilj / kratak opis

Opis
Informacije
o provedbi
Trening eko vonje

T.1
Informacijske i obvezujue informacijske mjere
Poetak: 2011.
Kraj: 2016.
Nova mjera
Eko vonja prepoznata je kao jedna od najuinkovitijih mjera za poticanje
energetske uinkovitosti na razini Europske unije. Pokretanjem Nacionalne
kampanja ekovonje mogla bi se postii maksimalna razina osvijetenosti svih
graana i vozaa u Republici Hrvatskoj o prednostima ovog modernog,
inteligentnog i ekoloki prihvatljivog stila vonje, kroz aktivno provoenje treninga
eko vonje meu licenciranim (postojeim) vozaima.
Posebni elementi nacionalne kampanje trebaju biti posveeni edukaciji o ekovonji
za:
vozae osobnih automobila;
autobusa;
teretnih vozila > 3,5 tone
Obrazovanje o elementima eko-vonje bi se mogla provoditi kratkim treninzima(u
trajanju do 60 minuta po kandidatu) meu vozaima koji su vozaku dozvolu dobili
prije stupanja na snagu Pravilnik o osposobljavanju kandidata za vozae (NN
13/09), kojim je za sve autokole i instruktore postavljena obveza provoenja
izobrazbe o elementima eko-vonje tijekom standardne izobrazbe vozaa
kandidata. Treba istaknuti da se predloena mjera ne odnosi na nove vozae, koji
izobrazbu o eko-vonji dobivaju sukladno zakonskim obvezama iskazanim u gore
navedenom Pravilniku.
S obzirom na injenicu da se u Republici Hrvatskoj godinje provede edukacija za
nove vozae na razini 45.000 kandidata, do danas je u programu izobrazbe za
vozae kandidate o tehnikama eko-vonje osposobljeno oko 100.000 vozaa
osobnih vozila. Ukupan broj aktivnih vozaa u Republici Hrvatskoj procjenjuje se na
iznos od 2.000.000. Trenutnu razliku od 1.900.000 ini kategorija vozaa koja je tek
malo ili nimalo u prolosti, a prije 2009. godine, stekla vjetine o eko-vonji. Upravo
su ovi vozai ciljana skupina ove mjere.
Ciljna
neposredna
potronja
Cestovna osobna i teretna vozila te autobusi
Ciljna skupina
Svi vozai osobnih vozila s poloenom vozakom dozvolom prije stupanja na snagu
Pravilnika o osposobljavanju kandidata za vozae (NN 13/09); Vozai autobusa
javnog gradskog prijevoza; Vozai javnih i komercijalnih teretnih vozila najvee
doputene mase > 3,5tona
Regionalna
primjena
Nacionalno
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
1. Osposobljavanje ispitivaa i instruktora

Prije poetka provedbe kampanje eko-vonje potrebno e biti provesti
osposobljavanje ispitivaa i instruktora koji e biti certificirani i ovlateni
za provedbu treninga eko-vonje u kategoriji licenciranih vozaa osobnih
automobila, vozaa autobusa i vozaa teretnih vozila u skladu s
standardima EU. Jedinstveni europski certifikat eko-vonje definiran je i
104
usvojen u sklopu europskog ECOWILL projekta, a za potrebe transpozicije

istog u hrvatsku praksu, Energetski institut Hrvoje Poar, kao nacionalni
koordinator ECOWILL projekta za Hrvatsku, ve je u suradnji s Hrvatskim
autoklubom (HAK) proveo izobrazbu 14 inicijalnih instruktora/ispitivaa
5
(trenera) koji e biti baza, na osnovu koje e se provoditi daljnja edukacija
i osposobljavanje trenera za provedbu ovlatenih treninga eko-vonje.
Treba istaknuti da se ovim osposobljavanjem ide korak dalje od same
zakonske obveze propisane gore navedenim Pravilnikom jer e ovlateni
treneri usvojiti jedinstvenu praksu provedbe treninga eko vonje, koja do
danas nije harmonizirana na razini svih autokola te je ujedno aplicirana
na podruju ostalih lanica EU.
U Republici Hrvatskoj se trenutno provodi osposobljavanje kandidata za
vozae putem 1250 instruktora vonje, koji djeluju preko 383 autokola.
HAK je ovlatena struna organizacija koja provodi vozake ispite RH
putem 85 ovlatenih ispitivaa. Mjerom se predvia osposobljavanje
minimalno 100 instruktora vonje i svih 85 ispitivaa do kraja 2013.
godine.
2. Izobrazba vozaa licenciranih prije 2009. godine
Za potrebe realizacije ciljeva 3. NAPEnU-a predlae se izobrazba
minimalno 51.000 licenciranih vozaa osobnih vozila, do 2016. godine.
Oekuje se da e po pohaanju treninga eko-vonje svim polaznicima
omoguiti smanjenje potronje goriva u prosjeku do 10% uz anticipaciju
principa eko-vonje u praksi.
Predlae provoenje edukacija za minimalno 2750 vozaa teretnih vozila
do 2016. godine. Do 2016. godine se provedbom ove mjere oekuje
minimalna uteda u iznosu od 7 580 tona goriva. Svakom od vozaa e se
po zavretku osposobljavanja uruit jedinstven certifikat o poloenom
treningu eko-vonje.
U RH je trenutno 15 operatora javnog gradskog prijevoza s oko 1.700
autobusa u funkciji javnog gradskog prijevoza. Najvei od njih je ZET koji
broji 550 autobusa. Tijekom provedbe treninga eko-vonje za vozae
autobusa predlae se ukupno edukacija od minimalno 2600 vozaa
autobusa do 2016. godine. Do 2016. godine se provedbom ove mjere
oekuje minimalna uteda u iznosu od 10.573 tona goriva. Svakom od
vozaa autobusa e se po zavretku osposobljavanja uruiti jedinstven
certifikat o poloenom treningu eko-vonje.
Kako bi se izvrila ova aktivnost, potreban je angaman osposobljenih
instruktora i ispitivaa izvan njihovog uobiajenog posla vezanog strogo uz
nove vozae. Za potrebe promocije programa, a s ciljem ukljuenja eljenog
2
broja vozaa, rezervirana je domena www.ekovoznja.hr , putem koje e se
izvjetavati sudionici u planu provedbe Nacionale kampanje ekovonje.
Ukljuivanje JLP(R)S od posebne je vanosti za uspjenu provedbu programa.
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Ukupno potrebna sredstva 5.545.000,00 kuna godinje:

IEE: 83.333,33 HRK osigurano (aktivnost 1)
FZOEU: 2.730.834,00 HRK (aktivnost 2)
MPPI: 1.365.417,00 HRK (aktivnost 2)
JLP(R)S: 1.365.417,00 HRK (aktivnost 2)
Izvrno tijelo
FZOEU u suradnji s HAK
www.ecodrive.org
http://www.eihp.hr/hrvatski/detaljnije.php?Tip=vijest&id=2547
105
Utede
energije
Tijela za
praenje
Metoda
praenja /
mjerenja uteda
energije
Ova mjera e se pratiti metodom istraivanja. U svrhu sustavnog praenja uteda

potrebno e biti prvenstveno napraviti nacionalni inventar svih polaznika treninga
eko-vonje putem kojeg e se voditi evidencija o polaznicima te e uz povremene
anketne upitnike biti potrebno prikupljati informacije o ostvarenim utedama
nakon pohaanog treninga.
Oekivane
utede energije
u 2016.
Oekivani
utjecaj na
utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Pretpostavljeno je 12.750 kratkih teajeva za vozae osobnih automobila, 688 za

vozae teretnih vozila te 650 za vozae autobusa na godinjoj razini,
pretpostavljeno je kako e 50% vozaa promijeniti navike nakon teaja te kako e
prosjene utede goriva za njih biti 7,5%. Prosjena kilometraa za vozae osobnih
vozila pretpostavlja 12.000 km, za vozae teretnih vozila 38.000 km, a za vozae
54.700 km autobusa. Prosjena potronja goriva osobnih automobila
pretpostavljena je na razini 7 l/100km uz udio od 50% automobila na dizel, a 50%
na benzin, prosjena potronja teretnih vozila od 32,3 l/100km te za autobuse 37,2
l/100km. Vrijeme trajanja mjere je 2 godine.
Preklapanja,
efekt mnoenja,
sinergija
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Cilj / kratak opis
Opis
59 TJ

T.2
Regulativa
Poetak: I kvartal 2014.
Kraj: III kvartal 2014.
Nova mjera
Intermodalni prijevoz ukljuuje vie naina prijevoza u teretnom prometu. Ova se
mjera fokusira samo na teretni promet i potencijal koji on nudi za rastereenje
cestovnih pravaca i smanjenje potronje goriva koritenjem eljeznike
infrastrukture i unutranjih plovnih putova. Za provedbu ove mjere nuno je
osigurati odgovarajui regulatorni okvir kao i odgovarajuu infrastrukturu za
istovar/utovar kontejnera.
2009. godine stupio je na snagu zakon o kombiniranom prometu kojim se ureuju
udaljenosti u kombiniranom prometu, oslobaanje obveze plaanja godinje
naknade za uporabu javnih cesta, oslobaanje od dozvola i kvota i oslobaanje od
ogranienja prometa na cestama za sudionike kombiniranog prijevoza kao i
dokumenti koje voza teretnog automobila u kombiniranom prijevozu mora imati.
Na temelju Zakona donesen je 2010. godine i Pravilnik o terminalima za
kombinirani prijevoz i pretovarnim kolodvorima kojim su propisani terminali za
kombinirani prijevoz, pretovarni kolodvori kao i cestovni pravci do ili od najblieg
terminala ili pretovarnog kolodvora na kojima vrijedi oslobaanje od kvota i
dozvola.
106
S ciljem poticanja prijevoznika u cestovnom prometu na koritenje ekoloki

prihvatljivijeg i ekonomski isplativijeg oblika prijevoza, u tijeku je izrada izmjena i
dopuna Zakona u kombiniranom prometu.
Ciljna
neposredna
potronja
Ciljna skupina
Informacije
o provedbi
Utede
energije
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti
za
provoenje
mjere
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela
za
praenje
Metoda
praenja
/
mjerenja uteda
energije
Oekivane
utede energije
u 2016.
Oekivani
utjecaj
na
utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja,
efekt mnoenja,
sinergija
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Cestovni teretni promet

Prijevozne tvrtke u cestovnom, eljeznikom i pomorskom prometu i unutarnjoj
plovidbi
Nacionalno
Novim izmjenama Zakona o kombiniranom prometu predvieno je oslobaanje od
50% naknade za ceste prilikom registracije cestovnih vozila, za prijevoznike koji
koriste kombinirani oblik prijevoza, a s tim su mjere utede energije velike.
Potrebno je predvidjeti sredstva za nadoknadu gubitka tvrtkama korisnicima
naknade prilikom registracije vozila, a u ovoj fazi izrade zakona jo nije mogue
precizno utvrditi izvore financiranja.
MMPI
CEI u koordinaciji s MMPI
Inspekcijski nadzor, financijski nadzor nad dodijeljenim sredstvima za poticanje
kombiniranog prometa.
N/D
N/D
/
/
Uspostava novog sustava plaanja posebne naknade za okoli za vozila na

motorni pogon
T.3
Regulativa
Poetak: 2013.
Kraj: 2016.
Nova mjera
Cilj europske i hrvatske politike razvoja odrivog transporta je uspostava
prometnog sustava koji e zadovoljavati socijalne i gospodarske potrebe za
mobilnou uz istovremeno udovoljavanje sve stroim ekolokim kriterijima.
Kako bi se potakla nabava i koritenje vozila s manjim emisijama CO2 po
107
prijeenom kilometru i doprinijelo smanjenju emisija iz sektora prometa, Vlada

je 2013. godine izmijenila propis za naplatu posebnog poreza (tzv. troarine) na
motorna vozila na nain da je uvela ekoloki kriterij pri utvrivanju visine
posebnog poreza koji sada ovisi o prosjenoj emisiji CO2 po prijeenom kilometru
vozila i vrsti goriva koje vozilo koristi za promet.
U cilju smanjenja emisija iz prometa kao jedna od mjera za ostvarenje ovog cilja
je uspostava novog sustava plaanja posebne naknade za okoli za vozila na
motorni pogon. Temeljei se na naelu oneiiva plaa dosadanji model bi
se nadogradio i obraunavao s obzirom na emisije CO2 i oneiujuih tvari u zrak
iz motornih vozila za osobna vozila, odnosno M1 cestovnih vozila.
U prosincu 2013. izraen je Model za prikupljanje naknada za emisije CO2 u zrak
iz motora cestovnih vozila. Cilj je bio izrada modela izrauna naknada za emisiju
CO2 koji se odnosi se na sva osobna vozila, odnosno kategoriju M1 cestovnih
vozila. Za veinu tih vozila ne postoji slubeni podatak o emisiji CO2, a s istim
problemom susreu se i drave lanice EU koje su ve uvele naknade. Postoje
slubeni podaci s ciljem uspostave sustava prikupljanja naknada za emisije CO2
novih vozila prodanih na hrvatskom tritu od 2000. do 2012. Idealni model, koji
bi se temeljio na stvarnoj emisiji CO2, je skoro pa nemogue ostvariti te je
osmiljen model s ciljem da obuhvati utjecajne veliine na emisiju CO2, a da pri
tome u obzir uzima dostupne podatke.
Na temelju analiziranih podataka o vozilima predloen je razredbeni model
izrauna naknadi za vozila za koja ne postoji slubeni podatak o emisiji CO2.
Predloene su podjele u razrede prema na emisiju CO2 utjecajnih faktora te su za
te podjele definirani korektivni faktori i njihove vrijednosti.
Prijedlogom Uredbe o jedininim naknadama, korektivnim koeficijentima i
pobliim kriterijima i mjerilima za utvrivanje posebne naknade za okoli na
vozila na motorni pogon iz 2013. nastoji se ostvariti pravedniji nain naplate
naknade, potujui naelo tko vie oneiuje, vie plaa, a s druge strane cilj je
da se izraun naknade temelji i na emisiji CO2 i na emisijskoj razini vozila.
Takoer, propisuje se nain izrauna jedinine naknade, kao i vrijednosti poetne
naknade i korektivnog koeficijenta koji je ovisan o godinje prijeenom broju
kilometara.
Iznos naknade koji u konanici plaa obveznik plaanja nee se znaajno
mijenjati, ali e biti pravednije rasporeen. Cilj je i kroz ovu mjeru usmjeriti
potranju kupaca prema ekoloki prihvatljivijim i tedljivijim vozilima. Novi
izraun odnosi se samo na vozila kategorije M1 (osobna vozila) iz razloga to se
ostala vozila u pravilu ubrajaju u vozila koja su namijenjene za gospodarske
svrhe, pa ih se sukladno EU praksi ne eli optereivati dodatnim trokovima
prilikom obrauna naknade.
Donoenjem Uredbe potrebno je izmijeniti Pravilnik kojim se propisuje nain i
rokovi obraunavanja i plaanja posebne naknade za okoli na vozila na motorni
pogon.
Informacije
o provedbi
Ciljna
neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
Cestovna vozila osobna vozila (vozila kategorije M1)

Vlasnici vozila
Nacionalna
U cilju pravovaljane primjene nove pravne steevine EU u sektoru prometa, u
okviru ove mjere MZOIP e u suradnji sa strunim institucijama izraditi prijedlog
108
provoenje
mjere
Utede
energije
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za
praenje
Metoda
praenja /
mjerenja
uteda energije
Oekivane
utede energije
u 2016.
Oekivani
utjecaj na
utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja,
efekt mnoenja,
sinergija
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Uredbe o jedininim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobliim

kriterijima i mjerilima za utvrivanje posebne naknade za okoli na vozila na
motorni pogon.
Uz izradu Uredbe potrebno MZOIP e izmijeniti Pravilnik kojim se propisuju
nain i rokovi obraunavanja i plaanja posebne naknade za okoli na vozila na
motorni pogon.
Puna primjena novog sustava naplate oekuje se u 2015. godini
MZOPI poboljanje regulative u sklopu prorauna
MZOIP, FZOEU
Praenje provedbe mjere je kroz analizu pokazatelja za vozila koja su
obuhvaena ovom mjerom.
Nije mogue procijeniti.
Nije mogue procijeniti.
Prikupljanjem sredstava omoguuje se provedba drugih mjera.

Razvoj svijesti proizvoaa i krajnjih korisnika o potrebi ouvanja okolia i s time
aktivna uloga u ouvanju prirode i okolia.
Poticanje razvoja novih tehnologija, proizvodnje i potronje proizvoda manje
tetnih za okoli, smanjenja oneienja okolia i racionalnijeg gospodarenja
sirovinama i energijom.
Prikupljenim sredstvima omoguuju se provedbe drugih mjera. Kupnja vozila s
manjim emisijama ima za posljedicu smanjenje emisija iz osobnih vozila a samim
time i ukupnih emisija iz sektora prometa. Poticanje kupnje ekolokih vozila ima
za posljedicu smanjenje emisija iz osobnih vozila a samim time i ukupnih emisija
iz sektora promet.

T.4
Informacijska i organizacijska mjera
Poetak: 2014.
Kraj: 2020.
Mjera je spoj starih mjera T.4, T.7 i T.10
Prometne guve postaju sve vei problem u gradovima, koji znaajno utjee
na nepotrebno poveanu potronju goriva. Stoga je potrebno promovirati
odrivi razvoj gradskih prometnih sustava i to kroz:
optimiranje gradske logistike prijevoza tereta
inteligentno upravljanje javnim parkirnim povrinama
pruanje potpore razvoju infrastrukture javnih gradskih bicikala
uvoenju car-sharing sheme u gradovima
109
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna primjena
Informacije
o provedbi
Popis i opis aktivnosti

za provoenje mjere
Cestovna vozila
Vozai
Gradska/Nacionalna
MPPI e u suradnji s CEI pokrenuti izradu smjernica u 2014., a s edukacijom i
primjenom e poeti u 2015. godini u suradnji s JLP(R)S. MPPI treba
prvenstveno angairati tehnikog konzultanta za izradu smjernica
optimalnih rjeenja na temu integriranog prometa. FZOEU zatim treba
raspisati natjeaje za JLP(R)S kojima e potaknuti gradove da uvedu sheme
koje je izraena studija postavila kao optimalne. Sa sufinanciranjem treba
poeti 2015. godine.
Smjernice e izmeu ostaloga, obuhvatiti:
Optimiranje gradske logistike prijevoza tereta
Optimiranje gradske logistike prijevoza tereta poseban je izazov s obzirom
na specifinosti konfiguracije urbanog terena, lokalne potrebe trita i
navike opskrbljivaa. Kako bi se aktivno doprinijelo poveanju energetske
uinkovitosti u procesu urbane logistike prijevoza tereta, mjerom e se
prvenstveno definirati smjernice za poveanje uinkovitosti u prijevozu
tereta na osnovu kojih e se krenuti sa provedbom edukacije operatora
dostavnih flota vozila.
Inteligentno upravljanje javnim parkirnim povrinama

Problem dananje filozofije upravljanja javnim parkirnim povrinama jest
injenica da niti u jednom gradu do danas nije uvedena razliita tarifa na
osnovi koje se naplauje parking s obzirom na vrstu pogonskog sustava i
goriva vozila. Kako bi se olakao postupan prelazak na koritenje odrivih
tehnologija u prometu u urbanim sredinama, potrebno e biti posebnom
diferencijacijom pristupa javnim parkirnim povrinama, dati priliku
energetski i ekoloki prihvatljivijim rjeenjima da se etabliraju na tritu. Za
potrebe provoenja mjere, potrebno e biti definirati smjernice na osnovu
kojih bi se mogle donositi odluke o izuzeima ili popustima za koritenje
usluge javnog parkiralita za ekoloki prihvatljivija vozila.
Pruanje potpore razvoju infrastrukture javnih gradskih bicikala
Graanima urbanih sredina pruit e se alternativno rjeenje mobilnosti,
koje e direktno pozitivno utjecati na direktno izbjegavanje potronje
fosilnih goriva, smanjenju ekolokog optereenja okolia kao i sveukupnom
poveanju kvalitete ivota graana kroz poveanu fiziku aktivnost.
Predlae se uvoenje 9500 javnih gradskih bicikala u vremenskom razdoblju
do 2020. godine na podrujima najveih hrvatskih gradova. Uz pretpostavku
prosjene dnevne kilometrae javnog gradskog bicikla u iznosu od 5,5 km,
za oekivati je da e se njihovom integracijom u urbanu mobilnost, kao
jedno od rjeenja, godinje izbjei u prosjeku oko 2 milijuna km za koje se
moe pretpostaviti da bi graani ostvarili automobilima. Prebacivanjem
spomenuta 2 milijuna km na bicikle, u urbanim sredinama bi se moglo
kumulativno izbjei gotovo 661 tonu goriva do 2016., odnosno 1.148 tona
goriva do 2020. godine.
Uvoenje Car Sharing sheme
Temeljem iskustava europskih zemalja i gradova, praksa je pokazala da
jedno vozilo u Car Sharing shemi supstituira 4-8 normalnih vozila.Za potrebe
realizacije Car Sharing sheme, kao jedne od mjera za poveanje energetske
uinkovitosti u prometu, predlae se sukcesivno uvoenje od minimalno
100 vozila godinje u shemu u najveim gradovima zakljuno do 2020.
godine. Procjenjuje se da bi se uvoenjem najuinkovitijih vozila u
predmetnu shemu mogla postii razlika u iznosu od 2l/100 km u odnosu na
110
Financijska sredstva i
izvori financiranja
Izvrno tijelo
Utede
energije
Tijela za praenje
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj na
utede energije za
2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja, sinergija
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Cilj / kratak opis

Opis
Ciljna
neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Informacije
o provedbi
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
postojea vozila. S druge strane, prosjena godinja kilometraa po vozilu u

Car Sharing shemi se procjenjuje na 30.000 km.
Prorauni JLP(R)S,i, FZOEU (detaljna procjena potrebnog sufinanciranja
izradit e se kroz smjernice za provedbu, EU fondovi
MPPI
JLP(R)S
CEI u koordinaciji s MPPI i MZOIP
Uinci ove mjere evidentirat e se TD pokazateljima prema preporukama EK
za cestovni prijevoz (pokazatelji P.8 i P.9).
50 TJ
220 TJ
/
/
Ogranienje brzine
T.5
Regulativa
Poetak: 2014.
Kraj: 2016.
Iskustva europskih zemalja, poput: Danske, Estonije, Finske, Francuske,
Maarske, Irske, Luksemburga, Malte, i drugih, ukazuju na injenicu da
ogranienje brzine na nie vrijednosti od standardnih i to posebice na
autocestama, predstavlja izuzetan doprinos u sustavnom smanjenju potronje
goriva u cestovnom prometu. No, i sama stroa primjena postojeeg ogranienja
brzine uz smanjenu toleranciju prekoraenja moe dati jako dobre rezultate.
Stoga se ova mjera u razdoblju 2. NAPEnU fokusira na smanjenje praga
tolerancije prekoraenja ve propisane brzine.
Cestovna vozila
Vozila koja prometuju autocestama
Nacionalna
Procjenjuje se da se od ukupne godinje ostvarene kilometrae vozila u Republici
Hrvatskoj u prosjeku 10% prometa ostvaruje na autocestama. Uvoenjem
stroeg potivanja ogranienja na maksimalnu brzinu kretanja na autocestama
oekuje se smanjenje potronje goriva za minimalno 2%.
Treba imati na umu da je provedba mjere ogranienja brzine jedna od
najjeftinijih mjera.
U sklopu ove mjere planirano je:
Dravni zavod za mjeriteljstvo (DZM) izmijeniti e Pravilnik o
mjeriteljskim zahtjevima za mjerila brzine vozila u cestovnom prometu
(NN 38/01, 43/01 i 19/02) i smanji doputenu sigurnosnu razliku kod
mjerenja svih brzina na 5%.
Razraditi, procijeniti uinak i provesti Projekt nadzora brzine na
111
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Utede
energije
Tijela za
praenje
Metoda
praenja /
mjerenja
uteda energije
Oekivane
utede energije
u 2016.
Oekivani
utjecaj na
utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja,
efekt mnoenja,
sinergija
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
cestama (autocestama):
o
izgradnja jedinstvenog sustava nadzora prometa: nabava i ugradnja
cca 100 ureaja-digitalnih kamera sa mogunou i mjerenja brzine
kretanja vozila. Povezivanje istih u jedinstven sustav i prijenos
podataka do jedinstvenog centra na obradu podataka,
o
izgradnja jedinstvenog centra za obradu podataka (provjera
poinitelja prometnih prekraja-vlasnika vozila i ispis, dostavljanje
predvienih novanih kazni za teritoriji cijele RH)
o
izgradnja automatiziranog sustava provjere vlasnika poinitelja
prometnih propisa (brzina) sa prebivalitem na teritoriju cijele EU a
sukladno Direktivi 2011/82/EU te ispis, dostavljanje informacija o
novanim kaznama spoj sa EUCARIS infrastrukturom EU.
Predviena potrebna sredstva su 10 000 000,00 kn za provedbu cijele mjere. No
provedbi e prethoditi detaljna studija koja e definirati toni opseg mjere i
potrebna sredstva. Studiju e izraditi tehniki konzultant ,naruitelj e biti MUP,
a financirat e ju MUP i FZOEU.
Potrebna sredstva za studiju: 400.000 kn
MUP
DZM izmjena Pravilnika
FZOEU sufinanciranje studije
MUP i MPPI
Utede se mogu procijeniti na gore opisani nain, a rezultati e se obuhvatiti TD
pokazateljima prema preporukama EK za cestovni prijevoz (pokazatelji P.8 i P.9).
697 TJ
1.327 TJ
U razdoblju od 2012. do 2020. oekuje se poveanje ukupnog broja registriranih

vozila u RH za oko 500.000 (ime e u Hrvatskoj biti registrirano oko 2,5 milijuna
vozila), a samim time e utjecaj smanjenja tolerancije na prekoraenje
maksimalne brzine na autocestama rezultirati smanjenjem potronje za 4.300
tona do 2016., odnosno 4.809 tona goriva do 2020. godine.
/

T.6
Poetak: 2014.
Kraj: 2020.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja: Nova mjera
FZOEU u svom radu sufinancira projekte istijeg prometa. Ovaj program treba
unaprijediti razradom posebnih linija sufinanciranja za specifine namjene i to za:
pregradnju/ kupnju vozila s pogonom na stlaeni prirodni plin (SPP)
112
Ciljna
neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Cestovna vozila
Fizike i pravne osobe,
Nacionalna
Pregradnja/Kupnja vozila s pogonom na SPP osobnih vozila s pogonom

na benzin
Poticanje ugradnje ureaja za pogon motornih vozila plinom ima za
posljedicu smanjenje emisija iz osobnih vozila a samim time i ukupnih
emisija iz sektora prometa i utedu za krajnjeg korisnika.
Potrebno je da FZOEU otvori posebnu liniju sufinanciranja, po uzoru na program

EURO 5 proveden u prethodnom razdoblju i za osobna vozila s pogonom na SPP.
Ugradnja/Kupnja motornih vozila s ugraenim ureajima za pogon motornih
vozila SPP.
Informacije
o provedbi
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
Trenutno u Republici Hrvatskoj ima registriranih vozila sa ugraenim ureajima

sa pogonom motornih vozila na plin cca 60.000, to je relativno malo s obzirom
na ukupan broj osobnih vozila s pogonom na benzin(cca 800.000) to prua
velike mogunosti za koritenje plina kao alternativnog goriva za pogon vozila s
pogonom na benzin.
Cijena ureaja na tritu se kree izmeu 7.000,00 do 10.000,00 kn, a ureaji
omoguavaju koritenje jeftinijeg goriva za cca 50% u odnosu na benzin kao i
zadravanje istih postotaka ispunih plinova ili ak boljih za dotini motor. Vano
je napomenuti da se postotak ugljinog dioksida CO2 smanjuje ugradnjom
ureaja za pogon motornih vozila plinom za 2-5%, to nije zanemarivo. S
obzirom da se najvei broj osobnih vozila koristi u urbanim sredinama smanjenje
postotka prisutnosti CO2 u atmosferi bitno bi poboljalo sliku zagaenosti
gradova pa tako i ire. Za provedbu predmetne mjere predlae se financijsko
poticanje ugradnje ureaja u najmanje 3.000 vozila/godinje u iznosu od
3000,00kn s vremenskim horizontom do 2020. godine.
Predlae se i osmiljavanje, modela kroz porezno priznat troak instalateru
plinskog ureaja na kraju godine u suradnji s MFIN , po kojem bi instalater
umanjio iznos rauna potroau za otprilike 3.000 KN, to bi na kraju godine
predstavljalo iznos koji bi mu drava otpisala od poreznog duga.
Uz navedeno, pretpostavljeno je sufinanciranje nabave 15.000 elektrinih i 6.000
hibridnih vozila do 2020. godine. Oekuje se kako e cijena elektrinih vozila
padati do 2020. godine te da e se smanjivati potrebi poticaji za nabavu istih.
Provedba mjera ovisiti e trokovnoj uinkovitosti subvencija za smanjenje
emisija staklenikih plinova.
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Pretpostavljen je prijeeni put od 12.000 km/god po automobilu, a neposredna

potronja energije od 15 kWh/100km za elektrine automobile, 44 kWh/100km
za hibridne te 67 kWh/100km za konvencionalna vozila.
Iznos potreban iz FZOEU je 9 000 000 KN godinje, meutim, ovaj iznos ne bi vie
bio potreban nakon razrade modela kroz porezno priznat troak, nakon ega bi
ova sredstva bilo mogue utroiti u druge mjere poticanja istog prometa.
MPPI
FZOEU (sufinanciranje i raspisivanje natjeaja)
113
MFIN izrada modela priznavanja poreznog troka
Utede
energije
Tijela za
praenje
Metoda
praenja /
mjerenja
uteda energije
Oekivane
utede energije
u 2016.
Oekivani
utjecaj na
utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja,
efekt mnoenja,
sinergija
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
CEI u koordinaciji s MPPI i MZOIP
Ova mjera e se pratiti metodom procijene.
170 TJ
397 TJ
Navedene pod opisom aktivnosti

Poticanje ugradnje ureaja za pogon motornih vozila plinom ima za posljedicu
smanjenje emisija iz osobnih vozila a samim time i ukupnih emisija iz sektora
prometa i utedu za krajnjeg korisnika.

T.7
Infrastruktura, strateko planiranje, regulativa, organizacija, informacijske i
obvezujue mjere
Poetak: 2014.
Kraj: 2030.
Nova mjera, regulatorna mjera
Cilj ove mjere je olakati prihvaanje alternativnih goriva od strane
korisnika/potroaa jaanjem infrastrukture za distribuciju alternativnih
goriva i provedbom zajednikih tehnikih specifikacija za ovu infrastrukturu.
Opis
Cilj / kratak opis
Do sredine 2016. godine planirano je donoenje zakonodavnog i Nacionalnog

politikog okvira za razvoj infrastrukture za alternativna goriva, u kojem e se
donijeti strateki dokument kroz koji e biti predviene financijske, tehnike,
informativno-edukacijske i ostale mjere kojima e se omoguiti trini razvoj
alternativnih goriva (elektrine energije, stlaenog i ukapljenog prirodnog
plina i vodika) te izgradnja pripadajue infrastrukture. Donoenje ovog
dokumenta ujedno predstavlja ispunjavanje jedne od obveza koje pred drave
lanice Europske unije stavlja Direktiva EP i Vijea o razvoju infrastrukture za
alternativna goriva koja je trenutno u zavrnoj fazi usvajanja, a koja e
propisati minimalne uvjete za razvoj infrastrukture za alternativna goriva na
podruju Europske unije.
Predmetna Direktiva takoer propisuje nunost usklaivanja Nacionalnih
programskih okvira meu susjednim dravama lanicama. Stoga je jedna od
pripremnih aktivnosti za pripremu hrvatskog Nacionalnog programskog okvira
i sudjelovanje Republike Hrvatske u inicijativi desetak zemalja lanica
Europske unije za suradnjom na izradi nacionalnih programskih okvira.
114
Nacionalni plan razvoja infrastrukture za alternativna goriva definirati e

akcije i potrebe u resursima te rokove. Ostvarenje programa osigurava se
instrumentima, a usmjerava razvojnim ciljevima. Uspjenost programa
provjerava se indikatorima koji pokazuju kako se odvija program i gdje ga valja
mijenjati ili dopunjavati.
Promocijska kampanja kao i financijski poticaji moraju biti praeni i razvojem
infrastrukture punionica SPP, to znai provoenje pilot projekata u sklopu
promocije. Ovom infrastrukturnom mjerom se nee direktno utjecati na
smanjenje potronje goriva u prometu, no svakako je razvoj infrastrukture
nuan preduvjet razvoju trita vozila koja koriste SPP u Hrvatskoj.
Mjere za ostvarenje smanjenja emisije iz prometa su regulativne,
infrastrukturne i financijske, a u cilju razvoja infrastrukture za punjenje vozila
stlaenim prirodnim plinom (SPP).
Ciljna
neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Cestovna vozila, plovila u unutarnjoj plovidbi, pomorski brodovi
Nacionalna
MPPI je u veljai 2014. godine pokrenuo formiranje radne skupine za izradu
Nacionalnog politikog okvira (NPO), dokumenta kroz koji e se izvriti analiza
postojeeg stanja infrastrukture i trita alternativnih goriva u RH, i razraditi
ciljevi i naini za postizanje ciljeva za infrastrukturu za prometna sredstva na
elektrinu energiju, ukapljeni i stlaeni prirodni plin te vodik, kao i promicanje
uporabe ovih vrsta goriva na tritu RH.
Informacije
o provedbi
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
Kroz NPO e se predvidjeti zakonodavne, financijske, tehnike, informativnoedukacijske i ostale mjere za ostvarivanje ovih ciljeva. U radnu skupinu za
izradu NPO-a ve su ukljueni MINGO, MZOIP, MVEP, CEI, predstavnici
industrije i upravitelja infrastrukture, a planirano je i ukljuivanje HERA-e,
znanstvene zajednice i predstavnika lokalne i podrune samouprave.
Dovretak izrade NPO-a planiran je do sredine 2016. godine.
Paralelno s internim nacionalnim konzultacijama na svim razinama pri izradi
ovog dokumenta, predvieno je i sudjelovanje hrvatskih predstavnika u
meunarodnom projektu Clean power, pokrenutom od Republike Austrije, u
kojem je trenutno zastupljeno 10 lanica Europske unije, europski gradovi
kroz udrugu Polis, industrija, kao i brojne europske organizacije koje se bave
istraivanjem na podruju odrivog prometa. Rezultat projekta trebale bi biti
smjernice za izradu nacionalnih politikih okvira drava koje u njemu
sudjeluju. Financiranje projekta predvieno je kroz europska sredstva iz
Obzora 202. Hrvatsku u projektu predstavljaju MPPI i Savez za energetiku
Hrvatske.
Potpuno izvrenje mjera koje e sadravati NPO predvieno je za 2030.
godinu, u skladu s rokovima iz Direktive o razvoju infrastrukture za
alternativna goriva, meutim, prije donoenje NPO-a nije mogua detaljnija
razrada mjera koje e iz njega proizlaziti.
115
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Utede
energije
Izvrno tijelo
Tijela za
praenje
Metoda
praenja /
mjerenja
uteda energije
Oekivane
utede energije
u 2016.
Oekivani
utjecaj na
utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja,
efekt mnoenja,
sinergija
Naziv mjere
Indeks mjere
Financijska sredstva i izvori financiranja FZOEU, JLP(R)S (detaljna sredstva e

se procijeniti u sklopu razvoja kampanje i programa razvoja ), EU fondovi,
mogue sufinanciranje kroz izmjene tarifnih sustava za distribuciju plina od
opskrbljivaa (HERA)
MINGO, MZOIP, MPPI, HERA, JLP(R)S
MPPI, MZOIP, MINGO, FZOEU
Naknadno e se odrediti.
Nije mogue ocijeniti
Nije mogue ocijeniti
Razvojem infrastrukture potie se kupnja energetski uinkovitijih vozila i vozila

s manjim emisijama staklenikih plinova
Ova mjera ima utjecaja na mnoge industrijske grane/sektore, naknadno e se
definirati

T.8
Kategorija
Poetak: 2011.
Kraj: 2020.
Inteligentni
semafori
opremljeni
autonomnim
sustavom
napajanja
iz
obnovljivih izvora (sunce,
vjetar)
doprinijeti
e
smanjenju
primarne
potronje energije, kao i
emisijama ugljinog dioksida i
Cilj / kratak opis ostalih tetnih plinova. S
druge strane, ugraivanje
vizualnog indikatora trajanja
faze crvenog svijetla e
doprinijeti podizanju svijesti
vozaa o mogunostima
donoenja odluke vezane uz
gaenje
motora
tijekom
ekanja u koloni ispred
raskrija. Pruanje potpore
Vremenski okvir
Opis
116
Infrastrukturna
integraciji takovih semafora u

prometna raskrija, doprinijet
e se sustavnom smanjenju
potronje goriva u prometu
na
osnovi
pruanja
adekvatnih i pravovremenih
informacija
vozau
o
protonosti raskrija, na
temelju koje e voza moi
donijeti odluku o prelasku na
start-stop reim koritenja
motora vozila.
Ciljna neposredna
Cestovna vozila
potronja
JLP(R)S - Gradovi
Ciljna skupina
Vozai cestovnih vozila
Regionalna
Nacionalno
primjena
Ukupna dnevna potronja svih
vozila u Hrvatskoj se zbog
ekanja
na
semaforima
procjenjuje na oko 160.000
litara. U Republici Hrvatskoj
trenutno
je
oko
1000
prometnih raskrija opremljeno
semaforima. U prosjeku se po
raskriju dnevno potroi oko
Popis
i
opis
160
litara
goriva
zbog
Informacije o
aktivnosti
za
nepotrebnog
ekanja
vozila
na
provedbi
provoenje mjere semaforu. Mjerom se predlae
sukcesivna zamjena postojeih
semafora instaliranih na 200
raskrija do 2020. godine. U
takvim okolnostima, mjerom bi
se mogla smanjiti potronja
goriva
na
prometnim
raskrijima do 1.580 tona do
2016. godine, odnosno do
9.320 tona do 2020. godine.
JLP(R)S i FZEOU(sufinanciranje)
zamjena
semafora
Izvrno tijelo
inteligentnim
daljinski
upravljanim semaforima
CEI u koordinaciji s MPPI i
Tijela za praenje
MZOIP
Za ocjenu uspjenosti provedbe
mjere potrebno je pratiti broj
Metoda praenja / zamijenjenih semafora. Uinci u
Utede
mjerenja uteda smislu
uteda
energije
energije
energije
obuhvaeni su TD pokazateljima
za cestovni promet prema
preporukama EK.
117
Oekivane utede
156 TJ
energije u 2016.
Oekivane utede
1.082 TJ
energije u 2020.
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
/
mnoenja,
sinergija
Uspostava posebnog poreza na motorna vozila na temelju emisija

CO2
T.9
Naziv mjere
Indeks mjere
Opis
Kategorija
Vremenski okvir
Poetak: 2014.
Kraj: 2020.
Cilj / kratak opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Informacije o
provedbi
Utede energije
U cilju smanjenja emisija iz prometa kao mjera za ostvarenje ovog

cilja je uspostava posebnog poreza na motorna vozila. Bazirajui se
na naelu oneiiva plaa, model se obraunava s obzirom na
emisije CO2 u zrak iz motornih vozila.
Posebni porez utvruje se na temelju prodajne, odnosno trine
cijene motornog vozila, emisije CO2 izraene u gramima po
kilometru, obujmu motora u kubinim centimetrima i razini emisije
staklenikih plinova.
Motorna vozila koja se iskljuivo pokreu na elektrini pogon nisu
predmet ovo oporezivanja, a za "plug-in" hibridna elektrina vozila
iznos posebnog poreza umanjuje se za postotni iznos koji odgovara
dosegu vozila u potpuno elektrinom nainu rada.
Ovim posebnim porezom potie se kupovina uinkovitih vozila i
vozila s manjim emisijama staklenikih plinova.
Motorna vozila
Kupci vozila
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Nacionalna
Tijela za praenje
MINGO, Ministarstvo financija, Ministarstvo pomorstva, prometa i

infrastrukture, MUP u koordinaciji s CEI
Ova mjera e se pratiti metodom istraivanja; Upitnici provedeni
meu kupcima vozila
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Donoenjem Zakona o posebnom porezu na motorna vozila (NN

15/13, 108/13) osigurana je primjena i provoenje mjere
Kupci vozila
MZOIP i CVH
118
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivane utede
energije u 2020.
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja, sinergija
3.5.2
132 TJ
310 TJ
Uvoenjem poreza potie se kupanja energetski uinkovitijih vozila i
vozila s manjim emisijama staklenikih plinova. Koritene
pretpostavke su: kupnja 40.000 osobnih vozila te 2.500 motocikala
godinje s stopom porasta od 5% godinje, prosjeni prevaljen put po
osobnom vozilu od 12.000 km/god, po motociklu 5.000 km/god,
pretpostavlja se kako e 50% kupljenih osobnih vozila obuhvaenih
ovim zakonom biti na dizelsko gorivo, a 50% na benzin. Pretpostavka
je kako e 20% kupaca odabrati vozila s emisijama od 10 gCO 2/km
manjim, a 20% kupaca vozila s 20 gCO2/km manjim od onih koje bi
odabrali da nije uspostavljen poseban porez. Vrijeme trajanja mjere
je na 8 godina.
Poticanje kupnje ekolokih vozila ima za posljedicu smanjenje emisija
iz osobnih vozila a samim time i ukupnih emisija iz sektora promet.
Ova mjera povezana je s mjerom poticanja nabave energetski
uinkovitih vozila kojom se dodatno potie nabava elektrinih i
hibridnih vozila.
Utede koje proizlaze iz mjera energetske uinkovitosti u prometu

3.5.3
Financiranje mjera energetske uinkovitosti u prometu

119
3.6
Promocija uinkovitog grijanja i hlaenja (EED lanak 14)

10 -20% ukupno potroene elektrine energije troi se za potrebe hlaenja i klimatizacije. Rad sustava hlaenja
i klimatizacije u industriji i zgradarstvu jedan je od osnovnih razloga pojave vrnih optereenja
elektroenergetskog sustava, osobito tijekom ljetnih mjeseci. Procjenjuje se da e se u slijedeih 5 godina trite
hlaenja i klimatizacije uetverostruiti.
Potronja energije za hlaenje u europskim zemljama procjenjuje se na 500 TWhc uz potronju elektrine
energije od 200 TWh. U Hrvatskoj potronja energije za hlaenje je procijenjena na 5 TWhc i elektrine energije
od 1,8 TWh.
Porast potronje energije prati i porast potrebne elektrine snage; zadnjih 10 godina zabiljeen je porast od 20
(EU) do 50% (Hrvatska) to zna uzrokovati i pad elektroenergetskog sustava tijekom ljeta na podruju
Dalmacije.
Kao jedno od rjeenja tog problema, u nastavku je predstavljena mjera uvoenja tzv. Banke leda. Nakon
mjere, u tablici 3-9., je predstavljen izraun uteda koje se postiu tom mjerom.
Princip rada banke leda zasniva se na pripremi i pohrani rashladne energije (leda) preko noi ( u
hidroelektrane), a koritenju tijekom dana. Time se ostvaruju sljedei rezultati:
1. Za generiranje rashladne energije koriste se manji ureaji koji manje optereuju elektroenergetski sustav.
2. Postojei sustavi sa rashladnim sredstvima koja oteuju ozonski omota zamjenjuju se ekoloki
podobnima
3. Koritenjem sustava samo 30% elektrine energije dobavlja iz klasinih elektrana na fosilna goriva (0,376
kgCO2/kWh), a 70% iz obnovljivih izvora energije, odnosno iz hidroelektrana (0 kgCO2/kWh).
Naziv mjere
Indeks mjere
Opis
Nacionalni program akumulacije rashladne energije u zgradarstvu

HC.1
Kategorija
Poetak: 2014.
Vremenski okvir
Kraj: 2020.
Cilj ove mjere jest osigurati financijske potpore pravnim i fizikim osobama
za investiciju u rekonstrukciji postojeih ili ugradnji novih rashladnih ureaja
u sprezi sa sustavima za akumulaciju rashladne energije (spremnici hladne
vode, banke leda) u podruju zgradarstva za primorsku Hrvatsku i industrije
za na podruju cijele Hrvatske sa ciljem:
smanjenja vrnih optereenja elektroenergetskog sustava
povoljnog utjecaja na ravnoteu potronje elektrine energije rashladne i
Cilj / kratak opis
klimatizacijske opreme,
smanjenje veliine (kapaciteta) rashladnog ureaja,
smanjenje troka zakupa pogonske energije i troak pogonske energije,
vii faktor hlaenja rashladnog ureaja,
primjena prirodnih radnih tvari (NH3, CO2, propan),
smanjena koliina punjenja radnih tvari, a time i isputanje te zagaivanje
okolia.
Ciljna
Potronja elektrine energije i smanjenje zakupa snage (smanjenje
neposredna
optereenja elektroenergetskog sustava) u sektoru hlaenja i klimatizacije.
potronja
Ciljna skupina
Potroai rashladne energije (sektor hlaenja i klimatizacije): zgrade javne
120
namjene, hoteli, poslovne zgrade, stambene zgrade, objekti za povremeni

boravak (sportske dvorane, koncertne dvorane, kongresni centri itd.),
prehrambena industrija (mljekarska itd), procesna i petrokemijska industrija.
Regionalna
primjena
Nacionalno (preteito primorska Hrvatska)
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
Minimalni kriteriji za dodjelu poticaja su ugradnja novih rashladnih sustava ili

zamjena/rekonstruira postojeih sustava hlaenja ili rashladnici vode za
potrebe pripreme hladne vode za klimatizaciju koji koriste elektrinu energiju
novim sustavima za akumulaciju rashladne energije.
Natjeajnim postupkom za dodjelu sredstava mora se dati prednost onim
rashladnim ureajima koji e raditi s prirodnim radnim tvarima (NH3, CO2,
propan i drugi) koji nemaju utjecaj na razgradnju ozonskog omotaa i koji ne
spadaju u skupinu staklenikih plinova, odnosno ne posjeduju ili imaju vrlo
niski potencijal globalnog zagrijavanja (engl. Global Warming Potential, GWP).
Natjeajnim postupkom za dodjelu sredstava mora se dati prednost onim
zgradama koja ve imaju izvedenu toplinsku izolaciju ovojnice te su projektu
obnove ili izgradnje pristupili sustavno i sveobuhvatno (sinergija graevinskih,
strojarskih i elektro mjera).
Takoer, prednost trebaju imati oni subjekti koji posjeduju stare postojee
sustave hlaenja i pripreme hladne vode rashladnicima, koji su blizu isteka
svog ivotnog vijeka.
Financijska
sredstva i
izvori
financiranja

APN (Izrada studije i Programa): 350.000 HRK
MGIPU (Sufinanciranje programa) 35.000 HRK
FZOEU sufinanciranje nabavke visokouinkovitih ureaja: 14.500.000 HRK
Izvrno tijelo
APN Sudjeluje u provedbi i financira izradu Programa i studije

MGIPU provodi izradu Programa
FSB (Zavod za termodinamiku, toplinsku i procesnu tehniku) izrauje Studiju
i Program
Tijela za
praenje
CEI u koordinaciji s MINGO, MGIPU i MZOIP
Metoda
praenja /
mjerenja uteda
energije
Ova mjera pratit e se BU metodom procijene.

Projektanti i/ili izvoai radova duni su korisniku sredstava jasno iskazati
podatke o povrini i karakteristikama ugraene toplinske izolacije, koje
korisnici potom dostavljaju JLP(R)S. JLP(R)S su dune sumarne podatke unositi
u SMIV. Stvarni uinci mjere e se dodatno pratiti kroz unos potronje u ISGE.
Informacije
o provedbi
Utede
energije
Oekivane
godinje utede
energije u 2016.
Oekivane
godinje utede
energije u 2020.
Pretpostavke
180 TJ
180 TJ
Pretpostavlja se da e na godinjoj razini u programu sudjelovati 50 javnih i
stambenih zgrada, 10 objekta za povremeni boravak na podruju primorske
Hrvatske te do 5 prehrambenih i/ili procesnih postrojenja na podruju cijele
Hrvatske.
Pretpostavlja se da e ovaj program biti najuspjeniji u poticanju ugradnje
sustava za akumulaciju u zgradama za povremeni boravak, potom zgradama
javnog sektora, objektima u prehrambenoj i procesnoj industriji te nakon
toga u poslovnim i stambenim zgradama.
Pojava vrnih optereenja elektro-energetske mree pojavljuje se u Hrvatskoj
upravo u ljetnim mjesecima kada se radi potrebne klimatizacije u pogon
121
gotovo istovremeno ukljuuju raspoloivi rashladni ureaji. Za pokrivanje tih

vrnih optereenja u pogon se ukljuuju termoelektrane koje karakterizira
visoka specifina emisija ugljik dioksida (CO2).
Sukladno predvianjem trenda porasta potrebne rashladne energije i
sukladno tomu elektrine snage u narednim e godinama Republika Hrvatska
biti primorana graditi nove elektrane.
Umjesto gradnje novih elektroenergetskih kapaciteta kako bi se zadovoljila
kratkorona vrna potreba rashladnih ureaja (par sati u danu, od 13 do 16 h)
predlae se primjena sustava za akumulaciju rashladne energije kako bi se
njihov utjecaj na elektroenergetsku mreu izbjegao.
Takoer, trenutno vie od 40% instaliranih kapaciteta za proizvodnju
elektrine energije u Hrvatskoj sastoji se od termoelektrana pogonjenih
mazutom ili zemnim plinom. Sukladno Kyotskom protokolu Republika
Hrvatska mora smanjiti emisiju staklenikih plinova za 5% u narednom
razdoblju od 4 godine.
Primjenom sustava za akumulaciju rashladne energije smanjenje emisije CO2
oekuje se u dva smjera:
smanjenjem emisija pri proizvodnji elektrine energije i snage u
elektranama prebacivanjem potronje rashladnih sustava u none sate
kada se koriste obnovljivi izvori energije u hidroelektranama te
smanjivanje emisija primjenom prirodnih radnih tvari u rashladnim
ureajima umjesto staklenikih plinova (engl. F-gases) koji se danas
koriste.
Preklapanja,
efekt
mnoenja,
sinergija
Ova mjera ima dodirnih toaka s mjerom Povezivanje ISGE-a sa sustavima za

mjerenje i naplatu dobavljaa energenata i vode te Energetski pregledi
sustava grijanja i klimatizacijskih sustava
122
Tablica 3-9. Izraun uteda koje se postiu uvoenjem banaka leda
Broj
objekata
Potroa
Stambene i poslovne zgrade
Objekti za povremeni boravak
Procesna industrija
UKUPNO
50
10
5
Prosjena
potreba
rashladne
energije
60-80
kWh/m2god
500-5000
kWh/dogaaju
1000-10000
kWh/dnevno
Godinja potreba
rashladne
energije
Potronja el.
En. postojeih
sustava
Emisija CO2
postojeih
sustava
[kWh]
[kWh]
[kg]
40.000.000
15.000.000
36.500.000
91.500.000
11.428.571
4.285.714
10.428.571
26.142.857
4.297.143
1.611.429
3.921.143
9.829.714
GODINJA UTEDA ENERGIJE
3.921.428,57 kWh ili 0,014 PJ
GODINJA UTEDA EMISIJE CO2
7.349.802,86 kg
UTEDA ENERGIJE DO 2020. GODINE
84,7 TJ
UTEDA EMISIJE CO2 DO 2020. GODINE
44.098.817,14 kg
Potronja
elektrine
energije sustava
s bankom leda
[kWh]
9.714.286
3.642.857
8.864.286
22.221.429
Emisija CO2
sustava s
bankom leda*
[kg]
1.084.114
406.543
989.254
2.479.911
* Pretpostavljeno je da se samo 30% elektrine energije dobavlja iz klasinih elektrana na fosilna goriva (0,376 kgCO2/kWh), a 70% iz obnovljivih izvora energije, odnosno iz hidroelektrana sa
specifinom emisijom CO2 od 0,0 kgCO2/kWh.
123
3.6.1
Sveobuhvatna procjena
Sukladno Zakonu o tritu toplinske energije (NN 80/13), u cilju veeg koritenja nacionalnog potencijala
topline za grijanje i hlaenje predvieno je da e Vlada Republike Hrvatske donijeti Program koritenja
potencijala za uinkovitost u grijanju i hlaenju za razdoblje 2016. 2030. godine. Program e se donijeti do 1.
srpnja 2015. godine.
Procjena nacionalnih potencijala za grijanje i hlaenje treba sadravati:
1. opis mogunosti razvoja sustava toplinske energije za grijanje i hlaenje temeljem poveanja potronje
energije i/ili obnove postojee infrastrukture;
2. predvianje kako e se navedena potronja promijeniti u sljedeih 10 godina, uzimajui posebno u obzir
razvoj potranje u zgradama i razliitim industrijskim sektorima;
3. kartu Republike Hrvatske s podrujima na kojoj su, uz istodobno ouvanje komercijalno osjetljivih
informacija, utvrena:
mjesta potronje toplinske energije za grijanje i hlaenje, to ukljuuje opine i gradove sa stupnjem
izgraenosti od najmanje 0,3 i industrijske zone s ukupnom godinjom potronjom toplinske energije
za grijanje i hlaenje veom od 20 GWh,
postojea i planirana infrastruktura za centralizirano grijanje i hlaenje,
mogua mjesta opskrbe toplinskom energijom za grijanje i hlaenje, ukljuujui postrojenja za
proizvodnju elektrine energije s ukupnom godinjom proizvodnjom elektrine energije veom od 20
GWh, postrojenja za spaljivanje otpada i postojea i planirana kogeneracijska postrojenja u kojima se
upotrebljavaju tehnologije iz propisa koji ureuje podruje energetske uinkovitosti i postrojenja za
zatvorene i centralne toplinske sustave;
4. utvrivanje potranje za toplinskom energijom za grijanje i hlaenje koja se moe zadovoljiti

visokouinkovitom kogeneracijom, ukljuujui mikrokogeneraciju u stambenom sektoru, u zatvorenim i
centralnim toplinskim sustavima;
5. utvrivanje potencijala za dodatnu visokouinkovitu kogeneraciju, takoer putem preureenja postojeih i
izgradnje novih proizvodnih i industrijskih postrojenja ili drugih pogona koji proizvode otpadnu toplinu;
6. utvrivanje potencijala za poveanje energetske uinkovitosti infrastrukture za zatvoreni i centralni toplinski
sustav;
7. strategije, politike i mjere koje se mogu usvojiti do 2020. i 2030. godine radi ostvarenja potencijala za
dodatnu visokouinkovitu kogeneraciju, putem preureenja postojeih i izgradnje novih proizvodnih i
industrijskih postrojenja ili drugih pogona koji proizvode otpadnu toplinu, kako bi se udovoljilo potranji za
toplinskom energijom za grijanje i hlaenje koja se moe zadovoljiti visokouinkovitom kogeneracijom,
ukljuujui prijedloge za:
poveanje udjela kogeneracije u potronji toplinske energije za grijanje i hlaenje te u proizvodnji

elektrine energije. To moe ukljuivati prijedloge kojima se podrava grupiranje izvjesnog broja
pojedinanih postrojenja na istoj lokaciji radi osiguranja optimalne usklaenosti ponude i potranje za
toplinskom energijom za grijanje i hlaenje,
124
razvoj infrastrukture za uinkovite zatvorene i centralne toplinske sustave kako bi se omoguio razvoj
visokouinkovite kogeneracije i upotreba toplinske energije za grijanje i hlaenje iz otpadne topline i
obnovljivih izvora energije,
poticanje postavljanja novih toplinskih postrojenja za proizvodnju elektrine energije i industrijskih
pogona u kojima nastaje otpadna toplina na lokacijama na kojima e se uporabiti maksimalni iznos
raspoloive otpadne topline radi udovoljavanja postojeoj ili predvienoj potranji za grijanjem i
hlaenjem,
poticanje uspostavljanja novih stambenih zona ili novih industrijskih pogona koji u proizvodnim
procesima upotrebljavaju toplinsku energiju na lokacijama gdje raspoloiva otpadna toplina, kako je
utvreno u sveobuhvatnoj procjeni, moe pridonijeti udovoljavanju njihovoj potranji za grijanjem i
hlaenjem. To moe ukljuivati prijedloge kojima se podrava grupiranje izvjesnog broja pojedinanih
postrojenja na istoj lokaciji radi osiguravanja optimalne usklaenosti ponude i potranje toplinske
energije za grijanje i hlaenje,
poticanje prikljuivanja toplinskih postrojenja za proizvodnju elektrine energije, industrijskih pogona
u kojima nastaje otpadna toplina, postrojenja za spaljivanje otpada i drugih pogona za proizvodnju
energije iz otpada na zatvorene i centralne toplinske sustave,
poticanje prikljuivanja stambenih zona i industrijskih pogona koji u proizvodnim procesima
upotrebljavaju toplinsku energiju na zatvorene i centralne toplinske sustave;
8. udio visokouinkovite kogeneracije i utvreni potencijal te napredak ostvaren u skladu s propisima koji
ureuju podruje energetske uinkovitosti;
9. procjenu oekivane utede energenta;
10. procjenu mjera javne potpore grijanju i hlaenju, ako su usvojene, s godinjim proraunom i utvrivanje
moguih elemenata potpore. Time se ne dovodi u pitanje zasebna obavijest o programima javne potpore za
procjenu potpora.
U mjeri u kojoj je to primjereno sveobuhvatna se procjena moe sastojati od skupa regionalnih ili lokalnih
planova i strategija.
Mjere za smanjenje vlastite potronje energije termoelektrana-toplana u vlasnitvu HEP d.d. nalaze se u
poglavlju 3.7.1.
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Energetski pregledi sustava grijanja i klimatizacijskih sustava

HC.2
Regulativa
Poetak: 2014.
Kraj:2016.
Mjera se u proteklom razdoblju nije sustavno provodila, osim u sklopu obveze
provoenja energetskih pregleda u svrhu energetskog certificiranja zgrada i u
sklopu financiranja provedbe energetskih pregleda putem FZOEU. Relevantna
regulativa je usvojena tek poetkom 2011. godine, pa se znaajnija primjena i
rezultati oekuju u sljedeem razdoblju.
Velik postotak sustava za grijanje i klimatizaciju je staro, ne radi na
odgovarajui nain i stoga bespotrebno troi velike koliine energije. Slijedom
zahtjeva EPBD II, donesena je regulativa kojom se propisuje obveza redovitih
125
kontrolnih pregleda sustava grijanja i klimatizacije, kojima e se dati

korisnicima jasne preporuke za poboljanja energetske uinkovitosti ovih
sustava.
Ciljna
neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
Informacije
o provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za
praenje
Metoda
praenja /
mjerenja
uteda energije
Utede
energije
Oekivane
utede energije
u 2016.
Oekivani
utjecaj na
utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Sustavi grijanja i klimatizacije u postojeim zgradama

Korisnici zgrada
Nacionalno
Budue aktivnosti:
1. U svrhu smanjenja trokova za energetsko certificiranje i provoenje
pregleda sustava za grijanje i klimatizaciju planira se usklaenje
metodologije provoenja pregleda sustava grijanja i klimatizacije i
metodologije provoenja energetskih pregleda koji se rade u svrhu
energetskog certificiranja zgrada. Tako je u narednom razdoblju potrebno
nakon usklaivanja metodologije provoenja energetskih pregleda sustava
za grijanje i klimatizaciju zgrada, program edukacije i uvjeta za osobe koje
provode redovite preglede sustava grijanja i klimatizacije uskladiti s
programom i uvjetima za osobe danih Pravilnikom o uvjetima i mjerilima
za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje
zgrada. Usklaenje obuhvaa izmjene Pravilnika o ovlatenjima za
energetski pregled graevine i Zakona o uinkovitom koritenju energije u
neposrednoj potronji.
2. U narednom je razdoblju potrebno osigurati provedbu navedene obveze
pojaanim inspekcijskim nadzorom.
3. Problem provedbe je i nepostojanje podataka o broju sustava koji
podlijeu ovoj obvezi. Stoga je nuno ovu obvezu poeti provoditi u dijelu
onih zgrada koje podlijeu obvezi energetskog certificiranja i gospodarenja
energijom (prvenstveno u javnom sektoru) te stvarati bazu podataka
ovakvih sustava. U tu je svrhu i prilikom dodjele financijskih potpora
(posebice putem FZOEU) potrebno zahtijevati podatke o sustavima grijanja
i klimatizacije u zgradama koje su korisnici te potpore.
MINGO i MGIPU: u sklopu redovnih aktivnosti
FZOEU (sufinanciranje izrade energetskih pregleda)
MGIPU i MINGO- usklaivanje regulative
FZOEU osiguravanje sufinanciranja
MGIPU (upravni nadzor nad provedbom odredbi predmetnih pravilnika,
voenje baze podataka sustava koji podlijeu obvezi)
Razvijena je nacionalna metodologija za BU praenje uinaka energetskih
pregleda kao mjere informiranja o potencijalima za utede energije. Detalji su
dani u dokumentu Mjerenje i verifikacija uteda energije primjenom metoda
odozdo-prema-gore. Kako e kontrolni pregledi u pravilu biti sastavni dio
energetskih pregleda, uinci e se obuhvatiti cjelokupnim uincima
energetskih pregleda.
Nije procijenjeno
Nije procijenjeno
Uteda energije koja rezultira iz samog energetskog pregleda odreuje se
126
Preklapanja,
efekt mnoenja,
sinergija
3.6.2
temeljem ocijenjenih potencijala danih u zavrnom izvjeu energetskog

pregleda. Pretpostavlja se da e se od tih potencijala ostvariti barem 5%.
6
Neke europske preporuke daju znaajno vee pretpostavke (20% za
elektrinu energiju i 15% za ostale oblike energije), no one se nee koristiti jer
se u obzir uzima samo uinak poveane svijesti korisnika koja e rezultirati
boljim procedurama odravanja i upravljanja (tzv. soft mjere) kojima se
ostvaruju utede energije. Uinci provedenih investicijskih projekata
energetske uinkovitosti ne uzimaju se u obzir prilikom ocjene ove mjere.
Ova mjera moe se preklapati s nizom mjera u kojima se predvia provedba
energetskih pregleda. Ukoliko je kontrolni pregled izvren u sklopu
certificiranja zgrada, njegovi se uinci prikazuju u sklopu te mjere, a ukoliko su
provedeni kao sastavni dio energetskog pregleda u svrhu gospodarenja
energijom, onda se prikazuju u sklopu odgovarajuih mjera. Samo u sluaju
da je kontrolni pregled sustava proveden zasebno, bez provedbe opeg
energetskog pregleda zgrade, uinak se pridjeljuje ovoj mjeri.
Pojedinane instalacije
Prema Zakonu o tritu toplinske energije (Narodne novine 80/13), napraviti e se Analiza koristi i trokova
sukladno odredbama propisa kojim se ureuje podruje energetske uinkovitosti u sluajevima kada se:
1. planira novo proizvodno postrojenje za proizvodnju elektrine i toplinske energije s ukupnom toplinskom
snagom veom od 20 MW kako bi se procijenili trokovi i koristi osiguranja rada postrojenja kao
visokouinkovitog kogeneracijskog postrojenja;
2. u znaajnoj mjeri radi rekonstrukcija postojeeg proizvodnog postrojenja za proizvodnju elektrine i toplinske
energije s ukupnom toplinskom snagom veom od 20 MW kako bi se procijenili trokovi i koristi njegove
pretvorbe u visokouinkovitu kogeneraciju;
3. planira ili u znaajnoj mjeri rekonstruira industrijsko postrojenje s ukupnom toplinskom snagom veom od 20
MW u kojem se proizvodi otpadna toplina na korisnoj temperaturnoj razini kako bi se procijenili trokovi i
koristi iskoritavanja otpadne topline radi udovoljavanja gospodarski opravdanoj potranji, ukljuujui putem
kogeneracije i prikljuivanja tog postrojenja na zatvorene i centralne toplinske sustave;
4. planiraju novi zatvoreni i centralni toplinski sustavi ili ako se u postojeim zatvorenim i centralnim toplinskim
sustavima planira novo proizvodno postrojenje za proizvodnju energije s ukupnom toplinskom snagom veom
od 20 MW ili ako se u znaajnoj mjeri rekonstruira takvo postojee postrojenje kako bi se procijenili trokovi i
koristi iskoritavanja otpadne topline iz susjednih industrijskih postrojenja.
Analiza koristi i trokova temelji se na klimatskim uvjetima, gospodarskoj izvedivosti i tehnikoj prikladnosti u
smislu izvora i trokova te najuinkovitijih rjeenja za ispunjavanje potreba za grijanjem i hlaenjem.
127
3.7
Energetske pretvorbe, prijenos, distribucija i odaziv na potranju

Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Poboljanje
uinkovitosti
smanjenjem
vlastite
potronje
u
hidroelektranama (HE), termoelektranama (TE) i termoelektranamatoplanama (TE-TO) unutar HEP grupe
E.1
Proizvodnja elektrine i/ili toplinske energije u HE, TE i TE-TO HEP grupe
Poetak: 2014.
Kraj:2016.
Smanjenje vlastite potronje zamjenama i rekonstrukcijama u elektranama
HEP grupe
Smanjenje vlastite i ope potronje izravno doprinosi poboljanju
uinkovitosti, a temelji se na poduzimanju mjera i aktivnosti u procesu
planiranja i voenja proizvodnje elektrine i toplinske energije, provedbi
plana zamjena i rekonstrukcija proizvodnih postrojenja te primarne i
sekundarne opreme u elektranama i pripadajuim podsustavima.
Smanjenje vlastite potronje podrazumijeva doprinos smanjenju potronje
primarne energije i energetskog goriva na odreenim proizvodnim jedinicama
i pripadajuim podsustavima, odnosi se na mjerljivost i usporedbi novih s
prijanjim pokazateljima potronje energije i goriva nakon poduzetih mjera i
aktivnosti u izravnoj proizvodnji elektrine i/ili toplinske energije. Smanjenje
ope potronje u elektranama takoer podrazumijeva utede energije i
energetskog goriva a iste ne odnose se na pojedinu proizvodnu jedinicu
(agregat u HE, blok ili kotao u TE i TE-TO), ve na elektranu u cjelini.
Opis
Cilj / kratak opis
Najvei doprinos smanjenju vlastite i ope potronje, odnosno poboljanju

uinkovitosti s aspekta potronje energije i energetskog goriva ostvaruje se
zamjenama i rekonstrukcijama primarne i sekundarne opreme u
postrojenjima HE, TE i TE-TO, premda je primarna Svrha zamjena i
rekonstrukcija proizvodnih postrojenja je poveanje sigurnosti opskrbe
elektrinom i toplinskom energijom uz optimiranje, smanjenje pogonskih
trokova i trokova odravanja. Smanjenje pogonskih trokova sadri i
smanjenje trokova energije i energetskog goriva tj, vlastite potronje, dok
smanjenje ope potronje doprinosi smanjenju trokova raspoloivosti
proizvodnih jedinica.
Ugradnjom nove opreme poveava se stupanj korisnog djelovanja blokova i
kotlova s moguim poboljanjem tehnikih karakteristika proizvodnih
jedinica (regulacija, brzina pokretanja). Poveanje stupnja djelovanja blokova
i kotlova temelji se na doprinosu koritenja suvremene tehnologije u
projektiranju, proizvodnji i montai zamjenske opreme u TE i TE-TO te
daljnjem unapreenju procesa optimiranja i voenja pogona blokova i
kotlova u TE i TE-TO.
Uslijed neizbjenog procesa ubrzanog starenja primarne opreme i
pripadajuih postrojenja u HE te bloka ili kotla s pripadajuim postrojenjima i
podsustavima unutar TE i TE-TO pri isteku ivotne dobi ili smanjene
uinkovitosti, nuno je pravodobno i kvalitetno provoditi zamjene i
rekonstrukcije postrojenja i opreme radi produljenja preostalog ivotnog
vijeka i poveanja uinkovitosti proizvodnih jedinica i pripadajuih
tehnolokih sustava. Pored poboljanja raspoloivosti i energetske
uinkovitosti, zamjenom i rekonstrukcijom opreme u TE i TE-TO izvravaju se i
obveze iz podruja zatite okolia.
Obzirom da su uinci smanjenja vlastite potronje zamjenama i
128
rekonstrukcija postrojenja u procesnim sustavima viestruko vei od

doprinosa poboljanja uinkovitosti u poslovnim sustavima (rekonstrukcijo
rasvjete , optimiranje sustava grijanja i hlaenja, izolacije poslovnih
graevina) u ovom dokumentu prioritetno se analiziraju utede vlastite
potronje u proizvodnim postrojenjima.
Ciljni doprinos
poboljanju
uinkovitosti
smanjenjem
vlastite
potronje u
proizvodnoj
djelatnosti
Sigurnost opskrbe elektrinom energijom i osiguranje primjerenih rezervi

snage i energije za potrebe voenja hrvatskog EES-a te sigurnost opskrbe
centralnih toplinskih sustava Zagreba, Osijeka i Siska toplinskom energijom
uz minimizaciju fiksnih i varijabilnih trokova proizvodnje u HE, TE i TE-TO
unutar HEP grupe, su temeljni ciljevi proizvodne djelatnosti. Poboljanje
uinkovitosti proizvodnje u HE, TE i TE-TO ostvaruje se i smanjenjem vlastite
potronje u pripadajuim elektranama, izravno se smanjuju pogonski trokovi
potronje proizvedene ili preuzete elektrine i toplinske energije te trokovi
nabave energetskog goriva, kao i trokovi kupnje emisijskih jedinica te ostali
varijabilni trokovi HE, TE i TE-TO.
U nastavku ovog dokumentna detaljno je opisana svrha, plan provedbe i
pripadajui trokovi predmetnih zamjena i rekonstrukcija te oekivani uinci
poboljanju energetske uinkovitosti smanjenjem vlastite potronje po
pojedinim elektranama primjenjujui odreene mjere i aktivnosti temeljem
usvojenog Plana investicija HEP-Proizvodnje d.o.o. za 2014. godinu, a isti se
temelji na 5G planovima HEP-Proizvodnje tj. Programu rada HEP-Proizvodnje
d.o.o. za razdoblje 2012-.2016. godine.
Ciljna skupina
HE, TE i TE-TO unutar HEP grupe (agregati HE, termo-blokovi i kotlovska

postrojenja)
Regionalna
primjena
Nacionalno
Budue aktivnosti:
1.
Informacije
o provedbi
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
planiranih
mjera i
aktivnosti
Obnova rezervnog statora generatora sa zamjenom u HE akovec

(2013.-2015.)
Ugovorena je izrada i zamjena statora generatora za agregat B u HE

akovec. Predmet ugovora je izrada izvedbenog projekta obnove statora
generatora HE akovec, sanacija postojeeg kuita statora, izrada novog
statorskog paketa, izrada novih tapova, zaklinjenje tapova u utoru
primjenom nove metode zaklinjenja razraenom u projektu obnove,
ocjena stanja cijelog generatora B i popravak te zamjena dotrajalih i
oteenih dijelova generatora koji e se demontirati a zatim montaa
obnovljenog generatora. PO zavretku montanih aktivnosti predviena su
pogonska ispitivanja obnovljenog generatora B i pokusni rad u proljee
2015. godine.
2. Rekonstrukcija CHE Fuine (2013.2016.)
Druga etapa rekonstrukcije CHE Fuine ukljuuje projektiranje
rekonstrukcije cjelokupne CHE Fuine (2014.), objava javnog nadmetanja
za zamjenu motor-generatora CHE Fuine (2014), izradu i montau motorgeneratora CHE Fuine i svih popratnih upravljakih, mjernih i zatitnih te
signalnog parametara 2015.), ukljuujui izradu i podesivog privodnog
ureaja crpke i graevinskog dijela zahvata donje vode (2015.). Tijekom
2016. godine oekuje se zamjena motor-generatora, privodnog
hidraulikog dijela i svih vratila crpno-turbinskog agregata u CHE Fuine.
Poetak pokusnog rada rekonstruirane CHE Fuine oekuje se u jesen
2016. godine.
129
3. Rekonstrukcija vlastite potronje bloka C u TE TO Zagreb (2013.2015.)

Daljnji koraci u realizaciji rekonstrukcije RP 6, 3 kV bloka C su demontaa
dijela ugraene opreme RP 6,3 kV, isporuka i ugradnja zamjenske primarne
i sekundarne opreme RP 6,3 kV, provjera funkcionalnosti i probni rad 6, 3
kV postrojenja po sistemu klju u ruke. Probni pogon rekonstruiranog RP
6,3 kV postrojenje bloka C planira se krajem 2015. Ili poetkom 2016.
godine.
4. Rekonstrukcija transformatora TR3 110/30 kV 60 MVA (2013.-2014.)
U tijeku su graevinski radovi na sanaciji trafo boksa TR 3 i pripadajuih
kabelskih kanala, tvornika rekonstrukcija TR 3, a zatim slijedi transport od
tvornice do TE-To Zagreb, ugradnja Tr 3 s pripadajuom sekundarnom
opremom i PPZ zatitom, izrada projekata izvedenog stanja te zavrno
ispitivanje i probni pogon te primopredaja TR 3.
5. Rekonstrukcija vrelovodnog kotla VK-3 i VK-4 u TE-TO Zagreb (2014.2015.)
Pripremljena je tenderska dokumentacija za potrebe postupka nabave
predmetne rekonstrukcije. Tijekom 2014. predvieno je ugovaranje
rekonstrukcije VK-3 i VK-4 te poetak pripremnih radova, a provedba
rekonstrukcije i probni pogon tijekom 2015. godine.
6. Rekonstrukcija vlastite potronje elektrine energije u TE-TO Osijek
(2013.-2015.)
U svrhu realizacije projekta rekonstrukcije vlastite potronje TE-TO Osijek
predviene su slijedee aktivnosti: proirenje 110 kV postrojenja, ugradnja
transformacije 110/6,3 kV i transformacije 35/6,3 kV, izgradnja glavnog
razvoda 6,3 kV na razini cijele elektrane, izgradnja postrojenja 6,3 kV za
potrebe vrelovodne stanice. Rok zavretka rekonstrukcije je jesen 2015.
godine.
1.

(2013.-2015.)
HEP: 463.280 HRK do 31.12.2013.
HEP: 6.100.000 HRK 2014. godina
HEP: 5.981.720 HRK 2015. godina
Ukupno: Obnova rezervnog statora generatora sa zamjenom u HE ak.
12.545.000 HRK (1.635.200 EUR)
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
2. Rekonstrukcija CHE Fuine (2013.-2016.)

HEP: 1.616.887 HRK do 31.12.2013.
HEP: 1.370.000 HRK 2014. godina
HEP: 20.350.000 HRK 2015. godina
Ukupno: Rekonstrukcija CHE Fuine: 23.336.887 HRK
3. Planirana sredstva za rekonstrukciju vlastite potronje bloka C u TE-TO
Zagreb
HEP: 5.000.000 HRK do 31.12.2013. godine
HEP: 10.000.000 HRK 2014. godina
HEP: 10.000.000 HRK 2015. godina
130
Ukupno: Rekonstrukcija vlastite potronje bloka C: 25.000.000 HRK

(3.257.900 EUR)
4. Planirana sredstva za rekonstrukcija TR3 110/30 kV 60 MVA (2013.2014.) (projektiranje, rekonstrukcija TR3, nabava opreme i ugradnja,
ispitivanja, pokusni rad)
HEP: 10.000.000 HRK do 31.12.2013. godine
HEP: 4.762.000 HRK 2014. godine
Ukupno: Rekonstrukcija TR 3 60 MVA u TE-TO Zagreb 14.762.000 HRK
(1.942.500 EUR)
5. Planirana sredstva za rekonstrukciju VK-3 i VK-4 u TE-TO Zagreb (2014.2015.)
(projektiranje, nabava opreme i ugradnja, nadzor ugradnje, probni pogon)
HEP: 2.000.000 HRK 2014. godina
HEP: 38.000.000 HRK 2015. godina
Ukupno: Rekonstrukcija VK-3 i VK-4 u TE-TO Zagreb: 40.000.000 HRK
6. Planirana sredstva za rekonstrukciju vlastite potronje u TE-TO Osijek
(2013.-2015.)
(projektiranje, nabava opreme i ugradnja, nadzor ugradnje,ispitivanje, probni
rad)
HEP: 171.000 HRK do 31.12.2013. godine
HEP: 10.755.000 HRK 2014. godina
HEP: 20.000.000 HRK 2015. godina
Ukupno: : Rekonstrukcija vlast. potronje u TE-TO Osijek 30.926.000 HRK
Utede
energije
Izvrno tijelo
HEP-Proizvodnja d.o.o., Sektor za hidroelektrane (1-2), Sektor za

termoelektrane (3-6)
Tijela za
praenje
CEI u koordinaciji s HEP d.d.

1.
Usporedba ostvarene raspoloivosti prije i nakon zamjene statora

generatora na agregatu B, odnosno usporedba proizvedene
elektrine energije za usporedive hidroloke okolnosti sa sa tim i
zamjenskim agregatom B na HE akovec.
2.
Usporedba osvrenja turbinskog i crpnog rada CHE Fuine u hidroloki

slinim uvjetima, tj. doprinos vrnom i regulacijskom radu HE
Vinodol prije i nakon rekonstrukcije CHE Fuine. U dananjim
uvjetima CHE Fuine godinje prosjeno crpi 8, 3 mil. m u
akumulaciju Lokve, odnosno predmetnu koliinu vode spasi od
preljeva, tj. izravni doprinos crpnog i turbinskog rada CHE Fuine
svodei na moguu proizvodnju HE Vinodol iznosi priblino 13 GWh.
Pretpostavlja se da e rekonstruirana CHE Vinodol imat poveanje
uinkovitosti za 5%, tj. svedeno na HE Vinodol osigurati proizvodnju
od 13,65 GWh.
3.
Usporedba gubitaka u transformaciji ope i vlastite potronje prije i

nakon rekonstrukcije 6,3 kV postrojenja bloka C u TE-TO Zagreb te
podaci o statistici pogonskih dogaaja radi usporedbe
neraspoloivosti RP 6,3 kV.
4.
Usporedbom vlastite potronje TR3 prije i nakon rekonstrukcije, kao

i procjena smanjenja potronje elektrine energije za potrebe
Metoda
praenja /
mjerenja
uteda energije
131
rashlade transformatora, mogue je odrediti orijentacijske

pokazatelje utede vlastite potronje. Ispitni listovi transformatora
ovjereni od strane proizvoaa i registrirana optereenja TR3 su
temeljne podloge za procjenu utede vlastite potronje, odnosno
doprinosa poboljanju uinkovitosti rekonstrukcijom TR3.
Oekivane
utede
smanjenjem
potronje
primarne
energije u
proizvodnji
elektrine i
toplinske
energije u
2016.
5.
Analiza poveanja raspoloivosti i uinkovitosti VK-3 i VK-4 u TE-TO

Zagreb prije i nakon rekonstrukcije vrnih kotlova.
6.
Analiza obrauna potronje elektrine energije i potronje

proizvedene elektrine energije u Pogonu TE-TO Osijek prije i nakon
rekonstrukcije RP 6,3 kV s pripadajuim transformacijama.
1.

doprinijeti e poveanju pogonske raspoloivosti agregata B za
predvidivih 100 sati pogona godinje, to obzirom na prosjenu
godinju proizvodnju predstavlja doprinos smanjenju potrebne
energije za vlastitu i opu potronju u iznosu od (100/(2 x7.500) x
318) = 2,1 GWh/ godinje.
2.
Rekonstrukcijom CHE Fuine oekuje se izravni doprinos od

turbinskog i crpnog rada, to svedeno na HE Vinodol iznosi
poveanje za 0,65 GWh/godinje. Poetak pokusnog rada CHE
Fuine planira se s 01.10.2016. tako da je procijenjena uteda za
2014. Godinu iznosi 0,4 x 0,65 0,26 GWh.
3.
Rekonstrukcijom RP 6,3 kV bloka C u TE-TO Zagreb, procijenjena

uteda iznosi 0,2 GWh/godinje, a neizravni doprinos je u
poveanju raspoloivosti 6,3 kV postrojenja, odnosno sigurnosti
pogona bloka C. Poetak rada rekonstruiranog RP 6,3 kV planira se
krajem 2015. godine, najkasnije poetkom 2016. godine.
4.
Procijenjena utede potronje elektrine energije rekonstrukcijom

TR 3 110/30 kV 60 MVA u TE-TO Zagreb iznosi 1 GWh/godinje.
5.
Procijenjena uteda rekonstrukcijom VK-3 i VK-4 u TE-TO Zagreb

temelji se na poveanju sati rada kotlovskih postrojenja ( 500
sati rada/kotlu, tj. utedi za oba kotla 3.000 m3/h, to ini
ekvivalent utede primarne energije prirodnog plina od 3 mil. m
pr. plina za oba kotla ili 27,78 GWh pr. plina.
6.
Rekonstrukcijom RP 6,3 kV postrojenja i ugradnjom odgovarajue

transformacije smanjit e se gubici vlastite i ope potronje u TE-TO
Osijek, predvidivo predvidivo smanjenje procjenjuje se na 5%
potroene el. energije u TE-TO Osijek. Obzirom da Procijenjena
vlastita i opa potronja na lokaciji TE-TO Osijek iznosi priblino od
2,2 GWh/godinje, procijenjeno smanjenje vlastite i ope
potronje za 2016. godinu iznosi 0,1 GWh/godinje.
Zakljuak:
Smanjenje vlastite potronje u HE, TE i TE-TO prethodno predvienim
132
mjerama i aktivnostima, tj. rekonstrukcijama u HE, TE i TE-TO procjenjuje

se na:
Uteda u potronji prirodnog plina 27,78 GWh/god. 27,8 GWh/god.
Izravna i neizravna uteda u potronji el.energije: 3,66 3,7 GWh/g.
Oekivani
utjecaj na
utede energije
za 2020.
1.

doprinijeti e kumulativnom smanjenju potreba za vlastitom i opom
potronjom u iznosu od 8.4 GWh za razdoblje 2017.-2020.
2.
Rekonstrukcijom CHE Fuine, planirani kumulativ utede za razdoblje

2017.-2020., iznosi priblino 2,6 TWh.
3.
Rekonstrukcija RP 6,3 kV bloka C u TE-TO Zagreb omoguiti e

kumulativnu utedu potronje el. energije tijekom razdoblja 2017.2020. u iznosu 0,8 GWh
4.
Procijenjena uteda rekonstrukcijom TR3 110/30 kV 60 MVA u TE-ZO

Zagreb omoguiti e kumulativnu utedu el. energije za razdoblje 2017.2020. u iznosu od 4 GWh.
5.
Rekonstrukcijom vreloodnih kotlova VK-3 i VK-4 omoguiti e se pogon

istih i iza 2018. godine (uvjeti iz okolinih dozvola), te Procijenjena
kumulativna uteda u potronji prirodnog plina iznosi 12 mil. m ili
111 GWh prirodnog plina za razdoblje 2017.-2020.
6.
Rekonstrukcijom RP 6,3 kV postrojenja i ugradnjom odgovarajue

transformacije smanjit e se gubici vlastite i ope potronje TE-TO
Osijek, Procijenjena kumulativna uteda u vlastitoj i opoj potronji
elektrine energije za razdoblje 2017.-2020 iznosi 0,4 GWh.
Zakljuak:
Kumulativno Smanjenje vlastite potronje primarne energije u HE, TE i TETO HEP grupe za razdoblje 2017.-2020. procjenjuje se na:
Kumulativna uteda u potronji pr. plina 27,78 GWh/god. 111,1 GWh
Kumulativna uteda u potronji el.en.: 3,66 GWh/god 16,2 GWh.
Pretpostavke
Preklapanja,
efekt mnoenja,
sinergija
Osiguranje dostatnih financijskih sredstava kroz Godinji plan investicija HEPProizvodnje te Izvrenje aktivnosti izvoaa prema planiranom/ugovorenom
opsegu nabave i ugradnje opreme te ostalih nunih radova unutar
obvezujuih rokova.
Ne oekuju se utjecajni imbenici koji mogu bitno utjecati na planiranu
realizaciju navedenih aktivnosti u svrhu poboljanja energetske uinkovitosti
tijekom rekonstrukcije postrojenja u HE, TE i TE-TO HEP grupe. Nema
preklapanja s drugim mjerama.
133
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Poboljanje uinkovitosti revitalizacijom postojeih HE u sklopu HEP grupe

E.2
Proizvodnja elektrine energije - hidroelektrane
Poetak: 2014.
Kraj:2016.
Viegodinja etapnost revitalizacije postojeih HE i MHE
Revitalizacija starijih HE podrazumijeva zamjenu primarne i sekundarne
opreme radi poveanja pogonske spremnosti elektrana i raspoloivosti
agregata uz poveanje instalirane snage i budue proizvodnje, odnosno
revitalizacija izravno doprinosi poveanju energetske uinkovitosti.
Revitalizacijom se poveava stupanj korisnog djelovanja agregata i elektrane
u cjelini s moguim poveanjem energetski znaajnije dnevne i vrne
proizvodnje. Poveanjem snage dio none proizvodnje prebacuje se u dnevnu
proizvodnju.
Cilj / kratak opis

Opis
Uslijed neizbjenog procesa smanjenja preostalog ivotnog vijeka

postojeih,u pravilu starijih malih hidroelektrana (MHE), HEP-Proizvodnja
takoer planira revitalizaciju,tj. zamjenu proizvodnih jedinica i
rekonstrukciju malih hidroelektrana radi zadravanja pogonske spremnosti i
posljedino poveanje energetske uinkovitosti. Poveanje ukupnog stupnja
djelovanja elektrana temelji se na doprinosu novih tehnologija u
projektiranju, proizvodnji i montai primarne opreme, optimiranju voenja
pogona elektrana.
Premda se revitalizacijom poveava snaga i budua proizvodnja HE i MHE, ne
oekuje se pojaanje utjecaja na okoli, tj. uvaavaju se postojei zahtjevi
zatite okolia.
Ciljni doprinos
uinkovitijoj
proizvodnji el.
en.
Poveanje proizvodnje elektrine energije iz raspoloivog hidro-potencijala

radi poveanja sigurnosti pogona HE i MHE, poveanja udjela OIE u
proizvodnji el. energije te daljnjeg poboljanja energetske uinkovitosti na
postojeim hidro-energetskim graevinama.
Ciljna skupina
Izgraene HE i MHE
Regionalna
primjena
Nacionalno
Budue aktivnosti:
1. Dispeerski Centar proizvodnje Dalmacije
Opremanje hidrolokih postaja i uvoenje hidrolokih mjerenja za RHE
Velebit i HE Dubrovnik u sustav daljinskog voenja Dispeerskog centra
proizvodnje Dalmacije (CSRCE), dogradnja procesno-komunikacijskih
vorova po potrebi.
2. Etapna revitalizacija HE Zakuac (2012.-2016.)
Informacije
o provedbi
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
Nastavak revitalizacije HE Zakuac, zamijeniti agregat C 2014., a agregat D

2015. godine. Preostale aktivnosti (procesni sustavi i pomoni pogoni),
dokumentacija izvedenog stanja te ishoenje preostalih Uporabnih
dozvola planira se do kraja 2016. godine.
3. Etapna revitalizacija HE Dubrovnik (2012.-2015.)
Nastavak revitalizacije HE Dubrovnik, poetak radova na zamjeni agregat A
u lipnju 2014. godine, a zavretak poetkom 2015. godine. Pokusni rad
agregata A planira se u proljee 2015. godine. Tijekom 2014. i 2015.
planira se i nastavak zamjene sekundarne opreme i pomonih pogona, te
rekonstrukcija SN i NN razvoda u HE Dubrovnik.
4. Ugradnja zamjenskog agregata MHE ABM HE Varadin (2013.-2015.)
134
Ugradnja zamjenskog agregata MHE ABM HE Varadin planira se u 2014.

godini, a pokusni rad poetkom 2015. godine. Poveanje snage
zamjenskog agregata s prijanjih 450 kW na 635 kW ( 0,6 MW) temelji se
na ulaznoj graevini te moguem poveanju proizvodnje ugradnjom
efikasnije opreme unutar zadanih uvjeta utjecaja na okoli. Planirana
proizvodnja nakon ugradnje zamjenskog agregata iznosi 5 GWh/god.
Takoer, planira se ishoenje statusa povlatenog proizvoaa te
ukljuenje u sustav poticaja.
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
1.Planirana sredstva za Dispeerski Centar proizvodnje Dalmacije

HEP: 36.485.000 HRK (4.800.000 EUR) do 31.12.2013.
HEP: 720.000 HRK (94.000 EUR) 2014. godina
HEP: 1.350.000 HRK (175.000 EUR) 2015. godina
Ukupno: Dispeerski centar proizvodnje Dalmacije: 38.555.000 HRK
(5.070.000 EUR)
2. Planirana sredstva za revitalizaciju HE Zakuac (538 MW)
HEP: 571.205.987 HRK do 31.12.2013. godine
HEP: 114.080.000 HRK 2014. godina
HEP: 170.000.000 HRK 2015. godina
HEP: 76.714.013 HRK 2016. godina
Ukupno HEP: trokovi revitalizacije HE Zakuac i investicijske
dokumentacije
Revitalizacija agregata i opreme 932.000.000 HRK
Investicijska dokumentacija 65.0000.000 HRK
Ukupno: Revitalizacija HE Zakuac s inv. dokument.: 997.000.000 HRK
3. Planirana sredstva za revitalizaciju HE Dubrovnik (236 MW) zamjena i
obnova opreme
HEP: 168.300.685 HRK do 31.12.2013. godine
HEP: 18.200.000 HRK 2014. godina
HEP: 75.517.000 HRK 2015. godina
Ukupno HEP: trokovi revitalizacije HE Dubrovnik s dokumentacijom
Zamjena i obnova opreme 262.000.000 HRK
Ukupno: Revitalizacija HE Dubrovnik s inv. dokument.: 262.000.000 HRK
4. Planirana sredstva za ugradnju zamjenskog agregata MHE ABM HE
Varadin (0,6 MW) (projektiranje, nabava opreme i ugradnja, prikljuak,
nadzor ugradnje, pokusni rad)
HEP: 800.000 HRK do 31.12.2013. godine
HEP: 6.500.000 HRK 2014. godina
HEP: 4.700.000 HRK 2015. godina
Ukupno: Zamjenski agregat MHE ABM HE Varadin: 12.000.000 HRK
Izvrno tijelo
HEP-Proizvodnja d.o.o., Sektor za hidroelektrane
Tijela za
praenje
HEP d.d. i CEI u koordinaciji s MINGO

1.
Utede
energije
Metoda
praenja /
mjerenja
uteda energije
2.
3.
Usporedba godinje proizvodnje za sline hidroloke okolnosti na

razini godine za razdoblja prije i nakon uspostave Dispeerskog
centra proizvodnje Dalmacije.
Usporedba poveanja angairanosti snage i proizvedene elektrine
energije prije i nakon revitalizacije HE Zakuac, usporedba doprinosa
u sekundarnoj regulaciji prije i nakon revitalizacije , usporedba sati
pogonske spremnosti i raspoloivosti proizvodnih jedinica te
smanjenja trokova korektivnog odravanja.
Usporedba poveanja angairanosti snage i proizvedene elektrine
135
4.
1.
2.
Oekivane
utede
poveanjem
proizvodnje el.
energije u
2016.
3.
4.
energije prije i nakon revitalizacije HE Dubrovnik, usporedba

doprinosa u automatskoj sekundarnoj regulaciji-nova usluga
regulacije, usporedba sati pogonske spremnosti elektrane i sati
raspoloivosti proizvodnih jedinica i smanjenja trokova korektivnog
odravanja prije i nakon revitalizacije HE Dubrovnik.
Obraunski podaci mjerenja proizvodnje i potronje elektrine
energije na suelju MHE ABM HE Varadin i distribucijske mree.
Usporedba s podacima proizvedene elektrine energije do 2010.
godine, razdoblja prije havarije agregata.
Dispeerski Centar proizvodnje Dalmacije, neizravni uinak

optimizacije pogona na poveanja proizvodnje HE u Dalmaciji za 5
GWh/god.
Revitalizacijom HE Zakuac oekuje se poveanje proizvodnje za 58
GWh/god. u prosjenim hidrolokim godinama, poveanje snage
elektrane za 52 MW krajem 2016., poveanje dnevne i vrne
proizvodnje za 10-tak %.
Revitalizacijom HE Dubrovnik oekuje se poveanje proizvodnje za
96 GWh/g. uz prosjene hidroloke okolnosti, poveanje snage
elektrane za 20 MW poetkom 2016., poveanje dnevne i vrne
proizvodnje do 15 %.
Ugradnjom zamjenskog agregata na MHE ABM HE Varadin planira
se ponovo proizvodnja el. energije na biolokom minimumu HE
Varadin, 5 GWh/godinje, poevi od 2015. godine.
Ukupno: 164 GWh/god.
1.
Oekivani
utjecaj na
utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja,
efekt mnoenja,
sinergija
Dispeerski centar proizvodnje Dalmacije 20 GWh (iskazan kumulativ za

razdoblje 2017.-2020.)
2. Revitalizacija HE Zakuac 232 GWh (iskazan kumulativ za razdoblje 2017.2020.)
3. Revitalizacija HE Dubrovnik 384 GWh (procijenjen kumulativni doprinos
za razdoblje 2017.-2020.)
4. Ugradnjom zamjenskog agregata na MHE ABM HE Varadin 20 GWh
(procijenjen kumulativni doprinos za razdoblje 2017.-2020.)
Ukupno: 656 GWh/god.
Ostvarenje barem prosjenih hidrolokih okolnosti, osiguranje planiranih
financijskih sredstava za zavretak opremanja Dispeerskog centra
proizvodnje Dalmacije, etapnost revitalizacije navedenih HE i MHE, izvrenje
aktivnosti izvoaa prema planiranom/ugovorenom opsegu nabave i
ugradnje opreme unutar obvezujuih rokova.
Ne oekuju se utjecajni imbenici koji mogu bitno utjecati na planiranu
realizaciju navedenih aktivnosti u svrhu poboljanja energetske uinkovitosti
tijekom revitalizacije postojeih HE i MHE. Ova mjera nadovezuje se na mjeru
Poboljanje uinkovitosti smanjenjem vlastite potronje u hidroelektranama
(HE), termoelektranama (TE) i termoelektranama-toplanama (TE-TO) unutar
HEP grupe, ali uz naglaenu panju ne dupliciranja planova (zahvati na istim
elektranama u obje mjere).
136
Naziv mjere
Indeks mjere
Poboljanje energetske uinkovitosti u istraivanju i proizvodnji nafte

E.3
Kategorija
Vremenski okvir
Cilj / kratak opis
Opis
Ciljna
neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Istraivanje i proizvodnja nafte

Poetak: 2014.
Kraj: 2016.
Postizanje energetske uinkovitosti tijekom proizvodnje nafte i plina
Potronja elektrine energije, potronja toplinske energije, potronja plina

CPS Molve, OFIG Ivani Grad
Nacionalno
1.
2.
3.
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
Informacije
o provedbi
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Dogradnja hidraulike turbine za povratno iskoritenje energije

fluida u sustavu obrade plina Na CPS Molve snage 700KW
Optimalizacija sustava grijanja na CPS Molve koritenjem niskotlane
pare manjim gubicima pare, uteda cca 8 t/h
Izgradnja sustava optimalne regulacije medija i energije kod
frakcionacije plina u Ivani Gradu
Optimalizacija komprimiranja plina na OFIG Ivani Grad obzirom na
smanjenje kapaciteta, smanjenja snage za 400 kW
Izgradnja vrelo-uljnog sustava koritenjem otpadne topline na
plinskim turbinama na OFIG Ivani Grad
Optimalizacija nisko temperaturnog izdvajanja teih frakcija
ugljikovodika na CPS Molve, manje snage 50 kW
Optimalizacija grijanja kod proizvodnje nafte na poljima utica
zamjenom kotlovnica, smanjeno 150 kW
Proizvodnja vlastite elektrine energije u Ivani Gradu
Iskoritenje plina iz niskotlane separacije nafte na utici
Oekivane utede u razdoblju 2014. 2016.: 106,6 GWh
Utede
energije
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za
praenje
Metoda
praenja /
mjerenja
uteda energije
Oekivane
utede energije
u 2016.
Oekivani
utjecaj na
utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Planirana sredstva: poslovni planovi INA-e

INA d.d.
Provedba aktivnosti, iznosi smanjenja potronje elektroenergije, energenata
kao i smanjenje emisija u procesu proizvodnje nafte i proizvodnje i rafiniranja
plina iskazani u Energetskoj bilanci Republike Hrvatske po jedinici proizvoda,
kao i u Registru oneienja okolia pri Agenciji za zatitu okolia.
0,38 PJ (35,5 GWh u 2014., 2015. i 2016.)
0,38 PJ (dodatne mjere za period 2017. - 2020. nisu odreene)

Uspjenost projekata uz kontinuirani rad proizvodnih polja i slijedom
137
kontinuirani rad CPS Molve i OFIG Ivani Grad

Preklapanja,
efekt mnoenja,
sinergija
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Cilj / kratak opis
Opis
Ciljna
neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
Informacije
o provedbi
Utede
energije
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za
praenje
Metoda
praenja /
mjerenja
Ova mjera ima uinke prvenstveno u procesima proizvodnje nafte i plina

E.4
Prerada nafte
Poetak: 2014.
Kraj: 2016.
INA e u rafinerijama u Rijeci i Sisku nastaviti s aktivnostima glede poboljanja
energetske
uinkovitosti i smanjenja utjecaja na okoli kao i smanjenja gubitaka.
Potronja elektrine energije, potronja toplinske energije, potronja tekuih
goriva, potronja plina
Rafinerije Sisak i RIjeka
Nacionalno
Rafinerija Rijeka:
Unaprjeenje sustava za prikupljanje i povrat kondenzata
Rekuperacija plina iz sustava baklje
Analiza i poboljanje postojeih procesnih pei i kotlova
Zamjena rasvjete i instalacija LED tehnologije
Analiza i unaprjeenje postojeih izmjenjivaa topline
Integracija i poboljanje rekuperacije topline
Poboljanja mjerenja, praenja i kontrole potronje energije
Izgradnja pod stanice TS 110/35 kV
Analiza i nadogradnja postojee opreme (npr. Instalacije frekventnih
regulatora)
Rafinerija Sisak:
Unaprjeenje sustava za prikupljanje i povrat kondenzata
Rekuperacija plina iz sustava baklje
Analiza i poboljanje postojeih procesnih pei i kotlova
Analiza i unaprjeenje postojeih izmjenjivaa topline
Analiza postojeih i Instalacija daljinskih centara za upravljanje
elektrinom mreom
Analiza i poboljanje rashladnih tornjeva
Planirana sredstva: gospodarski planovi INA-e
INA d.d.
Provedba aktivnosti, iznosi smanjenih gubitaka i emisija u rafinerijama
iskazani u Energetskoj bilanci Republike Hrvatske po jedinici proizvoda, te
kroz Registar oneienja okolia pri Agenciji za zatitu okolia
138
uteda energije
Oekivane
utede energije
u 2016.
Oekivani
utjecaj na
utede energije
za 2020.
3.7.1
1,5 PJ (207,35 GWh u 2014. i 2015.)
1,5 PJ (dodatne mjere za period 2017. - 2020. nisu odreene)
Pretpostavke
Iskazane utede dane su uz pretpostavke rada na maksimalnom kapacitetu

kao razlika u odnosu na potronju energije po jedinici proizvoda u 2013.
godini.
Preklapanja,
efekt mnoenja,
sinergija
Ova mjera ima uinke prvenstveno u procesima prerade nafte u rafinerijama.
Kriteriji energetske uinkovitosti u dizajnu mrenih tarifa i regulacije (EED lanak 15)
HERA u skladu sa Zakonom o energiji (NN 120/12), Zakonom o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 120/12),
Zakona o tritu elektrine energije (NN 22/13) i Zakonu o tritu plina (NN 28/13) prati i analizira rad i
poslovanje energetskih subjekata. Navedeni zakonski okvir je u skladu s Direktivom 2009/72/EC i Objanjenja
Europske komisije po pitanju regulatornih tijela prema Direktivama 2009/72/EC i 2009/73/EC ("Interpretative
Note On Directive 2009/72/EC Concerning Common Rules for the Internal Market in Electricity and Directive
2009/73/EC Concerning Common Rules for the Internal Market in Natural Gas").
Planirane ili usvojene mjere operatori
U Zakonu o tritu elektrine energije (NN 22/13) odreene su odgovornosti i dunosti operatora na tritu
elektrine energije u kontekstu poveanja energetske uinkovitosti.
Odgovornosti operatora prijenosnog sustava su:
pruanje informacija elektroenergetskim subjektima i korisnicima prijenosne mree koje su potrebne

za uinkovit pristup mrei i koritenje prijenosne mree, prema naelima razvidnosti i nepristranosti,
posvetiti dunu pozornost energetskoj uinkovitosti te zatiti prirode i okolia
Dunosti operatora prijenosnog sustava su:
sklopiti ugovore o pruanju pomonih usluga s korisnicima mree radi ostvarenja usluga sustava te
osiguravati usluge sustava na ekonomian i uinkovit nain,
razmjenjivati potrebne informacije s operatorima drugih povezanih sustava radi sigurnog i uinkovitog
pogona, usklaenog razvoja i omoguavanja pogona meusobno povezanih sustava,
pruati informacije korisnicima mree koje su im potrebne za uinkovit pristup mrei i koritenje
prijenosne mree,
Odgovornosti operatora distribucijskog sustava su:
pruanje informacija energetskim subjektima i korisnicima distribucijske mree koje su potrebne za

uinkovit pristup mrei i koritenje distribucijske mree, prema naelima razvidnosti i nepristranosti
primjenu mjera poboljanja energetske uinkovitosti
139
Dunosti operatora distribucijskog sustava su:
upravljati i odravati, graditi i modernizirati, poboljavati i razvijati distribucijsku mreu, u cilju

sigurnog, pouzdanog i uinkovitog pogona distribucijskog sustava i distribucije elektrine energije
davati jasne i precizne informacije korisnicima distribucijske mree koje su im potrebne za uinkovit
pristup mrei i koritenje distribucijske mree, uz zatitu informacija i podataka koji se smatraju
povjerljivima u skladu s posebnim propisima
sklopiti ugovore o pruanju pomonih usluga za distribucijsku mreu s korisnicima mree radi
ostvarenja usluga u distribucijskoj mrei te osiguravati usluge u distribucijskoj mrei na ekonomian i
uinkovit nain
U Zakonu o tritu plina (NN 28/13) odreene su dunosti za poveanje energetske uinkovitosti za operatore
na tritu plina.
Dunosti za operatora transportnog sustava:
izraditi i do 1. oujka tekue godine dostaviti Agenciji (HERA) godinje izvjee operatora transportnog
sustava za prethodnu godinu, a koje mora sadravati izvjee o pouzdanosti, sigurnosti i uinkovitosti
transportnog sustava, kvaliteti plina, kvaliteti usluge, pouzdanosti isporuke plina, tehnikim
karakteristikama sustava, koritenju kapaciteta transportnog sustava, odravanju opreme sustava te
ispunjavanju ostalih dunosti i ostvarivanju prava iz ovoga Zakona
prilikom donoenja desetogodinjeg plana razvoja transportnog sustava definirati ciljeve i terminski
plan provedbe mjera za poveanje energetske uinkovitosti plinskog transportnog sustava, to
ukljuuje planiranje iznosa godinje energetske utede. Agencija, po odobrenju, plan dostavlja
Ministarstvu gospodarstva
voditi rauna o energetskoj uinkovitosti te zatiti prirode i okolia
Dunosti operatora sustava skladitenja plina:
voditi, odravati i razvijati siguran, pouzdan i uinkovit sustav skladita plina

izraditi i do 1. oujka tekue godine dostaviti Agenciji godinje izvjee operatora sustava skladita
plina za prethodnu godinu, a koje mora sadravati izvjee o pouzdanosti, sigurnosti i uinkovitosti
sustava skladita plina, kvaliteti plina, kvaliteti usluge, pouzdanosti isporuke plina, tehnikim
karakteristikama sustava, koritenju kapaciteta sustava skladita plina, odravanju opreme sustava te
ispunjavanju ostalih dunosti i koritenju prava iz ovoga Zakona
pruati pozornost energetskoj uinkovitosti te zatiti prirode i okolia
Dunosti operatora za ukapljeni prirodni plin:
voditi, odravati i razvijati siguran, pouzdan i uinkovit terminal za UPP

izraditi i do 1. oujka tekue godine dostaviti Agenciji godinje izvjee operatora terminala za UPP za
prethodnu godinu, a koje mora sadravati izvjee o pouzdanosti, sigurnosti i uinkovitosti terminala
za UPP, kvaliteti plina, kvaliteti usluge, pouzdanosti isporuke plina, tehnikim karakteristikama
terminala za UPP, koritenju kapaciteta terminala za UPP, odravanju opreme terminala za UPP te
ispunjavanju ostalih dunosti i koritenju prava u skladu s odredbama ovoga Zakona,
Dunosti operatora distribucijskog sustava:

140
voditi, odravati i razvijati siguran, pouzdan i uinkovit distribucijski sustav

izraditi i do 1. oujka tekue godine dostaviti Agenciji godinje izvjee operatora distribucijskog
sustava za prethodnu godinu, a koje mora sadravati izvjee o pouzdanosti, sigurnosti i uinkovitosti
distribucijskog sustava, kvaliteti plina, kvaliteti usluge, pouzdanosti isporuke plina, tehnikim
karakteristikama sustava, koritenju kapaciteta distribucijskog sustava, odravanju opreme sustava,
ispunjavanju ostalih dunosti i ostvarivanju prava iz ovoga Zakona te sigurnosti i uinkovitosti
distribucijskog sustava
Planirane ili usvojene mjere opskrbljivai

Prema Zakonu o tritu elektrine energije (NN 22/13), obveze opskrbljivaa prema krajnjim kupcima u
kontekstu energetske uinkovitosti su:
pruiti tone obavijesti o stvarnoj potronji elektrine energije i trokovima, i to dovoljno esto kako bi
im se omoguilo upravljanje svojom potronjom elektrine energije te informacije moraju biti
pruene unutar razumnog vremenskog okvira koji uzima u obzir mogunosti brojila elektrine energije
ugraenog kod krajnjeg kupca i nain potronje elektrine energije, uz dunu pozornost trokovnoj
uinkovitosti takvih mjera te bez zaraunavanja dodatnih trokova krajnjim kupcima za takvu uslugu.
izraditi i javno objaviti program za poticanje energetske uinkovitosti
krajnje kupce redovito obavjetavati o mjerama poboljanja energetske uinkovitosti u finalnoj
potronji energije
Prema Zakonu o tritu plina (NN 28/13), dunosti opskrbljivaa plinom su:
3.7.2
obavljati energetsku djelatnost opskrbe plinom na siguran, pouzdan i uinkovit nain
Olakavanje i poticanje odziva potranje (EED lanak 15)

HOPS i HEP-ODS kontinuirano ulau u automatizaciju elektroenergetskih mrea i ICT tehnologije u svojoj
nadlenosti. Kao jedan od stratekih ciljeva HOPS predvia nastavak znaajnih ulaganja u suvremene
informacijsko-komunikacijske tehnologije za sustav daljinskog voenja (koordinirani nadzor, upravljanja, zatite
i mjerenja) hrvatskog elektroenergetskog sustava koji pretpostavlja modernizaciju Nacionalnog dispeerskog
centra (NDC) i etiri mrena centra upravljanja (MC) kojim se ispunjavaju i obveze iz paralelnog rada u
sinkronom sustavu kontinentalne Europe u cilju osiguranja stalne ravnotee izmeu potronje i proizvodnje
elektrine energije kao temeljnog uvjeta sigurne opskrbe.
U distribucijskoj mrei planira se ukljuivanje svih VN/SN i SN/SN postrojenja u sustav daljinskog voenja,
opremanje svih obraunskih mjernih mjesta, s prikljunom snagom veom od 30 kW, naprednim elektronikim
brojilima (smart metering units) i definiranje prioriteta i ciljeva odnosno koncept razvoja napredne mree (vie
operatora).
Mjere Uvoenje sustava individualnog mjerenja potronje toplinske energije (poglavlje 3.1.3.) te Individualno
mjerenje i informativni rauni u poglavljima (poglavlje 3.1.4.), sastavni su dio infrastrukture koja je preduvjet za
razvoj dinaminog odreivanja cijena, adresiranje tarifa te poticanje odziva potranje.
141
3.7.3
Energetska uinkovitost u dizajnu mree i regulaciji (EED lanak 15)

Naziv mjere
Indeks mjere
Zamjene i rekonstrukcije vrelovodne i parovodne mree

E.5
Kategorija
Vremenski okvir
Cilj / kratak opis

Opis
Ciljna
neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
Informacije
o provedbi
Utede
energije
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za
praenje
Metoda
praenja /
mjerenja
uteda energije
Oekivane
utede energije
u 2016.
Oekivani
utjecaj na
utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja,
Poetak: 2014.
Kraj:2016.
Preventivna i korektivna zamjena magistralnih vrelovoda, vrelovodnih
ogranaka i prikljuaka u cilju smanjenja toplinskih gubitaka, smanjenja
gubitaka pogonske vode, smanjenje emisije dimnih plinova te poveanja
sigurnosti opskrbe toplinskom energijom krajnjih kupaca. Nadalje, planira se i
revitalizacija parovoda starih preko 30 godina kako bi se smanjili toplinski
gubici.
Potronja toplinske energije.
Distributer toplinske energije - HEP-TOPLINARSTVO d.o.o.
Nacionalno
Budue aktivnosti:
1. Priprema dokumentacije za zamjenu dotrajalih vrelovodnih i parovodnih
distributivnih sustava
2. Zamjena vrelovoda i parovoda sa dotrajalom izolacijom elinih cjevovoda
sa novim predizoliranim cijevima
Planirana sredstva:
2014. 28.521.000 HRK (vlastita sredstva)
2015. 2016. - 61.150.000 (vlastita sredstva, komercijalne
banke)
Distributer toplinske energije - HEP-TOPLINARSTVO d.o.o.
CEI
Praenje uinaka ove mjere ostvaruje se temeljem podataka distributera
toplinske energije.
16.963 MWh
21.732 MWh
Starost i dotrajalost vrelovodnog i parovodnog sustava, te nedostatak
sustavne revitalizacije uzrok su relativnog velikog broja puknua na mrei. Ta
puknua uzrok su prekida opskrbe toplinskom energijom, ime se poveavaju
gubici zbog izgubljene energije, odnosno dolazi do smanjenja uinkovitosti
sustava i visokih trokova sanacije. Potencijal smanjenja gubitaka je sustavna
zamjena najstarijih dijelova vrelovoda i parovoda s novom tehnologijom
predizoliranih cijevi s nadzornim sustavom za detekciju proputanja.
Osim smanjenja toplinskih gubitaka time e se podii sigurnost opskrbe
toplinskom energijom i smanjenje emisije dimnih plinova.
Ova mjera ima uinke prvenstveno u sektoru distribucije toplinske energije te
142
efekt mnoenja,
sinergija
e se uinci u smislu energetskih uteda prikazivati u tom sektoru.
143
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Cilj / kratak opis

Opis
Ciljna
neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
Informacije
o provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Utede
energije
Izvrno tijelo
Tijela za
praenje
Metoda
praenja /
Zamjena dionica podmorskih kabela i zamjena energetskih transformatora

E.6
Zamjena dionica podmorskih kabela i zamjena energetskih transformatora
Poetak: 2014.
Kraj:2016.
Zamjena starije opreme novom sa smanjenim iznosom gubitaka.
Predvia se zamjena dionica podmorskih 110 kV kabela novim kabelima
veeg presjeka, kao i zamjena energetskih transformatora na isteku ivotnog
vijeka novima s smanjenim gubicima u eljezu (fiksni dio gubitaka) i bakru
(varijabilni dio gubitaka ovise o iznosu optereenja). Zamjenom starije
opreme novom sa smanjenim iznosom gubitaka postie se smanjenje ukupnih
gubitaka na razini sustava.
Potronja (gubici) elektrine energije
Hrvatski operator prijenosnog sustava
Nacionalno
Sadanje razine gubitaka iznose oko 2 % prenesene elektrine energije,
to je iznos na razini ostalih operatora prijenosnog sustava ENTSO-E
interkonekcije
Najvei utjecaj na iznos gubitaka u hrvatskoj prijenosnoj mrei imaju
tokovi energije koji su rezultat meudjelovanja angamana proizvodnje
elektrine energije, rasporeda potronje elektrine energije, uklopnih
stanja elemenata prijenosne mree i transakcija na tritu elektrine
energije u irem relevantnom okruenju (ne samo susjednih zemalja)
Zamjena 10% najstarijih transformatora u mrei koje je odgovorno za
oko 20 % ukupnih fiksnih gubitaka u transformacijama i oko 15 %
ukupnih varijabilnih gubitaka u transformacijama
Zamjena postojeih dionica kabela/vodova novim kabelima/vodovima
sa veim presjekom direktno smanjuje otpor vodia, te time pozitivno
utjee za smanjenje iznosa tehnikih gubitaka uslijed optereenja
(varijabilni dio gubitaka).
Budue aktivnosti:
3. HOPS u buduem srednjoronom razdoblju planira zamjenu svih starih
dionica podmorskih kabela prema otocima, ime e se poveati prijenosna
mo prema otocima, te e se zamijeniti stari uljni kabeli. Poveanjem
presjeka vodia za 20-35 % e se izravno smanjiti iznosi tehnikih gubitaka
uslijed zagrijavanja (smanjenje ukupnih tehnikih gubitaka na razini godine
ovisi o iznosu i trajanju optereenja)
HOPS: 120.000.000 HRK
HBOR, Komercijalne banke
EU fondovi (od 2015.)
HOPS
CEI u koordinaciji s HERA
Praenje uinaka ove mjere ostvaruje se temeljem podataka o ostvarenim
gubicima elektrine energije prije i poslije provedbe mjere uz normalizaciju
144
mjerenja
uteda energije
Oekivane
utede energije
u 2016.
Oekivani
utjecaj na
utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja,
efekt mnoenja,
sinergija
prema iznosu i trajanju optereenja.
17,64 TJ (4,9 GWh)
25,56 TJ (7,1 GWh)

Budue procjene temeljene su na indikacijama porasta potronje elektrine
energije u prethodnih 5 godina, te na zadravanju postojeih tokova
prekogranine razmjene elektrine energije u irem okruenju.
Ova mjera ima uinke prvenstveno u sektoru proizvodnje, prijenosa i
distribucije elektrine energije te e se uinci u smislu energetskih uteda
prikazivati u tom sektoru.
145
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Smanjenje gubitaka u distribucijskoj elektroenergetskoj mrei

E.7
Poetak: kontinuirano
Kraj: kontinuirano
Sustavno e se provoditi praenje i analiza gubitaka elektrine energije u
organizacijskim jedinicama HEP- Operatora distribucijskog sustava d.o.o., na
temelju ega e se provoditi aktivnosti s ciljem smanjenja gubitaka elektrine
energije. Uvoenje pametnih brojila.
Gubici elektrine energije u distribucijskoj mrei dijele se na tehnike i
netehnike gubitke pa se i aktivnosti za smanjenje gubitaka mogu podijeliti u
dvije kategorije:
aktivnosti za smanjenje netehnikih gubitaka,
aktivnosti za smanjenje tehnikih gubitaka, odnosno poveanje
Detaljnom analizom gubitaka elektrine energije u distribucijskoj mrei e se
utvrditi uzroci poveanih gubitaka i odrediti prioriteti provedbi aktivnosti s
ciljem smanjenja gubitaka.
Aktivnosti na smanjenju netehnikih gubitaka iziskuju manja financijska
sredstva (osim ugradnje pametnih brojila), dok aktivnosti smanjenja tehnikih
gubitaka u pravilu zahtijevanju pojaano investiranje u elemente
distribucijske mree.
Cilj HEP- Operatora distribucijskog sustava d.o.o. je do kraja 2016. godine
gubitke elektrine energije (ukupno tehniki i netehniki) svesti na iznos od
maksimalno 8 % (0,25 %) od ostvarene nabave u distribucijskoj mrei u toj
godini.
Ciljna
neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Informacije
o provedbi
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
Potronja elektrine energije

Operator distribucijskog sustava
Nacionalno
U HEP- Operatoru distribucijskog sustava d.o.o. kontinuirano se provode
aktivnosti s ciljem smanjenja gubitaka elektrine energije. U razdoblju od
2011. do 2013. godine poseban je naglasak dan provedbi sljedeih aktivnosti:
kontroli prikljuaka i obraunskih mjernih mjesta,
pravovremenom umjeravanju mjernih ureaja,
kontroli mogue neovlatene potronje,
ugradnji elektronikih brojila,
daljinskom oitavanju i nadzoru obraunskih mjernih mjesta,
ureenju dvosustavnih mjerenja,
smanjenju jalove energije u mrei (ugradnja kompenzacija, ugradnja
odgovarajuih mjernih ureaja, naplata induktivne i kapacitivne jalove
energije),
osiguravanju mjernih podataka kupcima za optimizaciju vlastite potronje
energije.
Rezultat ovih aktivnosti je smanjenje prosjenog iznosa gubitaka u
146
predmetnom razdoblju za 2 % u odnosu na ostvarene gubitke elektrine

energije u 2010. godini.
Budue aktivnosti:
Nastaviti sustavna provedba mjere smanjenja gubitaka elektrine energije u
distribucijskoj elektroenergetskoj mrei.
Detaljnom analizom utvrditi e se uzroci poveanih gubitaka u pojedinim
dijelovima mree i utvrditi e se prioriteti za provedbu aktivnosti za
smanjenje tehnikih i netehnikih gubitaka.
Aktivnosti smanjenja tehnikih gubitaka oitovati e se u:
optimiranju pogonskog stanja mree
rekonstrukcijama dijelova mree s malim presjekom vodia i
dugakim dionicama
ugradnji opreme sa smanjenim gubicima (prvenstveno
transformatora)
smanjenju vlastite potronje.
Aktivnosti smanjenja netehnikih gubitaka oitovati e se u:
daljnjoj ugradnji i uvoenju to veeg broja naprednih brojila u
sustav daljinskog nadzora i oitanja
daljnjoj sveobuhvatnoj provedbi kontrole prikljuaka i mjernih
mjesta (KPiMM), s naglaskom na otkrivanje neovlatene potronje
elektrine energije
nastavku ureenja neizravnih i poluizravnih mjernih mjesta te
periodikom kontrolom ovih mjernih mjesta
nastavku rekonstrukcije postojeih prikljuaka i mjernih mjesta, koja
su smjetena u objektima kupaca.
HERA napraviti analizu isplativosti uvoenja pametnih(naprednih) brojila.
MINGO e najkasnije u 2015. izradit plan/program uvoenja pametnih brojila.
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Utede
energije
Tijela za
praenje
Metoda
praenja /
mjerenja
uteda energije
Oekivane
utede energije
u 2016.
Oekivani
utjecaj na
utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja,
Planirana sredstva: vlastiti gospodarski planovi operatora distribucijskog

sustava
MINGO: 200.000 HRK (izrada programa)
Operator distribucijskog sustava
CEI u koordinaciji s MINGO i HERA
HEP- Operator distribucijskog sustava izrauje bilancu za prethodnu godinu, u
kojoj se posebno iskazuju gubici elektrine energije.
21,9 GWh
18 GWh
Iskazane utede dane su uz pretpostavke priblino istog iznosa ostvarene
nabave elektrine energije u distribucijskoj elektroenergetskoj mrei i
priblino iste strukture potronje po naponskim razinama za 2010., 2016. i
2020. godinu i podaci su prikazani kao prosjeni iznosi za 2016. i 2020.
godinu.
Ova mjera ima uinke prvenstveno u distribucijskoj elektroenergetskoj mrei.
147
efekt mnoenja,
sinergija
3.7.4
Utede koje proizlaze iz mjera u podruju opskrbe Energijom

3.7.5
Financiranje mjera u podruju opskrbe Energijom

148
A. DODATAK A
GODINJE IZVJEE O DIREKTIVI O ENERGETSKOJ UINKOVITOSTI
Ovo izvjee predstavlja informacije o napretku postignutom u ostvarivanju nacionalnih ciljeva

energetske uinkovitosti na temelju lanka 24. stavka 1. Direktive 2012/27/EU.
1. A1
Nacionalni cilj za energetsku uinkovitost do 2020. godine
Nacionalni okvirni ciljevi uteda energije

Nacionalni okvirni ciljevi uteda energije definirani su u Strategiji energetskog razvoja. Oekivano smanjenje
neposredne potronje energije u 2016. godini iznosi 19,77 PJ, a u 2020. godini 22,76 PJ. Navedeni nacionalni
ciljevi uteda energije odreeni su u skladu sa zahtjevima Direktive 2006/32/EC o energetskoj uinkovitosti i
energetskim uslugama (ESD), te odgovaraju apsolutnom iznosu od 9%, odnosno 10% neposredne potronje
energije, odreene kao prosjena potronja energije u razdoblju 2001. 2005. godine.
Okvirni nacionalni cilj poveanja energetske uinkovitosti prema lanku 3. Direktive

2012/27/EU
Nacionalni ciljevi poveanja energetske uinkovitosti definirani su sukladno noveliranim projekcijama
neposredne potronje energije. Naime, Strategija energetskog razvoja polazi od pretpostavke stabilnog
gospodarskog rasta bruto domaeg proizvoda (BDP) od 5% godinje. Nastupanjem ekonomske i financijske
krize dolazi do pada BDP-a, umjesto planiranog porasta BDP-a za 21,5% u razdoblju od 2009. do 2012. godine,
ostvarena je negativna stopa od -9%, to je razlika 30,5%. Padom industrijske proizvodnje i opeg drutvenog
standarda, smanjuju se i potrebe za energijom. Zbog navedenog su korigirani scenariji iz Strategije energetskog
razvoja te su prilagoeni novo nastaloj situaciji i planovima (novelirane projekcije).
Okvirni nacionalni cilj poveanja energetske uinkovitosti izraen kao apsolutni iznos neposredne potronje
energije u 2020. godini je 293,04 PJ (7,00 Mtoe).
Odgovarajui cilj izraen kao apsolutni iznos primarne energije u 2020. godini je 466,69 PJ (11,15 Mtoe).
2. A2
Kljuni pokazatelji energetske potronje
Godinja izvjea iz lanka 24. stavka 1. predstavljaju osnovu za praenje napretka u ostvarivanju nacionalnih
ciljeva za 2020. godinu. U tom smislu u Tablici A2-1 se daje procjena sljedeih pokazatelja za pretprolu godinu
(2012. godina).
Tablica A2-1: Procjena kljunih pokazatelja energetske potronje za 2012. godinu
365,5
PJ
2012./2011.
%
-4,71%
247,5
PJ
-4,48%
41,6
PJ
-11,50%
84,0
PJ
-1,60%
77,1
PJ
-2,97%
30,1
PJ
-3,71%
Procjena kljunih pokazatelja energetske potronje u 2012. godini
149
2012.
Jedinica
5,1
PJ
-8,06%
9,6
PJ
-8,39%
Bruto dodana vrijednost - Industrija
NO
mil kn
NO
Bruto dodana vrijednost - Usluge
NO
mil kn
NO
Raspoloivi dohodak kuanstva
NO
kn
NO
Ukupan broj kuanstva
1.523,0
0,26%
Bruto domai proizvod (BDP)
320.436
mil kn
-0,04%
Proizvodnja elektrine energije u termoelektranama
2.513,1
GWh
-12,64%
Proizvodnja elektrine energije u postrojenjima za kombiniranu

proizvodnju elektrine energije i topline
2.912,0
GWh
-7,04%
Proizvodnja topline u termoelektranama
NO
Proizvodnja topline u postrojenjima za kombiniranu proizvodnju

elektrine energije i topline
20,3
Gorivo utroeno u termoelektranama
26,9
Gorivo utroeno u postrojenjima za kombiniranu proizvodnju

elektrine energije i topline
43,1
Gubici prijenosa i distribucije
10,0
PJ
-1,38%
Putniki kilometri
24.000
Mpkm
-4,76%
Tonski kilometric
8.649
Mtkm
-3,10%
Stanovnitvo
4.268
-0,28%
Proizvodnja topline u toplanama CTSa
2,7
PJ
-11,95%
Gorivo utroeno u u toplanama CTSa
3,3
PJ
-12,27%
3. A3
PJ
PJ
PJ
PJ
Analiza trenda potronje energije
Trend (za razdoblje od 2006. do 2012. godine) kljunih pokazatelja energetske potronje prikazan je u Tablici
A3-1.
U sektorima u kojim je potronja energije stabilna ili je u porastu, analizirat e se i obrazloiti razlozi.
150
NO
-3,22%
-5,11%
-3,45%
Tablica A3-1: Kljuni pokazatelji energetske potronje, za razdoblje 2007. 2012. godine
Procjena kljunih pokazatelja energetske
potronje
Jedinica
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2012./
2007. %
2012./
2011. %
PJ
418,2
414,9
408,4
411,7
383,6
365,5
-12,6%
-4,7%
PJ
270,5
276,8
265,5
265,8
259,1
247,5
-8,5%
-4,5%
PJ
60,8
61,2
51,1
50,3
47,0
41,6
-31,7%
-11,5%
PJ
91,1
90,5
89,8
86,8
85,4
84,0
-7,7%
-1,6%
PJ
73,0
76,2
77,2
80,9
79,5
77,1
5,7%
-3,0%
PJ
27,9
29,8
30,1
31,7
31,3
30,1
7,9%
-3,7%
PJ
769,0
8,6
6,7
5,9
5,6
5,1
-33,3%
-8,1%
PJ
10,1
10,6
10,5
10,3
10,5
9,6
58.407
61.663
65.453
NO
NO
-4,4%
NO
NO

-8,4%
Bruto dodana vrijednost - Industrija
mil kn
55.415
Bruto dodana vrijednost - Usluge
mil kn
149.387
155.955
162.753
171.026
NO
NO
NO
NO
Raspoloivi dohodak kuanstva
kn
77.442
79.274
86.847
86.975
81.215
NO
NO
NO
Ukupan broj kuanstva
1.470
1.484
1.500
1.515
1.519
1.523
3,6%
0,3%
308.887
329.992
317.098
313.949
320.554
320.436
3,7%
0,0%
5.181,4
4.414,3
3.422,2
2.494,8
2.876,6
2.513,1
-51,5%
-12,6%
2.628,6
2.545,4
2.486,2
3.035,8
3.132,6
2.912,0
NO
NO
NO
NO
NO
NO
24,1
24,3
23,5
23,1
20,9
20,3
Bruto domai proizvod (BDP)

Proizvodnja elektrine energije u
termoelektranama
Proizvodnja elektrine energije u postrojenjima za
kombiniranu proizvodnju elektrine energije i
topline
Proizvodnja topline u termoelektranama
Proizvodnja topline u postrojenjima za
kombiniranu proizvodnju elektrine energije i
topline
mil kn
GWh
GWh
PJ
10,8%
NO
-7,0%
NO
PJ
-15,8%
151
-3,2%
Gorivo utroeno u termoelektranama

Gorivo utroeno u postrojenjima za kombiniranu
proizvodnju elektrine energije i topline
Gubici prijenosa i distribucije (sve gorivo)
PJ
PJ
PJ
50,0
42,0
33,5
24,9
28,4
26,9
45,6
44,8
43,5
45,8
44,6
43,1
10,8
9,4
10,3
10,9
10,1
10,0
-46,2%
-5,1%
-5,5%
-3,4%
-7,3%
-1,4%
Putniki kilometri
Mpkm
26.000
27.000
26.800
25.700
25.200
24.000
-7,7%
-4,8%
Tonski kilometri
Mtkm
10.622
11.042
9.429
8.780
8.926
8.649
-18,6%
-3,1%
4.436
4.434
4.429
4.418
4.280
4.268
-3,8%
-0,3%
PJ
3,0
3,0
2,9
3,1
3,0
2,7
-10,9%
-11,9%
PJ
3,6
3,6
3,6
4,1
3,8
3,3
-9,4%
-12,3%
Stanovnitvo
Proizvodnja topline u toplanama CTSa
Gorivo utroeno u u toplanama CTSa
Podaci po gotovo svim izabranim pokazateljima pokazuju trend pada u 2012. godini u odnosu na 2007. godinu. Ukupna potronja primarne energije u 2012. godini manja je
12,6% u odnosu na 2007. godinu, a 4,7% u odnosu na 2011. godinu. Najvei pad neposredne potronje energije ostvaren je u sektorima industrije i graevinarstva to je
velim dijelom posljedica gospodarske i ekonomske krize. Porast neposredne potronje energije u odnosu na 2007. ostvaren je u sektoru kuanstva (5,7%) i usluga (7,9%).
Ovaj porast moe se tumaiti porastom raspoloivog dohotka kuanstava i porastom broja kuanstava u razdoblju od 2007. godine do 2010. godine te razvojem sektora
usluga u razdoblju od 2007. do 2010. godine to se oitovalo u porastu BDP-a za usluge. No, u odnosu na 2011. godinu ostvaren je pad neposredne potronje od 3,0% u
sektoru kuanstva, a 3,7% u sektoru usluga. Ovaj pad dijelom je posljedica primjene mjera energetske uinkovitosti, ali veim dijelom pada BDP-a i raspoloivog dohotka po
kuanstvu.
Proizvodnja elektrine energije u termoelektranama u 2012. godini manja je za 51,5% u odnosu na 2007. godinu, a 12,6% u odnosu na 2011. godinu to je najveim dijelom
posljedica manje potranje te manje cijene elektrine energije na meunarodnim tritima zbog kojih je esto isplativije uvesti elektrinu energiju nego proizvoditi u
pojedinim termoelektranama. U odnosu na 2007. godinu ostvaren je porast od 10,8% u proizvodnji elektrine energije iz postrojenja za kombiniranu proizvodnju elektrine
energije i topline, to je povoljno sa stajalita uinkovitog koritenja primarne energije. U odnosu na 2011. godinu ova proizvodnja je smanjenja za 7% to je posljedica
manje potranje.
U preostalim stavkama u 2012. godini ostvaren je pad u odnosu na 2007. i 2011. godinu.
152
4. Informacije o mjerama provedenim 2013. godine

A4.1. Mjere utede primarne energije
Mjere utede primarne energije usmjerene su na postojee objekte kao i na odabir novih energetskih objekata.
S obzirom na trinu orijentaciju energetskog sektora i njegovu integraciju u jedinstveno europsko energetsko
trite, izvjesno je da e odluke investitora o gradnji novih energetskih objekata biti voene trinim naelima
te e se odabirati ekonomski najisplativija rjeenja. Energetska uinkovitost i zatita okolia pri tome su svakako
znaajni imbenici. Valja istaknuti, da je u Hrvatskoj izgradnja energetskih objekta (postrojenja za proizvodnju i
preradu nafte i prirodnog plina, meunarodni i magistralni cjevovodi za transport plina, nafte i naftnih derivata,
nuklearne elektrane i povezana postrojenja, elektrane i energane snage vee od 30 MWe) podlona izradi
studije o procjeni utjecaja zahvata na okoli u kojoj se ovi imbenici vrednuju i uvjet je za dobivanje dozvola za
izgradnju graevine.
Prema planovima i izvjeima energetskih subjekata te Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) koji su
prikupljeni za potrebe izrade ovog izvjea pokazuju da se ulau znaajni napori da se pobolja uinkovitost i
smanje gubici transformacija, prijenosa i distribucije energije. Aktivnosti koje su energetski subjekti u tom
smislu provodili u razdoblju 2011-2013. prikazani su zbirno u tablici A4-1.
Tablica A4.1 Pregled provedenih i planiranih aktivnosti energetskih subjekata za poboljanje energetske
uinkovitosti i smanjenje gubitaka u energetskom sektoru
Br.
1.
2.
3.
4.
5.
Naziv mjere poboljanja

energetske uinkovitosti
Poboljanje uinkovitosti
postojeih termoelektrana u
sklopu HEP grupe
postojeih hidroelektrana u sklopu
HEP grupe
Smanjenje vlastite potronje
elektrana iz HEP grupe
Smanjenje gubitaka u prijenosnoj
elektroenergetskoj mrei
Smanjenje gubitaka u
distribucijskoj elektroenergetskoj
mrei
6.
Revitalizacija toplinskih sustava i

toplovodnih/vrelovodnih mrea
7.
Poticanje kogeneracije
8.
9.
iskoritavanja domaih nalazita
nafte i prirodnog plina
Modernizacija rafinerija nafte u
Sisku i Rijeci
Ciljana potronja
primarne energije /
sektor
Ostvareno
smanjenje
potronje
primarne energije
u razdoblju 2008.2010. (PJ/god)
Ostvareno
smanjenje
potronje
primarne energije
u razdoblju 2011.2013. (PJ/god)
Proizvodnja
elektrine energije
N/D
0,60
Proizvodnja
elektrine energije
N/D
0,53
N/D
0,05
N/D
N/D
0,34
0,10
0,10
0,22
N/D
0,20
1,08
1,90
0,61
0,72
Proizvodnja
elektrine energije
Prijenos elektrine
energije
Distribucija
elektrine energije
Proizvodnja i
distribucija
toplinske energije
Proizvodnja
elektrine i
toplinske energije
Proizvodnja sirove
nafte i prirodnog
plina
Proizvodnja naftnih
derivata
153
Smanjenje gubitaka u sustavu

Transport nafte
transporta nafte naftovodima
naftovodima
transporta prirodnog plina
Transport prirodnog
zamjena kotlovnica; smanjenje
plina
temperature predgrijavanja plina
Distribucija
distribucije prirodnog plina
prirodnog plina
rekonstrukcija dotrajalih plinovoda
UKUPNO NOVE UTEDE U RAZDOBLJU (PJ/god)
KUMULATIVNE UTEDE U ODNOSU NA 2007. GODINU
(PJ/god)
10.
11.
12.
N/D
0,00
0,00
0,01
N/D
N/D
2,14
4,34
2,14
6,48
A4.2. Utede primarne energije kao posljedice uteda energije u neposrednoj potronji
Za izraun uteda primarne energije nije propisana metodologija. U 2. NAPEnU utede primarne energije
razmatrane su kao posljedica dva osnovna uzroka:
utede primarne energije zbog mjera za poveanje uinkovitosti transformacija i smanjenje gubitaka u
prijenosu i distribuciji,
utede primarne energije zbog uteda energije u neposrednoj potronji.
Izraun ostvarenih uteda zbog primjene mjera energetske uinkovitosti u procesima energetskih
transformacija, prijenosu i distribuciji energije nalaze se u poglavlju 4.1. Priloga A, , dok se procjena buduih
uteda nalazi u poglavlju 3.7. 3. NAPEnU.
Metodologija za izraun uteda primarne energije koje nastaju kao posljedica uteda u neposrednoj potronji
energije opisana je u nastavku poglavlja.
Ovisno o vrsti uteene energije u neposrednoj potronji, razliite su posljedice na utede primarne energije.
Polazite za procjenu uteda su izraunate utede po TD metodi. Procijenjene utede po TD metodi podijeljene
su prema vrsti uteenog goriva na elektrinu energiju, toplinsku energiju, tekue gorivo i plinovito gorivo.
U ovisnosti o procijenjenom udjelu pojedine vrste energije u utedama, svaka vrsta uteene energije
pomnoena je s odgovarajuim faktorom prerauna kako bi se izraunao utjecaj na manju potronju primarne
energije.
Elektrina energija
Ukoliko su ostvarene utede elektrine energije u neposrednoj potronji, posljedine utede primarne energije
raunate su u ovisnosti o udjelu domae proizvodnje elektrine energije, udjelu gubitaka u energetskim
transformacijama te stopi gubitaka u prijenosu i distribuciji.
UPRIM = UNEP x FP,
gdje je:
UPRIM utede primarne energije
154
UNEP utede energije u neposrednoj potronji

FP faktor prerauna
FP = 1 / ((1 - %gPD) ((1 - %gTR) (%DOM) + (1 - %DOM))),
gdje su:
%gPD stopa gubitaka u prijenosu i distribuciji
%gTR stopa gubitaka u energetskim transformacijama
%DOM udio proizvodnje elektrine energije u ukupnoj potronji elektrine energije
Na primjer, uz stopu gubitaka u prijenosu i distribuciji od 10%, stopu gubitaka u energetskim transformacijama
od 60% te udio domae proizvodnje energije u potronji od 75%, faktor prerauna iznosi 2,0. Ovaj faktor moe
varirati. Po Direktivi 2006/32/EZ referentni faktor na razini EU je 2,5. Ovakav sluaj bi bio uz udio domae
proizvodnje od 100%, prosjene gubitke u transformacijama od 60% te bez gubitaka u prijenosu i distribuciji.
Navedenom metodologijom u Hrvatskoj je izraunati relativno niski faktor prerauna zbog znaajnog udjela
uvoza elektrine te proizvodnje elektrine energije iz hidroelektrana. Dodatno, u odnosu na referentni faktor,
uraunati su i oekivani gubici u prijenosu i distribuciji.
Za preraun uteda energije u neposrednoj potronji u 2010. godini, izraunati faktor prerauna je 2,0, a u
2012. godini 1,7. Za procjenu uteda u 2016. i 2020. godini uzet je faktor prerauna 2,0.
Vano je napomenuti kako poveana proizvodnja elektrine i toplinske energije u kogeneraciji smanjuje faktor
prerauna jer umanjuje gubitke u energetskim transformacijama te poveava iskoristivost toplinske energije.
Toplinska energija
Pri preraunu uteda toplinske energije u neposrednoj potronji na utede primarne energije uzet je faktor
prerauna s obzirom na prosjene gubitke u distribuciji toplinske energije od 5%.
Faktor prerauna uteda toplinske energije u neposrednoj potronji na utede u primarnoj potronji iznosi 1,05.
Tekue gorivo
Pri preraunu uteda tekuih goriva u neposrednoj potronji na utede primarne energije uzet je faktor
prerauna 1,01, zbog uobiajenog udjela gubitka od oko 1% u rafinerijama od ukupne potronje tekuih goriva.
Plinovito gorivo
Pri preraunu uteda u neposrednoj potronji plinovitih goriva na utede u potronji primarne energije uzet je
faktor 1,02 zbog uobiajenih gubitaka od oko 2% u ukupnoj potronji prirodnog plina.
Podjela uteene energije u neposrednoj potronji
TD procjenom uteda energije u neposrednoj potronji nisu eksplicitno odreene utede pojedine vrste
energije. Udjeli uteeni po sektorima odreeni su na sljedei nain:
u sektoru kuanstva 20% uteda odnosi se na elektrinu energiju, 80% na toplinsku energiju
u sektoru usluga 100% uteda odnosi se na toplinsku energiju
155
u sektoru prometa 100% uteda odnosi se na tekua goriva

u sektoru industrije 25% uteda odnosi se na elektrinu energiju, a 75% na energetski miks za koji je
uzet faktor prerauna 1,025 pri izraunu uteda primarne energije zbog uteda u neposrednoj
potronji.
Na temelju opisane metodologije izraunate su utede primarne energije u 2010. i 2012. godini.
Tablica A4-2. Pregled ostvarenih uteda
PJ/god
2010. - ostvareno
2012. - ostvareno
Utede zbog mjera za utedu primarne energije u odnosu na

2007. godinu
2,14
6,48
Utede u potronji primarne energije zbog vee uinkovitosti u

neposrednoj potronji u odnosu na 2007. godinu
7,80
15,92
Ukupne utede primarne energije u odnosu na 2007. godinu
9,94
22,40
A4.3. Mjere energetske uinkovitosti u proivodnji, prijenosu i distribuciji elektrine

energije
Proizvodnja elektrine energije

Oko 95% instaliranih kapaciteta za proizvodnju elektrine energije u Hrvatskoj u vlasnitvu je HEP d.d., dravne
elektroprivredne tvrtke. Stoga se opis do sada provedenih mjera kao i buduih aktivnosti u proizvodnji
elektrine energije fokusira upravo na aktivnosti proizvodnih pogona (elektrana) u vlasnitvu tvrtke HEP d.d..
U trogodinjem razdoblju 2011.-2013. HEP Proizvodnja d.o.o. (tvrtka ker u sklopu HEP grupe) provela je niz
aktivnosti koje su za cilj imale:
1.
2.
poboljati uinkovitost postojeih elektrana,

smanjiti vlastitu potronju energije u elektranama.
Tablica A4-3. prikazuje projekte koji za cilj imaju poboljanje uinkovitosti postojeih elektrana odnosno
smanjenje vlastite potronje energije u elektranama realizirane u razdoblju 2011.-2013.
Pogon
Status provedbe aktivnosti
Aktivnosti/uinci/ utede
TE Sisak
Zamjena sustava upravljanja na BLOKU A izvedena

je u drugoj polovici 2013. godine. Zamjena sustava
upravljanja mazutnim gospodarstvom realizirana je
u drugoj polovici 2013. godine.
Blok A nije bio dovoljno dugo u radu da bi se odredila

uteda
Nova Kemijska priprema vode je putena u rad

2011. godine. Izgradnja sustava povrata
kondenzata.
TE Rijeka
Adaptacija sustava obrade otpadnih voda
Ubrzan postupak obrade otpadne vode i uteda

kemikalija
156
TE Plomin
Ugradnja opreme za tzv. ekoloka mjerenja
Bolje praenje potronje sirovina - mogunost utede
Nabava samoistivog filtra rashlade turbinskog ulja

I nove opreme za ienje cijevi kondenzatora.
Zamjena rasvjete energetski uinkovitijom /uteda
energije
Instalacija visokouinkovite rasvjete (LED rasvjeta)
Uteda energije (na radu pumpi za rashladu)
Ugradnja frekventnog pretvaraa na

6kV motor pumpe morske vode
KTE
Jertovec
zamjena sustava voenja i nadzora plinskih turbina

PTA A i PTA B
remont sustava hlaenja plinskih turboagregata
PTA A i PTA B
generalni remont parnih turbina TA A i TA B
(zamjena sustava voenja)
generalni remont generatora TA A i TA B
zamjena blok transformatora parnih turboagregata
TA A i TA B
zamjena oplate i prita rashladnog tornja A
zamjena toplinske izolacije oplate kotlova
utilizatora KU A i KU B
zamjena cjevovoda dobave sirove vode
zamjena dotrajalih razvoda i armatura pitke vode
recirkulacija/povrat rashladne vode napojnih i
cirkulacijskih pumpi
zamjena dotrajale stolarije
TE-TO
Zagreb
zamjena razvoda i armature rasvjete u strojarnici

BLOK C: Izmjena konvektivnog pregrijaa pare 1 i 2
(KPP-1 i KPP2)
BLOK C: Rekonstrukcija dimno zranog trakta kotla
bloka C
CRPNA STANICA RASHLADNE VODE SAVA:
Rekonstrukcija sustava za proiavanje savske
vode ugradnjom ulaze grube mehanike reetke,
fine mehanike reetke ("eljeva") i rotacionih
sita; zavretak III. Faze projekta
BLOK K: PLINSKE TURBINE:
zamjena sustava
regulacije i voenja procesa mark v i njegovih
prateih sustava sa sustavom regulacija i voenja
procesa mark ve i njemu prilagoenih prateih
sustava (U sustavu Mk Ve su implementirana sva
poboljanja u regulaciji i voenju plinskih
turboagregata proizvodnje General Electric ime se
postiu dodatni efekti u uinkovitosti i
raspoloivosti turboagregata (poveanje vrne
snage i smanjenje potronje goriva na vrnoj snazi)
157
Uteda u potronji: 20362 kWh (39%), Smanjenje

emisije CO2/god.: 8,18 t
implementirano u 2013, stvarne utede u ovisnosti o
ukupnoj koliini radnih sati, odravanje svedeno na
minimum
implementirano u 2013, stvarne utede emo tek
vidjeti u ovisnosti o ukupnoj koliini radnih sati
smanjenje spec. potronje goriva cca 1% (110 kJ/kWh),
poveanje raspoloive snage cca 1 MW
smanjenje spec. potronje goriva cca 1% (110 kJ/kWh)
smanjenje spec. potronje pregrijane pare cca 1%,
poveanje proizvodnje za cca 0,5 MWh/h
poveanje iskoristivosti generatora, poveanje snage za
cca 250 kW po generatoru
smanjenje gubitaka transformacije za 100 kWh/h kod
radnog optereenja
poveanje ostvarene snage i proizvodnje
parnoturbinskih agregata za cca 1 MWh/h
smanjenje gubitaka topline, poveana iskoristivost kotla
cca za 1% (0,5 t pregrijane pare/sat)
smanjenje potronje sirove vode za cca 20 % (300
kn/dan proizvodnje)
smanjena potronja pitke vode za cca 30 %(40 kn/dan)
smanjenje naknada za koritenje i isputanje voda
(ukupno 150 kn/dan proizvodnje), smanjena potronja
sirove i dekarbonizirane vode za 10 %
smanjeni gubitci topline-smanjena potronja energenta
za grijanje prostorija
smanjenje potronje el. energije cca 20 kWh/dan
produkcija kotla kod baznog tereta porasla s 460 t/h na
505 t/h pregrijane pare
Ostvaren je nominalni kapacitet crpne stanice rashladne

vode Sava od 2x14.000 m3/h koji je godinama bio
smanjen ime se postie poboljanje vakuuma parnih
turbina u kondenzacijskom reimu
- program i oprema za postizanje kratkotrajnog

poveanja snage (poveanjem temperature izgaranja) za
dva PTA
- snaga svakog plinskog agregata moe vrno porasti za
2,87 MW, ukupno za Blok K je to cca 9 MW uz
poboljanu iskoristivost tj. smanjenje potronje goriva za
0,64 %
POBOLJANJE UINKOVITOSTI PLINSKE TURBINE

PT3 BLOKA L
REKONSTRUKCIJA NT ISPARIVAA I VT PREGRIJAA

KOTLOVA UTILIZATORA BLOKA K
UGRADNJA LED RASVJETE NA PROSTORU KRUGA

TETO
REKONSTRUKCIJA VRELOVODNOG
KOTLA VK 5
TE-TO
Osijek
EL-TO
Zagreb
1. Povrat kondenzata odsoljavanja kotlova bloka 45

MW u vrelovodni sustav
2.
Rekonstrukcija i poveanje energetske
uinkovitosti javne rasvjete
1. Instaliran frekventni pretvara za pogon
elektromotora cirkulacijske pumpe vrelovoda
Zamjena postojeeg sustava rasvjete vanjske i

unutarnje novom LED rasvjetom
Prikupljanje kondenzata, vrelovodne vode i

kotlovske vode pri putanju i zaustavljanju
pogonskih jedinica
Zamjena sustava gorionika VK3 i ekonomajzera
HE Gojak
HE
Vinodol
rezultati rada turbine s ukljuenim OPFLEX programom

(kod okoline temp 2,7 C) i baznog tereta u odnosu na
rad bez Opflex:
poveanje snage za 2411 kW,
smanjenje spec. topla. utroka za 43 kJ/kWh,
poveanje energije ispunih. plinova za 11,4GJ /h,
poveanje temp izlaznih plinova za 12,7 C.
Rezultati ukljuenja vrne snage: poveanje snage za 2,7
MW
Sanirana su proputanja VT pregrijaa i koljena NT
isparivaa koja su uzrokovala este obustave Bloka K.
Zamijenjeni su cijevni lukovi na NT isparivau i prikljuci
VT pregrijaa na kolektor ime je osigurana dugorona
pouzdanost kotlova utilizatora Bloka K.
Smanjena vlastita potronja elektrine energije
postignut uin kotla od 128 MWt pri izgaranju na plin (
nominalni uin vrelovodnog kotla od 116 MWt), izlaznih
0
parametara vrele vode od 160 C i tlak od 25 bar. Utede
na kotlu od 1% na gorivu iznosi 1000 sati rada x 10 t/h
mazuta x 500 /t = 50 000 godinje.
Izmjerene
emisijske vrijednosti kod mjerenja na plin:
NOx=98,7 mg / mn3
CO=6,9% mg / mn3
SO2<13,5 mg / mn3
Sve svedeno na volumni udio O2 od 3% .
1. Uteda od 2310 GJ/god primarne energije (prirodni
3
plin ili mazut) i 10.000 m /god sirove vode
2. Uteda elektrine energije cca 165.000kWh/god +
umanjeni trokovi odravanja
1. Uteda elektrine energije po sezoni grijanja je cca
770.000 kWh; Uteda primarne energije - Plin je oko
3
158.000 Sm ; Uteda primarne energije - Mazut je oko
200.000l
Uteda elektrine energije, kvalitetnije osvjetljenje
pogonskih prometnica, prilaznih puteva i unutranjosti
strojarnice. Oekivana uteda iznosi od 180.000 do
240.000 kn godinje.
Smanjivanje gubitaka vode u krunom procesu, manje
isputanje otpadnih voda u sustav kanalizacije,
poveanje stupnja korisnog djelovanja pogona (za 1.5 2.0%). Smanjenje potronje gradske vode 2012/2013 sa
27 000 m3 na 4700 m3. Utede: Ukupno oko 450 000
m3 voda, oko 10 000 MWh toplinske energije.
Omoguavanje rada kotla te poveanje iskoristivosti
goriva. Poveanje iskoristivosti proizvodnje toplinske
energije. Smanjenje potronje goriva po proizvedenom
MWh toplinske energije.
Poboljanje uinkovitosti elektrane - izvrena

sanacija dovodnog tunela-
- manja godinja potronja vode za cca 16.000.000 m3 ,

odnosno poveanje godinje proizvodnje el.energije za
cca 4,5 GWh
Smanjenje vlastite potronje elektrane - ugradnja

LED rasvjete, ugradnja aluminijske stolarije,
ugradnja termoizolacije
-smanjenje potronje el.energije za grijanje i hlaenje

prostorija, oko 50.000kWh
Novi sustav grupnog upravljanja,
Sustav uinkovitije koristi vodu pri proizvodnji struje

(optimalna raspodjela snage po agregatima) u svakoj
radnoj toki snage elektrane za minimalnu koliinu
potroene vode daje maksimum proizvedene struje s
158
obzirom na faktor iskoristivosti pojedinih agregata u

grupnom radu. Procjena ostvarene utede je 700
MWh/god.
Smanjenje vlastite potronje elektrane Grijanje
radnih prostorija dizalicom topline
Procjena ostvarene utede je 150 MWh / god.
Smanjenje vlastite potronje elektrane Zamjena

arulja sa arnom niti LED aruljama u pogonskim
prostorima s trajnim osvjetljenjem
Procjena ostvarene utede je 68,11 MWh / god
HE Senj
Sanacija proputanja kompenzacijskog bazena

smanjenje gubitaka vode
S obzirom da gubici vode bazena Gusi Polje direktno

utjeu na proizvodnju agregata HE Senj, nastoji se iste
drati na minimalnim vrijednostima. U periodu 20112013 g. gubici su smanjeni s 365 l/s na 344 l/s (2012),
odnosno na 295 l/s (2013) to preraunato prema
ekvivalentu iznosi navedenih 6.047 MWh (u periodu
2011.-2013.)
HE Rijeka
Poboljanje osvijetljenosti te smanjenje potronje

el.energije. Umjesto klasinih fluo-cijevi ugraena
je LED rasvjeta u glavnoj hali, pristupnom tunelu i
za upravljake ormare.
Smanjenje instalirane snage za 8.554 VA (sa 11.774 W

na 3.220 W).
Mnogi kapitalni zahvati zapoeti su u 2012.i 2013.g. a ovakvi projekti u principu imaju viegodinje vrijeme
realizacije, tako da e rezultate zahvata biti mogue vrednovati tek u slijedeem izvjetajnom razdoblju 2014.2016. godine.
Prijenos elektrine energije

Prijenosnom mreom upravlja HEP Operator prijenosnog sustava (HOPS).
Gubici u prijenosnoj mrei u nadlenosti HOPS-a iznose oko 2% prenesene energije, to je na razini gubitaka
ostalih Operatera u Europskoj Uniji. Elektroenergetskom bilancom HOPS-a planirano je smanjenje gubitaka u
prijenosnoj mrei u odnosu na procjenu ostvarenja 2013.g. za 1,4% i u 2014. godini. Tehniki gubici u
prijenosnoj mrei u znaajnoj mjeri ovise o hidrologiji, cijenama energenata, vanjskim dogaajima kao i
neeljenim tokovima u kontrolnom podruju i regiji, te nije mogue napraviti procjenu tokova snage i gubitaka
za tako dugo razdoblje.
Hrvatski operater prijenosnog sustava, kao potpisnik ITC Sporazuma iz 2010. godine (Uredba EK 88/2010 od
23.9.2010.g. o utvrivanju smjernica vezanih za mehanizam naplate izmeu operator prijenosnih sustava i
zajedniki regulatorni pristup naplati prijenosa) sudjeluje u Inter TSO Compensation mehanizmu naknade za
pokrie trokova nastalih uslijed tranzita elektrine energije kroz svako pojedino kontrolno podruje. I u tom
mehanizmu nema egzaktnih podataka o planiranim gubicima ve se gubici kao i prihodi/rashodi temelje na
osnovi ostvarenja unutar mjeseca, a procjene su samo okvirne u skladu s ostvarenjima iz prethodnih godina
svih 42 europska operatora prijenosnih sustava, koji su potpisnici ITC Sporazuma.
Uobiajene pogonske mjere za smanjenje gubitaka u prijenosnoj mrei, koje HOPS redovito provodi, ukljuuju:
aktivnosti kvalitetnog odravanja svih elemenata prijenosne mree (odravanje transformatora,

redovne termovizijske provjere elemenata mree radi otklanjanja velikih prijelaznih otpora),
voenje pogona s najpovoljnijom konfiguracijom mree,
ekonomine raspodjele pogona transformatora,
maksimalno dozvoljeni povieni nivo pogonskog napona,
159
kompenzaciju jalovih snaga,

kvalitetnog mjerenja elektrine energije na ulazu i izlazu iz prijenosne mree i dr.
U planovima razvoja prijenosne mree u nadlenosti HOPS-a (trogodinji i desetogodinji plan) definirane su
mjere kojima se moe utjecati na gubitke u prijenosnoj mrei (ugradnja prigunica i kondenzatorskih baterija te
sustava za sekundarnu i tercijarnu regulaciju napona). Investiranje u obnovu, pojaanje i izgradnju prijenosne
mree takoer dovodi do smanjenja gubitaka uz preduvjete povrata takvih investicija po svakom pojedinom
elementu mree. Sve navedene aktivnosti provode se uz prethodnu izradu studija o isplativosti.
Distribucija elektrine energije

U Drugom Nacionalnom akcijskom planu energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013. godine,
navedene su planirane mjere za smanjenje gubitaka elektrine energije u distribucijskoj mrei u razdoblju od
2011. do 2013. godine i poboljanja cjelokupnog poslovanja HEP Operatora distribucijskog sustava d.o.o.
U razdoblju od 2011. do 2013. godine HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. intenzivno je, s ciljem
smanjenja gubitaka elektrine energije provodio sljedee aktivnosti:
kontrola prikljuaka i obraunskih mjernih mjesta,

umjeravanje mjernih ureaja,
kontrola mogue neovlatene potronje,
ugradnja elektronikih brojila,
daljinsko oitavanje i nadzor obraunskih mjernih mjesta,
ureenje dvosustavnih mjerenja,
smanjenje jalove energije u mrei (ugradnja kompenzacija, ugradnja odgovarajuih mjernih ureaja,
naplata induktivne i kapacitivne jalove energije),
osiguravanje mjernih podataka kupcima za optimizaciju vlastite potronje energije.
Sustavnom provedbom navedenih aktivnosti ostvaruje se trend smanjenja gubitaka.

Tablica A4-4. Ostvareni gubici u distribucijskoj elektroenergetskoj mrei u razdoblju 2004. do 2012. s projekcijom za do
2015.
Gubici [GWh]
Gubici [%]
10,68
9,85
8,31
9,83
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
1.637
1.570
1.365
1.653
1.223
1.508
1.424
1.325
1.402
7,21
9,30
160
8,74
8,19
8,68
Ostvareni gubici u distribuciji el.energije u razdoblju od 2004. do 2012. godine

[%]
12
10,68
10
9,85
9,83
9,3
8,74
8,31
8,68
8,19
7,21
6
Gubici [%]
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
Graf A4-1 Ostvareni gubici u distribucijskoj elektroenergetskoj mrei u razdoblju 2004. do 2012.
U nastavku je dan detaljniji pregled aktivnosti po pojedinoj toki.

Kontrola prikljuaka i obraunskih mjernih mjesta
Sukladno Uputi za planiranje i provedbu kontrole prikljuaka i obraunskih mjernih mjesta, iz sijenja 2011.
godine, u distribucijskim podrujima planira se kontrola prikljuaka i obraunskih mjernih mjesta za narednu
godinu na kvartalnoj razini i izrauje se trogodinji plan kontrole po pojedinim podrujima, naseljima,
gradovima i ulicama. O provedenim kontrolama prikljuaka i obraunskih mjernih mjesta rade se kvartalni
izvjetaji.
U razdoblju od 2011. do 2013. godine u HEP ODS-u pregledano je ukupno oko 430.000 prikljuaka i obraunskih
mjernih mjesta.
U Elektri Zagreb je 2012. godine proveden pilot projekt ureenja prikljuaka i obraunskih mjernih mjesta,
kojim je obuhvaeno ukupno 7740 kupaca.
Proces planiranja i provedbe ureenja prikljuaka i obraunskih mjernih mjesta, na iskustvu Elektre Zagreb,
proiren je na ostala distribucijska podruja u 2013. godini, u kojoj je planirano ureenje ukupno oko 14500
prikljuaka i obraunskih mjernih mjesta.
Umjeravanje mjernih ureaja
U razdoblju od 2011. do 2013. godine u HEP ODS-u umjeravana su brojila elektrine energije u periodima
ovjeravanja definiranima Naredbom o ovjerenim razdobljima za pojedina zakonita mjerila i nainu njihove
primjene i o mjernim razdobljima za etalone koji se upotrebljavaju za ovjeravanje zakonitih mjerila (NN
47/2005).
161
Najvei posao redovne ovjere bio je vezan uz brojila najbrojnije kategorije obraunskih mjernih mjesta
kuanstvo, od kojih velika veina (86%) pripada kategoriji jednofazna i viefazna indukcijska brojila elektrine
energije izmjenine struje prikljuena izravno ije je ovjereno razdoblje 16 godina.
U pravilu se brojila ovjeravaju na nain da se iz mree skidaju sva brojila kojima je isteklo ovjereno razdoblje i
odmah se ugrauju druga ovjerena brojila, a skinuta brojila idu na servisi ovjeru.
U tablici A4-5 dan je prikaz broja obavljenog redovnog ovjeravanja brojila elektrine energije u predmetnom
razdoblju.
Tablica A4-5. Broj ovjerenih brojila elektrine energije
Godina
2011
2012
2013
Broj ovjerenih brojila
126.062
124.842
131.417
Kontrola neovlatene potronje

Kontrola mogue neovlatene potronje elektrine energije se u predmetnom razdoblju provodila temeljem:
prijava graana u sumnju neovlatenog koritenja elektrine energije

planiranih kontrola prikljuaka i obraunskih mjernih mjesta.
Temeljem prijava graana u predmetnom razdoblju utvreno je ukupno 950 sluajeva neovlatene potronje
elektrine energije. Temeljem redovnih kontrola prikljuaka i obraunskih mjernih mjesta utvreno je ukupno
2140 sluajeva neovlatene potronje elektrine energije.
Ugradnja elektrikih brojila
U Zakonu o energiji (lanak 38.) propisane su obveze uvoenja naprednih(pametnih) brojila kao obveze
distributera mree. S ciljem smanjenja gubitaka elektrine elektrine energije u distribucijskoj mrei,
nastavljena je ugradnja elektronikih brojila s mogunou daljinskog oitanja, iskljuenja i ukljuenja
(upravljana brojila), kojima su opremljena mjerna mjesta kupaca kategorije poduzetnitvo prikljune snage i
manje od 30kW. Ovim brojilima opremaju se ona obraunska mjerna mjesta na kojima se provodi redovna
zamjena brojila zbog isteka ovjerenog razdoblja, a kojima se registrira potronja energije od minimalno 10.000
kWh godinje.
U tablici A4-6. dan je prikaz broja ugraenih elektronikih brojila, kojima su zamijenjena postojea indukcijska
brojila.
Tablica A4-6. Broj ugraenih elektronikih brojila
Godina
2011
2012
2013
Broj zamijenjenih brojila
18.862
21.043
38.129
Daljinsko oitavanje i nadzor obraunskih mjernih mjesta

U razdoblju od 2011. do 2013. godine sustavno se radilo na poveanju broja obraunskih mjernih mjesta u
sustavu daljinskog oitanja.
162
U tablici A4-7. dan je prikaz broja brojila u sustavu daljinskog oitanja po godinama.
Tablica A4-7. Broj brojila u sustavu daljinskog oitanja
Godina
2011.
2012.
2013.
Broj brojila u sustavu daljinskog oitanja
31.200
38.500
41.800
Ureenje dvosustavnih mjerenja

Obzirom na poseban znaaj obraunskih mjernih mjesta s dvosustavnim mjerenjem, tijekom 2011. godine
provedene su opsene aktivnosti ureenja navedenih mjernih mjesta po svim distribucijskim podrujima. U
2011. godini ukupno je ureeno 140 obraunskih mjernih mjesta s dvosustavnim mjerenjem, im je u
potpunosti zavreno ureenje obraunskih mjernih mjesta s ovakvim tipom mjerenja.
Smanjenje jalove energije u mrei
U razdoblju od 2011. do 2013. godine, s ciljem smanjenja trokova jalove energije u mrei, u HEP ODS-u se
sustavno pristupilo nabavi kombi brojila za obraunska mjerna mjesta kupaca kategorije poduzetnitvo i
provodilo se mjerenje prekomjerno preuzete jalove energije.
U tablici A4-8. dan je prikaz broja kombi brojila i iznos naplaene prekomjerno preuzete jalove energije u HEP
ODS-u.
Tablica A4-8. Prikaz broja kombi brojila i naplaene jalove energije
Godina
2011.
2012.
2013.
Broj kombi brojila
52.367
63.314
72.129
Naplaena jalova energija (kn)
70.261.514,00
71.903.921,00
58.046.599,00
Osiguravanje mjernih podataka kupcima za optimizaciju vlastite potronje energije

S ciljem optimizacije potronje elektrine energije, kupcima kategorije poduzetnitvo prikljune snage iznad
30kW, omoguen je pristup mjernim podacima njihovog obraunskog mjernog mjesta putem web aplikacije
HEP Operater distribucijskog sustava pod nazivom Mjerni podaci, na web adresi: http://mjerenje.hep.hr/ .
Mjere energetske uinkovitosti u proizvodnji i distribuciji toplinske energije u centraliziranim

toplinskim sustavima
Oko 74% proizvodnje toplinske energije za podruno grijanje u Hrvatskoj u vlasnitvu je HEP grupe, tvrtka HEPToplinarstvo d.o.o. Ova tvrtka ujedno opskrbljuje i oko 84% svih korisnika prikljuenih na centralizirane
toplinske sustave (CTS) u Hrvatskoj. Stoga je od posebnog znaaja prikazati upravo aktivnosti koje je HEP
Toplinarstvo provodio u proteklom razdoblju i koje planira provoditi u narednom trogodinjem razdoblju.
Veina projekata zapoetih u razdoblju od 2008. do 2010. nastavila se i u razdoblju od 2011.-2013, a to su bili:
163
Osuvremenjivanje centraliziranih toplinskih sustava (CTS-a) u gradovima Zagrebu i Osijeku, ime se

poveala uinkovitost distribucije toplinske energije, tj. smanjili gubici u distribuciji toplinske
energije;
Tehniko-ekonomska optimizacija centraliziranog toplinskog sustava grada Zagreba. Ugradnjom
opreme i primjenom softverskih alata upravlja se itavim sustavom u realnom vremenu te je
omogueno smanjenje polaznih temperatura vrelovoda i tako su se direktno smanjili gubici u
distribuciji toplinske energije;
Nastavak rekonstrukcije regulacijskih sustava ime su se smanjile povratne temperature
vrelovodnog sustava, to utjee na smanjenje gubitaka u distribuciji toplinske energije;
Izgradnja sustava za povrat kondenzata iz svih glavnih parnih toplinskih stanica u gradu Sisku;
Prestanak proizvodnje toplinske energije u vlastitim postrojenjima u gradu Sisku nakon izgradnje
novog plinskog kombi kogeneracijskog bloka u TE Sisak;
Zamjena toplovodne mree vrelovodnom u naselju Caprag u Sisku;
Zavretak plinofikacije (prelazak s lakog i ekstra lakog loivog ulja na prirodni plin) i zamjena
kotlova, plamenika i pumpi novijom generacijom s veim stupnjem iskoristivosti u kotlovnici
Vidrieva 1 u Velikoj Gorici (20 MW);
Plinofikacija kotlovnice Slavonska 6 u Samoboru snage 11,8 MW uz ugradnju novih plamenika;
Plinofikacija kotlovnice Gajeva 6 u Bregani snage 1,5 MW i izgradnja spojnog toplovoda od
kotlovnice Basariekova 9 (snaga 1,0 MW).
U TE-TO Zagreb (termoelektrana-toplana) u 2013. g. izvrena je rekonstrukcija vrelovodnog kotla.

Rekonstrukcija postrojenja za loenje napravljena je u skladu s TTR (smanjenje emisija primarnim metodama).
Stupanj iskoristivosti vrelovodnog kotla od 90 % kod rada na mazut i 91% kod rada na plin. Emisijske garancije
biti e sukladne su propisima koji vrijede za postojea postrojenja snage preko 100 MWt i nakon 2018.
Tablica A4-9. Revitalizacija distribucijske mree smanjenje gubitaka u distribuciji toplinske energije
Godina
Investicije u mil. kn
Duljina revitalizirane distribucijske mree u km
2011.
30,9
6,0
2012.
45,6
8,1
2013.
27,0
4,6
Tablica A4-10. Implementacija aplikacije za tehniko-ekonomsko optimiziranje sustava daljinskog grijanja

smanjenje gubitaka toplinske energije u centralnom toplinskom sustavu (investicija u mil. kn)
Godina
Tehniko-ekonomska optimizacija
grijanja HEP - Toplinarstva
sustava
daljinskog
2011.
7,1
2012.
0,3
2013.
0,0
Tablica A4-11. Revitalizacija toplinskih sustava (prelazak s lakog i ekstra lakog lo ulja na zemni plin)
Godina
Plinofikacija kotlovnice Galenica III u Velikoj Gorici
Plinofikacija kotlovnice Juno naselje u Samoboru
2011.
10,9
0,9
2012.
0,0
0,0
2013.
0,0
0,0
Provoenjem planiranih aktivnosti u trogodinjem razdoblju od 2011. do 2013. godine smanjila se potronja
primarne energije u ukupnoj koliini od priblino 62 GWh. Nadalje, HEP-TOPLINARSTVO i dalje godinje
164
ostvaruje utede od 39 GWh temeljem Projekta Svjetske banke u kojem je zamijenjeno 27,2 km vrelovodne
trase.
Ostali energetski subjekti koji obavljaju djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom u
Republici Hrvatskoj takoer su provodili i planiraju provoditi mjere poboljanja energetske uinkovitosti koje se
mogu svrstati u neku od kategorija:
zamjena dotrajalih kotlovnica uz prelazak s tekueg goriva na prirodni plin

poboljanje regulacije u kotlovnicama i toplinskim stanicama
uporaba alternativnih sustava (posebice OIE)
rekonstrukcije toplovoda/vrelovoda
S obzirom na velike gubitke koji su prisutni u sustavima proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom
energijom, a koji se kreu od 13% pa ak do preko 30 % (prema podacima HERA-e) u narednom razdoblju
energetski subjekti su duni provoditi gore navedene mjere u skladu sa svojim poslovnim planovima, a uinke u
smislu smanjenja gubitaka i uteda energije treba pratiti HERA u koordinaciji s CEI.
Poticanje kogeneracijske proizvodnje elektrine i toplinske energije

Hrvatska je sukladno zahtjevima Direktive 2004/8/EC o promicanju kogeneracije za ispunjavanje zahtjeva za
korisnom toplinom na unutarnjem tritu energije uspostavila regulatorni okvir za poticanje proizvodnje
elektrine energije iz kogeneracije. Taj se okvir sastoji od sljedeih pravilnika:
Pravilnik o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine br. 88/12)
Pravilnik o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije (Narodne novine br.
88/12)
Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije
(Narodne novine br. 63/12)
Uredba o minimalnom udjelu elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije ija se proizvodnja potie (Narodne novine br. 33/07, 08/11)
Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije (Narodne novine br. 33/07, 133/07, 155/08, 155/09, 08/11)
Proizvoai elektrine energije iz visokouinkovite kogeneracije imaju pravo stei status povlatenog
proizvoaa kojim im se jami otkupna poticajna cijena elektrine energije. Od donoenja regulative, status
povlatenog proizvoaa dobila su 4 proizvoaa iz kogeneracije. Ukupno instalirana snaga ta 4 kogeneracijska
postrojenja iznosi 11,49 MWe. Valja istaknuti da se ovdje radi o mikro, malim i srednjim postrojenjima u
stambenom, uslunom i industrijskom sektoru koji doprinose i ESD cilju. U Registar postrojenja OIEiK upisana su
jo 6 postrojenja ukupne instaliranje snage 40,15 MWe pa se u narednom trogodinjem razdoblju moe
oekivati i njihova izgradnja te putanje u pogon.
Mjere energetske uinkovitosti pri iskoritavanju domaih nalazita nafte i prirodnog plina
Sirova nafta U Hrvatskoj proizvodi se iz 34 naftna polja, a plinski kondenzat iz osam plinsko-kondenzatnih polja.
Prirodni plin se proizvodi iz 17 plinskih polja Panona i 6 plinskih polja Jadrana. INA Industrija nafte d.d.
upravlja ovim nalazitima te je u proteklom trogodinjem razdoblju poduzela niz aktivnosti za smanjenje
vlastite potronje energije pri iskoritavanju nalazita.
165
Cilj projekta optimizacije djelatnosti domae proizvodnje na kopnu je bio unaprijediti i optimizirati domau
proizvodnju ugljikovodika, reducirati trokove, te uskladiti aktivnosti sigurnosti, zatite zdravlja okolia.
Rezultati analize organizacije djelatnosti istraivanja i proizvodnje, primijenjenih tehnologija povrinskih
sustava, procedura rada i odravanja te poduzetih mjera u cilju optimizacije, pokazali su kako je mogue
smanjiti trokove, unaprijediti profitabilnost proizvodnih polja, a ujedno produljiti i vijek eksploatacije.
Aktivnosti poduzetih mjera optimizacije usmjereni su na sljedea podruja:
pojednostaviti povrinsku tehnologiju,

jednostavnija oprema (smanjena koliina radne opreme),
Uvoenje rada sabirnih stanica bez ljudske posade ili daljinski upravljanih, ugradnjom automatskog
alarma i sustava za prijenos podataka,
smanjivanje troka energije (npr. promjenom tehnologije grijanja sa parnog sustava na vruu vodu),
jasno definiranje organizacije,radnih zadataka i odgovornosti,
ukljuivanjem operativnog osoblja za obavljanje veine poslova odravanja.
Unaprjeenje energetske uinkovitosti u procesu proizvodnje nafte i plina rezultiralo je internim utedama u
potronji plina i elektrine energije prema tablici A4-12. i tablici A4-13.
Tablica A4-12. Interna potronja plina u pogonima.
3
Pogoni
utica
3.623.700
2.560.000
2.649.067
umeani
1.061.800
995.800
711.860
Struec
2.742.600
2.540.000
2.730.000
Etan
32.941.400
23.954.120
8.540.000
Benianci
1.725.000
1.728.120
1.885.800
Lipovljani
6.302.580
5.391.300
5.096.800
Vinkovci
694.350
662.350
635.230
Molve
1.852.000
38.09.000
40.480.060
CPS Molve
40.746.200
10
androvac
7.805.300
7.715.000
8.569.000
11
Koprivnica
475.650
341.690
343.900
99.970.730
83.979.463
71.644.449
Ukupno pogoni
2011. (u m )
R. br.
2012. (u m )
166
2013. (procjena, u m )
Tablica A4-13. Interna potronja elektrine energije u pogonima

R. br.
Pogoni
2011. (u kWh)
2012. (u kWh)
2013. (procjena, u kWh)
utica
22.832.790
23.212.650
20.249.280
umeani
8.655.372
5.856.100
7.808.100
Struec
2.025.000
2.011.126
2.285.635
Etan
90.444
3.024.540
6.350.760
Benianci
3.555.400
3.475.500
3.366.000
Lipovljani
5.490.000
5.132.600
4.850.000
Vinkovci
1.245.400
1.373.180
964.500
Molve
1.367.900
2.044.600
2.621.400
androvac
3.221.490
3.011.400
3.143.300
10
Koprivnica
911.200
564.270
518.471
Ukupno pogoni
49.601.080
52.505.274
52.433.060
Ve sada se vide pozitivni efekti poduzetih mjera u vidu smanjenja trokova i poboljane profitabilnosti polja.
U cilju prilagodbe tehnolokog lanca Molve-Etan novonastaloj situaciji uslijed prestanka isporuke prema Dioki-u
preusmjeren je tok plina iz Posavine u Podravinu. Tehniko-tehnoloke preinake egzaktno su pokazale i
pozitivan financijski uinak.
Mjere energetske uinkovitosti u preradi nafte i proizvodnji naftnih derivata u rafinerijama

Sirova nafta iz vlastite proizvodnje i iz voza prerauje se u Rijekoj i Sisakoj rafineriji. U obje se rafinerije
kontinuirano poduzimaju mjere za poveanje energetske uinkovitosti. Openito, postupci prema poboljanju
energetske uinkovitosti provode se na dva naina: u odreenoj mjeri smanjenje potronje energije moe se
ostvariti postupcima koji ne iziskuju investicije kao to su optimizacija i racionalno voenje. Meutim, za
postizanje znaajnijih smanjenja potrebne su vee investicije.
U oujku 2012.g. u Rafineriji nafte Rijeka instaliran je sustav za potpunu i kontinuiranu kontrolu kvalitete vode
na ulazu u parne kotlove. Ovaj sustav je omoguio poveanje operativne dostupnosti i pouzdanosti generatora
pare i smanjenje potronje loivog ulja /pina. Poboljanje rada vodikovih klipnih kompresora prema uspostavi
automatske i bez stupnjevite kontrole kompresorskog kapaciteta bio je rezultat projekta zavrenog u lipnju
2012.g. Potronja energije na kompresorima je minimizirana te su potrebe za odravanjem znatno smanjene.
Izgradnja stanice za smanjenje tlaka prirodnog plina zavrena je u srpnju 2011.g. Koritenje prirodnog plina kao
goriva dovelo je do smanjenja emisija SOx za 60%.
Znaajan pothvat s ciljem poboljanja energetske uinkovitosti u rafineriji Rijeka zapoe je s implementacijom u
rujnu 2013.g. Na stara rafinerijska postrojenja ugrauju se dodatni izmjenjivai topline ije su pozicije utvrene
tzv. pinch analizom. Ovi izmjenjivai topline e iskoritavati do sada neiskoritavane otpadne izvore topline za
167
poveanje temperatura razliitih procesnih tokova. Na ovaj nain e se poveati ukupna uinkovitost i
profitabilnost Rafinerije nafte Rijeka. Nadalje, poduzimaju se i planiraju opseni zahvati prema smanjenju
potronje struje ukljuujui rekonstrukciju postojeih transformatorskih stanica i poboljanje rada
elektromotora kao i prema poboljanju sustava rasvjete.
2011. g. u Rafineriji nafte Rijeka zavrena je prva faza modernizacije tako to je zavrena gradnja te je poelo s
radom postrojenja hidrokrekinga. Postrojenje hidrokrekinga obrauje teke naftne frakcije i proizvodi srednje
destilate i lake ugljikovodine frakcije. Ovi produkti se obrauju u postrojenju za hidrodesulfurizaciju i koriste
za proizvodnju dizelskog i benzinskog goriva EURO V kvalitete.
Nekoliko aktivnosti s ciljem poboljanja energetske uinkovitosti i smanjenja gubitaka uspjeno su
implementirani u Rafineriji nafte Rijeka u 2012.g. ukljuujui: sakupljanje kondenzata na grupi postrojenja 5
(postrojenje hidrokrekinga) za ponovno koritenje kao dodatne vode; kontrola kondenzacijskog naina rada u
turbogeneratorima kako bi se smanjili gubici preko kondenzata i ostvarile utede na struji; optimizacija sustava
rashladne vode; zamjena vrha baklje kako i se smanjila potronja pare i smanjila razina buke te ostvarilo
bezdimno gorenje i na taj nain smanjio utjecaj na okoli.
Velika poboljanja ukupnoj energetskoj uinkovitosti, utjecaju na okoli, konkurentnosti i produktivnosti
Rafinerije nafte Rijeka ostvarit e se planiranom izgradnjom novog postrojenja za preradu tekog
ostatka,postrojenja za komorno koksiranje (eng. Delayed Coking Unit), kao dijela druge faze modernizacije. ovo
postrojenje e omoguiti Rafineriji nafte Rijeka poveanu proizvodnju visoko vrijednih i kvalitetnih destilata koji
se koriste za proizvodnju dizelskog goriva.
Osima toga, poveat e se i prinosi visoko kvalitetnog ukapljenog naftnog plina i benzina. Prekinuti e se
proizvodnja nisko vrijednog i visoko sumpornog loivog ulja koje e se kao izvor energije zamijeniti s loivim
plinom ili prirodnim plinom. To e znaajno smanjiti emisije i osigurati svijetlu budunost Rafinerije nafte
Rijeka.
Tablicom A4-14 prikazane su aktivnosti koje se provedene u razdoblju 2011.-2013. kao i odgovarajue godinje
utede energije.
Tablica A4-14. Aktivnosti koje su provedene u 2011.-2013. kao i odgovarajue godinje utede energije.
Naslov projekta
Godinje utede
energije (MJ/god)
Godinje utede
energije (MWh/god)
Ugradnja analizatora vode na ulazu u parne kotlove
66.510.000
18.475
Ugradnja automatske i bez stupnjevite kontrole kompresijskog

kapaciteta
12.816.000
3.560
Rekonstrukcija transformatorskih stanica
12.600.000
3.500
Ugradnja prve serije izmjenjivaa za povrat otpadne topline
81.000.000
22.500
Sakupljanje kondenzata na Grupi postrojenja 5
53.316.000
14.810
487.692.000
135.470
Optimiziranje sustava rashladne vode
6.300.000
1.750
Zamjena vrha baklje
2.844.000
790
Kontrola kondenzacijskog naina rada turbogeneratora
168
Ukupno
723.078.000
200.855
Aktivnosti s ciljem poboljanja energetske uinkovitosti i smanjenja utjecaja na okoli kao i smanjenja gubitaka
nastavit e se u razdoblju 2014.-2016. One e ukljuivati: ugradnju dodatnih izmjenjivaa topline na starim
postrojenjima; poboljanja uinkovitosti procesnih pei; ugradnju sustava za povrat plina s baklje kako bi se
smanjila potronja loivog i prirodnog plina te smanjilo isputanje COx, SOx i drugih emisija; modernizaciju
energane i postrojenja reforminga; ugradnju ureaja za mjerenje, praenje i kontrolu energetskih medija kako
bi se uspostavio sustav gospodarenja energijom; sakupljanje i ponovnu uporabu parnog kondenzata. Oekivane
godinje utede u energiji su 535.100 Mwhgod (vrijednost oekivanih godinjih uteda energije izraunatih na
temelju pretpostavke maksimalnog kapaciteta Rafinerije nafte Rijeka).
U svibnju 2012. u Rafineriji nafte Sisak na postrojenju katalitikog krekinga u fluidiziranom sloju ugraen je
uinkovit online sustav analizatora kisika u dimnim plinovima. Na ovaj nain ostvarilo se je smanjenje
potronje visoko tlane pare i smanjenje emisija, ne samo ugljikovog dioksida i ugljikovog monoksida, nego i
duikovih oksida.
Aktivnosti s ciljem smanjenja gubitaka topline kako bi se poveala energetska uinkovitost u Rafineriji nafte
Sisak provedene su u 2012.g. Gubici topline smanjeni su u sustavu distribucije pare. Provedeno je kontroliranje
parnih sifona te procesnih tokova i spremnika koje griju parom. Smanjeno je proputanje parnog kondenzata na
postrojenju za odsumporavanje.
Tablicom A4-15. prikazane su aktivnosti koje su provedene u razdoblju 2011.-213. kao i odgovarajue godinje
utede energije.
Tablica A4-15. Aktivnosti koje su provedene u razdoblju 2011.-2013. kao i odgovarajue godinje utede
energije.
Naslov projekta
Godinje utede energije

(MJ/god)
Godinje utede energije

(MWh/god)
Ugradnja sustava analizatora kisika, ugljikovog

dioksida i ugljikovog monoksida
27.036.000
7.510
Smanjenje gubitaka topline
50.436.000
14.010
Ukupno
77.472.000
21.520
Aktivnosti s ciljem poboljanja energetske uinkovitosti i smanjenja gubitaka nastavit e se i u razdoblju 2014.2016. One e ukljuivati: ugradnju dodatnih izmjenjivaa topline na starim postrojenjima; poboljanje
uinkovitosti procesnih pei; ugradnju sustava za povrat plina s baklje kako bi se smanjila potronja loivog i
prirodnog plina te smanjilo isputanje COx, SOx i drugih emisija; ugradnju ureaja za mjerenje, praenje i
kontrolu energetskih medija kako bi se uspostavio sustav gospodarenja energijom; sakupljanje i ponovnu
uporabu parnog kondenzata.
Oekivane godinje utede u energiji su 242.300 MWh/god (oekivane godinje utede energije izraunate
temeljem pretpostavke maksimalnog kapaciteta Rafinerije nafte Sisak).
169
Mjere energetske uinkovitosti u transportu nafte naftovodima

Jadranski naftovod izgraen je 1979. godine kao meunarodni sustav transporta nafte od tankerske luke i
terminala Omialj do domaih i inozemnih rafinerija u istonoj i sredinjoj Europi. Projektirani kapacitet
cjevovoda je 34 milijuna tona transporta nafte godinje, a instalirani 20 milijuna tona. Ukupni kapaciteti
novoizgraenih spremnika su 240.000 m3 te je njihovom izgradnjom ukupni kapacitet spremnika za naftu na
Terminalu Omialj povean na 1.000.000 m3(dosad je kapacitet za sirovu naftu bio 760.000 m3). JANAF ima
3
3
ukupno kapaciteta za skladitenje nafte 1,54 milijuna m i 100.000 m za skladitenje naftnih derivata.
Razvojni projekti JANAF-a ukljuuju aktivnosti i mjere optimizacije procesa, poboljanja upravljanja potronjom
energije te uvoenje novih tehnologija sa svrhom uinkovitog koritenja energije i smanjenja trokova. U
razdoblju 2011.-2013. tvrtka JANAF je provela sljedee aktivnosti koje doprinose politici energetske
uinkovitosti:
Aktivnosti i mjere optimizacije procesa, poboljanja upravljanja potronjom energije, SCADA
Stavljanje u funkciju novog sustava daljinskog nadzora I upravljanja u smislu energetske uinkovitosti dalo je
sljedee uinke:
1.
2.
3.
4.
SCADA omoguuje upravljanje i nadzor distribucijske mree napajanja, detaljan uvid u potronju
elektrine energije, monitoring trenutnih vrijednosti potronje te izbjegavanje vrnih potronja.
Glavni pozatelji energetske uinkovitosti se moe iskazati manjom potronjom elektrine energije po
toni i kilometru u odnosu na stanje prije rekonstrukcije
SCADA omoguuje voenje transporta u reimu rada koji osigurava optimalno troenje energetskih
resursa (vrijeme transporta, trajanje, protoci, tlakovi)
Zbog mogunosti daljinskog nadzora i upravljanja smanjen je broj odlazaka djelatnika na blok stanice
Zamjena postojeih postrojenja i redovito odravanje

Ugradnjom elektromotornih pogona sa frekventnom regulacijom i soft starterima smanjuje se optereenje
mree i ukupna potronja za cca 10%. Ugradnjom regulatora rasvjete optimira se iskoristivost izvora svjetlosti
smanjenjem napona nakon propaljivanja istih ime poveavamo trajnost izvora svjetlosti i smanjujemo gubitke
za oko 20% (trokovi za rasvjetu).
Na lokaciji autoceste Bosiljevo je instaliran sustav solarnih kolektora kojima se napaja katodna zatita
naftovoda Omialj-Sisak, a gdje je distributivna mrea HEPa samo alternativno napajanje. Solarni kolektori
napajaju samo akumulatore tako da se akumulirana energija troi u nonom radu.
Uvoenjem novih 6kV postrojenja ugraeni su moderni vakuumski prekidai s elektromotornim pogonom i
vakuumski sklopnici izvlaive izvedbe, multifunkcionalni numeriki zatitni releji za mjerenje, upravljanje,
nadzor i analizu energetskih veliina (struja, napon, frekvencija, snaga, energija), kao i druga neophodna
oprema. U sklopu izgradnje novih 6kV postrojenja instalirana je i nova kompenzacija jalove energije. Novo 0,4
kV postrojenje je modularne izvlaive izvedbe, s odabranim tehnikim rjeenjima koja trenutno predstavljaju
najbolji tehnoloku ponudu na svjetskom tritu. Takva izvedba omoguuje sigurnu i pouzdanu opskrbu,
upravljanje, zatitu i signalizaciju stanja elektrinih troila niskog napona.
Postojea postrojenja 35kV namijenjena za prihvat elektrine energije iz mree HEP-a bit e zamijenjena novim
35kV uz potpunu koordinaciju s isporuiteljom el. energije na terminalu Omialj i PS Melenice u 2014. g., a na
Terminalu Sisak 2015.g.
170
Zamjena postojeih postrojenja novijim i efikasnijim (zamjena rotora na pumpama, elektromotori) imaju smisla
tek kada pumpe dosegnu zauzetost na godinjoj razini od min 2.500 h to trenutno nije sluaj jer pumpe rade u
prosjeku 500-1000h godinje.
Inae, redovita odravanja i ispitivanja obuhvaaju: servis sklopnih postrojenja, transformatora, ispravljaa s
aku baterijama, elektromotora i dr. te ispitivanje i mjerenje otpora uzemljenja, ispitivanje relejne zatite,
provjera spojeva (termovizijsko snimanje), provjeru pouzdanosti sigurnosnog sustava, dijagnostiku velikih
rotacijskih strojeva, dijagnostiku visokonaponskih kabela i dr.
Optimizacija trokova energije
Transport nafte na dionici naftovoda Terminal Omialj Terminal Sisak uglavnom se odvija samo u nonim
satima, tj. u razdoblju nie tarife elektrine energije. Time su znaajno smanjeni trokovi el.energije, a
posljedica je i uravnoteenje elektroenergetskog sustava. Dodatna povoljnost koritenja elektrine energije
nou je okolnost neplaanja potrebne vrne snage koja se obraunava u dnevnoj tarifi, a koja bi za Terminal
Omialj i za PS Melnice iznosila oko 7,7MW za pogon dvaju agregata snage 3,3 MW na svakoj lokaciji, potrebnih
za odvijanje transporta nafte na relaciji Omialj-Melnice-Sisak, odnosno ukupno oko 15,4 MW.
Zamjenom postrojenja kompenzacije jalove energije zbog dotrajalosti i nezadovoljavanja ekolokih standarda
na Terminalima Omialj, Sisak i Virje te na PS Melnice i OS Dobra, ostvarena je optimizacija procesa. Tako
JANAF sam ima izvor jalove energije, te nije potrebno tu energiju dobivati iz elektroenergetske mree, ime se
ostvaruje uteda na razini elektroenergetskog sustava ubog izbjegnute potrebe za proizvodnjom i prijenosom
jalove energije.
Mjere energetske uinkovitosti u transportu i distribuciji prirodnog plina

Transport prirodnog plina je regulirana energetska djelatnost koja se obavlja kao javna usluga i predstavlja
osnovnu djelatnost tvrtke Plinacro d.o.o. koja je vlasnik i operator plinskoga transportnoga sustava. Tvrtka
Plinacro je u potpunosti u vlasnitvu Republike Hrvatske.
2011. godine nastavljena je zamjena opreme plinskih kotlovnica na objektima plinskog transportnog sustava
(mjereno redukcijskim stanicama). Plinske kotlovnice na mjerno redukcijskim stanicama slue za pregrijavanje
prirodnog plina prije isporuke plina kupcima, a kao pogonsko gorivo koriste prirodni plin. Kako je starost
pojedinih kotlovnica i preko trideset godina Plinacro d.o.o. je 2008. g. zapoeo sa sustavnom zamjenom
opreme na kotlovnicama (kotlovi, plamenici, sustav upravljanja radom kotlovnice). Umjesto dotadanjih starih,
neuinkovitih i nepouzdanih kotlovskih postrojenja na objekte je ugraena nova oprema (kondenzacijski kotlovi
sa modulirajuim plamenicima) koja ima stupanj iskoristivosti 110. Zamjenom nevedene opreme Plinacro je
osim poveanja sigurnosti i pouzdanosti, uvelike smanjio potronju energije (plina) za predgrijavanje prirodnog
plina. U razdoblju 2011.-2013. g. modernizirano je ukupno 20 kotlovnica. Na taj nain ostvarena je uteda u
potronji plina od 15-20% u odnosu na stare kotlovnice. Koliinu plina koji je na taj nain uteen biti e
mogue tono odrediti tek na kraju plinske godine (rujan 2014.g.). Procjena je da e se zamjenom opreme na
3
tih 20 objekata ostvariti uteda od cca 36.000-50.000 m prirodnog plina godinje to je ekvivalentno 406-580
MWh.
U 2014. i 2015. g. planira se zamijeniti opremu na ostalim starim, neuinkovitim kotlovnicama i to na ukupno 8
3
objekata ime bi se postigla uteda u potronji prirodnog plina u dodatnoj koliini od 20.000 5.000 m
godinje.
Osim zamjene opreme plinskih kotlovnica na nekoliko objekata je radi smanjenja potronje prirodnog plina
o
o
temperatura predgrijavana izlaznog plina smanjena sa dosadanjih 15 C na 12 C ime e se ostvariti dodatne
171
utede. Navedeno smanjenje temperature moi e se ostvariti na onim objektima gdje smanjena temperatura
izlaznog plina nee imati utjecaja na sigurnost isporuke plina i na potroae plina. Kako se radi o sloenoj
problematici gdje svaki objekt treba razmatrati zasebno, naroito u zimskom periodu, oekuje se da e do
znaajnijih uteda u narednim godinama.
Plinacro d.o.o. u svojim internim pravilnicima propisuje redoviti obilazak i kontrolu plinovodnog sustava, te na
taj nain preventivno utjee na pojavu moguih gubitaka (proputanja). Osim navedenog periodiki se obavljaju
i snimanja stanja stjenke plinovoda, te se preventivno popravljaju oteenja na plinovodima koja bi u
budunosti mogla uzrokovati proputanja ili puknua.
U svrhu prevencije od nekontroliranog proputanja dotrajalih dionica plinovoda, tijekom 2011.,2012. i 2013.g.
obavljeni su brojni popravci plinovoda, a slijedom redovne provjere stanja plinovoda snimanjem stanja stjenke i
antikorozivne izolacije. Vei dio popravaka izvren je ojaanjem oteenih dijelova postavljanjem kompozitnih
obujmica (89 lokacija, 137 postavljenih obujmica na plinovodima). Jedan dio teih oteenja saniran je
postavljanjem metalnih obujmica, a na mjestima velike koncentracije oteenja izvrene su zamjene dijelova
plinovoda.
Distribucija prirodnog plina

Racionalno koritenje plinom u distribucijskom i opskrbnom procesu najvie se oituje u razini gubitaka plina
prilikom njegova transportiranja distribucijskom mreom, zatim manipulacijama na mrei prilikom prekida i
ponovnog uspostavljanja radnoga tlaka te prilikom njegove isporuke krajnjim kupcima. Rije je o tehnikim
gubicima plina. Isti nastaju zbog prirodnih svojstava plina, naina i uvjeta mjerenja te nekontroliranog istjecanja
plina iz mree u sluaju oteenja plinovoda ili na navojnim spojevima plinskih prikljuaka. Najvei dio gubitaka
je posljedica prirodnih svojstava plina te se na njih ne moe utjecati. Manji dio tehnikih gubitaka su gubici zbog
istjecanja plina. Mjere za smanjenje ovih gubitaka ukljuuju primarno rekonstrukciju dotrajalih plinovoda
izraenih od elika ime se smanjuje udio elinih plinovoda u ukupnoj duljini plinovoda i smanjuju gubici.
Ukupni gubici, osim tehnikih, ukljuuju i greke u mjerenju, razlike zbog vremena oitanja potronje te
neovlatenu potronju plina. Ukupni gubici znaajno variraju u ovisnosti o operatoru distribucijskog sustava, a
kreu se od 0,22% pa sve do visokih 26%, to jasno ukazuje na postojanje potencijala za poboljanja.
Primarna mjera za smanjenje tehnikih gubitaka jest rekonstrukcija dotrajalih plinovoda. Rekonstrukcije
plinovoda energetski subjekti planiraju kroz svoje petogodinje planove razvoja distribucijskog sustava, koje po
pribavljenom pozitivnom miljenju HERA-e odobrava ministar nadlean za energetiku.
Valja istaknuti da je operator distribucijskog sustava duan izraditi i objaviti te jednom godinje aurirati i
dostaviti na odobrenje ministru petogodinji plan razvoja distribucijskog sustava, a na koji je MINGO prije
odobrenja pribavilo miljenje HERA-e.
A4.4. Mjere uteda u neposrednoj potronji
U ovom je poglavlju detaljno prikazana realizacija i uinak svih mjera uteda neposredne potronje
konzistentno 2.NAPEnU. Metodom BU (odozdo prema gore) dan je pregled verificiranih uteda energije u 2013.
godini. U ovom dijelu veinom je pojanjeno to se dogodilo u posljednje 3 godine (2011.-2013.) odnosno za
vrijeme trajanja 2. NAPEnU, a u prethodnim poglavljima dan je pregled mjera za budue razdoblje (2014.2016.).
Mjere su podijeljene po sektorima (konzistentno 2.NAPEnU), na sljedei nain:
172
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Ope mjere u zgradama (mjere B) ove mjere imaju uinak u kuanstvima, javnim i komercijalnim
uslugama
Mjere za kuanstva (mjere s oznakom R)
Mjere za usluni sektor
i.
Mjere za javni sektor (mjere s oznakom P)
ii.
Mjere za sektor komercijalnih usluga (mjere s oznakom C)
Mjere u industriji (mjere s oznakom I)
Mjere u prometu (mjere s oznakom T)
Mjere za energetske tvrtke (mjere s oznakom E)
Horizontalne mjere (mjere s oznakom H)
Valja istaknuti da su utede energije prikazane u ovom izvjetaju izraunate koritenjem metodologije odozdoprema-gore propisane u Pravilniku o metodologiji za praenje, mjerenju i verifikaciji uteda u neposrednoj
potronji energije (NN 77/12). Takoer, ukljuuje utede koje su ostvarene kroz sredstva FZOEU, izraunate
prema istoj metodi.
Prije opisa svake mjere, naveden je saeti tablini prikaz mjere iz 2. NAPEnU.
173
Ope mjere u zgradama ove mjere imaju uinak u kuanstvima, javnim i komercijalnim
uslugama
B.1 Graevinska regulativa i provedba
Saeti prikaz mjere iz 2.
NAPEnU
Indeks mjere
B.1
Regulativa
Poetak: 2008.
Kraj:2016.
Mjera je revidirana stvarnim ostvarenim utedama i sukladno predvienim buduim
aktivnostima na usklaivanju sa zahtjevima EPBD II.
Graevinska regulativa i njezina provedba je uinkovita mjera kojom se osigurava
potivanje najboljih standarda energetske uinkovitosti zgrada. Razvoj regulative za
energetsku uinkovitost zgrada usko je vezan uz zadovoljavanje zahtjeva EPBD, pa e se u
narednom razdoblju izvravati aktivnosti koje e se temeljiti na zahtjevima EPBD II.
Mehanizmi provedbe ukljuuju inspekcijski nadzor, kontrolu obveze certificiranja novih
zgrada prije poetka uporabe, te kontrolu ispravnosti energetskih certifikata
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
Nove i postojee zgrade (prilikom velikih rekonstrukcija)

Sudionici u graenju, vlasnici zgrada koje se rekonstruiraju
Nacionalno
Ukupno utroena sredstva do kraja 2010.:
MZOPUG: oko 1.000.000 HRK

MGIPU (pripremne aktivnosti i izrada izmjena propisa),
MGIPU (dorada metodologije za provoenje energetskih pregleda sustava za

grijanje i klimatizaciju zgrada)
MGIPU (nadzor nad provedbom propisa)
Promjene graevinske regulative i provedba sukladni su sa zahtjevima EPBD II. Poveanje zahtjeva vezanih uz
energetsku uinkovitost u zgradarstvu predviena je kao mjera postavljanja standarda za nove graevine, kao i
za rekonstrukcije postojeih. Graevinska regulativa i njezina provedba je uinkovita mjera kojom se osigurava
potivanje najboljih standarda energetske uinkovitosti zgrada.
Za vrijeme provedbe 2. NEAP doneeni su slijedei akti:
Zakon o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (NN 152/08, 55/12, 101/13, 14/14)
Vezani zakon:
Zakon o gradnji (NN 153/13 lanak 202. stavak 2.).
Zakonom se ostvaruju uvjeti za donoenje provedbenih propisa. Tehnikim propisom o racionalnoj uporabi
energije i toplinskoj zatiti u zgradama utvruju se minimalni zahtjevi na energetska svojstva novih zgrada i
postojeih kada se podvrgavaju velikim rekonstrukcijama. Ostalim tehnikim propisima utvreni su minimalni
zahtjevi za graevne proizvode i, tehnike sustave zgrade i dijelova graevinskog sklopa zgrade navedenih
tehnikih sustava za zgrade, te zahtjeve za projektiranje, izvoenje, upotrebljivost i odravanje istih.
U doneenim zakonima ukljuen je prijenos dijela zahtjeva iz EPBD II (09/07/2012), poglavito prijenos dijela
zahtjeva koji se odnose na mehanizme provedbe, kazne i kontrole kvalitete izdanih energetskih certifikata.
174
Uredbe: Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru (NN 69/12). Donesena uredba
utvrdila je uvjete za provedbu dijela zahtjeva iz EPBD II vezano uz obnovu zgrada javnog sektora.
Pravilnici:
Pravilnik o energetskim pregledima graevina i energetskom certificiranju zgrada
(NN 81/12., 29/13., 78/13.)
Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede graevina i energetsko
certificiranje zgrada (NN 81/12., 64/13.)
Pravilnik o kontroli energetskih certifikata zgrada i izvjea o energetskim pregledima graevina (NN
81/12., 79/13.)
Pravilnik o uvjetima i mjerilima za utvrivanje sustava kvalitete usluga i radova za certificiranje
instalatera obnovljivih izvora energije - fotonaponskih sustava (NN 79/13., 85/13.)
Doneenim pravilnicima propisuje se provoenje energetskih pregleda, uspostava cjelovitog sustava
ovlaivanja osoba za provoenje energetskih pregleda graevina i energetsko certificiranje zgrada, programa
izobrazbe osoba koje provode energetske preglede graevina i energetsko certificiranje zgrada, uspostavlja se
sustav neovisnih kontrola energetskih certifikata zgrada, izvjea o energetskim pregledima graevina i izvjea
o pregledima sustava grijanja u zgradama i sustava hlaenja i klimatizacije u zgradama te uvjeti i mjerila za
utvrivanje sustava kvalitete usluga i radova za certificiranje instalatera obnovljivih izvora energije
fotonaponskih sustava.
Tehniki propisi:
Tehniki propis o racionalnoj uporabi
(NN 110/08., 89/09., 79/13., 90/13.)
energije
toplinskoj
zatiti
zgradama
Izmjene Tehnikog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama odnosi se poglavito na
utvrivanje minimalnih uvjeta na energetsko svojstvo novih i postojeih zgrada ukljuivo i graevne dijelove i
tehnike sustave zgrade te na definiranje referentnih zgrada i definiranje zgrade s gotovo nultom potronjom
energije, odnosno na usklaenje s EPBD II. Ostali akti:
Metodologija za provoenje energetskih pregleda graevina (NN 81/12, 29/13, 78/13)
Odluka o nainu dostave izvjea o provedenim energetskim pregledima graevina odnosno izdanim
energetskim certifikatima zgrade
Odluka o trokovima postupka izdavanja rjeenja o ovlatenju za provoenje energetskih pregleda
graevina i/ili energetsko certificiranje zgrada
Ispravak odluke o trokovima postupka izdavanja rjeenja o ovlatenju za provoenje energetskih
pregleda graevina i/ili energetsko certificiranje zgrada
Odluka o trokovima postupka izdavanja rjeenja o ovlatenju za kontrolu izvjea o energetskim
pregledima graevina i energetskih certifikata zgrada
Ispravak odluke o trokovima postupka izdavanja rjeenja o ovlatenju za kontrolu izvjea o
energetskim pregledima graevina i energetskih certifikata zgrada
Odluka o najviim cijenama kotanja provoenja kontrole izdanih energetskih certifikata zgrada i
izvjea o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlaenja i klimatizacije u zgradama
Donesene odluke odnose se na utvrivanje metodologije i algoritma za izraune energetskih svojstava zgrada
vezano za provoenje energetskih pregleda graevine, te na odluke kojima se ureuju ostala provedbena
pitanja vezana uz provedbu energetskih pregleda i energetsko certificiranje.
175
Metodologija je definirana je kao skup radnji i postupaka za provoenje energetskog pregleda graevina koja
sadrava i algoritam za izraun energetskog svojstva zgrada, te ukljuuje sljedee dijelove:
Metodologija provoenja energetskog pregleda graevina

Predloak izvjea o energetskom pregledu graevine
Upitnik za prikupljanje podataka
Algoritam za izraun energetskih svojstava zgrada
Algoritam za izraun potrebne energije za grijanje i hlaenje prostora i Prilog 2. s proraunom

koeficijenata prolaska topline za stambeno-poslovnu zgradu
Algoritam za odreivanje energetskih zahtjeva i uinkovitost termotehnikih sustava u zgradama
(sustavi grijanja prostora i pripreme potrone tople vode)
Algoritam za odreivanje energetskih zahtjeva i uinkovitost termotehnikih sustava u zgradama
(sustavi kogeneracije, sustavi daljinskog grijanja, fotonaponski sustavi)
Algoritam za odreivanje energetske uinkovitosti sustava rasvjete u zgradama (energetski zahtjevi za
rasvjetu)
Algoritam za proraun potrebne energije za primjenu ventilacijskih i klimatizacijskih sustava kod
grijanja i hlaenja prostora zgrade
Ova mjera nadopunjuje se mjerom B.3 Certifikacija zgrada, kojom se pruaju informacije o potronji energije
potencijalnom krajnjem korisniku te tako usmjerava njegov izbor prema zgradama s manjom potronjom
energije i povezanim trokovima.
B.2 Energetski pregledi sustava grijanja i klimatizacijskih sustava

NAPEnU
Energetski pregledi sustava grijanja i klimatizacijskih sustava
Indeks mjere
B.2
Regulativa
Poetak: 2009.(2011.)
Kraj:2016.
Mjera se u proteklom razdoblju nije sustavno provodila, osim u sklopu obveze provoenja
energetskih pregleda u svrhu energetskog certificiranja zgrada i u sklopu financiranja
provedbe energetskih pregleda putem FZOEU. Relevantna regulativa je usvojena tek
poetkom 2011. godine, pa se znaajnija primjena i rezultati oekuju u sljedeem razdoblju.
Velik postotak sustava za grijanje i klimatizaciju je staro, ne radi na odgovarajui nain i
stoga bespotrebno troi velike koliine energije. Slijedom zahtjeva EPBD II, donesena je
regulativa kojom se propisuje obveza redovitih kontrolnih pregleda sustava grijanja i
klimatizacije, kojima e se dati korisnicima jasne preporuke za poboljanja energetske
uinkovitosti ovih sustava.
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Sustavi grijanja i klimatizacije u postojeim zgradama

Korisnici zgrada
Nacionalno
MINGORP: u sklopu redovnih aktivnosti
FZOEU: u sklopu provedbe natjeaja za izradu energetskih pregleda

Planirana sredstva do kraja 2013./2016.:
MINGO i MGIPU: u sklopu redovnih aktivnosti
DIRH: u sklopu redovnih aktivnosti
176
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
4. FZOEU (sufinanciranje izrade energetskih pregleda)

MGIPU i MINGO- usklaivanje regulative
Centar provedba natjeaja za izradu energetskih pregleda u ime tijela dravne uprave i na
zahtjev JLP(R)S i javnih institucija i poduzea

MGIPU (upravni nadzor nad provedbom odredbi predmetnih pravilnika, voenje baze
podataka sustava koji podlijeu obvezi)
Donoenjem regulative kojom se propisuje obveza energetskih pregleda i certificiranja zgrada, kojima se
korisnicima daje jasne preporuke za poboljanja energetske uinkovitosti ovih sustava ispunjavaju se zahtjevi
EPBD II.
Mjera B.2 se u proteklom razdoblju nije provodila kao posebna mjera, jer su obveze i metode za energetske
preglede sustav grijanja i klimatizacijskih sustava provedene u sustavu energetskih pregleda i energetskog
certificiranja zgrada, a provedba je obraena u sklopu mjere B3, sa kojom se spaja za idui period.
B.3 Energetsko certificiranje zgrada

NAPEnU
Energetsko certificiranje zgrada
Indeks mjere
B.3
Poetak: 2010.
Kraj:2016.
Mjera je revidirana sukladno predvienim buduim aktivnostima na usklaivanju sa
zahtjevima EPBD II.
Ovom mjerom nastoji se poveati svijest korisnika zgrada i transformirati trite prema sve
uinkovitijim zgradama. Za pune uinke ove mjere, potrebno je osmisliti i provoditi program
informiranja graana o znaenju i znaaju certifikata, kao i predvidjeti mehanizme kontrole
provedbe i kontrole kvalitete rada ovlatenih energetskih certifikatora. Energetski certifikat
daje informaciju o potronji toplinske energije za grijanje te prijedlog mjera za poboljanje
energetskih svojstava svih energetskih sustava. Energetski certifikat nove zgrade izdaje se
temeljem projektne dokumentacije, dok je za postojeu zgradu potrebno provesti energetski
pregled. Na temelju izrauna specifine godinje potrebne toplinske energije za grijanje
QH,nd,ref zgrada se svrstava u razred energetske potronje, od A+ razreda s najmanjom
potronjom toplinske energije za grijanje (QH,nd,ref 15 kWh/(m2a)), do G razreda zgrade s
najveom energetskom potronjom (QH,nd,ref > 250 kWh/(m2a)) i to u dvije referentne klime,
kontinentalnoj i primorskoj Hrvatskoj, s granicom na 2 200 stupanj dana grijanja.
Trenutno se energetski certifikat izraava prema specifinoj godinjoj potrebnoj toplinskoj
energiji za grijanje. U konanici, potrebno je uvesti u energetski certifikat ukupnu potronju
energije u zgradi do razine primarne energije. U tom smjeru e se razvijati daljnje promjene
regulative.
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Informacije o
provedbi
Cilj / kratak opis
Ciljna neposredna
potronja
Nove i postojee zgrade
Ciljna skupina
Korisnici zgrada, sudionici graenja, svi ukljueni u provedbu aktivnosti za postizanje cilja
poveanja energetske uinkovitosti zgrada
Regionalna
primjena
Nacionalno
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
MZOPUG: navedeno u sklopu B.1


4. FZOEU: financiranje informacijsko-edukacijske kampanje
MGIPU (izmjene regulative, pokretanje informacijsko-edukacijske kampanje ili programa o
energetskom certificiranju)
177
Tijela za praenje
MGIPU (upravni nadzor nad provedbom odredbi predmetnih pravilnika i mehanizmom

provedbi kazni, dostavljanje podataka o danim ovlatenjima u centralnu bazu podataka)
Institucije (pravne osobe) ovlatene za kontrolu kvalitete izdanih energetskih certifikata
Ovom mjerom nastojalo se prvenstveno poveati svijest korisnika zgrada i transformirati trite prema sve
uinkovitijim zgradama. Za to je prvenstveno bilo potrebno provesti program informiranja graana o znaenju i
znaaju certifikata, kao i predvidjeti mehanizme kontrole provedbe i kontrole kvalitete rada ovlatenih
energetskih certifikatora.
Energetski pregled graevine i energetsko certificiranje zgrade provodi osoba koja ima ovlatenje Ministarstva
graditeljstva i prostornog ureenja prema Pravilniku o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske
preglede graevina i energetsko certificiranje zgrada (NN 81/12, 64/13). U zadnje tri godine, 10 obrazovnih
institucija dobilo je ovlatenje za provoenje obuke za energetske certifikatore:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Veleuilite u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, Dr. Mile Budaka 1

Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, Fra Andrije Kaia-Mioia 26
Tehniki fakultet sveuilita u Rijeci, Rijeka, Vukovarska 58
Energetski institut Hrvoje Poar,Zagreb, Savska cesta 163
Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, Ivana Luia 5
Brodarski institut d.o.o., Zagreb, Zagreb, Avenija Veeslava Holjevca 20
Drutvo graevinskih inenjera Zagreb, Zagreb, Berislavieva 6
Hrvatska komora inenjera strojarstva, Zagreb, Ulica grada Vukovara 271
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu, Split, Ruera Bokovia 32
Graevinski fakultet Osijek Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Drinska 16a
Zakljuno s 31.12.2013. u registru osoba ovlatenih za energetsko certificiranje ukupno je zabiljeeno 883
certifikatora (fizike i pravne osobe), te je do sada zaprimljeno 17.400 certifikata.
Bottom-up metodom prikupljali su se podaci javnog sektora, obveznika gospodarenja energijom gradova,
upanija i ministarstava o broju provedenih energetskih pregleda u 2013. Godini. Prikupljeni su podaci 23
grada, devet upanija te ministarstva zdravstva s ukupno 651 izraenim energetskim pregledom. Po
metodologiji o mjerenju i verifikaciji uteda, u tu brojku nisu uraunati pregledi nakon kojih je slijedila
energetska obnova objekta, kako bi se izbjeglo dupliranje uteda. U izraunu utede, uvelike je koristio
Informacijski sustav za gospodarenje energijom te je uteda izraunata razinom 2b iz metodologije, gdje je to
bilo mogue. Kod objekata gdje nije bilo dovoljno podataka, raunalo se s referentnim vrijednostima, razinom
1. Rezultat energetskih pregleda javnog sektora koji su samostalno financirali energetske preglede svojih
graevina je ukupna procijenjena uteda od 7.062.592 kWh/god ili 0,025 PJ za 2013. godinu.
Tablica A4-17. Utede ostvarene provedbom energetskih pregleda u javnom sektoru, vlastitim financiranjem
Grad/upanija/Ministarstvo
Broj zgrada
Uteda E razina 2b
(kWh/god)
Uteda emisija CO2

(kg/god)
Zagreb
239
2.625.484
Ministarstvo zdravstva
31
1.164.000
Sisako-moslavaka
58
739.927
221.978
Osjeko-baranjska
48
643.755
2.300.000
178
13.488.399
Split
56
610.142
Krapinsko-zagorska
28
313.118
Karlovaka
35
197.115
2.729.950
Brodsko-posavska
15
156.858
781.179
Rijeka
38
136.356
456.533
Primorsko-goranska
13
101.144
882.981
ibensko-kninska
82.000
Koprivnica
22
39.658
203.197
Slavonski Brod
39.572
429.164
Bjelovar
10
39.500
Zadar
36.000
Slatina
Bjelovarsko-bilogorska
28.004
20.380
66.637
84.967
Pazin
20.000
103.600
Virovitica
12.845
135.030
Meimurska
10.739
64.000
Duga Resa
10.000
Ozalj
8.000
Zabok
7.016
29.074
Knin
5.450
104.510
Klanjec
4.400
Beli Manastir
3.000
Varadinske Toplice
2.113
Hrvatska Kostajnica
2.100
38.200
Vodice
1.535
15.300
Dugo Selo
1.016
7.300
Nin
825
6.206
Rab
1
Ukupno:
647
540
7.062.592
0,0254
2.805.624
2.850
kWh
PJ
Ministarstvo graditeljstva izvijestilo je kako je ukupno napravljeno oko 5300 energetskih pregleda nestambenih
zgrada. Postoji izraeni registar za upis certifikata no on za sada nije u potpunosti funkcionalan te nema
slubenog broja certifikata koje su provele javne uprave na svojim objektima. No, s velikom tonou,
pretpostavlja se da 90 % ukupnog broja nestambenih objekata ine upravo zgrade javne uprave. Kada se gore
spomenute utede, prikupljene BU metodom, ekstrapoliraju na 4500 objekata koliko se procjenjuje da je
vaeih certifikata izraeno u protekle tri godine, dobije se ukupna uteda od 0,11 PJ.
Velik broj energetskih pregleda bio je sufinanciran od Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost. Za
razdoblje od 2011. do 2013. godine ukupno je pregledano 64 projekta (77 energetskih pregleda) za koje su
isplaena sredstva u iznosu od 593.358,26 kuna s ukupnim iznosom investicije od 1.101.646,49 kuna. Za te su
projekte izraunate utede energije u iznosu od 1,98TJ (551.233,48 kWh). Ukupno su smanjene emisije
staklenikih plinova za 202,04tCO2 te je uteeno 283.765,23 kuna. S obzirom da je ivotni vijek mjere 5
179
godina, energetski pregledi koji su napravljeni do 2008. godine vie ne vrijede u 2013. godini tako da se oni vie
ne promatraju u ukupnim utedama ostvarenima u 2013. godini. Meutim, utede ostvarene nakon 2008.
godine se pribrajaju utedama ostvarenima u razdoblju 2011. do 2013. godine, s time da se prilikom pribrajanja
uteda vodilo rauna da ne doe do dvostrukog izrauna uteda odnosno do dupliranja uteda.
Do kraja 2013. godine (to ukljuuje razdoblje prvog i drugog NAPEnU) realizirano je ukupno 105 projekata (148
energetskih pregleda) za koje su isplaena sredstva u iznosu od 3.870.073,94 kuna s ukupnim iznosom
investicije od 5.724.367,83 kuna. Za te su projekte izraunate utede energije u iznosu od 8,23 TJ (2.286.914,73
kWh), to ini 0,063% nacionalnog meu-cilja za 2013.godinu, odnosno 0,041% nacionalnog cilja za 2016.
godinu. Ukupno su smanjene emisije staklenikih plinova za 569,56tCO2 te je uteeno 669.613,25 kuna.
Najvie projekata provedbe energetskih pregleda realizirano je u sektoru javnih usluga, dok su najvee utede
energije ostvarene u sektoru industrije. U tablici A4-18. vidljive su utede po sektorima.
Tablica A4-18. Utede provedbom energetskih pregleda po sektorima neposredne potronje (za razdoblje
prvog i drugog NAPEnU)
Ukupan
broj
realiziranih
projekata
Ukupne
ostvarene
utede
Ukupne
ostvarene
utede
Ukupno
isplaena
sredstva Fonda
[kn]*
[TJ]
Ukupno
ostvarene
utede
emisija CO2
[t]
[kWh]
Industrija
16
1.289.215,94
4,64
245,09
2.069.851,14
Javne usluge
86
877.178,79
3,16
288,59
1.545.075,60
Komercijalne
usluge
120.520,00
0,43
35,88
255.147,20
Ukupno:
105
2.286.914,73
8,23
569,56
3.870.073,94
Sektor
*odnosi se na cjelokupnu isplatu projekata od datuma sklapanja ugovora s Fondom do kraja 2013. godine
Ovoj mjeri pribrojene su samo utede za javne zgrade prikupljene boltom-up metodom, a utede za zgrade
certificirane u industriji i komercijalnom sektoru prikazane su u sklopu izvjea o provedbi mjera C.1. i I.3.
Pored kvalitetne i kontrolirane edukacije certifikatora, bitna je i edukacija krajnjih korisnika o vanosti i
znaenju energetskog certificiranja. Velik zamanjak u informiranju oko energetskog certificiranja bilo je
Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja (MGIPU), a kasnije je trite certifikatora preuzelo svoju ulogu
u informiranju graana i popularizaciji mjera energetske uinkovitosti. Od svih mehanizama informiranja i
oglaavanja vanosti energetskog certificiranja, odvajamo slijedee:
MGIPU je na svojim stranicama objavilo brouru s osnovnim informacijama o energetskom

certificiranju,
Hrvatska udruga energetskih certifikatora (HUEC) je neprofitna udruga osnovana s ciljem promicanja,
razvoja i unaprjeenja energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije u RH koja kroz svoj rad
potie unaprjeenje kvalitete rada u podruju energetskih pregleda i energetske certifikacije, te
informira javnost o primjeni, pravilima, propisima i normama za provoenje energetskih pregleda i
energetsko certificiranje,
180
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost uinio je veliki pomak u informiranju javnosti sa
sufinanciranjem energetskih pregleda i objavljivanjem natjeaja koji su dodatno potakli sve sektore da
zadovolje svoju zakonsku obvezu energetskog certificiranja
Drugim NAPEnU predvieno je i da e se u energetski certifikat uvesti ukupna potronja energije do razine
primarne potronje, no za sada se na tome nije radilo.
Pravilnici o energetskim pregledima znaajno su unaprijeeni, a vie o regulativi izvijestilo se u sklopu mjere
B.1.
B.4 Poveanje broja zgrada s gotovo nultom potronjom energije

NAPEnU
Poveanje broja zgrada s gotovo nultom potronjom energije
Indeks mjere
B.4
Poetak: 2012.
Kraj:2016.(2020.)
Nova mjera sukladno predvienim aktivnostima na usklaivanju sa zahtjevima EPBD II.
EPBD II zahtjeva uvoenje jo stroih zahtjeva vezano na energetska svojstva zgrada. Od
zemalja lanica se trai da pripreme nacionalne planove za poveanje broja s gotovo nula
energetskih zgrada, te da o tome redovito izvjetavaju Europsku Komisiju. Sektor zgrada
javne namjene mora preuzeti vodeu ulogu u podruju poveanja energetske uinkovitosti u
zgradama i zacrtati ambicioznije ciljeve za zgrade javne namjene.
EPBD II trai da od 31. prosinca 2020. godine, sve nove zgrade budu gotovo nula
energetske, odnosno da od 31. prosinca 2018. godine nove zgrade javne namjene budu
gotovo nula energetske. Od zemalja lanica se trai da pripreme nacionalne planove za
poveanje broja gotovo nula energetskih zgrada. Javni sektor treba stimulirati na
energetsku obnovu u standardu gotovo nula energetskih zgrada
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
Nove zgrade i postojee koje se rekonstruiraju

Sudionici u graenju i vlasnici zgrada koje se rekonstruiraju
Nacionalno
MGIPU: predviaju se u sklopu prorauna Ministarstva za izradu plana: 100.000

kn Potencijalni izvori financiranja provedbe plana: Proraun MGIPU, FZOEU, HBOR,
komercijalne banke
MGIPU - izrada plana
FZOEU u koordinaciji s Centrom uspostava i provedba sheme poticanja
MGIPU
EPBD II zahtjeva uvoenje jo stroih zahtjeva vezano na energetska svojstva zgrada. Od zemalja lanica se trai
da pripreme nacionalne planove za poveanje broja gotovo nula energetskih zgrada, te da o tome redovito
izvjetavaju Europsku Komisiju. Sektor zgrada javne namjene mora preuzeti vodeu ulogu u podruju poveanja
energetske uinkovitosti u zgradama i zacrtati ambicioznije ciljeve za zgrade javne namjene.
EPBD II trai da od 31. prosinca 2020. godine, sve nove zgrade budu gotovo nula energetske, odnosno da od 31.
prosinca 2018. godine nove zgrade javne namjene budu gotovo nula energetske. Od zemalja lanica se trai da
pripreme nacionalne planove za poveanje broja gotovo nula energetskih zgrada.
181
MGIPU je izradilo Plan za jednoobiteljske zgrade, a izrada ostalih planova e biti dovrena u 2014. godini. Svi
zavreni i usvojeni Programi priloeni su 3. NAPEnU.
Mjere za kuanstva
R.1 Info kampanje i mrea EE info centara
NAPEnU
Info kampanje i mrea EE info centara
Indeks mjere
R.1
Poetak: 2007.
Kraj:2013.
Opsena nacionalna kampanja se vie nee provoditi; provodit e se ciljane kampanje u
kombinaciji s financijskim poticajima za odreene mjere; sve ostale aktivnosti se nastavljaju
provoditi
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ovom mjerom predvia se i osnivanje EE info centara pri gradskim i upanijskim upravama
u kojima e djelovati energetski savjetnici koji e graanima na njihov zahtjev dijeliti
besplatne savjete o mogunostima energetskih i novanih uteda u njihovom domu.
Ciljanim obrazovnim aktivnostima potrebno je obuhvatiti sudionike koji uestvuju u
postizanju cilja poveanja energetske uinkovitosti.
Ciljna neposredna
potronja
Kuanski ureaji; svi ureaji koji u bilo kojem nainu rada troe energiju
Ciljna skupina
Vlasnici stambenih jedinica (graani); donosioci odluka o kupovini ureaja u drugim

sektorima
Regionalna
primjena
Nacionalno
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Informacije o
provedbi
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
UNDP/GEF: 2.000.000 HRK
FZOEU:9.684.300 HRK
MINGO:150.000
FZOEU: osigurati sredstva za promociju mjera definiranih u 2. NAPEnU

Mjera se moe provesti financiranjem iz FZOEU bez ugroavanja financiranja mjera zatite
okolia u trenutku aktivacije novih sustava prikupljanja naknada za emisije staklenikih
plinova na posebni raun kada e se prikupljena sredstva moi koristiti za financiranje
mjere.
Projektni tim UNDP- u okviru projekata SGE (mjera P.1) i HiO (mjera P.2)
FZOEU- osiguravanje sufinanciranjaz a dionike koje provode edukacijske i informacijske
aktivnosti na podruju energetske uinkovitosti
Nositelji programa usavravanja za ciljane skupine u postizanju cilja poveanja EnU
MINGO, MGIPU, MZOIP
Praenje uinaka ove mjere ostvaruje se koritenjem preporuenih TD pokazatelja Europske
komisije za sektor kuanstava (P1-P5). Ona e imati uinke i u drugim sektorima, posebice u
uslugama, pa e i tamo ti uinci biti uhvaeni TD pokazateljima (P6 i P7). Vano je osigurati
da se prije provoenja svake info kampanje napravi istraivanje trita, te rezultati prikau
ponavljanjem istog ispitivanja nakon provedene kampanje.
Kod provedbe ove mjere, najznaajniju ulogu imali su: FZOEU, UNDP i grad Zagreb. Mnogi gradovi takoer su se
ukljuili u provedbu informativnih aktivnosti kroz EU projekte I samostalne aktivnosti. No veina aktivnosti
gradova I upanija potaknuta je kroz UNDP project Sustavno gospodarenje energijom te emo ovdje samo
nabrojati aktivnosti provedene kroz UNDP SGE projekt. Slijedi pregled aktivnosti UNDP-a, Zagreba I FZOEU po
pitanju informiranja graanstva:
182
Grad Zagreb proveo je razne kampanje za obrazovanje i promjenu ponaanja djelatnika i korisnika zgrada u
vlasnitvu Zagreba. Poticali su obrazovne i promotivne aktivnosti energetske uinkovitosti i za komercijalni
sektor, a najvie je uinjeno za graanstvo. Graanima grad Zagreb od 2010. Uspjeno prireuje Zagrebaki
energetski tjedan, pod motom Razvoj ne elimo zaustaviti, ali oneienje moemo!
UNDP Info kampanja energetske uinkovitosti bio je na snazi od 2007. do kraja 2013. uz otvaranje regionalnih
centara. Obnovila se i nacionalna medijska kampanja putem televizijskih i radio spotova. Ova mjera nastavlja se
s provoenjem, samo to je sada zavrio UNDP nacionalni program te je izvrno tijelo od sada iskljuivo FZOEU.
Pregled UNDPovih info aktivnosti podijeljen je na info toke i lokalna informativno-edukativna dogaanja i
slijedi u nastavku.
a) UNDP EE info toke
EE info toke namijenjene su informiranju i edukaciji graana na lokalnoj razini, a
uspostavljaju se u suradnji s Gradovima/upanijama. U Hrvatskoj je do 31.10.2013. otvoreno 128
info toaka u 52 grada i 12 upanija, a razlikuju se prema vrsti dostupnih informacija koje graani u
njima mogu pronai. U Tablici A4-19. nalazi se popis svih mjera, a njihov opis slijedi u nastavku:
Tablica A4-19. Opis EE info toaka

Vrsta info toke
Info toke u RH
Broj lokacija ukupno
Br. lokacija u gradovima
Info ured
Info galerija
Info kutak
Info centar
Info pano
Info pult
ZEEK
UKUPNO:
41
41
6
7
24
1
8
128
37
33
3
3
7
Br. Lokacija u sklopu

upanija
4
8
2
3
1
U 52 grada
U 12 upanija
EE info uredi obino se nalaze u gradskoj/upanijskoj upravi, te su u odreenom radnom vremenu

otvoreni za upite graana na koje odgovaraju educirani EE savjetnici. Osim informiranja, edukacije i
savjetovanja, graani u EE info uredu mogu pogledati i makete odnosno broure raznih EE proizvoda
te dobiti i informativno-edukativne broure EE projekta (200 ee savjeta, Izazov teak 1 tonu). Trenutno
je u Hrvatskoj otvoren 41 EE info ured, od kojih je 37 gradskih, a 4 upanijska.
Uz EE info ured obino se nalazi i EE info galerija koja ukljuuje 7 informativnih plakata o nainima
utede energije u kuanstvu te savjetima o energetski efikasnoj gradnji, kao i plakat o aktivnostima
Grada/upanije u kojoj se nalazi (odraeni projekti, ostvarene utede, planirani projekti). U Hrvatskoj
je postavljena 41 EE info galerija, od kojih su 33 gradske, a 8 upanijskih. EE info panoi (dvostrani
komunikacijski citylight sustavi) postavljaju se na frekventna mjesta na javnim gradskim povrinama, a
sadre savjete o energetskoj uinkovitosti te informacije o provedbi SGE projekta u gradu/upaniji.
Trenutno su postavljena 24 EE info panoa, a nalaze se u 7 gradova i u jednoj upaniji.
EE kutak predstavlja simulaciju EE kue sa efikasnim graevinskim materijalom, pravilno postavljenom
izolacijom te energetski efikasnom stolarijom i krovitem. Osim gradnje, u kutku se mogu pronai i
solarni, fotonaponski te ostali energetski efikasni sustavi grijanja/hlaenja kao i A+ kuanski ureaji.
183
Uz ureaje, na raspolaganju su informativne broure kako izloenih ureaja, tako i 200 EE savjeta i
Izazov teak 1 tonu. Otvoreno je 6 EE info kutaka, od kojih su 3 gradska, 2 upanijska, a jedan je
organiziran u suradnji Grada i upanije.
EE info centri su najopsenije info toke, koje objedinjuju funkcije info ureda i info kutka u njima su
izloeni energetski efikasni proizvodi i sustavi tvrtki partnera, po mogunosti su neki od EE sustava i u
funkciji te je dostupno besplatno savjetovanje graana. Aktivno je 7 EE info centara u Hrvatskoj od
kojih su 3 gradska, 3 upanijska, a jedan je organiziran u suradnji Grada i upanije.
U prostorijama Centra za korisnike Zagrebakog holdinga,
otvoren je i tzv. EE info pult na kojem su graanima raspoloive informativno-edukativne broure EE
projekta
Zelene knjinice energetske uinkovitosti (ZeeK) predstavljaju EE info toke u kojima se graani i
strunjaci mogu informirati uz pomo svih strunih publikacija i broura objavljenih u sklopu EE
projekta i postavljenih na posebno izraenu policu. ZeeK se postavljaju u sveuilinim i gradskim
knjinicama, a ukupno ih je otvoreno 8 u 7 hrvatskih gradova.
b) UNDP lokalna informativno-edukativna dogaanja i mediji

Lokalna informativno-edukativna dogaanja prilika su za interaktivno informiranje lokalnog stanovnitva o
energetskoj uinkovitosti, ali i o aktivnostima lokalne (samo)uprave po pitanju energetske uinkovitosti
objekata koje koristi te mogunostima sufinanciranja EE projekata graana. U takva dogaanja ubrajamo javna
otvaranja EE info toaka, konferencije, predavanja, EE info dane te info edu kolske satove Misli na sutra.
Od 31. listopada 2012. godine do 31. listopada 2013. godine odrana su 53 javna dogaanja:
javno je otvoreno 17 info toaka;
odrano 20 razliitih predavanja za graane odnosno uenike o EE i obnovljivim izvorima energije;
u sklopu zadarskog Tjedna energetske uinkovitosti, sa Gradom je potpisano Pismo namjere o provedbi
Zelenog ureda u kolama te je organiziran EE info dan u Zadru (27.04.2013.)
info-edu kolski sat Misli na sutra je odran za uenike 16 kola, od ega su 4 kole sa podruja Splita,
a ostale su iz Zadra, Krka, Klanca, Skradina, Pakotana, Pridrage, Kistanja, Udbine, Donjeg Lapca, Sv.
Filipa i Jakova, Sukoana te Porea;
novom odjelu Tehnikog muzeja donirane su sve strune publikacije i broure razvijene kroz osam
godina provedbe EE projekta;
odran je zavrni skup kojim je obiljeeno osam godina provedbe EE projekta te je i slubeno
objavljena informacija o prijenosu aktivnosti projekta na javni sektor, nastavno na sporazum potpisan
izmeu UNDP-a, MGIPU-a, APN-a te FZOEU-a.
U suradnji s lokalnim medijima realizirane su zakupljene tematske emisije, prilozi, reportae te kratke medijske
kampanje s ciljem promoviranja energetske uinkovitosti te edukacije i informiranja graana. Od listopada
2012. godine do listopada 2013. godine odraene su 2 televizijske i 6 radijskih reportaa o raznim dogaanjima
EE projekta:Putem press clippinga redovito se prate objave u medijima o SGE projektu i ostalim EE
aktivnostima. Od listopada 2012. godine do listopada 2013. godine zabiljeene su 31 objava o EE projektu na
televiziji, 85 objava u tisku te 28 objava na radio stanicama, uz znaajan broj lanaka i na razliitim web
lokacijama. Sveukupno, radi se o vie od 150 objava vezanih za razne aktivnosti EE projekta.
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost takoer je u proteklom razdoblju financirao razne projekte koji
neizravno utjeu na poveanje energetske uinkovitosti. Ti projekti su:
1.
Poticanje edukativnih i informacijskih aktivnosti u podruju en. uinkovitosti

184
OPIS AKTIVNOSTI: Organizacija edukativno-informativnih dogaanja na nacionalnoj, regionalnoj i

lokalnoj razini, savjetovanje graana te priprema i izrada razliitih edukativno-informativnih materijala.
Glavni cilj ove aktivnosti je podizanje razine svijesti svih dionika u drutvu o znaaju i koristima
poboljanja energetske uinkovitosti, ukljuivanje veeg broja dionika u programe sufinanciranja
Fonda te predstavljanje i promoviranje iroj javnosti programe i aktivnosti Fonda u podruju
energetske uinkovitosti i koritenja obnovljivih izvora energije.
PROVEDENO: U sklopu suradnje s UNDP-om kroz projekt SGE i program HiO te prema obvezama
javnog sektora iz Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji da gospodari
energijom u svojim objektima, Fond je 2012. godine organizirao regionalne edukativne radionice u est
hrvatskih gradova: Zadru, Splitu, Osijeku, Varadinu, Rijeci i Zagrebu, za sve opine, gradove i upanije
Republike Hrvatske. Fond je radionice odrao u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, Ministarstvom
zatite okolia i prirode, Ministarstvom graditeljstva i prostornoga ureenja, UNDP-om, energetskim i
razvojnim agencijama, udrugama i tvrtkama s podruja upanija za koje su se odravale pojedinane
regionalne radionice, kao i s predstavnicima gradova u kojima se odravala regionalna radionica.
Radionicama je prisustvovalo 383 sudionika, predstavnici nadlenih ministarstava, 5 meunarodnih i
hrvatskih institucija, 12 regionalnih agencija, 3 udruge i 12 tvrtki. Vaan uinak ovih radionica bilo je
upoznavanje dionika iz javnog sektora s njihovim zakonskim obvezama na podruju energetske
uinkovitosti, a poglavito ukazivanje upanijama na potrebu izrade upanijskih programa i planova
U 2013. godini provedena je nacionalna informativna medijska kampanja poticanja energetske
uinkovitosti u sklopu koje se ciljanim oglaavanjem u elektronikim medijima podizala svijest graana
o energetskoj uinkovitosti te znaaju energetskog certificiranja u zgradarstvu. U sklopu kampanje
emitirana su 4 televizijska i 3 radijska spota na ukupno 15 televizija s 3.973 objava i 2 radija sa 173
objava, to je ukupno 4.046 objava. Nastavno na provedenu kampanju, Fond je organizirao i
istraivanje trita, radi praenja i analize uinaka edukativnih i informacijskih aktivnosti. Analiza je
pokazala kako kontinuirano raste svijest graana o pojmu energetske uinkovitosti i njihovo
zamjeivanje takvih informacija u medijima. Poveanje svijesti graana o energetskoj uinkovitosti u
zgradarstvu uveana je za 100% u odnosu na 2008. godinu kada je zapoet Projekt energetske
uinkovitosti u Hrvatskoj (EE Projekt). 46% ispitanika zna to je energetska uinkovitost i prepoznaje
dobrobit koritenja energetski uinkovitih ureaja i materijala u zgradama, od ega im je najpoznatija
mjera energetske uinkovitosti ugradnja tednih arulja (66%), a zatim kupovina energetski uinkovitih
kuanskih ureaja (46%), a meu daljnjim mjerama energetske uinkovitosti koje su spremni poduzeti
su ugradnja solarnih kolektora (34%) i izolacija kue/stana (33%).
U prosincu 2013. godine Fond je odrao informativno-edukativni skup Energetska uinkovitost u
javnom sektoru, s ciljem razmjene iskustava i informiranja o postignutim rezultatima u podruju
racionalnog gospodarenja energijom, energetske uinkovitosti, koritenja obnovljivih izvora energije i
zatite okolia te doprinosu u ostvarivanju ciljeva i preuzetih obveza Republike Hrvatske u okviru
politike energetske uinkovitosti Europske unije. Skupu je prisustvovalo 150 predstavnika upanija,
gradova, opina, razvojnih agencija, ministarstava i ostalih tijela dravne uprave, a uz podrku razvoju
projekata i provedbu mjera, Fond je pokrenuo poticanje i promicanje zelene odnosno ekoloki svjesne
i odgovorne javne nabave nastavno na suradnju u okviru projekta Promocija zelene javne nabave kao
potpora ostvarenju EU ciljeva 2020. godine (GPP projekt). Ekoloki svjesna javna nabava moe u
velikoj mjeri pridonijeti zatiti okolia i borbi protiv klimatskih promjena, poveanju energetske
185
uinkovitosti i otvaranju novih radnih mjesta te openito transformaciji prema 'zelenom'

gospodarstvu.
Fond je prilikom provedbe svih navedenih aktivnosti ostvario suradnju s jedinicama lokalne i podrune
(regionalne) samouprave, regionalnim energetskim agencijama i organizacijama civilnog drutva,
tvrtkama za pruanje energetskih usluga, uredima za gospodarenje energijom obveznika gospodarenja
energijom i s centrima za informiranje graana i drugim pravnim osobama koje djeluju u podruju
racionalnog gospodarenja energijom. Ostvarivanjem ovih aktivnosti, Fond je pridonio informiranju ire
javnosti i javnog sektora o znaaju, mogunostima i koristima energetske uinkovitosti, a sve u cilju
ostvarivanja smanjenja potronje energije i postizanja ciljeva nacionalne energetske politike.
R.2 Energetsko oznaavanje kuanskih ureaja i energetski standardi

NAPEnU
Energetsko oznaavanje kuanskih ureaja i energetski standardi
Indeks mjere
R.2
Poetak: 2005.
Kraj:2016.
Mjera je revidirana sukladno predvienim buduim aktivnostima na usklaivanju sa
zahtjevima EPBD II.
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Informacije o
provedbi
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Od 2006. godine u Hrvatskoj je na snazi obveza oznaavanja energetske uinkovitosti za

sedam grupa ureaja. Energetskim oznakama kupcima se daju informacije o potronji
energije tog ureaja i odabir usmjerava prema uinkovitijima. Osim toga, pravodobnim
usvajanjem zahtjeva a eko-dizajnom proizvoda potrebno je osigurati da se na hrvatsko
trite stavljaju samo proizvodi koji zadovoljavaju propise EU.
Postojee stambene zgrade
Vlasnici stambenih jedinica (graani)
Nacionalno
Ukupno utroena sredstva do kraja 2010.: /
MINGO (regulativa): u sklopu redovnih aktivnosti (aktivnosti 1, 2 i 4)
IPA i Konar Elektroindustrija d.d. (za uspostavu ispitnog laboratorija): 1.500.000

HRK (aktivnost 3)
komercijalne banke i/ili opskrbljivai elektrine energije uz sufinanciranje FZOEU

(sufinanciranje nabavke visokouinkovitih ureaja): 10.000.000 HRK (aktivnost
5)
Mjera se moe provesti financiranjem iz FZOEU bez ugroavanja financiranja mjera
zatite okolia u trenutku aktivacije novih sustava prikupljanja naknada za emisije
staklenikih plinova na posebni raun kada e se prikupljena sredstva moi koristiti
za financiranje mjere.
MINGO unaprjeenje regulatornog okvira i uspostava laboratorija;
FZOEU uspostava sheme sufinanciranja nabave najuinkovitijih proizvoda
MINGO, MZOIP, DIRH
Praenje uinaka ove mjere ostvaruje se koritenjem preporuenih TD pokazatelja Europske
komisije za sektor kuanstava (P4). Za programe koje e uspostaviti FZOEU potrebno je
primijeniti BU metoda Europske komisije uz koritenje nacionalnih referentnih vrijednosti.
Pravilnik o utvrivanju zahtjeva za ekoloki dizajn proizvoda povezanih s energijom (Narodne novine, br.
80/13) donesen je temeljem lanka 27. stavka 2. Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj
potronji (Narodne novine, br. 152/08, 55/12, 101/13, 153/13 i 14/14). Pravilnik propisuje ope uvjete za
ekoloki dizajn proizvoda i zahtjeve za stavljanje proizvoda povezanih s energijom na trite i uporabu, dunosti
186
uvoznika, postupak ocjene sukladnosti i oznaku sukladnosti te druge uvjete koji osiguravaju primjenu zahtjeva
za ekoloki dizajn proizvoda povezanih s energijom s ciljem osiguranja slobodnog kretanja tih proizvoda na
unutarnjem tritu. Ovim se Pravilnikom prenosi direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 21.
listopada 2009. o uspostavljanju okvira za utvrivanje zahtjeva za ekoloki dizajn proizvoda povezanih s
energijom u hrvatsko zakonodavstvo.
Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestali su vaiti:
Pravilnik o utvrivanju zahtjeva za ekoloki dizajn proizvoda koji koriste energiju (Narodne novine,
br. 97/2009),
Pravilnik o zahtjevima za energetsku uinkovitost prigunica za fluorescentnu rasvjetu (Narodne
novine, br. 32/2009),
Pravilnik o zahtjevima za energetsku uinkovitost kuanskih elektrinih hladnjaka, ledenica i njihovih
kombinacija (Narodne novine, br. 135/2005).
Navedene ukinute propise (kojima su bile prenesene direktive koje vie ne vrijede) zamijenile su provedbene
mjere u smislu Direktive 2009/125/EZ te one utvruju zahtjeve za ekoloki dizajn odreenih proizvoda koji
koriste energiju ili za njihove ekoloke aspekte.
Trenutno je na snazi preko 20 uredbi koje je donijela Komisija za pojedine grupe proizvoda (pogledati:
http://ec.europa.eu/energy/efficiency/ecodesign/doc/overview_legislation_eco-design.pdf).
Spomenute uredbe (regulation) su obvezne u cijelom svom opsegu i direktno primjenjive u svim dravama
lanicama te ne zahtijevaju donoenje provedbenog akta u RH. U pripremi su nove uredbe za pojedine grupe
proizvoda. Ideja osnivanja posebnog ispitnog laboratorija nikad nije provedena. U vie navrata prokuano je
prijaviti takav jedan projekt kojim bi se osnovao takva laboratorij u Konaru prema EK, ali nije odobren.
R.3 Program financijskih potpora fizikim osobama za investicije u suneve toplinske

sustave i ostale mjere EnU
NAPEnU
Program financijskih potpora fizikim osobama za investicije u suneve

toplinske sustave i ostale mjere poboljanja energetske uinkovitosti
Indeks mjere
R.3
Poetak: 2009.
Kraj:2016.
Predvia se snana suradnja FZOEU i JLP(R)S kako bi se osigurali poticaji fizikim osobama.
Mjera je revidirana, a prioritet se stavljaju na poticanje zamjene postojeih i ugradnju novih
energetski uinkovitih prozora, poticanje poveanja toplinske zatite vanjske ovojnice,
poticanje koritenja dizalica topline u sustavima grijanja kao i geotermalnih dizalica topline,
poticanje uporabe sunevih toplinskih sustava za pripremu potrone tople vode (PTV) i
poticanje ugradnje pei na biomasu za grijanje i pripremu potrone tople vode.
Cilj ove mjere jest osigurati financijske potpore fizikim osobama za investiranje u
energetsku uinkovitost i OIE. Program treba razviti FZOEU u suradnji sa JLP(R)S.
Dodatno, ova mjera predvia i uspostavu sheme financijskih poticaja za uporabu OIE za
proizvodnju toplinske energije i to kroz posebne podzakonske akte novim propisima koji
ureuju poticanje i stjecanje statusa povlatenog proizvoaa toplinske energije.
Sve mjere energetske uinkovitosti i uporaba OIE (sunevi toplinski sustavi, ali i dizalice
topline, biomasa)
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
187
Regionalna
primjena
Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
Nacionalno, u suradnji sa upanijama

FZOEU: 1.080.000 HRK)

Planirana sredstva do kraja 2013. iznose 626.600.000 HRK.:
MINGO - 100.000 (izrada programa)
FZOEU: 188.000.000 HRK (30%)
JLP(R)S: N/D
HBOR, Komercijalne banke i graani; 438.500.000 HRK (69,98%)
JLP(R)S, regionalne energetske agencije) u koordinaciji s Centrom

MINGO, MZOIP
Realizacijom projekata poticanja koritenja obnovljivih izvora energije izravno se utjee na poveanje
proizvodnje i potronje elektrine i toplinske energije dobivene iz obnovljivih izvora te na smanjenje emisije
tetnih plinova. Fond svojim djelovanjem podupire ostvarenje obvezujueg nacionalnog cilja koritenja
obnovljivih izvora energije do 2020. godine definiranog u Nacionalnom akcijskom planu obnovljivih izvora
energije. Pod ovu mjeru spadaju programi financijskih potpora kuanstvima za:
1.
2.
3.
4.
Mjere energetske uinkovitosti poput kompletne obnove, zamjene stolarije, zamjene ovojnice i
druge mjere koje smanjuju energetsku potrebu objekta
Mjere ugradnje obnovljivih izvora energije, poput:
ugradnja toplinskih sunanih kolektora
instalacija fotonaponskih sustava
ugradnja geotermalnih dizalica topline
ugradnja pei na biomasu
Mjere zamjene energenta za grijanje energetski uinkovitijim te
Izradu projektne dokumentacije za provedbu ovakvih projekata.
U 3. NAPEnU ova e se mjera razloiti na etiri gore navedene zasebne mjere za kuanstva, a sukladno s
obveznim shemama kojima se takoer predvidjelo razlaganje mjere R.3. na te 4 nove mjere.
U ovoj mjeri najvie uinka imali su programi sufinanciranja Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost
koji je preko gradova i upanija plasirao sredstva za programe sufinanciranja ovih mjera.
U razdoblju od 2011. do 2013. godine u Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost ukupno je realizirano
15 projekata za koje su isplaena sredstva u iznosu od 6.155.819,90 kuna s ukupnim iznosom investicije od
21.510.369,55 kuna. Za te su projekte izraunate utede energije u iznosu od 7,29 TJ (2.024.965,56 kWh).
Ukupno su smanjene emisije staklenikih plinova za 506,99 tCO2 te je uteeno 873.175,31 kuna. S obzirom na
ivotni vijek mjera provedenih projektima obnovljivih izvora energije, utede ostvarene do 2010. godine vrijede
i do kraja 2013. godine pa se utede iz tih dviju razdoblja zbrajaju, s time da se prilikom zbrajanja vodilo rauna
da ne doe do dvostrukog izrauna uteda odnosno do dupliranja uteda. Do kraja 2013. godine (to ukljuuje
razdoblje prvog i drugog NAPEnU) ukupno je realizirano 37 projekata poticanja koritenja obnovljivih izvora
energije za koje su isplaena sredstva u iznosu od 14.465.167,12 kuna s ukupnim iznosom investicije od
47.424.641,69 kuna. Za te su projekte izraunate utede energije u iznosu od 14,14 TJ (3.928.569,80 kWh) to
ini 0,11% nacionalnog meu-cilja za 2013.godinu, odnosno 0,07% nacionalnog cilja za 2016. godinu. Ukupno su
smanjene emisije staklenikih plinova za 1.006,42 tCO2 te je uteeno 1.500.994,06 kuna.
U donjim tablicama vidljivo je koliko je fond ukupno uloio u obnovljive izvore po svim sektorima te kolike su
utede po pojedinom sektoru.
188
Tablica A4-20. Utede po vrstama obnovljivih izvora energije do kraja 2013. godine (za razdoblje prvog i drugog
NAPEnU)
Ukupan broj Ukupne
Ukupne
Ukupne
Ukupno
Ukupno
realiziranih
ostvarene
ostvarene
ostvarene
ostvarene
isplaena
utede
sredstva
Vrsta OIE
projekata
utede
utede
utede
emisija
Fonda [kn]**
[kWh]
[TJ]
[kn]*
CO2 [t]
Biomasa
199.374,08
0,72
80.641,36
52,34
3.410.703,09
Dizalice topline
659.866,16
2,38
268.896,88
141,61
903.249,85
Fotonaponski
moduli
3.925,72
0,01
3.591,95
1,48
0,00
Sunevi toplinski
sustavi
25
3.065.403,84
11,04
1.147.863,88
811,00
10.151.214,18
Ukupno:
37
3.928.569,80
14,14
1.500.994,06
1.006,42
14.465.167,12
*utede u kunama izraunate su prema cijenama za elektrinu energiju i plin iz godinjih izvjetaja
Energija u Hrvatskoj (za 2013. godinu uzete su cijene za 2012)
**odnosi se na cjelokupnu isplatu projekata od datuma sklapanja ugovora s Fondom do kraja 2013.
godine
Sunevi toplinsku sustavi su najbrojniji te su njihovim koritenjem postignute i najvee utede energije. Najvie
projekata obnovljivih izvora energije ostvareno je u 2010. godini te su i najvee utede energije ostvarene u toj
godini.
Tablica A4-21. Utede ocijenjenih projekata obnovljivih izvora energije po sektorima neposredne potronje (za
razdoblje prvog i drugog NAPEnU)
Ukupan broj Ukupne
Ukupne
Ukupne
Ukupno
Ukupno
provedenih
ostvarene
ostvarene
ostvarene
ostvarene
isplaena
utede
sredstva Fonda
Sektor
projekata
utede [kWh] utede [TJ] utede
emisija
[kn]*
[kn]**
CO2 [t]
Industrija
519.250,00
1,87
201.852,99
173,43
1.877.275,52
Javne usluge
15
879.298,02
3,17
357.271,49
186,86
4.164.841,19
Komercijalne
usluge
518.963,77
1,87
259.041,63
125,69
2.873.446,27
Kuanstva
12
2.011.058,02
7,24
682.827,96
520,45
5.549.604,14
Ukupno:
37
3.928.569,80
14,14
1.500.994,
06
1.006,42
14.465.167,12
*utede u kunama izraunate su prema cijenama za elektrinu energiju i plin iz godinjih izvjetaja Energija u
Hrvatskoj (za 2013. godinu uzete su cijene za 2012)
**odnosi se na cjelokupnu isplatu projekata od datuma sklapanja ugovora s Fondom do kraja 2013. godine
189
Najvie projekata poticanja obnovljivih izvora energije realizirano je u sektoru javnih usluga, meutim najvee
utede energije realizirane su u sektoru kuanstva. Ukupne utede za sektor kuanstva iznose 0,00724 PJ.
Velik zamah dogodio se i kod poticanja kuanstava na poboljanje ovojnice individualnih kuanstava i to kroz
zajedniko sufinanciranje Fonda i lokalne samouprave. Lokalna samouprava bila je zaduena za osmiljavanje
programa te plasiranje sredstava FZOEU svojim graanima. Tako su graani mogli poboljati toplinske
karakteristike svojih domova sa samo 50 % vlastitih sredstava. Ovaj je natjeaj imao veliki odaziv, ali financijska
konstrukcija jo nije dovrena pa e konkretni podaci o ostvarenim utedama i broju izvedenih projekata biti
obraeni u slijedeem izvjetaju.
Lokalne samouprave koje su se do sada ukljuile u ovaj program su:
Gradovi: Ivani-grad, Sisak, Kutina, Karlovac, Krievci, Bjelovar, Gospi, akovec, Poega, Zadar,
ibenik, Vukovar, Split, Pazin, Pula, Novigrad
upanije: Osjeko-baranjska, Koprivniko-krievaka, Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska,
Vukovarsko-srijemska i Dubrovako-neretvanska upanija te
Opine: Lepoglava, Bednjan i Sv. Ilija.
R.4 Program koritenja ukapljenog naftnog plina (UNP) i suneve energije na otocima
NAPEnU
Program koritenja ukapljenog naftnog plina (UNP) i suneve energije na

otocima
Indeks mjere
R.4
Poetak: 2008.
Kraj:2012. (2016).
Istekom provedbe Programa potrebno je detaljno analizirati njegove uinke, revidirati ga s
obzirom na uoene nedostatke i osigurati njegov nastavak do 2016. godine
Cilj ove mjere jest primarno osigurati dostupnost osnovnih energenata graanima u svim
dijelovima Republike Hrvatske. Dodatno, stimulira se uporaba UNP-a koji je jedini energent
u Hrvatskoj ija domaa proizvodnja premauje potronju. I konano, UNP na otocima je
izvrsna opcija i u ekolokom (djelomino) i ekonomskom smislu jer se eliminira potronja
loivog ulja i elektrine energije za toplinske potrebe kuanstava (struktura potronje
energije na otocima je: 32% drvo, elektrina energija 30%, loivo ulje 29% i UNP oko 8% ).
Ugradnjom nove opreme za koritenje UNP-a, poboljava se uinkovitost sustava grijanja i
PTV, a dodatne se utede energije ostvaruju kombinacijom sa sunevim toplinskim
sustavima.
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
Sustavi grijanja prostora i pripreme PTV u kuanstvima

Nacionalno, u suradnji sa upanijama
FZOEU: 3.517.000 HRK
MMPI: 6.942.135,31 HRK

FZOEU: 5.000.000 HRK
MINGO: dodatna sredstva osigurava u sklopu prorauna MINGO

MRRFEU: dodatna sredstva osigurava u sklopu prorauna MRRFEU
MRRFEU, MINGO, FZOEU, ovlateni distributeri UNP-a u koordinaciji s Centrom

MRRFEU, MINGO, MZOIP
190
Projekti u ovom programskom podruju sufinancirali su se temeljem posebnog programa Vlade RH i praktino
su sve realizirane aktivnosti pod ovom mjerom one sufinancirane od Fonda za zatitu okolia i energetsku
uinkovitost. Pored poveavanja energetske uinkovitosti sustava grijanja, ovim se projektima poveava i
koritenje suneve toplinske energije za zagrijavanje potrone vode, za to su prirodni uvjeti na otocima
iznimno povoljni. Velik doprinos ovog projekta je u znaajnom smanjenju koritenja tekuih goriva (loivog ulja)
za toplinske potrebe na otocima. Loivo ulje je okolino i trokovno iznimno nepovoljan energent te je
eliminacija njegove uporabe za toplinske potrebe u zgradama jedan od ciljeva nacionalne Strategije
energetskog razvoja. Posljedino, ovim se projektima smanjuju emisije tetnih tvari i ugljinog dioksida te se
poveava standard i udobnost ivljenja na otocima RH.
U razdoblju od 2011. do 2013. godine ukupno je kroz sufinanciranje FZOEU realizirano 11 projekta za koje su
isplaena sredstva u iznosu od 299.334,17 kuna s ukupnim iznosom investicije od 703.874,93 kuna. Za te su
projekte izraunate utede energije u iznosu od 0,29 TJ (80.154,19 kWh), to ini 0,0022% nacionalnog meucilja za 2013.godinu, odnosno 0,0015% nacionalnog cilja za 2016. godinu. Ukupno su smanjene emisije
staklenikih plinova za 17,36 tCO2 te je uteeno 26.560,47 kuna.
S obzirom da je ivotni vijek mjere 20 godina, utede ostvarene u razdoblju od 2009. do 2012. godine se
zbrajaju s utedama ostavrenima u razdoblju 2011. do 2013. godine, s time da se prilikom zbrajanja uteda
vodilo rauna da ne doe do dvostrukog izrauna uteda odnosno do dupliranja uteda. Do kraja 2013. godine
(to ukljuuje razdoblje prvog i drugog NAPEnU) provedbom programa koritenja UNP-a i suneve energije na
otocima ukupno je realizirano 48 projekata za koje su isplaena sredstva u iznosu od 1.088.652,58 kuna s
ukupnim iznosom investicije od 2.590.667,16 kuna. Za te su projekte izraunate utede energije u iznosu od
0,00093 PJ (258.010,76 kWh), to ini 0,007% nacionalnog meu-cilja za 2013.godinu, odnosno 0,0047%
nacionalnog cilja za 2016. godinu. Ukupno su smanjene emisije staklenikih plinova za 32,53 tCO2 te je
uteeno 77.472,48 kuna.
Tablica A4-22.A Utede programa koritenja ukapljenog naftnog plina (UNP) i suneve energije na otocima po
godinama (za razdoblje prvog i drugog NAPEnU)
Ukupan
Ukupne
Ukupne
Ukupno
Ukupno
Ukupne ostva
broj
ostvarene
ostvarene
ostvarene
isplaena
Godina
rene utede
realiziranih
utede
sredstva Fonda
utede [kWh]
utede [kn]*
[TJ]
projekata
emisija CO2 [t]
[kn]**
2009
13
75.840,98
0,27
19.736,82
4,69
167.875,19
2010
24
102.015,60
0,37
31.175,20
10,48
621.443,22
2011
60.976,53
0,22
18.981,10
13,01
182.927,17
2012
19.177,66
0,07
7.579,37
4,36
116.407,00
Ukupno:
48
258.010,76
0,93
77.472,48
32,53
1.088.652,58
*utede u kunama izraunate su prema cijenama za plin iz godinjih izvjetaja Energija u Hrvatskoj (za 2013.
godinu uzete su cijene za 2012)
Oekivana uteda energije od te mjere do 2016. godine iznosi 0,005 PJ. Realizacijom projekata Fonda do kraja
2013. godine ostvareno je 18,58% toga cilja.
191
R.5 Plan energetske obnove stambenih zgrada

NAPEnU
Plan energetske obnove stambenih zgrada
Indeks mjere
R.5
Poetak: 2011.
Kraj:2016.(2020.)
Nova mjera
Kategorija
Vremenski okvir
Cilj / kratak opis
Opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Informacije o
provedbi
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
Ovom se mjerom predvia osmiljavanje detaljnog akcijskog plana za obnovu postojeih

stambenih zgrada do 2016. (2020.) godine te provedba tog plana. Planom se pozornost
primarno usmjerava na stambene zgrade do 400 m2i viestambene zgrade graene prije
1987. godine te na njihovu obnovu na niskoenergetski standard i postizanje energetskog
razreda B, A ili A+. Mjerom se predvia energetsko certificiranje prije i nakon energetske
obnove.
Postojee stambene zgrade
Vlasnici stambenih zgrada (graani); tvrtke koje upravljaju viestambenim zgradama
Nacionalno
Planirana sredstva na godinjoj razini za ukupnu cijenu rekonstrukcije procijenjena na
1.500,00 kuna po m2 iznose 2,25 milijardi kuna.
MGIPU: 100.000 HRK (13.354 Eura) izradu programa do kraja 2013.

Provedba godinje: 2.250.100.000 HRK
FZOEU: 10.000.000 HRK
EU fondovi, kom.banke, EIB: 2.240.000.000 HRK

Detaljne potrebe i izvori financiranja bit e utvreni Programom.
MGIPU - izrada detaljnog plana
JLP(R)S provedba plana u koordinaciji s Centrom
FZOEU - osiguravanje potrebnog sufinanciranja
MGIPU
Ovom mjerom bilo je predvieno osmiljavanje i priprema detaljnog plana obnove postojeih stambenih zgrada
do 2016. (2020.) godine te provedba tog plana. Planom se pozornost primarno usmjerava na stambene zgrade
2
do 400 m i viestambene zgrade graene prije 1987. godine te na njihovu obnovu na niskoenergetski standard
i postizanje energetskog razreda B, A ili A+. Mjerom se predvia energetsko certificiranje prije i nakon
energetske obnove. Izrada viegodinjeg akcijskog plana obnove stambenih zgrada do 2016. (2020.) godine
pokrenulo je MGIPU te je predstavljena je radna verzija akcijskog plana. U prvoj polovici 2014. g. oekuje se
usvajanje programa od Vlade RH, te usklaivanje planova FZOEU sa potrebama programa.
Ciljevi ovog Programa su utvrivanje i analiza potronje energije i energetske uinkovitosti u postojeem
stambenom fondu RH, utvrivanje potencijala i mogunosti smanjenja potronje energije u postojeim
stambenim zgradama, razrada provedbe mjera za poticanje poboljanja energetske uinkovitosti u postojeim
stambenim zgradama te ocjena njihovog uinka.
Mjere za javni sektor
192
U 3. NAPEnU prikupljeni su podaci javnih tijela te su prvi puta do sada sustavno obraene informacije o
provedenim mjerama u JLP(R)S koje nije sufinancirao FZOEU. Metodom odozdo-prema-gore izraunato je
kolike su utede iz tih mjera postignute na lokalnoj razini. Prikupljali su se sljedei podaci:
Obnova javnih zgrada

Provedeni energetski pregledi javnih zgrada
Zamjena javne rasvjete
Mjere energetske uinkovitosti u transportu zamjena vozila energetski uinkovitijim
Podaci o izraenom planu/programu upanije
Podatke je poslalo 13 upanija, 30 gradova i jedno ministarstvo.

Podaci su prikazani pojedinano po odgovarajuim mjerama koje su prikazane u ovom izvjeu, a u Tablici A422.B su navedeni skupno:
193
Tablica A4-22.B Ukupne utede u gradovima i opinama,

Ukupne utede:
40.453.124,83
kWh
Ukupno kWh:
7.062.591,74
32.025.966,07
720.267,02
644.300,00
0,145631249
PJ
Ukupno PJ:
0,02542533
0,115293478
0,00259296
0,00231948
Energetski pregledi
Ime grada / upanije
grad/
upanija
dostavljen
Plan EnU
DA
dostavljen
Program
EnU
SEAP
Broj
zgrada
Uteda en.
razina 2b
(kWh/god)
DA
N/A
20.380,00
Obnova zgrada
Broj
zgrada
Uteda
energije
(kWh/god)
303.000,00
10
909.426,00
Brodsko-posavska
NE
NE
N/A
15
156.857,94
Karlovaka
da
da
N/A
35
197.114,88
Krapinsko-zagorska
ne
u izradi
N/A
28
313.118,00
Meimurska
ne
da
N/A
10.738,70
Sisako-moslovaka
da
da
N/A
58
739.927,17
Varadinska
da
ne
N/A
ibensko-kninska
da
da
N/A
82.000,00
ne
N/A
13
101.143,89
2.182.970,65
48
643.755
107
9.593.910,00
Primorsko-goranska
ne
Poeko-slavonska
da
da
N/A
Osjeko-baranjska
da
da
N/A
Zagrebaka
da
Zadarska
ne
da
N/A
Klanjec
N/A
N/A
Usvojen
4400
Beli Manastir
N/A
N/A
Izraen
3000
276.450,00
Bjelovar
N/A
N/A
Usvojen
10
39500
560.000,00
Usvojen
Javna rasvjeta
Broj
arulja
Uteda
energije
(kWh/god)
Transport
Broj
automobila
Uteda
energije
(kWh/god)
50000
15000
1 kamion
6000
N/A
Buzet
N/A
N/A
Hrvatska Kostajnica
N/A
N/A
2100
Knin
N/A
N/A
5450
22
5.082,00
153.278,50
137.781,00
194
Usvojen
Koprivnica
N/A
da
22
39.658,25
Nin
N/A
N/A
825,25
Pazin
N/A
N/A
20000
Pore
N/A
da
Izraen
Pula
N/A
N/A
Usvojen
Rab
N/A
N/A
539,78
Slatina
N/A
N/A
28.004,44
Slavonski Brod
N/A
N/A
39.572,23
Valpovo
N/A
da
Varadinske Toplice
N/A
N/A
2.113,00
Vinkovci
N/A
N/A
Vodice
N/A
N/A
1.535,30
Zabok
N/A
N/A
7.015,50
Zadar
N/A
N/A
Izraen
36.000,00
Duga Resa
N/A
N/A
Usvojen
10.000,00
N/A
Usvojen
1.016,00
8.000,00
4
6
nema
podataka
12.845,01
239
2.625.484,20
56
610.141,60
38
136.355,61
Dugo Selo
N/A
276.400,00
147
23.609,72
Izraen
Delnice
N/A
N/A
Izraen
Ozalj
N/A
N/A
Izraen
Slunj
N/A
N/A
Usvojen
Umag
N/A
N/A
Usvojen
Virovitica
N/A
N/A
Zagreb
N/A
N/A
Split
N/A
N/A
Rijeka
N/A
N/A
Usvojen
Usvojen
195
10
nema
podataka
189.950,00
11300
2988
26323
262
33.064,00
22 busa
17500
387
61.740,80
22 busa
504500
P.1 Projekt Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i upanijama

Saeti prikaz mjere iz 2. NAPEnU
Projekt Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i upanijama
Indeks mjere
P.1
Poetak: 2007.
Kraj:2013.(2016)
Mjera se nastavlja provoditi u predvienom obliku. Mjeru je potrebno dopuniti primjenom
sloenih tehnikih mjera za poboljanje energetske uinkovitosti po ESCO naelu.
Cilj projekta je primijeniti model kontinuiranog i sustavnog gospodarenja energijom, stratekog
planiranja energetike i odrivog upravljanja energetskim resursima na lokalnoj i regionalnoj
razini, to doprinosi smanjenju potronje energenata a s tim i smanjenju emisija tetnih plinova
u atmosferu. Projekt se temelji na uspostavi organizacijske strukture za gospodarenje
energijom, obrazovanju zaposlenika i primjeni IT alata za kontinuirano praenje i analiziranje
potronje energije i vode u zgradama u vlasnitvu JLP(R)S.
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna primjena
izvori financiranja
Informacije o
provedbi
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
Postojee zgrade u vlasnitvu JLP(R)S

Projekt se provodi u cijeloj Hrvatskoj, razliitim intenzitetom. U projekt je ukljueno svih 21
upanija i 127 gradova.
Ukupno utroena sredstva do kraja 2010.:34.473.300 HRK
GEF: 16.077.230 HRK ili 46,6%
FZOEU: 18.296.070 HRK ili 53,1%
MINGORP: 100.000 HRK ili 0,3%

Planirana sredstva do kraja 2013.:15.150.000 HRK
FZOEU: 15.150.000 HRK ili 100% ( kumulativno, iznos predstavlja ukupna sredstva za 2012. i
2013. godinu )
UNDP projektni tim - projekt Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj u koordinaciji s
Centrom
FZOEU- sufinanciranje
MINGO, MGIPU, MZOIP
U sklopu ove mjere ostvarene su sve planirane aktivnosti i postignute su pozamane utede.
Peta projektna godina se znaajno razlikovala od prethodnih po tome to je bila zadnja godina provedbe EE
projekta, a time i SGE projekta, kao dijela koji je usmjeren prema JL(P)RS. Stoga je veina aktivnosti tijekom
godine, a naroito intenzivno u zadnjih par mjeseci bila usmjerena na zatvaranje i prijenos aktivnosti i resursa
na nacionalne provedbene institucije, Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja i Fond za zatitu okolia i
energetsku uinkovitost. Sam prijenos formaliziran je potpisivanjem Sporazuma o prijenosu aktivnosti koji je
potpisan 29.8.2013., a javno je obznanjen na Zavrnom kupu EE projekta 23.9.2013. Od 31.10.2013. MGIPU je
krovni nositelj aktivnosti gospodarenja energijom, FZOEU preuzima provedbu energetskih pregleda i
informativno edukacijskih aktivnosti, a APN preuzima
koordinaciju SGE-a, administraciju i razvoj ISGE sustava i koordinacija gospodarenja energijom na nacionalnoj
razini. Postignuti rezultati pokazuju kako je uspostavljena osnova za kontinuirano i sustavno gospodarenje
energijom u Hrvatskoj, to je i bio osnovni cilj projekta. U sklopu toga uspostavljena je organizacijska struktura
za sustavno gospodarenje energijom na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Razvijen je i uspostavljen
nacionalni Informacijski sustav za gospodarenje energijom ISGE, kao osnovni alat za prikupljanje, analizu i
izvjetavanje o potronji energije i vode na objektima u vlasnitvu gradova i upanija. Osim toga razvijeni su
potrebni ljudskih kapaciteti za gospodarenje energijom i provedbu projekata poboljanja energetske
uinkovitosti
zgrada. Sa krajem SGE projekta u ISGE-u je formirano 5.672 objekata, od toga 4.690 samostojeih zgrada i 732
dijela unutar samostojeih zgrada za 107 gradova i 20 upanija. Od toga broja za 4.239 objekata su uneseni
196
potrebni osnovni podaci to je oko 75% u odnosu na ukupan broj otvorenih objekata. Pri tome se mora
napomenuti kako se broj objekata u ISGE sustavu stalno poveava, naime iz preliminarnih popisa objekata se
vidi da je oko 7.000 objekata u vlasnitvu gradova i upanija. Ukupno 1.636 objekata ima zakljuane zadnje tri
godine ime se potvruje da su podaci o raunima za period 2010-2012 na tim objektima kompletirani,
provjereni i kao takvi mogu se koristiti za analizu. ISGE sustavu otvoren je za 2.449 SGE korisnika, od ega je
trenutno aktivnih 1.166 korisnika.
Potpisivanjem Pisma namjere u SGE projekt aktivno se ukljuilo 6 novih gradova: Cres, Kraljevica, Pore, Rab,
Drni, Obrovac i 3 opine: Kostrena, Matulji i Vikovo. Ukupan broj aktivno ukljuenih gradova i upanija na
podruju RH prikazan je u tablici A4-23. U svrhu irenja opeg strunog znanja na podruju energetske
uinkovitosti u zgradarstvu pokrenuto je novo informativno mjesto pod nazivom Zelena knjinica energetske
efikasnosti (ZeeK), Zelena EE knjinica je mjesto, odnosno, polica koja na jednom mjestu obuhvaa sve strune
publikacije i broure objavljene u sklopu provedbe EE projekta, a ini ih dostupnima i u fizikom obliku, svim
zainteresiranima za poveanje energetske uinkovitosti kroz primjenu energetski efikasnih mjera kao i
obnovljivih izvora energije. Do sada ih je otvoreno 8. U petoj projektnoj godini odrana su tri teaja za
Energetske savjetnike: u Splitu, Rijeci i u Zadru s ukupno 97 polaznika na kojima su bili predstavnici gradova i
upanija zajedno s predstavnicima ministarstava. Teaj za Energetske savjetnike u Zadru je ujedno bio i zadnji
40. na
SGE projektu. U prostorijama Zagrebakog Holdinga odrana je druga radna konferencija pod nazivom Sustavno
gospodarenje energijom u Zagrebakom holdingu na kojoj su predstavljene sve aktivnosti energetski
uinkovitog gospodarenja koje su do sada provedene u Holdingovim podrunicama, rezultati provedbe SGE
projekta te planovi za budui razvoj. Od ove godine ZGH je preuzeo samostalno voenje SGE projekta.
Tablica A4-23. Ukupan broj aktivno ukljuenih gradova i upanija na podruju RH
upanije
Gradovi
UKUPNO:
Potpisano
Pismo namjere
20
102
122
Objavljena
politika
14
87
101
EE
Formiran
ured
16
85
101
EE
Broj osoba u EE
uredu
50
403
453
Uspostavljen
Zeleni ured
6
18
24
Utede ostvarene provedbom mjera P.1. i P.2. raunale su se zajedno, pa e tako ovdje i biti prikazane.
Tim strunjaka iz APNa je na uzorku od 1540 analiziranih objekata izraunao utedu ostvarenu uvoenjem
gospodarenja energijom. Ukoliko se kao referentna godina uzme 2010., apsolutna dobivena uteda za 2011. i
2012. godinu za sve energente i vodu je 13.850.111 kWh (2011.) i 13.826.002 (2012.). Dobivena uteda od
2010. Do kraja 2012. godine je 49.420.000 kWh, a kada se taj broj ekstrapolira na sve objekte u ISGE-u (10.912
zgrada ukupne povrine 8.231.508 m2) te napravi korekcija obzirom na stupanj-dan, dobije se uteda od
141.830.126 kWh u 2012. godini. S obzirom da je u 2013. uneseno vrlo malo novih objekata, uteda u 2013.
samo je neznatno vea, te e se za 2013. uzimati u obzir podaci koje su ISGE strunjaci iz APN-a izraunali za
2012. godinu.
Uteda izraunata na 1540 objekata ekstrapolirana je po neto korisnoj povrini na sve objekte u ISGEu te je
dobivena ukupna uteda svih energetnata od 141.830.126 kWh ili 0,51PJ.
197
Kako metodologija za praenje, mjerenje i verifikaciju uteda predvia trajanje ove mjere pet godina, raunamo
da ove utede traju do 2016. godine. Kako je Provedba projekta slubeno zavrena krajem listopada 2013.
godine, donosimo pregled aktivnosti i postignutih rezultata i uteda od poetka provedbe. Ukupno, u 5 godina
provoenja, SGE projekt postigao je slijedee rezultate:
Tablica A4-24. Aktivnosti SGE projekta
Aktivnosti
Ostvareni rezultati
1. Kreiranje politike volje i

pozitivnog zamaha
2. Pismo namjere za provoenje
SGE-a
3. Javno objavljena Politika
energetske uinkovitosti i
zatite okolia
4. Usvojena politika Zelenog
ureda-Uspostavljen Zeleni ured
5. Uspostavljeni Uredi za
gospodarenje energijom
6. Uspostavljen registar zgrada
u vlasnitvu grada/upanije
7. Uveden informacijski sustav
za gospodarenje energijom
8. Provedba energetskih
pregleda
9. Potencijali utede energije i
smanjenja emisija CO2
Sve upanije (20) i gradovi (127) u Republici Hrvatskoj potpisali su

Energetsku povelju
Potpisalo je 20 upanija i 102 grada
10. Edukacija
U 14 upanija i 87 gradova.
U 6 upanija i 18 gradova
16 upanija i 85 gradova sa ukupno 453 zaposlenika
19 upanija i 94 grada napravilo preliminarne popise svojih objekata
(popisano 4.106 zgrada u gradovima i 3.132 zgrada u upanijama)
Prikupljeni i uneseni podaci u ISGE za 5.672 objekata (4.690 samostojeih
zgrada i 732 dijela zgrada) za 107 gradova i 20 upanija
Zavreno: 1021 energetskih pregleda
Ukupno oko 7.000 zgrada u vlasnitvu gradova i upanija:
Godinja potronja oko 3.8 milijardi kWh
Trokovi oko 1.32 milijardi kn
Emisije oko 1.22 milijuna tCO2
Potencijali za utedu:
10% (provedbom SGE): 380 milijuna kWh, 132 milijuna kn, 122 tisue tCO2
20% (daljnje mjere EE): 764 milijuna kWh, 264 milijuna kn, 244 tisue tCO2
Teaj za Energetske savjetnike:25 teaja za 634 polaznika
Radionice Zelenog ureda:Odrane u 22 grada i upanija za oko 393
sudionika
Motivacijske radionice Zelenog ureda:Odrane u 25 grada i upanija za
oko 1.700 sudionika
Radionica uspostavljanje registra:Organizirano je 90 radionica za oko
2.341 polaznika
Radionice za koritenje ISGE-a:Organizirano je 147 radionice za oko 1500
polaznika
Radionica SGE: tjedna i dnevna analiza i interpretacija podataka o
potronji energije: Odrano 25 radionica u 12 upanija za 86 polaznika.
Ostale radionice:Dodatno je organizirano 145 razliitih radionica za oko
1300 polaznika
198
11. Lokalna promocija
EE Info toke (EE info centri; EE Info Uredi; EE Info galerije, EE Info kutci;
EE Info panoi):
Otvoreno 128 EE info toaka u 52 grada i 12 upanija
41 Info ureda
41 Info galerije
6 Info kutaka
7 Info centara
24 Info pano
Lokalna kampanja u medijima:
Realizirano 126 televizijskih, 204 radijskih emisija, kampanja sa kratkim EE
savjetima na 7 radijskih postaja tevie od 400 lanaka u tiskovnim i
elektronskim medijima
Pored aktivnosti potaknutih od strane UNDP-a, znaajno je za spomenuti planove kojima su mnogi gradovi sami
odluili sustavno pristupiti planiranju mjera energetske uinkovitosti. Mnogi su se gradovi prikljuili
Sporazumu gradonaelnika, inicijativi koja europske gradove potie na borbu protiv klimatskih promjena, i to
razvojem Akcijskih planova energetski odrivog razvitka (SEAP) koji su osnova za kasnije provoenje konkretnih
projekata energetske uinkovitosti i koritenja obnovljivih izvora energije.
Do sada je 39 hrvatskih gradova izradilo SEAP, a od toga je 11 ve usvojilo projektno vijee.
Gradovi koji su izradili SEAP su: Vinkovci,Beli Manastir, Belie, Osijek, Pore, Labin, Brdovec, Samobor, Ozalj,
Velika Gorica, Bjelovar, Rovinj, Buzet, Krk, Otoac, Umag, Kastav, Barban, Buje, Gronjan, Dugo Selo, Oprtalj,
Krievci, Ogulin, Gospi, Karlovac, Opatija, Pregrada, Slunj, Sveta Nedelja, Duga Resa, Jastrebarsko, Sisak,
Koprivnica, Zaprei, Klanjec, Rijeka, Ivani-Grad, Zagreb.
Regionalne energetske agencije

Vano je spomenuti energetske agencije na podruju RH koje svojim djelovanjem potiu prvenstveno javne
uprave da ispune svoje obveze energetske uinkovitosti, ali i da idu korak dalje te unaprijede ivote svojih
graana kroz provoenje raznih EE i OIE mjera. U dosta gradova i upanija energetske agencije posredovale su i
pomagale u provoenju SGE projekta. Primjerice MENEA je prikupljala podatke o postignutim utedama za
Meimursku upaniju, a REGEA za krapinsko-zagorsku upaniju. Agencije su svojim projektima donijele
gradovima i upanijama prijeko potrebna srestva za podizanje razine energetske uinkovitosti u svojim
objektima, bilo kroz edukativne mjere ili kroz konkretne rekonstrukcije. Navodimo pet agencija i njihove
najvanije aktivnosti koje su se provodile u periodu 2011. do kraja 2014;
REA Kvarner
Regionalna energetska agencija Kvarner utemeljena je 2009. godine. Svrha osnivanja je uspostavljanje
jedinstvenog organizacijskog i institucijskog okvira za racionalnije koritenje postojeih energetskih resursa kao
i poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih i alternativnih izvora u Primorskogoranskoj upaniji. Osnivanje i
rad agencije u prve tri godine poslovanja financirano je sredstvima EU fondova u okviru programa CIP Inteligentna Energija Europe.
Osim to je REA Kvarner pomogla u prijavi Primorsko-goranske upanije i gradova na podruju upanije na
natjeaj FZOEU za dodjelu sredstava graanima za rekonstrukciju objekata, provodila je i druge altivnosti:
199
U 2012. Godini otvorena je 'burza krovova javnih zgrada', projekt kojim se pripremila dokumentacija za
za stjecanje statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije i prihvat fotonaponskih sustava na
krovovima osam javnih zgrada u vlasnitu Primorsko-goranske upanije. Potpisivanjem ugovora o
otkupu elektrine energije, REA Kvarner je pokazala da je, unato sloenoj administrativnoj proceduri i
brojnim preprekama u provoenju postupka, sustavnim i sistematinim pristupom projektnom
zadatku mogue doi do statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije. Svojim je uspjehom
agencija potaknula veliki medijski interes, kao i interes fizikih i pravnih osoba za takvom vrstom
ulaganja, to je pokazatelj potencijala razvoja trita robe i rada s podruja obnovljivih izvora energije.
REA Kvarner se na est lokacija pojavila kao investitor, te je tijekom 2012. godine uloila u izgradnju
fotonaponskih sustava na 6 javnih zgrada.
Certifikacija javnih zgrada provedba energetskog pregleda i izrada energetskih certifikata za odabrani
skup javnih zgrada u vlasnitvu Primorsko-goranske upanije.
Edukativni energetski info centar uspostavljanje i rad edukativnog centra namijenjenog edukaciji
kadrova koji e postavljati fotonaponske i solarne panele, odravanju radionica, uz istovremeni
karakter info toke s obzirom da e na lokaciji biti izloena pokazna oprema - solarni i fotonaponski
moduli.
Solarna konferencija i sajam solarne opreme (EUROsun 2012.) - sudjelovanje u organizaciji
konferencije u suradnji s Tehnikim fakultetom, kao i sudjelovanje na samoj konferenciji i sajmu
solarne opreme.
U Rijeci je takoer odran Energetski tjedan, i to u razdoblju od 17. do 20. lipnja 2013. godine.
Organizatori su bili Grad Rijeka i Tehniki fakultet Sveuilita u Rijeci, u suradnji sa Regionalnom
Energetskom Agencijom Kvarner i Hrvatskim drutvom za sunevu energiju. Jedan dan je bio posveen
energetskim agencijama, a REA Kvarner je bila moderator dogaaja. Za tu je prigodu REA Kvarner
izdala brouru o mogunostima koritenja drvne biomase kao goriva, te su tiskani promotivni paneli s
prikazom est fotonaponskih elektrana u koje je REA Kvarner investirala, kao i promotivni panel
fotonaponskog sustava na upravnoj zgradi Primorsko-goranske upanije Slogin kula.
Provoenje sljedeih EU projekata:
Tablica A4-25. Projekti koje je provela agencija REA Kvarner
Projekt
Naziv projekta
IPA ADRIATIC
ADRIACOLD,
Primjena
tehnologija
hlaenja putem suneve energije u
jadranskim regijama
EMILIE, Jaanje mediteranskih inicijativa
kroz poticanje malog i srednjeg
poduzetnitva na razvoj energetski
uinkovitih tehnologija
SMILE, Pametna, zelena i inovativna
logistika urbanog teretnog transporta za
energetski
uinkovite
mediteranske
gradove
ALTERENERGY, Prema gospodarstvu s
niskim udjelom ugljika na podruju Jadrana
MEDITERAN
MEDITERAN
IPA ADRIATIC
200
Ukupna
vrijednost
projekta / udio REA-e
()
2.635.000,00
/ 245.000,00
Trajanje
2.220.668,32
/ 313.450,03
1.1.2013.-30.6.2015.
1.872.533,00
1.1.2013.-30.6.2015.
1.10.2012 31.3.2015.
/ 150.000,00
12.499.600,00
/ 350.700,00
1.9.2011.-31.8.2015.
IRENA
Istarska Regionalna Energetska Agencija d.o.o. Labin, osnovana je 2009.godine od strane Istarske upanije.
Prema programu Intelligent Energy Europe (IEE), IRENA je osnovana kao nezavisna neprofitna organizacija,
dajui javnu savjetodavnu uslugu u obliku informacije, pomoi u podizanju svijesti, obuke i slino, lokalnim
donositeljima odluka vezanim za energetiku u javnom i privatnom sektoru, domainstvima i graanima. U
nastavku je popis projekata koji su se provodili protekle tri godine:
Tablica A4-26. Projekti koje je provela agencija IRENA

Program
financiranja
Akronim
projekta
Partneri
Opis projekta
Vodei partner: Comune di Pesaro,

IT
SEA-R
IPA Adriatic
CBC
Programme
2007.-2013.
Sustainable
Energy in the
Adriatic
Regions:
Knowledge
to Invest
Partneri:
Gospodarska komora Tirana, AL
Promicanje znanja o
OIE i EE u Jadranskoj
regiji, sa naglaskom na
investicije.
Ukupni
budget
Budget IRENA
Ukupan
budet:
1.960.338,00
Centuria RIT Romagna Innovazione

Technologia, IT
Provincia di Ferrara, IT
Regionalni razvojni centar Kopar, SLO
IRENAIstarska
Energetska Agencija
Regionalna
Instalacija
fotonaponske
elektrane na krovu
vrtia Pjerina Verbanac
u Labinu, snage 10kW.
Vrijednost investicije
iznosi 34.514,78 EUR.
IRENA:
370.380,00
LIR Lokalna inicijativa razvoja, BiH
IPA Adriatic
CBC
Programme
2007.-2013.
LEGEND
Nositelj projekta: Provincia di Ferrara
Low Enthalpy
Geothermal
ENergy
Demonstrati
on cases for
Energy
Efficient
building in
Adriatic area
Partneri:Geoloki zavod Slovenije,

IRENA, LIR Evolucija, Regione Emilia,
Regione Veneto, Bashkia Shkoder,
Provincia di Teramo, Regionalna
agencija za ekonomski razvoj
umadije i Pomoravlja, Optina
Kotor, DUNEA, Regione Puglia, Savjet
za ekoloku gradnju CrneGore
SEE
TERRE
Suradnik: European
Energy Council EGEC
Geothermal
Glavni partner: Province of ForliCesena
201
Promocija
EE
i
geotermalne energije
niske
entalpije
u
Jadranskoj regiji, kroz
razvoj
demonstracijskih
projekata
geotermalnih
toplinskih pumpi u
javnim i stambenim
zgradama.
Cilj: eksperimentiom
pokazati
da
integriranim
Ukupan
budet:
3.085.540,00
IRENA:
285.400,00
Ukupan
South East
Europe
Programme
TERritory,
eneRgy
&
Employment
Partneri:Province of Rovigo, Iuav

University
of
Venice,
Local
Government
of
Ujszilvas,
Municipality of the CITY Szolnok with
County Rank, Technology Promotion
Burgenland Ltd, European Centre for
Renewable Energy, Municipality of
Odorheiu Secuiesc, Centre for
Sustainable Rural Development
Kranj, Municipality of Dimitrovgrad,
IRENA, LIR Evolution, Chamber of
Commerce and Industry of Tirana
iskoritavanjem
endogenih resursa za
proizvodnju energije iz
obnovljivih
moemo
postaviti
uinkovit
model
za
samodostatan i odriv
lokalni razvoj.
budet:
2,185,630.00
IRENA:
118.350,00
REGEA
Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske osnovana je temeljem zajednike prijave Krapinskozagorske, Zagrebake, Karlovake upanije i Grada Zagreba na natjeaj programa Inteligentna energija za
Europu. Uz potporu Europske komisije, Agencija je s radom zapoela u travnju 2008. godine uz predvienih pet
djelatnika. Krajem 2013. godine, Agenciju ini 25 strunih i visokoobrazovanih strunjaka razliitih profila.
Tijekom 2013. godine uloga Agencije na meunarodnom nivou proirena je sa nekoliko novih odobrenih
projekata, ali i novom ulogom u FEDARENE - Europskom udruenju regija i energetskih agencija, a kao novi
predsjednik udruenja na sljedee tri godine izabran je upravo ravnatelj Agencije dr. sc. Julije Domac.
Nastavno na znaajne rezultate projekta IEA Bioenergy Task 29: Socijalno-gospodarski mehanizmi za provedbu
projekata koritenja biomase, REGEA je tijekom 2013. zapoela sudjelovanje u novom projektu Meunarodne
energetske agencije (International Energy Agency). Projekt Task 43 Biomasa za potrebe energetskih trita.
Cilj projekta je promicanje odrivog razvoja trita za biomasu kojeg e predvoditi promiljene odluke u
poslovanju poslovnih subjekata, vlada i ostalih dionika.
U 2013., zapoelo je i provoenje projekta EESI2020 Europska inicijativa za energetske usluge u sklopu
programa Inteligentna energija za Europu (IEE). Cilj projekta je postizanje uteda energije u Uniji u iznosu od 20
%. Projekt EESI2020 cilja na pruanje podrke velikim gradovima i metropolitanskim regijama u sustavnoj
provedbi EPC projekata u sklopu projekta sudjeluje 9 europskih metropola na kojima e biti provedeni i pilot
projekti kao to su Berlin, Prag, Barcelona, Oslo, Dublin, a meu njima i Grad Zagreb.
U 2013. godini nastavile su se aktivnosti na projektu RE-SEEties koji je zapoeo u listopadu 2012. godine, a
provodi se u sklopu Transnacionalnog programa za Jugoistonu Europu. RE-SEEties je dvogodinji projekt
usmjeren na rjeavanje problema neuinkovitog koritenja prirodnih resursa u europskim gradovima. Uz
sudjelovanje osam gradova i regija te brojnih europskih profesionalnih institucija projekt nastoji unaprijediti
procese donoenja integriranih stratekih dokumenata i razinu strunosti lokalnih vlasti na polju energetske
uinkovitosti, obnovljivih izvora energije i gospodarenja otpadom. Partner Regionalne energetske agencije
Sjeverozapadne Hrvatske na projektu je grad Ivani-Grad za koji e se u sklopu projekta izraditi lokalna
strategija gospodarenja otpadom i energijom te provesti edukativna-promotivna kampanja usmjerena na
promjenu ponaanja potroaa i smanjenju potranje za energijom.
U veljai 2013. godine, zapoela je realizacija projekta SMARTinMED Pametna meuregionalna strategija za
jaanje inovativnih kapaciteta u energetskom sektoru na podruju Mediterana, financiranog od strane
202
Europske komisije u sklopu transnacionalnog operativnog programa Mediteran (MED). Projekt e trajati do
lipnja 2015. godine, a glavni cilj projekta je kroz osnivanje i uspjean rad energetskih klastera u zemljama
partnerima na projektu pruiti podrku malom i srednjem poduzetnitvu energetskog sektora Mediteranskih
zemalja.
Projekt ZagEE - Zagreb energetski efikasan grad zajedniki su pripremili i na program IEE MLEI uspjeno prijavili
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj Grada Zagreba i Agencija. Projektom je obuhvaena
energetska obnova zgrada u vlasnitvu Grada Zagreba kroz primjenu mjera energetske uinkovitosti i
obnovljivih izvora energije za 87 javnih zgrada te modernizacija 3000 rasvjetnih tijela javne rasvjete LED
rasvjetnim tijelima s kontrolnim upravljakim sustavom. Projekt je vrijedan gotovo dva milijuna eura, a provodit
e se do oujka 2016.
Tijekom prole godine zavren je i IPA Varuj/tedi projekt, s ciljem informiranja predstavnika gradova i
opina, ali i ostalih dionika na podruju Republike Hrvatske o vanosti planiranja i izvoenja projekata javne
rasvjete na ekoloki i ekonomski odriv nain. Projekt je proveden u sklopu programa prekogranine suradnje
IPA SI-HR. Konzorcij su sainjavali partneri iz Slovenije (Opina Krko, Lokalna energetska agencija DolenjskaPosavje- Bela Krajina, Lokalna energetska agencija Spodnje Podravje, Fakultet elektrotehnike Sveuilita u
Ljubljani) te Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, Grad Zaprei i Grad Jastrebarsko kao
hrvatski predstavnici u projektu. Djelatnici Agencije organizirali su tijekom prole godine predavanja na temu
Financiranje projekata rasvjete, a tijekom godine predstavljen je i Tehniki prirunik i katalog energetski
uinkovite javne rasvjete. Najzanimljiviji dio projekta bili su i pilot projekti u sklopu kojih je u Gradu Zapreiu
rekonstruirana rasvjeta etnice, dok je u Jastrebarskom napravljena demonstracijska pruga dekorativne
rasvjete crkve Svetog Nikole i crkve Svetog Jurja u Jastrebarskom.
Tijekom 2013. godine nastavljena je provedba sljedeih projekata koji se provode u sklopu programa
Inteligentna energija za Europu (IEE):
BiomassTradeCenter II - Development of biomass trade and logistics centres for sustainable

mobilisation of local wood biomass resources - 11 partnera; vodei partner Slovenski Gozdarski
Intitut (Slovenija); Projekt ima za cilj poveanje proizvodnje i koritenje energije iz drvne biomase kroz
organizaciju dogaaja koji e motivirati identificirane ciljne skupine na ulaganje u sabirno-logistike
centre za biomasu u 9 zemalja EU.
Euro-Topten-Max - Maximising Topten Communication on Top Runner Products - 22 partnera; vodei

partner- ADEME French Agency for Environment and Energy Management (Francuska); Projekt ima
za cilj stvaranje nacionalnog referentnog centra za odabir energetski najuinkovitijih ureaja
dostupnih na hrvatskom tritu putem nacionalne internetske TOPTEN stranice.
20. prosinca 2013. godine uspjeno je zavren projekt ERENET - Rural Web Energy Learning Network
for Action - 10 partnera; vodei partner - National Technical University of Athens (Grka); kojemu je
glavni cilj poticanje energetskog razvitka ruralnih zajednica kroz izradu, provedbu i praenje Akcijskih
planova odrivog energetskog razvoja (SEAP-a), kao i kontinuirano informativno-edukativno
djelovanje.
SolidStandards - Enhancing the implementation of quality and sustainability standards and

certification schemes for solid biofuels - 11 partnera; vodei partner - WIP Renewable Energies
(Njemaka). Projekt je usmjeren na najnovija postignua i razvitke vezane uz aspekte kvalitete i
odrivosti krutih biogoriva, posebice na razvoj odgovarajuih sustava normizacije i certifikacije.
203
Projekt Sustainable Energy for Rural Communities - SUSTAINCO je usmjeren na europsku legislativu
vezanu uz poboljanje energetske uinkovitosti u zgradama pri emu eli naglasiti obvezu da do 2020.
godine sve nove zgrade budu zgrade gotovo nulte energije (NZEB - Nearly Zero Energy Buildings).
Vano je napomenuti da je partner iz Hrvatske (Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne
Hrvatske) po prvi put koordinator projekta u okviru programa Inteligentna energija za Europu.
Aktivnosti projekta ukljuuju izradu visokokvalitetnih tehnikih i financijskih prirunika usmjerenih na
parametriziranje NZEB-a, pruanje informacija graanima o takvom standardu gradnje, organizaciju
radionica i strunih posjeta te razvoj pilot projekata prema NZEB standardu.
Tijekom 2013. nastavljena je aktivnost Agencije u sklopu projekta BUY SMART + (Buy Smart + Green
Procurement in Europe) u sklopu IEE programa. Cilj projekta BUY SMART + je jaanje sustava zelene
javne nabave u 7 zemalja lanica EU te prijenos znanja za 8 buduih zemalja lanica (meu kojima je i
Hrvatska). Ukupna vrijednost projekta je 1,5 milijuna eura.
REA sjever
Regionalna energetska agencija Sjever osnovana je kao javna, nezavisna i neprofitna institucija koja svoje
djelovanje temelji na energetskom planiranju, izradi energetskih pregleda zgrada u javnom i privatnom sektoru,
usluge savjetovanja za gospodarski sektor i stanovnitvo iz podruja nergetike i energetskih tehnologija te
promotivne i marketinke aktivnosti. U protekle tri godine REA Sjever sudjelovala je, izmeu ostaloga, na
slijedeim EU projektima:
EduTech -Projekt Prekogranina promocija novih tehnologija u obrazovanju, s akronimom EduTech, financira
Europska unija kroz IPA prekogranini program Maarska Hrvatska. Aktivnosti projekta usmjerene su na
uenike i nastavnike 3 osnovne kole grada Koprivnice. Ukupni budet projekta iznosi 154.478,00 EUR od ega
EU sufinancira 85% budeta.Period implementacije je 01. oujka 2013. 28. veljae 2014.
GeoSEE Projekt GeoSEE (puni naziv Inovativno iskoritavanje nisko-temperaturnih geotermalnih izvora u
jugoistonoj Europi) odobren je za sufinanciranje unutar Transnacionalnog programa za Jugoistonu Europu
(SEE), a prijavila ga je i provodi Regionalna energetska agencija Sjever zajedno sa 16 partnera iz podruja
jugoistone Europe. Opi cilj projekta je doprinijeti brzom razvoju i implementaciji energetski uinkovite
tehnologije bazirane na obnovljivim izvorima energije na podruju jugoistone Europe i ire, a posebice one
tehnologije koje omoguuju dravama zastupljenima u projektu da iskoriste ist, odriv i raireni domai resurs.
GeoSEE eli dokazati da su niskotemperaturni geotermalni izvori vaan energetski resurs koji zadovoljava ove
uvjete i da moe doprinijeti ublaavanju klimatskih promjena i smanjenju emisija ugljinog dioksida te
podizanju energetske neovisnosti.
IGER CsK IPA CBC projekt prekogranine suradnje Maarska Hrvatska sa ciljem izrade strunih
geolokih,geofizikih i magnetotelurnih mjerenja i pripadajuih studija izvedivosti i studija utjecaja na okoli na
podruju grada Koprivnice sa svrhom utvrivanja jasno definiranih rezervoara geotermalne vode koji bi u
konanici posluili kombiniranoj proizvodnji elektrine i toplinske energije.
MENEA
Meimurska energetska agencija MENEA osnovana je 2008. godine u sklopu EU projekta Creation of energy
agenciens in Lleida (ES), Medjimurje (HR) and Montpellier (FR) financiranog iz programa Intelligent Energy
Europe (IEE). Projektna ideja razvijena je na poticaj Meimurske upanije i Regionalne razvojne agencije
204
Meimurje REDEA-e. Uz sredstva IEE, financijske temelje za poetak rada osigurali su Meimurska upanija,
Gradovi akovec i Prelog te tvrtke HEP-ESCO, INA i Konar.
Menea je od 1.5.2011. do 31.3.2013. sudjelovala na projektu IR-OVE (Inovativna prekogranina regija
obnovljivih izvora energije) odobren je u sklopu prekograninog EU programa IPA Slovenija Hrvatska. Opi cilj
projekta bio je poveanje konkurentnosti i odrivi razvoj cijelog prekograninog podruja kojeg pokriva projekt.
Specifini ciljevi bili su poboljanje poslovne suradnje izmeu poduzea, prije svega MSP iz podruja projekta,
koja su aktivna u sektoru razvoja tehnologija i proizvoda/usluga vezanih uz OIE.
2. Poboljanje suradnje izmeu poduzea i institucija znanja koje razvijaju tehnoloka rjeenja za OIE.
P.2 Program Dovesti svoju kuu u red

Program Dovesti svoju kuu u red
Indeks mjere
P.2
Poetak: listopad 2008.
Kraj:listopad 2013.(2016)
Mjera se nastavlja provoditi u predvienom obliku. Nakon formalnog isteka angamana UNDP
projektnog tima (2013.), osigurat e se nastavak aktivnosti. Mjeru je potrebno dopuniti
primjenom sloenih tehnikih mjera za poboljanje energetske uinkovitosti po ESCO naelu.
Cilj projekta je primijenit model kontinuiranog i sustavnog gospodarenja energijom u zgradama
u vlasnitvu i koritenju Vlade RH. Projekt se temelji na uspostavi organizacijske strukture za
gospodarenje energijom, obrazovanju zaposlenika i primjeni IT alata za kontinuirano praenje i
analiziranje potronje energije i vode u zgradama u vlasnitvu drave.
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna primjena
izvori financiranja
Informacije o
provedbi
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
Postojee zgrade u vlasnitvu i koritenju Vlade RH

Nacionalno
Ukupno utroena sredstva do kraja 2010.:29.658.210 HRK
FZOEU: 29.503.210 HRK ili 99,5%
MINGORP: 155.000 HRK ili 0,5%

FZOEU: 32.345.000 HRK ili 100% ( kumulativno, iznos predstavlja ukupna sredstva za 2012. i
2013. godinu )
UNDP projektni tim - projekt Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj u koordinaciji s
Centrom
FZOEU - financiranje
MGIPU, MZOIP, MINGO
Tijekom 2013. godine u 25 institucija provedeni su energetski pregledi, izraena izvjea o provedenim
energetskim pregledima i projektni zadaci u svrhu provoenja Programa energetske obnove zgrada javnog
sektora 2012. 2013. Ministarstva graditeljstva i prostornog ureenja te su izdani i pripadajui energetski
certifikati. Ukupna bruto razvijena povrina predmetnih objekata je 125.338 m2.U zadnjoj projektnoj godini
izraeno je i 65 energetskih certifikata za 24 institucije za koje su izraena izvjea o provedenim energetskim
pregledima u 2012. Godini. Ukupna bruto razvijena povrina predmetnih objekata je 175.890 m2.
Do kraja listopada 2013. godine, provedbom besplatnih mjera ostvarene su kumulativne financijske utede
od preko 11,7 mil. kn. Provedba navedenih mjera rezultirala je i kumulativnim smanjenjem emisija CO2 za
2528 tona. Kumulativna uteda provedbom investicijskih mjera iznosi 29.5 mil. kn to dodatno podrazumijeva
smanjenje emisija CO2 za 14.000 tona. Ukupna kumulativna uteda provedenih investicijskih i besplatnih ee 205
mjera iznosi 41.200.000 kn i smanjuje potronju CO2 za 18 264 tone to se financijski pribliava budetu
cjelokupnog HIO programa.
Kako je Provedba programa slubeno zavrena krajem listopada 2013. Godine, donosimo pregled aktivnosti i
postignutih rezultata i uteda od poetka provedbe. Ukupno, u 5 godina provoenja, HIO program postigao je
slijedee rezultate:
Sva ministarstva ukljuila su se u aktivnosti Programa potpisivanjem pisma namjere te su tako i
slubeno utvrdili obvezu provoenja aktivnosti Programa u objektima pod svojom nadlenosti.
Sredinji registar objekata u sredinjem registru evidentirano je 3.783 objekata, to je premailo
poetno procijenjenih 3500 objekata u nadlenosti sredinje dravne uprave. U ISGE uneseni su svi
prikupljeni podaci za 2809 objekata to je vie od 75%. Korisnici ISGE sustava educirani su za redovito
praenje i biljeenje potronje na mjesenoj i tjednoj osnovi.
Educirano je 1.887 odgovornih i tehnikih osoba, a kroz razne strune radionice i teajeve
osposobljeno je jo 8046 djelatnika s ciljem boljeg identificiranja mogunosti poveanja energetske
uinkovitosti. Ukupno je educirano 10.518 djelatnika dravne uprave.
Daljinsko oitanje potronje energije - U svrhu automatiziranja zakonom propisane obveze praenja
potronje energije u javnom sektoru na 45 objekata uveden je sustav daljinskog oitanja potronje
energije. Sustav omoguava automatizirano prikupljanje podataka o potronji elektrine, toplinske
energije, plina i vode. Informacije o potronji energije i vode u realnom vremenu prikazuju se na
edukacijsko-informacijskom panelu tzv. EE panelu ovime se potie energetski efikasno ponaanje
kod svih zaposlenika ime se otvara mogunost ostvarivanja uteda do 5%.
Provoenje energetskih pregleda i certificiranje U toku programa ukupno su za 145 objekata izraeni
izvjetaji o en. Pregledima i projektni zadaci te izdani en. certifikati. Ukupna bruto razvijena povrina
predmetnih objekat iznosi oko 760.504 m2. Za 203 objekta izdani su i energetski certifikati na osnovu
provedenih en. pregleda.
Detaljne investicijske studije i ostali projekti U cilju detaljne procjene potencijala za primjenu mjera
energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije ukupno je izraeno 8 detaljnih investicijskih
studija. Izraeno je i 13 glavnih projekata rekonstrukcije strojarskih i elektrinih instalacija za institucije
na kojima je uoen potencijal za odreenim promjenama i iji su korisnici iskazali interes za suradnju
na ovim projektima. Izrada idejnih projekata i podrka pri projektiranju. Za 8 lokacija projektanti su
izradili razne idejne projekte: instalacije solarnih kolektora za pripremu potrone tople vode i za 32
objekta raznih prijedloga mjera za poveanje energetske uinkovitosti.
Provedba EE mjera - U vremenu trajanja Programa, provedbom besplatnih mjera ostvarene su
kumulativne financijske utede od preko 11,7 mil. kn. Provedba navedenih mjera rezultirala je i
kumulativnim smanjenjem emisija CO2 za 4028 tona. Kumulativna uteda provedbom investicijskih
mjera iznosi 29.500.000 kn to dodatno podrazumijeva smanjenje emisija CO2 za 18.264 tone. Ukupna
kumulativna uteda provedenih investicijskih i besplatnih ee mjera iznosi 41.200.000 kn to se
pribliava budetu cjelokupnog HIO programa. Tokom trajanja Programa, objekti u kojima su
provedene takozvane male mjere odabrani su nakon analize njihovog energetskog i konstrukcijskog
stanja, a takoer se odabirom htjelo obuhvatiti to vie ministarstava i upanija. U male mjere
investirano je sveukupno 516.937,00 HRK za 21 EE mjeru na 19 objekata.
Tablica A4-27. Aktivnosti I rezultati provedbe UNDP HIO programa
206
Aktivnosti
Ostvareni rezultati
1. Priprema ministarstva za
provedbu programa
2. Uspostavljanje registra zgrada
Sva ministarstva su potpisala pismo namjere te 11 ostalih dravnih

institucija
Ukupno je programom obuhvaeno 2.168 institucija i 3.783
2
objekata/poslovnih prostora ukupne povrine 2.759.931 m .
U ISGE je ukupno uneseno 2809 objekata, s ukupnom godinjom
potronjom u iznosu preko 425 milijuna kuna. Na 759 objekata se
redovito prati mjesena potronja.
Daljinsko oitanje potronje energije na 45 objekata.
1. Radionica Zeleni ured za sve djelatnike ministarstava: 7228
2. Radionica za voditelje Zelenog ureda:67
3. Teaj za energetske savjetnike: 229
4. Teaj Gospodarenje energijom u zgradama (GEZ): 271
5. Teaj za odgovorne osobe za gospodarenje energijom: 972
6. Teaj za tehniko osoblje: 915
7. Teaj za ISGE: 836
Ukupno je educirano 10.518 djelatnika dravne uprave.
Za 145 objekata izraeni su izvjetaji o provedenim energetskim
pregledima i projektni zadaci te izdani energetski certifikati. Ukupna
2
povrina predmetnih objekata iznosi oko 760.504 m BRP(bruto razvijena
povrina). Za 203 objekata izdani su energetski certifikati na osnovu
izvjetaja oprovedenim energetskim pregledima. Izraeno je
8 detaljnih investicijskih studija. Izraeno je 13 Glavnih projekata
rekonstrukcije strojarskih i elektrini instalacija za institucije na kojima je
uoen potencijal za odreenim promjenama i iji su korisnici iskazali
interes za suradnju na ovimprojektima.Za 8 lokacija projektanti su izradili
razne idejne projekte: instalacije solarnih kolektora za
pripremu potrone tople vode i za 32 objekta raznih prijedloga mjera za
poveanje energetske uinkovitosti.
U vremenu trajanja Programa, provedbom besplatnih mjera ostvarene
su kumulativne financijske utede od preko 11,7 milijuna kuna.Provedba
navedenih mjera rezultirala je i kumulativnim smanjenjem emisija CO2 za
4.028tona.Kumulativna uteda provedbom investicijskihmjera iznosi 29,5
milijuna kuna to dodatnopodrazumijeva smanjenje emisija CO2 za
18.264tona.Ukupna kumulativna uteda provedenihinvesticijskih i
besplatnih ee mjera iznosi41.200.000 kn to se pribliava budetu
cjelokupnog HIO programa.
Male mjere
Tokom trajanja Programa, objekti u kojima sumjere provedene odabrani
su nakon analizenjihovog energetskog i konstrukcijskog stanja,a takoer
se odabirom htjelo obuhvatiti tovie ministarstava i upanija. U male
mjereinvestirano je sveukupno 516.937,00 HRK za21 EE mjeru na 19
objekata.
3. Edukacija
4. Provoenje energetskih
pregleda i certificiranje
5. Provedba EE mjera
Utede iz mjera HIO projekta prikazane su pod mjerom P.1. kao zbrojni rezultat aktivnosti u segmentu
sustavnog gospodarenja energijom u javnim objetkima, bilo gradskim, upanijskim ili dravnim i izraunate su
uz pomo Informacijskog sustava za gospodarenje energijom.
207
P.3. Zelena javna nabava

Zelena javna nabava
Indeks mjere
P.3
Poetak: 2008.
Kraj: 2016.
Potrebno je intenzivirati aktivnosti kojima e se osigurati pravna i tehnika znanja i vjetine
javnih nabavljaa za ukljuivanje i vrednovanje zahtjeva za energetskom uinkovitosti u
postupcima javne nabave primjenom kriterija ekonomski najpovoljnije ponude.
Kategorija
Vremenski okvir
Namjera je ove mjere omoguiti primjenu Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine br. 90/2011)
kroz kriterij energetske uinkovitosti u praksi izradom vodia ili uputa za zelenu, energetski
uinkovitu javnu nabavu, jer je ope znanje o energetskoj uinkovitosti nedovoljno, to moe
voditi do zadravanja starih navika i neiskoritavanja zakonskih mogunosti za promociju
energetske uinkovitosti u javnom sektoru. Vodi e opisati kako se kriteriji energetske
uinkovitosti trebaju uzeti u obzir tijekom procesa javne nabave te treba definirati kriterije za
tipine skupine proizvoda koji se mogu jednostavno integrirati u natjeajnu dokumentaciju.
Vodi e biti pomo osobama zaduenim za javnu nabavu, a sadravat e detaljnije preporuke
za nabavu slijedeeg:
Opis
Cilj / kratak opis
elektrinih ureaja i strojeva

opreme za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju (GVK)
vozila i graevni strojevi
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna primjena
izvori financiranja
Informacije o
provedbi
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
rekonstrukcije i izgradnje novih zgrada

Dakako, upute se mogu i trebaju proiriti i na ekoloke kriterije te nabavku druge opreme poput
uredskog papira, sredstava za ienje, hrane, namjetaja i sl. S obzirom da je javni sektor veliki
kupac usluga i dobara, energetski uinkovita javna nabava moe biti vrlo djelotvorna u
transformiranju trita prema sve uinkovitijim rjeenjima, smanjivanju cijena novih tehnologija
i njihovoj iroj uporabi.
Svi oblici potronje energije u javnom sektoru ukljuujui i potronju tekuih goriva u vozilima
kojima se koristi javni sektor
Osobe zaduene za javnu nabavu na dravnoj razini i razini JLP(R)S
Nacionalno
Procijenjena sredstva do kraja 2013.:
7. MINGO: 500.000 HRK izrada vodia (uputa)
MINGO u suradnji s Centrom - izrada uputa
JLP(R)S sudjelovanje u kampanji
Dravni ured za sredinju javnu nabavu - primjena

MINGO
MGIPU
Namjera je ove mjere omoguiti primjenu Zakona o javnoj nabavi (ZJN) kroz kriterij ekonomski najpovoljnije
ponude u praksi, izradom vodia ili uputa za zelenu, energetski uinkovitu javnu nabavu, jer je ope znanje o
energetskoj uinkovitosti nedovoljno, to moe voditi do zadravanja starih navika i neiskoritavanja zakonskih
mogunosti za promociju energetske uinkovitosti u javnom sektoru. U tu je svrhu potrebno nastaviti raditi na
izradi prikladnih obrazovnih materijala (prirunika, vodia) i na razdiobi postojeih obrazovnih i promidbenih
materijala (ukljuujui materijale od Europske komisije koji su dostupni na hrvatskom jeziku) elektronikim
putem i putem radionica.
Radi usklaivanja sa Direktivom 2009/33/EZ Europskog parlamenta i Vijea 23. travnja 2009. o promicanju
istih i energetski uinkovitih vozila u cestovnom prijevozu, u listopadu 2013. godine donesen je Zakon o
promicanju istih i energetski uinkovitih vozila u cestovnom prijevozu (NN 127/13), a temeljem ovog zakona
Dravni zavod za mjeriteljstvo donio je Pravilnik o metodologiji za izraun operativnih trokova tijekom
razdoblja eksploatacije vozila za cestovni promet (NN 136/13), a Ministarstvo gospodarstva donijelo je Pravilnik
o mjerilima koja se koriste u postupcima javne nabave vozila za cestovni prijevoz (NN 11/14).
208
Prema gore navedenom Zakonu, naruitelji u postupku javne nabave i prijevoznici koji obavljaju javni linijski
prijevoz putnika duni su pri kupnji vozila kojima se obavlja cestovni prijevoz uzimati u obzir energetske uinke i
utjecaj na okoli tijekom razdoblja eksploatacije vozila. Pravilnikom koji je donio Dravni zavod za mjeriteljstvo
propisala se metodologija za izraun operativnih trokova tijekom radnog vijeka vozila na temelju kojeg je
potrebno dati prednost istijim vozilima. Pravilnik kojeg je donijelo Ministarstvo gospodarstva propisuje mjerila
koja su naruitelji kod javne nabave vozila za cestovni prijevoz duni potovati.
Praenje ostvarenih uteda energije prema ovoj mjeri nije se provodilo na pravilan nain u razdoblju 2011.2013.g. odnosno primjenom BU metoda za svaku pojedinu grupu ureaja koja se nabavljala uvaavajui
kriterije energetske uinkovitosti. Na praenju i mjerenju ostvarenih uteda kroz zelenu javnu nabavu za
kuanske ureaje i uredsku opremu e se koristiti BU metoda preporuena od strane EK, dok je za vozila
razvijena nacionalna metoda koja se temelji na razlici potronje goriva standardnog automobila s motorom s
unutranjim izgaranjem te novog automobila naprednije tehnologije (hibridni ili elektrini) i na prosjenoj
godinjoj kilometrai vozila. Metode su detaljno opisane u dokumentu Mjerenje i verifikacija uteda energije
primjenom metoda odozdo-prema-gore. Iznimno je vano da Ured za sredinju javnu nabavu prati podatke o
koliinama i tipovima nabavljene opreme.
Dravni ured za sredinju javnu nabavu
Dravni ured za sredinju javnu nabavu je struna sluba Vlade RH koja obavlja poslove sredinje javne nabave
za sredinja tijela dravne uprave. Jedna od zadaa Ureda jest odriva nabava ije je provoenje oteano u
praksi zbog nedostatka znanja i iskustva u integraciji kriterija energetske uinkovitosti i zatite okolia u
postupke javne nabave. Draavni ured za sredinju javnu nabavu u 2013.g. pripremio je Strategiju i Akcijski plan
za razdoblje od 2013.-2015.g. Strategija Ureda oslanja se na cjelokupnu strategiju, politiku i planove Vlade RH.
Pri izradi Strategije i Akcijskog plana koriteni su brojni nacionalni popisi i propisi EU. Tako je primjerice,
razmotrena i strategija pod nazivom Europa 2020, s naglaskom na odrivi razvoj.
Najvanije inicijstive Strategije Europa 2020 podcrtavaju vanost odrivog razvoja i poveanja konkurentnosti
gospodarstva s niskom razinom emisija ugljinog dioksida te uinkovitim i odrivim koritenjem resursa. Izmeu
ostalog, strategija naglaava i potrebu za poboljanjem poslovnog okruenja, osobito u sluaju malog i srednjeg
poduzetnitva. Javna nabava predstavljeno od podruja za interakciju izmeu trita i javnog sektora. Javna
nabava prema podacima iz 2011. g. predstavlja 9,04 % bruto domaeg proizvoda RH. Uvoenjem zelenih i
odrivih proizvoda, Hrvatska e doprinjeti viziji EU.
Nadalje, u obzir su uzete i uredbe EU o Zelenoj javnoj nabavi, kao to je Uredba 106/2008 EU parlamenta i
vijea, koja donosi program oznaavanja energetske uinkovitosti uredske opreme te prijedlozi novih direktiva
EU o javnoj nabavi odnosno njihov utjecaj na poslovanje Ureda. Sukladno navedenim prijedlozima, najvanija
promjena sa stajalita Ureda je uvjet da sredinja tijela za javnu nabavu provode svoje postupke nabave
elektronikim putem. Meutim nove direktive bi trebale biti prenesene u hrvatski Zakon o javnoj nabavi u roku
od dvije godine od njihova stupanja na snagu, vjerojatno sredinom 2015.
Postupci koje je Dravni ured proveo 2013. godine, a koji su ukljuivali kriterije zelene javne nabave odnosno
koji su se provodili prema kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude:
1.
U postupku javne nabave uredskog materijala, zahtjevan je papir za kopiranje koji potjee iz legitimnih
i odrivo upravljanih uma pri tome uvaavajui ekoloki prihvatljiva naela. Ponuditelji su kao dokaz
ispunjavanja navedenog uvjeta morali dostaviti FSC certifikat Vijea a nadzor uma (Forest
Stewardship Council) izdanog od akreditirane organizacije od strane FSC centrale.
2.
U postupku javne nabave opskrbe elektrinom energijom za sve korisnike sredinje javne nabave
(ministarstva, dravne upravne organizacije, dravni uredi, Vlada RH i Hrvatski Sabor) za razdoblje od
2014.-2015., kao jedan od kriterija za odabir ekonomski najpovoljnije ponude vrednovao se udio
elektrine energije iz obnovljivih izvora energije. Odabrani ponuditelj ponudio je opskrbu elektrinom
energijom iz obnovljivih izvora u 100% iznosu.
209
3.
U postupku javne nabave guma za vozila i usluga povezanih s isporukom guma za vozila (vulkanizerske
usluge, zbrinjavanje starih guma) u dokumentaciji za nadmetanje uvrtena je odredba kojom se trai
da svi ponueni pneumatici (za kategorije vozila M, N, O) moraju biti obiljeeni s EU etiketom za
pneumatike (Uredba 1222/2009/EC i 1235/2011/EU). Navedena etiketa za pneumatike sadrava
informacije o tri osnovne karakteristike i to: uinkovitost potronje goriva, prijanjanje na mokroj
podlozi, i vanjska buka pri kotrljanju. Za pojedine kriterije traena je minimalna vrijednost koju
ponuditelj mora zadovoljiti. Takoer, dokumentacijom je propisano da je odabrani ponuditelj duan
preuzeti i zbrinuti gume koje se vie ne korite.
4.
U postupku javne nabave motornih vozila na operativni leasing, u dokumentaciji, u dijelu u kojem
ponuditelji navode karakteristike nuenih automobila, navedene su odredbe za normu Ero V i
maksimalni iznos emisije CO2. Kako je izbor vozila (marke i tipa) preputen ponuditelju kod
operativnog leasinga, a kroz primjenu novog zakona o Posebnom porezu na motorna vozila, te
financijske konkurentnosti ponude, ponuditelji su usmjereni ka nuenju vozila s manjom emisijom CO2
jer u konanici takva vozila imaju niu nabavnu cijenu za leasing drutvo.
U narednom razdoblju planira se daljnja primjena kriterija zelene javne nabave odnosno ekonomski
najpovoljnije ponude.
1.
2.
Kod nabave raunalne opreme za razdoblje 2014. -2015. godine, pored primjene kriterija ekonomski
najpovoljnije ponude vezane za jamstveni rok, tehnike specifikacije su definirane na nain da
ponuena raunalna oprema mora odgovarati sljedeim uvjetima:
a.
Energy star 5.0 je osnovni zahtjev za osobna i prijenosna raunala te monitore po EU GPP
mjerilima. Posjedovanje certifikata ili mogunost verifikacije zadovoljavanja energetskih
standarda koji on postavlja preduvjet je sukladnosti s EU GPP mjerilima za ovu skupinu
proizvoda.
b.
WEEE znaka tj. Oznaka za oznaavanje odvojenog skupljanja EE otpada obveza je koja
proizlazi iz Direktive 2012/19/EU o otpadnoj EE opremi tj. Zakona o odrivom gospodarenju
otpadom (NN 94/13) u koji je prenesena te konkretno propisana Pravilnikom o gospodarenju
otpadnim elektrinim i elektronikim ureajima i opremom (NN 74/07, 133/08, 31/09,
156/09, 143/12, 86/13).
c.
RoHS predstavlja potvrdu da je proizvod izraen u skladu s zahtjevima Direktive 2011/65/EU

o ograniavanju uporabe odreenih opasnih tvari u elektrinoj i elektronikoj opremi tj.
Pravilnika o ograniavanju uporabe odreenih opasnih tvari u elektrinoj i elektronikoj
opremi (NN 131/2013) kojim je ista prenesena, a prema stavku 1. lanka 4. Zakona o
tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (NN 80/2013). Ovime drave
lanice EU osiguravaju da EE oprema koja e e staviti na trite ne sadri tetne tvari.
U postupku javne nabave kupnje motornih vozila Dravnu ured za sredinju javnu nabavu e
primjenjivati odredbe novog Pravilnika o mjerilima koja se korite u postupcima javne nabave vozila za
cestovni prijevoz (NN 11/2014).
Projekt: Nabava za nisko-ugljino gospodarstvo (Zelena javna nabava 2020)

Svijest o zelenoj javnoj nabavi (ZJN) proteklih je godina znatno porasla. Alati, smjernice i uvjeti ZJN-a sada su u
velikoj mjeri dostupni u mnogim zemljama. Ipak, velika veina javnih natjeaja u Europi jo uvijek ne ukljuuje
djelotvorne uvjete zatite okolia te ne rezultira kupnjom odrivih rjeenja. Koordinator projekta je
ICLEI Lokalne vlasti za odrivost (vodee svjetsko udruenje gradova i lokalnih vlasti posveeno odrivom
razvoju), a nositelj projekta za RH je UNDP Hrvatska.
210
Projekt Zelena javna nabava 2020 ima za cilj uskladiti nisko-ugljinu nabavu diljem Europe kroz sljedee
aktivnosti:
1.
projektni partneri provest e vie od 100 nisko-ugljinih natjeaja kako bi se trenutano postiglo
znaajno smanjenje emisija CO2
2.
dogaaji koji e obuhvaati edukaciju i umreavanje kako za nabavljae, tako i za pruatelje obuke
vezane uz nabavu na temu provedbe ZJN-a u podruju energetike u Austriji, Hrvatskoj, Njemakoj,
Italiji, Nizozemskoj, Portugalu, Sloveniji i panjolskoj
3.
jaanje stalnih struktura podrke ZJN-u, poput podrke korisnicima u prethodno navedenih osam
drava: Austriji, Hrvatskoj, Njemakoj, Italiji, Nizozemskoj, Portugalu, Sloveniji i panjolskoj.
Projekt Buy Smart+ (Zelena nabava u Europi)

Projekt Buy Smart+ provodi se u sklopu EU programa Inteligentna energija za Europu i slubeno je zapoeo u
oujku 2012. godine. Glavni cilj projekta je promocija nabave energetski uinkovitih proizvoda i usluga to bi
trebalo pozitivno utjecati na promjenu ponaanja kupaca iz javnog i privatnog sektora te potaknuti proizvodnju
i koritenje proizvoda koji imaju manje tetan utjecaj na okoli. Projekt koji okuplja 18 partnera iz 15 zemalja
koordinira Berlinska energetska agencija, a Hrvatsku na projektu predstavlja Regionalna energetska agencija
Sjeverozapadne Hrvatske.
Aktivnosti projekta su usmjerene na podizanje razine strunosti svih dionika zelene nabave, a ukljuuju:
uspostavu korisnike slube za informiranje vezane uz sektor graevinarstva, rasvjete, nabavu vozila, kuanskih
ureaja i uredske opreme (IT), pregled postojeeg zakonodavstva u zemljama partnerima projekta, treninge i
konzultacije o mogunostima uvoenja zelene nabave, provedbu pilot projekta zelene nabave te evaluaciju
uspjenosti i promociju rezultata projekta zelene nabave.
P.4 Program Energetski uinkovita javna rasvjeta

Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena

P.4
Energetske usluge za utede energije
Poetak: 2011.
Kraj: 2016.
Ovo je u potpunosti nova mjera. Osmiljena je temeljem najboljih iskustava iz
prakse tvrtke HEP-ESCO d.o.o. kao i na iskustvima FZOEU iz sufinanciranja
projekata rekonstrukcije javne rasvjete. Mjerom se eli potaknuti ESCO trite u
Hrvatskoj.
Javna rasvjeta u Hrvatskoj troi 446,33 GWh elektrine energije, to predstavlja
oko 3% ukupne neposredne potronje elektrine energije (podaci iz 2009. godine).
Projekti poboljanja energetske uinkovitosti u javnoj rasvjeti isplativi su, utede
su vidljive odmah i lako su dokazive i provjerljive. Zbog toga se ovi projekti mogu
izvrsno iskoristiti za poticanje energetskih usluga. Osnovni cilj ove mjere je
potaknuti trite energetskih usluga u Hrvatskoj. Iako je ova mjera potpuno nova
u odnosu na 1. NAPEnU, u nju e se ukljuiti iskustva FZOEU i HEP ESCO te
potaknuti razvoj razvoj ESCO modela financiranja.
Potronja elektrine energije u javnoj rasvjeti
Odgovorne osobe u JLP(R)S
Nacionalno
211
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Informacije
o provedbi
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
Realizaciji ove mjere doprinijeli su:
Ukupno utroena sredstva do kraja 2010.: 131,86 milijuna HRK

FZOEU: 29,54 milijuna HRK
JLP(R)S: 43,84 milijuna HRK (procjena)
HEP-ESCO: 55,3 milijuna HRK
Procijenjena sredstva do kraja 2013.: 300 milijuna HRK
ESCO model
4. Izrada programa: 100.000 HRK: proraun MGIPU i MINGO
MINGO - regulativa i naputak JLP(R)S)
JLP(R)S i ESCO tvrtke u koordinaciji s Centrom - provedba
MINGO,MGIPU, MZOIP
Gradovi i opine koji su prepoznali korisnost zamjene stare rasvjete te uloili vlastita sredstva u
zamjenu javne rasvjete,
FZOEU sa svojim programom sufinanciranja javne rasvjete
Ministarstva koja su popratila ovu mjeru zakonski aktima i pravilnicima
1. sijenja 2012. stupio je na snagu Zakon o zatiti od svjetlosnog oneienja (Narodne novine, broj
114/2011) kojim se ureuje zatita od svjetlosnog oneienja, naela te zatite, subjekti koji provode zatitu,
nain utvrivanja standarda upravljanja rasvijetljenou u svrhu smanjenja potronje elektrine i drugih
energija i obveznih naina rasvjetljavanja, utvruju se mjere zatite od prekomjerne rasvijetljenosti,
ogranienja i zabrane u svezi sa svjetlosnim oneienjem, planiranje gradnje, odravanja i rekonstrukcije
rasvjete, te odgovornost proizvoaa proizvoda koji slue rasvjetljavanju i drugih osoba.
Bottom-up metodom prikupljeni su podaci iz devet gradova koji su izvijestili o projektima zamjene javne
rasvjete energetski uinkovitijom. Izraunom se dolo do ukupne utede od 0,0026 PJ i utede emisije CO2 u
iznosu 270,810 kg godinje. Vjeruje se da je realni broj ostvarenih uteda znatno vei i za 4. NAPEnU planira se
poboljati metodologiju prikupljanja podataka kako bi metoda odozgo-prema-gore pokrila vei broju kupno
ostvarenih projekata.
Tablica A4-28. Prikaz ostvarenih rezultata zamjene rasvjetnih tijela u devet gradova te BU izraun postignute
utede:
Grad:
Broj rasvjetnih tijela
Uteda energije
(kWh/god)
Pazin
276.400,00
Bjelovar
153.278,50
Buzet
137.781,00
Rijeka
387
61.740,80
Split
262
33.064,00
Umag
26323
Slatina
147
23.609,72
Beli Manastir
22
5.082,00
Dugo Selo
10
2988
Ukupno:
828
443.867
0,0016
212
kWh
PJ
Projekti modernizacije sustava javne rasvjete sufinancirani od strane Fonda imaju kao osnovne ciljeve
unaprjeenje sigurnosti cestovnog prometa kroz poboljanje svjetlotehnikih vrijednosti prema HRN EN 13201,
poveanje energetske uinkovitosti te zatitu okolia kroz smanjenje staklenikih plinova i svjetlosnog
oneienja. Osim toga, ovim se projektima smanjuje vrna prikljuna snaga i optereenost elektroenergetskog
sustava, ime se odgaaju nuna poveanja instaliranih kapaciteta za proizvodnju elektrine energije. Utede
po pojedinanom projektu rekonstrukcije i izgradnje energetski uinkovitih i ekolokih sustava javne rasvjete
iznose 30-50% potronje elektrine energije postojeeg sustava.
U razdoblju od 2011. do 2013. godine ukupno su realizirana 123 projekta za koje su isplaena sredstva u iznosu
od 49.176.373,29 kuna s ukupnim iznosom investicije od 96.526.571,57 kuna. Za te su projekte izraunate
utede energije u iznosu od 51,36 TJ (14.267.664,22 kWh) to ini 0,38% nacionalnog meu-cilja za
2013.godinu, odnosno 0,925% nacionalnog cilja za 2016. godinu. Ukupno su smanjene emisije staklenikih
plinova za 5.364,64 tCO2 te je uteeno 13.892.057,08 kuna. Oko 80% svih projekata bile su rekonstrukcija
postojeih sustava javne rasvjete, 17% izgradnja novih sustava rasvjete te 3% ugradnja regulacije. Veina arulja
prije rekonstrukcije bile su visokotlane ivine, koje su u projektima zamijenjene visokotlanim natrijevim
aruljama (u 77% sluajeva), led aruljama (u 10% sluajeva) te kombinacijom vie vrsta arulja (u 13%
sluajeva).
Kako je ivotni vijek mjere energetski uinkovite rasvjeta na javnim povrinama 15 godina, utede energije
ostvarene u periodu od 2006. godine do kraja 2010. godine (razdoblje 1.NAPEnU) se zbrajaju s utedama
ostavrenima u razdoblju od 2011. do 2013. godine, s time da se prilikom zbrajanja uteda vodilo rauna da ne
doe do dvostrukog izrauna uteda odnosno do dupliranja uteda.
Do kraja 2013. godine (to ukljuuje razdoblje prvog i drugog NAPEnU) ukupno je realizirano 236 projekata
modernizacije javne rasvjete za koje su isplaena sredstva u iznosu od 84.177.061,09 kuna s ukupnim iznosom
investicije od 174.818.819,98 kuna. Za te su projekte izraunate utede energije u iznosu od 79,62 TJ
(22.117.855,82 kWh) to ini 0,60% nacionalnog meu-cilja za 2013.godinu, odnosno 0,40% nacionalnog cilja
za 2016. godinu. Ukupno su smanjene emisije staklenikih plinova za 8.316,31 tCO2 te je uteeno
21.768.750,78 kuna.
Tablica A4-29. Utede aktivnosti energetski

prvog i drugog NAPEnU)
Ukupan
Ukupne
broj
ostvarene
Godina
realiziranih utede
projekata
[kWh]
uinkovite i ekoloke javne rasvjete po godinama (za razdoblje

Ukupne
ostvarene
utede
[TJ]
Ukupno
Ukupno
ostvarene
isplaena
utede
sredstva Fonda
emisija CO2 [kn]**
[t]
2
52.290,00
0,19
38.694,60
19,66
2006
635.000,00
12
302.599,98
1,09
223.923,99
113,78
2007
2.725.170,68
10
416.749,60
1,50
379.242,14
156,70
2008
3.173.058,45
2009
56
4.180.401,22
15,05
4.222.205,24
1.571,83
17.055.049,35
2010
33
2.898.150,79
10,43
3.012.627,75
1.089,70
11.412.409,32
2011
44
5.395.059,34
19,42
5.640.534,54
2.028,54
13.116.286,20
2012
59
6.689.387,50
24,08
6.221.130,38
2.515,21
27.251.152,74
2013
20
2.183.217,37
7,86
2.030.392,16
820,89
8.808.934,35
236
22.117.855,82
79,62
21.768.750,78
8.316,31
Ukupno:
84.177.061,09
*utede u kunama izraunate su prema cijenama za elektrinu energiju iz godinjih izvjetaja Energija u
213
Ukupne
ostvarene
utede
[kn]*
godine
U periodu od 2006. do 2013. godine najvie projekata realizirano je u 2012. godini te su u toj godini postignute i
najvee utede energije.
Graf A4-2. Utede energije u TJ projekata javne rasvjete po godinama (ukljuuje razdoblje prvog i drugog
NAPEnU)
30
24,08 TJ
25
19,42 TJ
20
15,05 TJ
15
10,43 TJ
7,86 TJ
10
5
0,19 TJ
1,09 TJ
1,50 TJ
2006
2007
2008
0
2009
2010
2011
2012
2013
Oekivane utede energije do 2016. godine za tu mjeru iznose 0,25 PJ. Realizacijom projekata Fonda do kraja
2013. godine ostvareno je 31,85% toga cilja.
P.5 Plan energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada

Plan energetske obnove zgrada javnog sektora
Indeks mjere
P.5
Poetak: 2011.
Kraj:2016.(2020.)
Nova mjera
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ovom se mjerom predvia osmiljavanje detaljnog akcijskog plana za obnovu postojeih zgrada
javnog sektora do 2016.(2020.) godine te provedba tog programa. Zgrade javnog sektora u
smislu 2.NAPEnU-a su zgrade u vlasnitvu JLP(R)S (gradova, opina, upanija), zgrade u
vlasnitvu sredinje drave - proraunskih korisnika (ministarstava, zavoda, instituta,
akademija, ureda) i Izvanproraunskih fondova te zgrade u vlasnitvu javnih poduzea.
Planom se pozornost primarno usmjerava na zgrade javnog sektora graene prije 1987. godine
te na njihovu obnovu na niskoenergetski standard i postizanje energetskog razreda B, A ili A+. S
obzirom na zahtjeve EPBD II direktive, da sve zgrade javne namjene od 2018. treba obnavljati i
graditi u gotovo nula energetskom standardu, kriteriji za obnovu zgrada javne namjene moraju
biti stroi od zakonskog minimuma do 2020. godine. Mjerom se predvia izrada energetskih
certifikata zgrada javne namjene i to prije i poslije obnove.
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Zgrade u vlasnitvu JLP(R)S (gradova, opina, upanija)

Zgrade u vlasnitvu sredinje drave
214
Regionalna primjena
izvori financiranja
Informacije o
provedbi
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
- Proraunskih korisnika (ministarstava, zavoda, instituta, akademija, ureda)

- Izvanproraunskih fondova
- Zgrade u vlasnitvu javnih poduzea
Nacionalno
Planirana sredstva na godinjoj razini za ukupnu cijenu rekonstrukcije procijenjenu na 1.500,00
kuna po m2 iznose 0,72 milijardi kuna.
MGIPU: 100.000 HRK za izradu plana
MGIPU: 2.000.000 HRK - vlastita sredstva za financiranje projektne dokumentacije za
pilotnu fazu u 2012. godini
Provedba godinje: 724.100.000 HRK:
Komercijalne banke, HBOR, EIB (sredstva iz ELENE za pokrivanje trokova projektne
dokumentacije) 99,43%
FZOEU: 2.000.000 HRK financiranje energetskih certifikata zgrada 0,27%
EU fondovi za sufinanciranje
Detaljne potrebe i izvori financiranja bit e utvreni Planom.
MGIPU izrada plana
FZOEU - osiguravanje dijela potrebnog sufinanciranja
Centar provedba i promocija plana
MGIPU
Centar za praenje poslovanja provodio je program Energetska obnova zgrada javnog sektora 2012 2013.
temeljem sporazuma sa Ministarstvom graditeljstva i prostornoga ureenja.
Provedba programa zapoela je 01.05.2012. Godine, i trajala je do 03.08.2013. godine, a Centar za praenje
poslovanja energetskog sektora i investicija dobio je ulogu provedbenog tijela programa.
Centar je program provodio i temeljem tadanjeg Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj
potronji (NN, 55/12) i Uredbe o ugovaranju i provedbi energetske usluge (NN 69/2012), kojim je Centar bio
nadlean za provedbu postupaka javne nabave za energetsku uslugu za proraunske i vanproraunske korisnike
(ZUKE, l. 25. St. 5.).
Program podrazumijeva ugovaranje energetske obnove zgrada postupkom javnog nadmetanja, koje za rezultat
ima potpisivanje ugovora o energetskom uinku izmeu tvrtke ponuaa i vlasnika javne zgrade, a takav model
prepoznat je kao najuinkovitiji nain postizanja energetskih uteda.
Program je proveden za one zgrade za koje se utvrdi da udovoljavaju kriterijima potencijala ekonominosti
obnove, odnosno da se iz utede vraaju sredstva uloena u energetsku obnovu. Ocjena potencijalnih mjera
obnove temeljila se na provedenom energetskom pregledu, to je za javne zgrade obveza definirana Zakonom
o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji i Pravilnikom o energetskim pregledima graevina i
energetskom certificiranju zgrada (NN 81/12, 29/13, 78/13).
Tijekom provedbe programa izraeno je:
Program energetske obnove zgrada javnog sektora, koji primjenjuje modela za razvoj trita energetskih usluga
(ESCO) s naglaskom na vodeu ulogu javnog sektora u pokretanju trita za energetske usluge i iskoritavanja
poslovnih prilika u podruju energetske uinkovitosti
215
Tipska dokumentacija za provoenje postupka javne nabave za obnovu zgrada putem ESCO usluge prema
smjernicama Direktive 2012/27/EU Europske komisije za energetsku uinkovitost i usklaivanje sa hrvatskim
zakonodavnim okvirom
Tipski ugovor o energetskom uinku (EPC contract) po uvjetima hrvatskog pravnog sustava
Prijedlog modela za uspostavu risk sharing instrumenta za potrebe razvoja ESCO trita
Provedena je edukaciju o specifinostima poslovanja na tritu energetskih usluga (ESCO trite)
Izraeno 56 energetskih pregleda za javne zgrade
Provedeno 35 postupaka javne nabave za energetsku obnovu zgrada javnog sektora
Dovrena obnova 5 zgrada javnog sektora
Odrano 12 radionica zainteresiranim tvrtkama o provedbi energetske obnove zgrada
Nakon obnove 5 kola uteda je dokazana projektom i energetskim certifikatom, a iznosi 1.952.838,97 kWh
godinje ili 0,007 PJ.
03.08.2013. godine doneena je Uredba o izmjeni Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj
potronji. Nadlenost za provedbu mjera energetske uinkovitosti u stanogradnji te pripremi i izradi programa
obnove postojeih stambenih zgrada po naelima o energetskoj uinkovitosti prenosi se sa Centra na Agenciju
za pravni promet i posredovanje nekretninama, koja nastavlja provedbu programa u periodu 2014 2015.
FZOEU u sklopu ove aktivnosti sufinancira projekte za poboljanje toplinske zatite zgrade, koritenje
obnovljivih izvora energije u zgradama, poveanje energetske uinkovitosti termoenergetskih sustava i sustava
rasvjete te izrada projektne dokumentacije za projekte poveanja energetske uinkovitosti u zgradarstvu.
FZOEU pod ovom mjerom raunaa utede postignute I u javnom I u komercijalnom sektoru. Ovdje je opisno
izloeno izvjee za sve projekte, ali se pod ovom mjerom raunaju samo utede ostvarene obnovom zgrada u
javnom sektoru, dok se obnova komercijalnih zgrada rauna pod mjerom C.5.
U razdoblju od 2011. do 2013. godine ukupno je realizirano 66 projekata za javne i komercijalne zgrade za koje
su isplaena sredstva u iznosu od 23.500.276,00 kuna s ukupnim iznosom investicije od 90.388.956,87 kuna. Za
te su projekte izraunate utede u iznosu od 20,96 TJ (5.823.218,29 kWh), to ini 0,15% nacionalnog meucilja za 2013.godinu, odnosno 0,11% nacionalnog cilja za 2016. godinu. Ukupno su smanjene emisije
staklenikih plinova za 1.428,25 tCO2 te je uteeno 2.957.134,72 kuna.
S obzirom da ivotni vijek mjera vrijedi do kraja 2013. godine, utede ostvarene do 2010. godine se zbrajaju s
onima ostvarenima u razdoblju od 2011. do 2013. godine, s time da se prilikom zbrajanja uteda vodilo rauna
da ne doe do dvostrukog izrauna uteda odnosno do dupliranja uteda.
Do kraja 2013. godine (to ukljuuje razdoblje prvog i drugog NAPEnU) ukupno je realizirano 119 projekata za
koje su isplaena sredstva u iznosu od 49.610.262,42 kuna s ukupnim iznosom investicije od 243.246.293,94
kuna. Za te su projekte izraunate utede u iznosu od 37,15 TJ (10.318.701,1 kWh) to ini 0,28% nacionalnog
meu-cilja za 2013.godinu, odnosno 0,18% nacionalnog cilja za 2016. godinu. Ukupno su smanjene emisije
staklenikih plinova za 2.360,58 tCO2 te je uteeno 4.330.594,62 kuna.
Tablica A4-30. Utede projekata odrive gradnje po godinama (za razdoblje prvog i drugog NAPEnU)
216
Godina
Ukupan
broj
realiziranih
projekata
Ukupne
ostvarene
utede
[kWh]
Ukupne
ostvarene
utede
[TJ]
Ukupne
ostvarene
utede
[kn]*
1
3
2
17
30
19
38
9
119
54.490,00
10.000,00
809.000,00
1.535.807,86
2.086.185,00
1.244.764,58
3.686.992,95
891.460,76
10.318.701,14
0,20
0,04
2,91
5,53
7,51
4,48
13,27
3,21
37,15
12.179,89
2.235,25
181.705,49
404.653,12
772.686,14
554.369,81
1.934.927,78
467.837,13
4.330.594,62
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
Ukupno:
Ukupno
ostvarene
utede
emisija CO2
[t]
10,95
2,01
162,61
310,61
446,16
313,92
874,72
239,61
2.360,58
Ukupno
isplaena
sredstva Fonda
[kn]
212.000,00
976.503,93
1.780.732,23
7.361.982,88
15.778.767,38
5.205.874,57
13.867.211,44
4.427.189,99
49.610.262,42
Najvie projekata odrive gradnje realizirano je u 2012. godini (graf A4-2.) te su u toj godini i ostvarne najvee
utede energije.
Graf A.4-2 Broj realiziranih projekata odrive gradnje po godinama (za razdoblje prvog i drugog NAPEnU)
38
40
35
30
30
25
19
17
20
15
10
5
2007
2008
0
2006
2009
2010
2011
2012
2013
Graf A4-1. Utede energije u TJ projekata odrive gradnje po godinama (za razdoblje prvog i drugog NAPEnU)
217
13,27 TJ
14
12
10
7,51 TJ
8
5,53 TJ
6
2
4,48 TJ
3,21 TJ
2,91 TJ
0,20 TJ
0,04 TJ
2006
2007
0
2008
2009
2010
2011
2012
2013
Realizacijom ovih projekata Fonda ostvareno je 6,17% cilja te mjere, s obzirom da je veina projekata
realizirana u sektoru javnih usluga te su u tom sektoru ostvarene i najvee utede u iznosu od 37,2 TJ.
Tablica A4-31. Utede projekata odrive gradnje po sektorima neposredne potronje
Sekor
Ukupan
broj
realiziranih
projekata
Ukupne
ostvarene
utede
[kWh]
Ukupne
ostvarene
utede
[TJ]
Ukupne
ostvarene
utede
[kn]*
113
9.083.188,17
32,70
1.235.512,98
119
10.318.701,14
Javne usluge
Komercijalne
usluge
Ukupno:
3.958.936,81
Ukupno
ostvarene
utede
emisija CO2
[t]
2.065,41
Ukupno
isplaena
sredstva
Fonda [kn]**
45.599.163,89
4,45
371.657,81
295,17
4.011.098,53
37,15
4.330.594,62
2.360,58
49.610.262,42
Neka javna tijela sama su se upustila u obnovu svojih javnih zgrada vlastitim sredstvima. Jedno ministarstvo,
etiri upanije i tri grada prijavila su takvu obnovu s podacima dovoljnim kako bi se izraunala postignuta
uteda. Ukupno je obnovljen 151 objekt, a ukupna uteda na godinjoj razini je 32.025.966 kWh/god ili 0,12
PJ.
Tablica A4-32. Prikaz obnove javnih zgrada financirane iz prorauna JLP(R)S
Grad/upanija/Ministarstvo
Broj zgrada
Uteda energije
(kWh/god)
303.000,00
Krapinsko-zagorska
10
909.426,00
Primorsko-goranska
2.182.970,65
218
Osjeko-baranjska
107
9.593.910,00
Beli Manastir
276.450,00
Bjelovar
560.000,00
Rijeka
189.950,00
17
18.010.259,42
152
32.025.966
Ministarstvo zdravstva
Ukupno:
0,12
219
kWh
PJ
Mjere za sektor komercijalnih usluga

C.1 Sustavno gospodarenje energijom i energetski pregledi u sektoru komercijalnih usluga
NAPEnU
Sustavno gospodarenje energijom i energetski pregledi u sektoru komercijalnih

usluga
Indeks mjere
C.1
Poetak: 2009.
Kraj:2016.
Mjera je revidirana u odnosu na 1.NAPEnU i fokusirana je na pruanje financijske potpore
dionicima iz sektora komercijalnih usluga za provedbu aktivnosti uvoenja prakse energetskog
menadmenta, provedbu energetskih pregleda i samu provedbu sloenih tehnikih mjera
energetske uinkovitosti. U 1.NAPEnU predviene su aktivnosti po uzoru na programe u javnom
sektoru (mjere P.1 i P.2), ali zbog nedostatka kapaciteta u nacionalnim institucijama za
provedbu, novih zakonskih obveza kao i zbog znaajnih razliitosti javnog i komercijalnog
sektora, najvaniji je segment je upravo sufinanciranje.
Cilj ove mjere je pruiti financijsku potporu tvrtkama iz sektora komercijalnih usluga za
pokretanje i provoenje aktivnosti za poboljanje energetske uinkovitosti, i to za uvoenje
sustava za gospodarenje energijom (praenje i analiza potronje energije, energetski menaderi i
timovi, promocija energetske uinkovitosti i promotivno-edukacijske aktivnosti za zaposlenike),
provedbu energetskih pregleda i primjenu sloenih tehnikih mjera energetske uinkovitosti.
Kategorija
Vremenski
okvir
Opis
Cilj / kratak
opis
Informacije o
provedbi
Ciljna
neposredna
potronja
Ciljna
skupina
Regionalna
primjena
Financijska
sredstva i
izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za
praenje
Zgrade komercijalnih usluga (u privatnom vlasnitvu)

Vlasnici i korisnici zgrada komercijalnih usluga
Nacionalno
MINGO 50.000 HRK izrada plana

HBOR; Komercijalne banke: 6.500.000 HRK sufinanciranje
HBOR i FZOEU u koordinaciji s Centrom
MINGO, MGIPU
Ova mjera nije se provodila u planiranom opsegu. Plan za naredno razdoblje je revidirati ovu mjeru odnosno
uklopiti ju u druge mjere, primjerice I.3., te uvrstiti u grupu horizontalnih mjera.
Ova mjera vezala se na zakonske obveze gospodarenja energijom za velike potroae (> 10.000 MWh/god) no u
prijedlogu novog zakonskih obveza ove odredbe se mijenjaju i planirano je da e se odnositi na velika
poduzea, dakle na taj nain treba prilagoditi ovu mjeru za budue razdoblje.
U razdoblju primjene 2.NAPEnU nije se ostvarila primjena ove mjere na predvien nain, ipak, kroz djelovanje
FZOEU sufinancirane su izrade energetskih pregleda i certifikata.
FZOEU je u razdoblju 1. i 2. NAPEnU u sektoru Komercijalnih usluga sufinancirao provedbu 3 projekata, a
ukupno ostvarene utede u 2013. na ta 3 projekata iznose 0,43 TJ. Ova mjera detaljnije je opisana kroz mjeru
B.3. Energetsko certificiranje zgrada.
C.2 Program poticanja uporabe suneve energije u kampovima

220
Program poticanja uporabe suneve energije u kampovima
Indeks mjere
C.2
Poetak: 2011.
Kraj:2016.
Nova mjera
Cilj ove mjere jest ostvariti masovno koritenje sunevih toplinskih sustava za pripremu
potrone tople vode u kampovima. Kampovi su odabrani jer njihov rad i popunjenost
izvrsno korespondira s raspoloivou suneva zraenja. Ovime bi se uporaba elektrine
energije i loivog ulja za toplinske svrhe mogla velikim dijelom eliminirati, ime bi se
postigli dodatni ekoloki uinci kao i uinci smanjenja vrnog optereenja u EES-u.
Dodana vrijednost jest stvaranje zelenog image-a kampova i privlaenje gostiju kojima
je zatita okolia vaan kriterij odabira destinacije. Mjerom se predvia instaliranje
125.000 m2 sunevih toplinskih kolektora (ovo predstavlja oko 13% cilja od 0,225 m2 po
stanovniku do 2020. godine koji je postavljen u Strategiji energetskog razvoja).
Kategorija
Vremenski okvir
Cilj / kratak opis
Opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna primjena
Priprema potrone tople vode u kampovima

za provoenje mjere
Informacije o
provedbi
izvori financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
Vlasnici kampova
Primarno primorska Hrvatska, primjenjivo na cijelu zemlju
Budue aktivnosti:
1. Do kraja 2013. godine MINGO i MINT u svoj program rada i uvrstiti e ovu mjeru te je
promovirati je meu vlasnicima kampova promocija se treba povjeriti MINT
S obzirom na ostvarene rezultate, potrebno je donijeti odluku o reviziji produenju
programa.
Pretpostavlja se da e se mjerom ukupno instalirati 25.000 m2 sunevih toplinskih
kolektora godinje. Planirana sredstva do kraja 2013.:
MINGO: 100.000 HRK izrada detaljnog programa
FZOEU: sufinanciranje 1.500.000 HRK (28,03%)

HBOR; Komercijalne banke: 3.750.000 HRK (70,09%)
MINT, MINGO (promocija) i FZOEU (sufinanciranje) u koordinaciji s Centrom provedba
Programa
MINGO
Ova mjera nije se provodila u znaajnom opsegu te je u 3. NAPEnU dio paketa mjera obnove komercijalnih
zgrada.
C.3 Program poticanja investicija u toplinske suneve sustave i druge mjere poboljanja
EnU u hotelima
NAPEnU
Program poticanja investicija u toplinske suneve sustave i druge mjere

poboljanja EnU u hotelima
Indeks mjere
C.3
Poetak: 2011.
Kraj:2016.
Cilj ove mjere jest ostvariti masovno koritenje sunevih toplinskih sustava za pripremu
potrone tople vode i ugradnje dizalica topline u hotelima. Time se nastoji u najveoj mjeri
eliminirati koritenje elektrine energije i fosilnih goriva za grijanje prostora, te iskoristiti
sunevu energiju svugdje gdje je njena uporaba smislena. U principu, svaka turistika zgrada
bi trebala barem razmotriti grijanje PTV koritenjem sunca. Kako bi se ovakvi zahvati
omasovili, potrebno je razviti tipske analize i tipske izvedbene projekte, to bi omoguilo
kvalitetniju podrku odravanju i uklonilo prepreke primjeni.Kod ugradnje dizale topline
obratiti panju na one koje u planiranom ivotnom vijeku mogu ostvariti minalni prosjeni
godinji COP 3,5.
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljna
neposredna
Priprema potrone tople vode u hotelima
221
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje
mjere
Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
Vlasnici hotela i drugih turistikih objekata, osim kampova

Primarno primorska Hrvatska, primjenjivo na cijelu zemlju
Budue aktivnosti:
Do kraja 2013. godine MINGO i MINT u svoj program rada i uvrstiti e ovu mjeru te je
promovirati je meu vlasnicima hotela promocija se treba povjeriti MINT . S obzirom na
ostvarene rezultate, potrebno je donijeti odluku o reviziji i produenju programa.
Pretpostavlja se da e se mjerom ukupno instalirati 4.600 m2 sunevih toplinskih kolektora
godinje te 100 dizalica topline godienje. Planirana sredstva do kraja 2013:
MINGO I MINT: 100.000 HRK :izrada detaljnog programa
FZOEU: sufinanciranje sunevih toplinskih kolektora i drugih mjera energetske

uinkovitosti 23.750.000 HRK, ( 5.000.000 za suneve toplinske kolektore i
5.250.000 HRKza dizalice topline)
HBOR; Komercijalne banke: 64.250.000 HRK za sunane kolektorei druge mjere

energetske uinkovitosti
MINT i MINGO (promocija) i FZOEU i HBOR (financiranje) u koordinaciji s Centrom
provedba Programa
MGIPU, MINGO, MZOIP i MINT
zgrada.
C.4 Poveanje uinkovitosti rashladnih sustava u hotelima i drugim turistikim objektima

NAPEnU
Poveanje uinkovitosti rashladnih sustava u hotelima i drugim turistikim

objektima
Indeks mjere
C.4
Poetak: 2011.
Kraj:2016
Nova mjera
Cilj ove mjere jest potaknuti to ire koritenje efikasnih rashladnih sustava u hotelima. To
se odnosi na centralizaciju rashladnih sustava kod veih hotela gdje jo nije provedena,
koritenje dizalica topline te koritenje okoline kao toplinskog spremnika (morske vode)
kako bi se postigao to vei COP. Pored utede elektrine energije, postiu se i smanjenja
vrnog optereenja u EES-u. Usto se centralizacijom omoguuje koritenje kondenzacijske
topline za pripremu potrone tople vode. Takoer se na raspolaganje stavlja centralizirani
sustav grijanja prostora to potie produljenje sezone hotela u zimskom periodu.
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Rashladni sustavi u hotelima

Vlasnici hotela
Cijela Hrvatska
Budue aktivnosti:
Do kraja 2013. godine MINGO i MINT u svoj program rada i uvrstiti e ovu mjeru te je
promovirati je meu vlasnicima kampova promocija se treba povjeriti MINT
S obzirom na ostvarene rezultate, potrebno je donijeti odluku o reviziji i produenju
programa.
MINGO i MINT: 100.000 HRK: izrada detaljnog programa
FZOEU; HBOR; Komercijalne banke sufinanciranje
Izvrno tijelo
MINT i MINGO (promocija) i FZOEU i HBOR (sufinanciranje) u koordinaciji s Centrom Provedba programa
Tijela za praenje
MGIPU, MINGO i MINT
222
zgrada.
C.5 Plan energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada

NAPEnU
Energetska obnova komercijalnih nestambenih zgrada
Indeks mjere
C.5
Poetak: 2011.
Kraj:2016.(2020.)
Nova mjera
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Ovom se mjerom predvia osmiljavanje detaljnog akcijskog plana za obnovu postojeih

nestambenih zgrada koje su komercijalne namjene do 2016. (2020.) godine te provedba tog
plana. Planom se pozornost primarno usmjerava na komercijalni sektor zgrada graenih
prije 1987. godine te na njihovu obnovu na niskoenergetski standard i postizanje
energetskog razreda B, A ili A+. Mjerom se predvia izrada energetskih certifikata zgrada
javne namjene i to prije i poslije obnove.
Postojee nestambene zgrade komercijalne namjene (u privatnom vlasnitvu)
Vlasnici nestambenih zgrada komercijalne namjene
Nacionalno
Izvrno tijelo
Planirana sredstva na godinjoj razini za ukupnu cijenu rekonstrukcije procijenjenu na

2.000,00 kuna po m2 iznose 1,96 milijardi kuna.
MGIPU i MINT:500.000 HRK za izradu programa (svaki sa 0,01%)
HBOR, Komercijalne banke: Provedba godinje 1.960.000.000 HRK (99,97%)
Detaljne potrebe i izvori financiranja bit e utvreni Programom. Programom je
potrebno razraditi model koji e omoguiti zadravanje dijela novanih uteda za
krajnje korisnike zgrada i ulaganje u poveanje standarda.
HBOR u koordinaciji s Centrom - provedba Programa
Tijela za praenje
MGIPU, MINT
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Informacije o
provedbi
Ovom mjerom bilo je predvieno osmiljavanje detaljnog akcijskog plana za obnovu komercijalnih zgrada do
2020. godine radi primjene tehnikih mjera energetske uinkovitosti, poglavito obnove ovojnice zgrada te
provedba tog plana. U okviru Programa definirat e se i pojam komercijalnih zgrada. Definiciju pojma
komercijalnih zgrada svaka drava odreuje u skladu sa svojim posebnostima i specifinostima.
Programom energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada primijenit e se ekonomski opravdane,
energetski uinkovite tehnologije i mjere u zgradama komercijalne nestambene namjene sa svrhom razvoja
novih djelatnosti i poduzetnitva, kontinuiranog i sustavnog gospodarenja energijom, stratekog planiranja i
odrivog upravljanja energetskim resursima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, a osim toga e se
izraditi i analiza i procjena utjecaja dobrobiti energetski obnovljene zgrade na poveanje zdravlja korisnika tih
zgrada, smanjenje potronje energije, smanjenje emisije CO2, kao i na inducirano i neizravno zapoljavanje te
na promjene u gospodarstvu.
223
Kako bi se postigao efekt mnoenja i vlasnici komercijalnih zgrada zainteresirali za obnove svojih zgrada,
potrebno je javnosti redovito prezentirati dovrene projekte i koristi koje su oni donijeli njihovim vlasnicima.
Mjerom se predviaju i energetski pregledi te energetsko certificiranje zgrada.
U sklopu ove mjere FZOEU je financirao 6 projekata obnove komercijalnih zgrada kojima su postugnute
utede u iznosu 0,005 PJ.
Tablica A4-33. Utede projekata odrive gradnje po sektorima neposredne potronje
Sekor
Javne usluge
Komercijalne
usluge
Ukupno:
Ukupan
broj
realiziranih
projekata
Ukupne
ostvarene
utede
[kWh]
Ukupne
ostvarene
utede
[TJ]
Ukupne
ostvarene
utede
[kn]*
3.958.936,81
Ukupno
ostvarene
utede
emisija CO2
[t]
2.065,41
113
9.083.188,17
32,70
1.235.512,98
119
10.318.701,14
Ukupno
isplaena
sredstva
Fonda [kn]**
45.599.163,89
4,45
371.657,81
295,17
4.011.098,53
37,15
4.330.594,62
2.360,58
49.610.262,42
Mjere u industriji
I.1 Mrea industrijske energetske efikasnosti (MIEE) i Mjera I.2 Dobrovoljni sporazumi s
industrijom
NAPEnU
Indeks mjere
I.1
Poetak: 2008.
Kraj:2016.
Mjera je revidirana i dopunjena ciljanim aktivnostima.
Kroz MIEE e se provoditi itav niz aktivnosti usmjerenih na promoviranje energetske
uinkovitosti u industriji. Osnovni je cilj poboljati svijest i znanje vodstva industrijskih
poduzea i zaposlenika kako bi se iskoristili potencijali mjera s vrlo niskom trokovima
provedbe. Kroz mjeru je potrebno izraditi plan aktivnosti za kljune industrijske grane te
sufinancirati provedbu ciljanih mjera energetske uinkovitosti.
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Informacije o
provedbi
Cilj / kratak opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Potronja svih vrsta energije i energenata u industrijskim procesima

Nacionalno
Izvor financiranja:FZOEU
Potencijalni izvor sufinanciranja: fondovi EU
MINGO i FZOEU izrada programa
EIHP u koordinaciji s Centrom provedba programa
224
FZOEU sufinanciranje
Tijela za praenje
MINGO

NAPEnU
Dobrovoljni sporazumi s industrijom
Indeks mjere
I.2
Poetak: 2007.
Kraj:2016.
Mjera je integrirana s mjerom I.5 te se detaljnije opisuje tamo.
Cilj je poboljati energetsku uinkovitost u industrijskim postrojenjima koja su obvezna
plaati naknadu za emisije CO2. Dobrovoljnim sporazumima tvrtke se obvezuju provesti niz
mjera EnU i uspostaviti strukturu za gospodarenje energijom. Istodobno sklapaju s FZOEU
ugovor prema kojem se FZOEU obvezuje smanjiti dio CO2 naknade koju tvrtka treba platiti.
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Informacije o
provedbi
Cilj / kratak opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje

Nacionalno
FZOEU - financiranje izrade studije
EIHP, FZOEU
MINGO, MZOIP
Mjere I.1. i I.2. nisu se provodile kao to je planirano. Program rada Mree do 2016. Godine koji je trebao biti
preduvjet za mjeru I.1. tek se poeo izraivati te se ova mjera planira realizirati u narednom razdoblju 2013.
2016. Openito mjere u industriji nisu zaivjele kako se oekivalo, ali postoje razne udruge koje su svojim
djelovanjem bile okrenute poticanju komercijalnog sektora i industrije na uvoenje mjera energetske
uinkovitosti. Primjer takve udruge je i Hrvatski poslovni savjet za odrivi razvoj, www.hrpsor.hr.
Hrvatski poslovni savjet za odrivi razvoj ve 17 godina potie primjenu odrivog razvoja u gospodarstvu.
Aktivnosti se u najirem smislu tiu jaanja razumijevanja potrebe i koristi koje primjena odrivog razvoja, koji
ukljuuje i visoke standarde okolia, imaju na poslovanje i jaanje konkurentnosti. Iako nije iskljuivo usmjeren
na industriju, velika veina lanica HR PSOR-a ali i drugih poslovnih subjekata koji su korisnici usluga HR PSOR-a,
jesu predstavnici industrije koja je prva prepoznala prednosti ulaganja u standarde zatite okolia i energetsku
uinkovitost kao mjere koje mogu poveati konkurentnost poduzea. U periodu 2011-2013. HR PSOR je proveo
nekoliko aktivnosti koje su vane za poticanje primjene odrivosti ili drutveno odgovornog poslovanja
ukljuujui mjere energetske uinkovitosti.
Indeks DOP-a: U ovom periodu kao i svake godine poevi od 2008. HR PSOR u suradnji s HGK proveo Indeks
DOP-a, proces rangiranja temeljen na temeljitom prikazu nefinancijskog uinka poduzea koja sudjeluju u
procesu, koji rezultira proglaenjem najboljih i dodjelom nagrada. Metodologiju je kreirala grupa eksperata iz
razliitih podruja koji su definirali kljuna podruja i pokazatelje za svako od ovih podruja. Indeks ocjenjuje
est podruja odgovornog poslovanja: ekonomsku odrivost, opredijeljenost poduzea za strateku primjenu
OR-a i DOP-a, radnu okolinu, zatitu okolia, odnose na tritu te ulaganje u zajednicu. Svaka od ovih kategorija
definirana je setom pokazatelja koji su razvijeni na temelju njihove znaajnosti, dostupnosti i provjerljivosti u
hrvatskim uvjetima. Pokazatelji su prevedeni u pitanja te je formiran upitnik DOP-a. Primjerice podruje zatita
okolia definirano je s pet potpodruja: Upravljanje, Mjerenje i praenje utjecaja na okoli, Provedba mjera
225
zatite okolia, Dionici i upravljanje okoliem te Dodatna pitanja obvezna za proizvodna poduzea. Svako
potpodruje je definirano razliitim brojem relevantnih pitanja.
U definiranju podruja i potpodruja koriteni su predloci dostupnih slinih metodologija kao to su: CR Index
britanske organizacije Business in the community kao i GRI Smjernice za izvjetavanje o odrivosti. Ipak konaan
izgled metodologije rezultat je rada domaih strunjaka, sastoji se od 119 pitanja za velika i srednja te 61
pitanja za mala poduzea.
Rangiranje i nagraivanje poduzea traje ve pet godina te se s poetnih tridesetak sudionika broj pribliio
stotini to se moe smatrati uspjehom obzirom na sve loiju gospodarsku situaciju u Hrvatskoj posljednjih
godina. Na Graf A4.4 moe se pratiti tijek porasta interesa poduzea u Hrvatskoj za sudjelovanje u Indeksu
DOP-a kao i udio industrije u tom broju. Podaci za 2013. godinu jo nisu obraeni, no zna se da je opet prisutan
trend rasta interesa te je ukupan broj sudionika narastao na 88, od ega je oko 40 predstavnika industrije.
Graf A4-4. Broj sudionika Indeksa DOP-a kroz godine prema tipu.
Javna
Proizvodna
Usluna
100
80
55
25
60
28
40
15
43
14
43
20
18
27
0
2008. (N = 32)
35
2009. (N = 42)
2010. (N = 98)
10
2011. (N = 71)
2012. (N = 78)
Upitnik Indeksa DOP-a potie industriju na ulaganje u mjere zatite okolia pa i energetske uinkovitosti na
nain da ih trai da opiu nain kako prate svoj utjecaj na okoli, imaju li sustav upravljanja okoliem, mjere li i
prate utjecaj na okoli te postoji li plan smanjenja utjecaja s pripadajuim financijskim sredstvima.
Posebno neka od relevantnih pitanja su: Poduzimate li mjere za smanjenje potronje energije?; Poduzimate li
mjere za smanjenje emisija u zrak i atmosferu (stakleniki plinovi, plinovi koji oteuju ozonski sloj, praina,
mirisi...)?; Poduzimate li mjere smanjenja utjecaja proizvoda na okoli u procesu unapreenja i inovacije
proizvoda i proizvodnje?; i druga pitanja koja potiu industriju na poduzimanje mjera energetske uinkovitosti.
226
Leksikon odrivog razvoja i druge publikacije: U sklopu aktivnosti promicanja odgovornog poslovanja prema
drutvu i okoliu, HR PSOR objavljuje redovno publikacije koje imaju za cilj poveati razumijevanje dobre prakse
s ciljem prihvaanja iste. Publikacija Leksikon odrivog razvoja objavljen je 2012. godine u 1000 primjeraka koji
su podijeljeni poslovnom sektoru. Drugo je Glasilo Gospodarstvo i odrivost koje se objavljuje etiri puta
godinje, distribuira na preko 1000 adresa, a sadraj glasila edukativnog je karaktera, istie dobru praksu u
podruju odgovornog poslovanja i smanjenja utjecaja na okoli. Tijekom godina objavljen je niz primjera
projekata koji za cilj imaju smanjenje potronje energije i utjecaja na okoli, namijenjeno poslovnom sektoru.
Izvjetavanje o odrivosti: Izvjetavanje o odrivosti ili nefinancijsko izvjetavanje ve je dugi niz godina
prepoznato kao metoda poticanja odgovornog poslovanja u gospodarstvu. Objavom svojih uinaka u
podrujima kako to su to utjecaj na drutvo ili okoli, poduzea imaju poticaj poboljati taj uinak te ulagati u
razne mjere poboljanja. Globalna inicijativa za izvjetavanje objavila je u 2013. godini etvrtu generaciju
Smjernica za izvjetavanje G4, a HR PSOR je do sada preveo i G2, G3 pa i G4 smjernice prijevod kojih je u
pripremi. Prevoenje smjernica GRI-a samo je nain da se hrvatska poduzea potaknu na izvjetavanje o
odrivosti. U zadnje tri godine izvjee o odrivost objavila su slijedea poduzea: Agrokor, Atlantic, Banco
Popolare Croatia, Carlsberg Croatia, Cemex, Coca-cola HB Croatia, Hartmann, Hauska i Partner, HEP, Holcim,
HT, JGL, Karlovaka pivovara, Konar, Konar institut za elektrotehniku, Pliva. Veina ovih izvjetaja iako ne svi,
koriste G3 smjernice za izvjetavanje GRI-a.
I.3 Shema energetskih pregleda za industriju

NAPEnU
Shema energetskih pregleda za industriju
Indeks mjere
I.3
Poetak: 2009.
Kraj:2016.
Mjeru se vee uz zakonsku obvezu gospodarenja energijom za velike potroae.
Ovom mjerom treba osigurati potporu za procjenu potencijala utede energije u
industrijskim postrojenjima putem sufinanciranja provedbe energetskog pregleda. Shema
energetskih pregleda za industriju treba ukljuivati:
obvezne energetske preglede za tvrtke s godinjom potronjom energije veom od

propisane Pravilnikom o energetskim pregledima graevina (> 10.000 MWh)
dobrovoljnu shemu energetskih pregleda za ostale tvrtke, a posebice za SME kojima se

treba omoguiti subvencija energetskog pregleda
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje

Nacionalno
FZOEU: 2.111.281HRK
FZOEU: 5.000.000 HRK procjena je temeljena na pretpostavljenom broju energetskih
pregleda (100) i prosjenoj cijeni energetskog pregleda od 50.000 HRK (prema podacima
FZOEU).
EIHP u koordinaciji s CEI izrada i promocija sheme
MINGO, MGIPU, MZOIP
227
Ova mjera nije se provodila u planiranom opsegu. Plan za naredno razdoblje je revidirati ovu mjeru odnosno
uklopiti ju u druge mjere, primjerice C.1., te uvrsiti u grupu horizontalnih mjera.
Ova mjera vezala se na zakonske obveze gospodarenja energijom za velike potroae (> 10.000 MWh/god)no u
prijedlogu novog zakonskih obveza ove odredbe se mijenjaju i planirano je da e se odnositi na velika
poduzea, dakle na taj nain treba prilagoditi ovu mjeru za budue razdoblje.
U razdoblju primjene 2.NAPEnU nije se ostvarila primjena ove mjere na predvien nain, ipak, kroz djelovanje
FZOEU sufinancirane su izrade energetskih pregleda i certifikata.
FZOEU je u razdoblju 1. i 2. NAPEnU u sektoru Industrije sufinancirao provedbu 16 projekata, a ukupno
ostvarene utede u 2013. na tih 16 projekata iznose 4,64 TJ. Ova mjera detaljnije je opisana kroz mjeru B.3.
Energetsko certificiranje zgrada.
I.4 Visokouinkovita kogeneracija u industriji

NAPEnU
Visokouinkovita kogeneracija
Indeks mjere
I.4
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Informacije o
provedbi
Izvrno tijelo
Tijela za praenje

Poetak: 2007.
Kraj:2016.
/
Osim sustava poticanja proizvodnje elektrine energije iz visokouinkovitih kogeneracija,
ovom se mjerom predvia i donoenje odgovarajue regulative za poticanje proizvodnje
toplinske energije iz kogeneracija (definiranje statusa povlatenog proizvoaa toplinske
energije).
Proizvodnja toplinske i elektrine energije u industrijskim postrojenjima
Nacionalno
HROTE: ovisno o proizvedenoj koliini elektrine energije i temeljem jedininih

poticajnih cijena definiranih u Tarifnom sustavu za proizvodnju elektrine
energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ("Narodne novine", br.
33/07) u 2010. godinu ukupno isplaena sredstva iz sustava poticanja
proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, za
kogeneracijska postrojenja iznose 143.118,99 kn.
1. HROTE: ovisno o proizvedenoj koliini elektrine energije i temeljem jedininih
poticajnih cijena definiranih u Tarifnom sustavu ("Narodne novine", br. 63/2012).
HROTE, MINGO, HERA regulativa i sustav poticanja proizvodnje elektrine

energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije.
MINGO u koordinaciji s CEI
U razdoblju primjene 2.NAPEnU bilo je predvieno donoenje regulative o statusu povlatenog proizvoaa
toplinske energije kojim bi se dodatno stimulirale kogeneracije. Premda to nije izvreno, mjera je ostvarena
kroz proirenje regulative o promociji elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, i to
donoenjem novog Tarifnog sustava za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije (Narodne novine, 133/13, 151/13).
228
Poticaj za koritenje topline iz kogeneracijskih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije ostvaruje se
tako to se primjenjuje korektivni koeficijent na tarifu za proizvodnju energije, ako je ispunjen uvjet ukupnog
iskoritenja proizvedene energije vie od 45, odnosno 50%.
Sredstva za provedbu ove mjere osigurana su kroz HROTE, ovisno o proizvedenoj koliini elektrine energije i
temeljem jedininih poticajnih cijena definiranih u Tarifnom sustavu za proizvodnju elektrine energije iz
obnovljivih izvora energije i kogeneracije ("Narodne novine", br. 33/07).
Od kraja 2010. do kraja 2013. godine, status povlatenog proizvoaa dobila su 43 kogeneracijska postrojenja
ukupno instalirane elektrine snage 85,854 MW i toplinske snage 156,47 MW, to predstavlja porast od
855,72% u odnosu na period 2007. Do kraja 2010. godine.
I.5 Naknada za emisije CO2 za velike oneiivae, osim oneiivaa ukuljuenih u sustav
trgovanja emisijskim jedinicama staklenikih plinova
NAPEnU
Naknada za emisije CO2 za velike oneiivae, osim oneiivaa ukuljuenih

u sustav trgovanja emisijskim jedinicama staklenikih plinova
Indeks mjere
I.5
Kategorija
Vremenski okvir
Cilj / kratak opis
Opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Informacije o
provedbi

Poetak: 2007.
Kraj:2016.
FZOEU je duan provoditi mjeru.
Hrvatska je uvela naknadu za emisije CO2 u 2007. Vladina uredba (Narodne novine br.
73/07) nalae da naknadu plaaju svi oneiivai iz Katastra emisija u okoli (KEO).
Prihodima od naknada (oekuje se 10-20 milijuna EUR godinje) raspolagat e FZOEU, koji
ova sredstva namjenski treba usmjeriti na sufinanciranje aktivnosti poboljanja energetske
uinkovitosti, a posebice u industriji. Od 1. sijenja 2013. godine e plaanja naknade na
CO2 biti osloboena 73 postrojenja ukljuena u sustav trgovanja emisijskim jedinicama
staklenikih plinova, a to se odnosi na termoenergetske objekte vee od 20 MW, rafinerije,
koksare, metalnu, cementnu, papirnu, keramiarsku, staklarsku industriju, proizvodnju
amonijaka, duine kiseline itd.
Nacionalno
Izvrno tijelo
FZOEU: 31.830.248 HRK sufinancirani projekti u industriji

1. FZOEU: 30.000.000 HRK
FZOEU
Tijela za praenje
MINGO, MZOIP
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Ova mjera odvijala se kako je predvieno 2. NAPEnU. U 2013. CO2 naknade zamijenio je ETS sustav te se ova
mjera vie ne provodi.
I.6 Uvoenje efikasnih elektromotornih pogona

NAPEnU
Indeks mjere
I.6
229
Kategorija
Vremenski okvir
Cilj / kratak opis
Opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje

Poetak: 2011.
Kraj:2016.
Nova mjera
Najvei dio potronje elektrine energije u industriji otpada na elektromotorne pogone i
do 90%. Ovo podruje prua velike potencijale uteda no tu se nisu poduzimale sustavne
mjere ili programi. Uvoenje efikasnih elektromotornih pogona odnosi se na ugradnju
elektrinih motora visoke uinkovitosti i uvoenje upravljanja brojem okretaja (VSD)
frekvencijski i/ili amplitudno tamo gdje je svrhovito, kao u procesima gdje se kontinuirano
mijenja protok radne tvari. Ovisno o razredu snage motora, ova mjera moe postii tehnike
utede elektrine energije i preko 16%, a ekonomske utede vee od 10%. Smanjenje
instalirane snage bi imalo pozitivan uinak na stabilnost rada EES.
Potronja elektrine energije u industrijskim postrojenjima
Nacionalno
Budue aktivnosti:
3. Razvoj tipskih energetskih pregleda racionalnosti potronje energije
elektromotornih pogona u industrijskim postrojenjima uz procjenu ekonomske
isplativosti poboljanja; s jednostavnom metodologijom primjenjivom na
praktino sva industrijska postrojenja
4. Postavljanje povoljnih modela financiranja uz razvoj garancijskih mehanizama
prihvatljivih za banke
Izvor financiranja:FZOEU i komercijalne banke
EIHP, HEP, ESCO tvrtke provedba mjere u koordinaciji s Centrom FZOEU - sufinanciranje
MINGO, MZOIP
Ova mjera nije se provodila u planiranom opsegu. Za sljedee razdoblje potrebno je revidirati mjeru, posebice
odgovornosti izvrnih tijela. Takoer, potrebno je da Nacionalno koordinacijsko tijelo potie i koordinira
provedbu ove mjere, jer se bez sustavnog pristupa provedbi ova mjere nee realizirati.
Mjere u prometu
T.1 Trening eko-vonje
Kampanja eko-vonje za vozae cestovnih vozila
Indeks mjere
T.1
Poetak: 2011.
Kraj: 2016.
Nova mjera
Eko vonja prepoznata je kao jedna od najuinkovitijih mjera za poticanje energetske
uinkovitosti na razini Europske unije. Pokretanjem Nacionalne kampanja ekovonje mogla
bi se postii maksimalna razina osvijetenosti svih graana i vozaa u Republici Hrvatskoj o
prednostima ovog modernog, inteligentnog i ekoloki prihvatljivog stila vonje, kroz aktivno
provoenje treninga eko vonje meu licenciranim (postojeim) vozaima.
Posebni elementi nacionalne kampanje trebaju biti posveeni edukaciji o ekovonji za:
vozae osobnih automobila;
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
autobusa;
teretnih vozila > 3,5 tone
Cestovna osobna i teretna vozila te autobusi

Svi vozai osobnih vozila s poloenom vozakom dozvolom prije stupanja na snagu Pravilnika
230
Izvrno tijelo
o osposobljavanju kandidata za vozae (NN 13/09); Vozai autobusa javnog gradskog

prijevoza; Vozai javnih i komercijalnih teretnih vozila najvee doputene mase > 3,5tona
Nacionalno
Ukupno potrebna sredstva 5.545.000,00 kuna godinje:
IEE: 83.333,33 HRK osigurano za 2011., 2012. i 2013. (aktivnost 1)
FZOEU: 1.365.471,00 HRK (aktivnost 2)
MPPI: 1.365.417,00 HRK (aktivnost 2)
MZOIP: 1.365.417,00 HRK (aktivnost 2)

JLP(R)S: 1.365.417,00 HRK (aktivnost 2)
HAK, EIHP u koordinaciji s Centrom
Tijela za praenje
MPPI, MZOIP, MUP, FZOEU
Regionalna primjena
Informacije o
provedbi
izvori financiranja
Ova mjera u projektima FZOEU spada pod mjere istijeg transporta. Realizacijom projekata istijeg transporta
smanjuje se neposredna potronja energije i emisija staklenikih plinova u ovom sektoru, koji sudjeluje u
ukupnoj neposrednoj potronji energije s oko 30%, a istovremeno je i znaajan imbenik negativnog utjecaja na
okoli budui da vie od 20% ukupnih emisija staklenikih plinova dolazi upravo iz prometa. Fond sufinancira
sve one programe i projekte i sline aktivnosti, koji pridonose smanjenju potronje goriva i uspostavljanju
istijih, odrivih prometnih sustava. Sufinanciraju se tehnike i organizacijske mjera te projekti uvoenja
alternativnih goriva.
FZOEU je financirao i druge projekte za poticanje istijeg transporta, koji su navedeni u ovom dodatku A, pod
mjerom T.6.
U jesen 2013. Godine 'ORYX Centar za sigurnu vonju', dio ORYX Grupe d.o.o. je dao izraditi studiju analize
rezutata eko-vonje. Studiju je izradio Energetski Institut Hrvoje Poar, i ona je posluila kako bi se na temelju
rezultata utvrdili pozitivni efekti koje treninzi eko-vonje mogu imati za gospodarstvo, okoli i drutvo. Retultati
su takoer potakli FZOEU da raspie natjeaje za subvencioniranja treninga EKO vonje.
U studiji je sudjelovalo 18 poduzea sa 170 vozaa (119 za teretna i 51 za osobna vozila), a analizirali su se
podaci o teretnim vozilima na razini 14 poduzea, a o osobnim vozilima na razini 10 poduzea.
Studija je pokazala da je na razini svih teretnih vozila i autobusa treningom ostvarena uteda u potronji
energenata od 8,87%, a na razini svih osobnih vozila ostvarena je uteda u potronji energenata od 18,70%.
Energetski Institut Hrvoje Poar prikljuio se 2010. Intelligent Energy Europe projektu ECOWILL koji je trajao do
travnja 2013. Godine. U projektu je bilo ukljueno 13 europskih partnera, a tema projekta je masovna
implementacija standarda Eko vonje u program izobrazbe kandidata za vozae i provedba kampanje meu
licenciranim vozaima.
Rezultati projekta u hrvatskoj su sljedei:
Treningom eko vonje osposobljeno je 67 trenera;

Provedeno je 500 treninga za graane;
Odrano je 6 javnih prezentacija projekta;
Projekt je medijski popraen kroz 10 radio priloga, 5 TV priloga i 40 tiskanih i web lanaka.
Ova mjera nastavlja se i u buduem razdoblju.
T.2 Intermodalni prijevoz tereta

231

Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Regulativa, financijski instrumenti

Poetak: 2011.
Kraj: 2016.
Nova mjera
Cilj / kratak opis
Intermodalni prijevoz ukljuuje vie naina prijevoza kako u putnikom tako i u teretnom
prometu. Ova se mjera fokusira samo na teretni promet i potencijal koji on nudi za rastereenje
cestovnih pravaca i smanjenje potronje goriva koritenjem eljeznike infrastrukture i
unutranjih plovnih putova. Za provedbu ove mjere nuno je osigurati odgovarajui regulatorni
okvir kao i odgovarajuu infrastrukturu za istovar/utovar kontejnera.
Opis
Informacije o
provedbi

T.2
Ciljna
neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna primjena
Popis
i
opis
aktivnosti
za
provoenje mjere
izvori financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
Cestovni teretni promet

Prijevozne tvrtke, koncesionari autocesta, eljeznica, rijenih luka
Nacionalno
1. Izrada programa poticanja intermodalnog prijevoza tereta:
2. Primjena programa poticanja intermodalnog prijevoza tereta
MPPI (aktivnost 1)
Za aktivnost 2 nije mogue dati procjenu niti predloiti izvore financiranja.
MPPI u koordinaciji s Centrom
MPPI, MINGO, MZOIP
2009. godine stupio je na snagu Zakon o kombiniranom prometu kojim se ureuju udaljenosti u kombiniranom
prometu, oslobaanje obveze plaanja godinje naknade za uporabu javnih cesta, oslobaanje od dozvola i
kvota i oslobaanje od ogranienja prometa na cestama za sudionike kombiniranog prijevoza kao i dokumenti
koje voza teretnog automobila u kombiniranom prijevozu mora imati. Trenutno su u izradi izmjene i dopune
istog Zakona, a vezano je za primjedbe Europske komisije na sam tekst Zakona.
Na temelju Zakona donoen je 2010. godine i Pravilnik o terminalima za kombinirani prijevoz i pretovarnim
kolodvorima kojim su propisani terminali za kombinirani prijevoz, pretovarni kolodvori kao i cestovni pravci do
ili od najblieg terminala odnosno pretovarnog kolodvora na kojima vrijedi oslobaanje od kvota i dozvola.
Program poticanja intermodalnog prijevoza tereta jo nije napravljen, ali se planira u sljedem razdoblju.
Novim izmjenama Zakona o kombiniranom prometu predvieno je oslobaanje 50% naknade za ceste prilikom
registracije eljeznikih vozila, za prijevoznike koji koriste kombinirani oblik prijevoza, ovdje se predviaju velike
utede energije. Za tvrtke koje e na ovaj nain izgubiti sredstva u iznosu od 50% ista e se osigurati u
dravnom proraunu RH (prim. Hrvatske ceste koje e izgubiti prihod od 50 % od naknade koje je prijevoznik
duan platiti pri registraciji vozila, a idu na raun Hrvatskih cesta, ovo bi bilo nadoknaeno iz Dravnog
prorauna RH).
T.3 Uspostava novog sustava plaanja posebne naknade za okoli za vozila na motorni
pogon
Uspostava novog sustava plaanja posebne naknade za okoli za vozila na
motorni pogon
Naziv mjere
Kategorija
Poetak: 2013.
Vremenski okvir
Kraj: 2020.
232
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna primjena
Informacije o
provedbi
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
Utede energije
U cilju smanjenja emisija iz prometa kao mjera za ostvarenje ovog cilja je uspostava novog sustava
plaanja posebne naknade za okoli za vozila na motorni pogon. Bazirajui se na naelu
oneiiva plaa dosadanji model bi se nadogradio i obraunavao s obzirom na emisije CO2 i
oneiujuih tvari u zrak iz motornih vozila. Konani rezultat ovog projekta je donoenje propisa
na temelju studije kojom bi se predloio najoptimalniji model sustava naplate naknada. Uvoenjem
sustava u kojem bi voeni naelom oneiiva plaa pojedine kategorije vozila bile stimulirane
dok bi vozila s veim emisijama bila penalizirana u konanici ima za cilj motivaciju i usmjerenje
kupaca za donoenje odluke o kupnji uinkovitijih novih automobila s manjim emisijama CO2.
Prikupljena sredstva od naplate preusmjerila bi se u realizaciju drugih mjera: razvoj infrastrukture i
sustava punionica, poticaji/subvencije za kupnju ekoloki prihvatljivijih vozila (elektro i hibridna
vozila, promocija koritenja eko vozila i znaka prijatelj okolia.
Cestovna vozila
Vlasnici vozila
Nacionalno
U cilju pravovaljane primjene nove pravne steevine EU u sektoru prometa, u okviru ovog projekta
MZOIP e u suradnji sa strunim institucijama pripremiti cjelovitu strunu analizu stanja voznog
parka uRH i analizu propisa drava lanica EU koje su razvile sustav naknada/poreza na CO2 kao i
usporedbu pozitivne europske prakse i propisa EU s zakonskom regulativom u RH. Aktivnosti:
- Izrada modela za uspostavu sustava plaanja naknada za emisije CO2 uz kvalitetnu ekonomsku
analizu uinka
- Izrada prijedloga Uredbe o jedininim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobliim
kriterijima i mjerilima za utvrivanje posebne naknade za okoli na vozila na motorni pogon
- Puna primjena novog sustava naplate.
MZOIP
EIHP
FZOEU
CEI
MPPI, MZOIP, MUP
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Praenje provedbe projekta je kroz priliv sredstava koja se prikupljaju plaanjem naknade za
emisije CO2 i oneiujuih tvari u zrak iz motornih vozila u FZOEU.
Oekivane utede
energije u 2016.
0,521 PJ
Oekivane utede
energije u 2020.
1,664 PJ
Pretpostavke
Prikupljanjem sredstava omoguuje se provedba drugih mjera. Razvoj svijesti proizvoaa i

krajnjih korisnika o potrebi ouvanja okolia i s time aktivna uloga u ouvanju prirode i okolia.
Poticanje razvoja novih tehnologija, proizvodnje i potronje proizvoda manje tetnih za okoli,
smanjenja oneienja okolia i racionalnijeg gospodarenja sirovinama i energijom.
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
Prikupljenim sredstvima omoguuju se provedbe drugih mjera. Kupnja vozila s manjim emisijama
ima za posljedicu smanjenje emisija iz osobnih vozila a samim time i ukupnih emisija iz sektora
promet. Poticanje kupnje ekolokih vozila ima za posljedicu smanjenje emisija iz osobnih vozila a
samim time i ukupnih emisija iz sektora promet.
Primjenom Uredbe donesene 2004. kroz vremenski period sustavno je zanemarivan tehnoloki napredak i
razvoj motora koji danas udovoljavaju najstroe ekoloke kriterije i standarde emisija kojima se ograniavaju
emisije. Do sad koriten model nije uvaavao dugorone ciljeve vezane uz smanjenje emisija CO2, te je bilo
233
potrebno kroz novi nain izrauna naknade ukljuiti i proaktivni pristup problemu emisija CO2 iz prometa
cestovnih motornih vozila.
U prosincu 2013. izraen je Model za prikupljanje naknada za emisije ugljik dioksida (CO2) u zrak iz motora
cestovnih vozila. Cilj je bio izrada modela izrauna naknada za emisiju CO2 koji se odnosi se na sva osobna
vozila, odnosno kategoriju M1 cestovnih vozila. Za veinu tih vozila ne postoji slubeni podatak o emisiji CO2, a s
istim problemom susreu se i drave lanice EU koje su ve uvele naknade. Idealni model, koji bi se temeljio na
stvarnoj emisiji CO2, je skoro pa nemogue ostvariti, pa je osmiljen model s ciljem da obuhvatiti utjecajne
veliine na emisiju CO2, a da pri tome u obzir uzima dostupne podatke.
Na temelju analiziranih podataka o vozilima predloen je razredbeni model izrauna naknadi za vozila za koja
ne postoji slubeni podatak o emisiji CO2. Predloene su podjele u razrede prema na emisiju CO2 utjecajnih
faktora te su za te podjele definirani korektivni faktori i njihove vrijednosti.
Prijedlogom Uredbe o jedininim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobliim kriterijima i mjerilima za
utvrivanje posebne naknade za okoli na vozila na motorni pogon iz 2013. nastoji se ostvariti pravedniji nain
naplate naknade, potujui princip tko vie oneiuje, vie plaa, a s druge strane cilj je da se izraun naknade
temelji i na emisiji CO2 i na emisijskoj razini vozila. Takoer, propisuje se nain izrauna jedinine naknade, kao i
vrijednosti poetne naknade i korektivnog koeficijenta koji je ovisan o godinje prijeenom broju kilometara.
Iznos naknade koji u konanici plaa obveznik plaanja nee se znaajno mijenjati, ali e biti pravednije
rasporeen. Cilj je i kroz ovu mjeru usmjeriti potranju kupaca prema ekoloki prihvatljivijim i tedljivijim
vozilima. Novi izraun odnosi se samo na vozila kategorije M1 (osobna vozila) iz razloga to se ostala vozila u
pravilu ubrajaju u vozila koja su namijenjene za gospodarske svrhe, pa ih se sukladno EU praksi ne eli
optereivati dodatnim trokovima prilikom obrauna naknade.
T.4 Uvoenje Car Sharing sheme u gradovima

Uvoenje Car Sharing sheme u gradovima
Indeks mjere
T.4
Organizacija
Poetak: 2012.
Kraj: 2016.
Nova mjera
Uvoenje Car Sharing sheme mjera je organizacijskog tipa kojom je se prvenstveno eli
poveati iskoristivost vozila s podruja urbanih sredina, a s ciljem smanjenja prostorne
zaguenosti gradova te ujedno poveanja uinkovitosti vozila, kroz poticanje koritenja
uinkovitih modela vozila.
Kategorija
Vremenski okvir
Cilj / kratak opis
Opis
Informacije o
provedbi
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna primjena
izvori financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
Cestovna vozila automobili

Stanovnici urbanih sredina
Regionalna/Nacionalna
Gradovi i opine, FZOEU, privatni investitori
EIHP, Tijela lokalne uprave, Gradovi i opine u suradnji s privatnim partnerima
MPPI, MZOIP, MINGO
Ova mjera nije se provodila u planiranom opsegu. Za sljedee razdoblje potrebno je revidirati mjeru. Takoer,
potrebno je da Nacionalno koordinacijsko tijelo potie i koordinira provedbu ove mjere, jer se bez sustavnog
pristupa provedbi ova mjere nee realizirati.
T.5 Ogranienje brzine

234
Ogranienje brzine
Indeks mjere
T.5
Regulativa
Poetak: 2012.
Kraj: 2016.
Nova mjera
Iskustva europskih zemalja, poput: Danske, Estonije, Finske, Francuske, Maarske, Irske,
Luksemburga, Malte, itd. ukazuju na injenicu da ogranienje brzine na nie vrijednosti od
standardnih i to posebice na autocestama, predstavlja izuzetan doprinos u sustavnom
smanjenju potronje goriva u cestovnom prometu. No, i sama stroa primjena postojeeg
ogranienja brzine uz smanjenu toleranciju prekoraenja moe poluiti jako dobre rezultate.
Stoga se ova mjera u razdoblju 2. NAPEnU fokusira na smanjenje praga tolerancije
prekoraenja ve propisane brzine.
Kategorija
Vremenski okvir
Cilj / kratak opis
Opis
Informacije o
provedbi
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna primjena
izvori financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
Cestovna vozila
Vozila koja prometuju autocestama
Nacionalna
Nisu potrebna financijska sredstva
MUP, DZM
MUP, MPPI, MINGO
T.6 Financijski poticaji za energetski uinkovita vozila

Indeks mjere
T.6
Poetak: 2011.
Kraj: 2016.
FZOEU u svom radu sufinancira projekte istijeg prometa. Ovaj program treba unaprijediti
razradom posebnih linija sufinanciranja za specifine namjene i to za:
ugradnju ureaja za uinkovitije koritenje otpadne topline iz rashladne tekuine

motora, za vrijeme kada je motor ugaen
nabavu eko guma
kupnju elektrinih vozila (automobili, skuteri, autobusi)
kupnju hibridnih vozila
pregradnju/ kupnju vozila s pogonom na UNP & stlaeni prirodni plin (SPP)
ukljuujui i dizel plin varijantu (DFD)
poboljanje aerodinaminosti teretnih vozila
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna primjena
Informacije o
provedbi

za provoenje mjere
Cestovna vozila; pomorski prijevoz

Vozai i vlasnici osobnih i flotnih vozila
Nacionalna
Ugradnja ureaja za uinkovitije koritenje otpadne topline iz rashladne tekuine

motora, za vrijeme kada je motor ugaen
Nabava eko guma
Kupnja elektrinih vozila (automobili, skuteri, autobusi)
Kupnja hibridnih vozila
Pregradnja/Kupnja vozila s pogonom na UNP & SPP
Ugradnja/pregradnja vozila na dizel plin kombinaciju
235
izvori financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
Poboljanje aerodinaminosti teretnih vozila
Potrebno je napraviti detaljne financijske projekcije u posebnom programu za provedbu ove

mjere
FZOEU; Komercijalne banke; Dravne potpore
FZOEU u koordinaciji s Centrom
MPPI, MINGO, MZOIP
FZOEU je u razdoblju koje je prethodilo 2.NAPEnU (do 2011.) ukupno realizirao 552 projekata istijeg
transporta, a s obzirom na ivotni vijek mjera istijeg transport od 8 godina, utede ostvarene do 2010. godine
vrijede i do kraja 2013. Za te su projekte izraunate utede energije u iznosu od 80,79TJ (22.442.276,51 kWh),
to ini 0,61% nacionalnog meu-cilja za 2013.godinu, odnosno 0,41% nacionalnog cilja za 2016. godinu. S
obzirom da se dio tih mjera, treninzi eko-vonje, raunaju pod mjerom T.1, ukupne utede u mjerama za en.
Uinkovita vozila umanjena su za utede ostvarene kroz eko-vonje. Tako ukupna uteda za mjeru T.6 iznosi
0,07 PJ.
Projekti koji su se sufinancirali od strane Fonda su Euro 5 program, nabava elektrinih vozila te trening ekovonje za vozae cestovnog prometa. Do kraja 2013. godine (to ukljuuje razdoblje prvog i drugog NAPEnU)
ukupno su realizirana 552 projekata istijeg transporta za koje su isplaena sredstva u iznosu od 81.667.888,65
kuna. Za te su projekte izraunate utede energije u iznosu od 80,79TJ (22.442.276,51 kWh), to ini 0,61%
nacionalnog meu-cilja za 2013.godinu, odnosno 0,41% nacionalnog cilja za 2016. godinu. Ukupno su smanjene
emisije staklenikih plinova za 5.449,00 t CO2 te je uteeno 17.429.277,17 kuna. Poticanje eko-vonje prema
2. NAPEnU spada pod mjeru T.1 Trening eko-vonje za vozae cestovnih vozila te se realizacijom projekta ekovonje postiglo 0,91% cilja te mjere.
Tablica A4-34. Utede po vrstama istog transporta do kraja 2013. godine (za razdoblje prvog i drugog NAPEnU)
Aktivnost
Ukupan
broj
realiziranih
projekata
Ukupne
ostvarene
utede
[kWh]
Ukupne
ostvarene
utede
[TJ]
Ukupne
ostvarene
utede
[kn]*
Ukupno
ostvarene
utede
emisija
CO2 [t]
Ukupno
isplaena
sredstva
Fonda [kn]**
Trening eko1
3.094.078,48
11,14
2.565.577,87
751,35
476.978,52
vonje
Nabavka
3
3.736,00
0,01
2.932,11
1,04
360.910,13
elektrinih vozila
EURO 5 program
548
19.344.462,03
69,64
14.860.767,19 4.696,61
80.830.000,00
Ukupno:
552
22.442.276,51
80,79
17.429.277,17 5.449,00
81.667.888,65
*utede u kunama izraunate su prema cijenama za dizel gorivo iz godinjih izvjetaja Energija u
Hrvatskoj
godine
236
T.7 Financijski poticaji za razvoj infrastrukture za koritenje gradskih bicikala

Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Cilj / kratak opis

Opis
Informacije
o provedbi
Financijski poticaji za razvoj infrastrukture za koritenje gradskih bicikala

T.7
Poetak: 2012.
Kraj: 2016.
Nova mjera
Pruanjem potpore razvoju infrastrukture javnih gradskih bicikala, graanima
urbanih sredina pruit e se alternativno rjeenje mobilnosti, koje e direktno
pozitivno utjecati na direktno izbjegavanje potronje fosilnih goriva, smanjenju
ekolokog optereenja okolia kao i sveukupnom poveanju kvalitete ivota
graana kroz poveanu fiziku aktivnost.
Ciljna neposredna
potronja
Cestovna vozila osobni automobili i skuteri
Ciljna skupina
Vozai osobnih automobila, skutera, ali i graani bez vlastitog prijevoznog

sredstva.
Regionalna
primjena
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
Metoda praenja
/ mjerenja uteda
energije
Urbana/Nacionalna
Gradovi i opine, FZOEU, komercijalne banke
JLP(R)S u koordinaciji s Centrom
MPPI, MINGO, MZOIP
Potrebno je pratiti broj javnih bicikala te e se temeljem njega ocjenjivati
uinak na nain dan u opisu aktivnosti.
Gradski bicikli zaivjeli su u mnogim gradovima i to inicirani prvenstveno od samih gradova. Provjekt s naveim
odazivom bio je, logino, onaj u Gradu Zagrebu, te je isti potaknuo i manje gradove da se upuste u slian
pothvat.
Zagreb je u projekt krenuo u svibnju 2013. Sa poetnih 50 bicikala na raspolaganju graanima te je hrvatska
tako postala 34. Zemlja na svijetu sa sustavom javnih bicikala. Krenulo se sa est lokacija te se za tri mjeseca
projektu pridruilo 1500 korisnika. Najvei partneri projekta su Grad Zagreb, Zagrebaka banka i VIPNET.
Poduzetniki inkubator Grada Osijeka krenuo je sa slinom idejom jo 2011. Ali je projekt nakon testne faze
stopiran te je ponovno krenuo u svibnju 2013. Godine. Tada je bilo pet novih bicikala na raspolaganju za 85
korisnika.
U najavama su slini projekti u jo 4 grada u hrvatskoj, ali za sada nema konkretnih informacija o opsegu niti
terminu realizacije tih projekata.
T.8 Promocija e-mobilnosti i razvoj mree punionica za elektrina vozila

Promocija e-mobilnosti i razvoj mree punionica za elektrina vozila
Indeks mjere
T.8
Poetak: 2011.
Opis
Kategorija
Vremenski okvir
237
Cilj / kratak opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna primjena
Informacije o
provedbi
Kraj: 2016.
Nova mjera
S ciljem upoznavanja politiara, poduzetnika, donositelja odluka, graana inspiriranih
elektrinim vozilima, kao i onima koji e to tek postati konceptom elektro mobilnosti,
potrebno e biti na adekvatan nain provoditi promociju tehnologija iz svijeta elektro
mobilnosti.
Kvalitetna promocija potrebna je zbog pribliavanja pojma e-mobilnosti; njegovih prednosti,
nedostataka, mogunosti i izazova. Razvoj mree punionica za elektrina vozila
infrastrukturna je mjera kojom se osigurava preduvjet za razvoj e-mobilnosti u urbanim
sredinama.
Cestovna vozila
Automobili, skuteri i laka dostavna vozila
Nacionalna
izvori financiranja
FZOEU, JLP(R)S (detaljna sredstva e se procijeniti u sklopu razvoja kampanje i programa

razvoja ), Eu fondovi, mogue sufinanciranje kroz izmjene tarifnih sustava za distribuciju
elektrine energije i/ili posebne naknade/cijene opskrbljivaa (HERA)
Izvrno tijelo
EIHP i HEP -priprema i provedba kampanje te za izradu programa razvoja mree punionica;
provedba programa u nadlenosti je JLP(R)S u koordinaciji s Centrom ; priprema regulative
za infrastrukturu za e-vozila zadueni MINGO, MPPI, MGIPU, HERA, HEP-ODS
Tijela za praenje
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
MPPI, MINGO, MZOIP, HERA FZOEU, JLP(R)S

Uinci mjere e se pratiti provedbom anketa i ispitivanja javnog mnijenja o e-mobilnosti.
Nakon svakog bloka promocijskih aktivnosti unutar kampanje potrebno je vriti ovakva
istraivanja. Razvoj mree ne donosi izravne utede energije, ali je nuan preduvjet za
poveanje broja elektrinih automobila.
Grad Zagreb je u suradnji s Energetskim institutom Hrvoje Poar pokrenuo projekt Strategija razvoja energetske
infrastrukture za napajanje elektrinih vozila na podruju Grada Zagreba u sklopu kojeg e se odrediti
potencijali razvoja trita elektrinih vozila (EV) i pripadajue infrastrukture na podruju Grada Zagreba.
U razdoblju provedbe 2.NAPEnU pokrenuta je inicijativa E-mobilnost.hr je uspostava platforme za dugorono
partnerstvo sa svim relevantnim trinim dionicima. Takoer, intencija inicijative E-mobilnost.hr jest podizanje
svijesti svih graana o novoj tehnologiji i mogunostima koje proizlaze iz iste.
Na osnovi uspostave stratekih partnerstva te pokretanjem pilot projekata u urbanim sredinama, namjera je
razviti podruja urbanih sredina i regije koje e biti inicijator daljnjeg masovnog razvoja trita elektrinih vozila
i popratne infrastrukture. E-mobilnost predstavlja temelj odrive mobilnosti ukoliko je direktno povezana s
proizvodnjom elektrine energije iz obnovljivih izvora energije. U tom smislu, namjera je dodatno potaknuti
razvoj trita obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj.
U Hrvatskoj postoje 2 punionice za elektrina vozila:
Punionica za elektrina vozila Strukovna kola Vice Vlatkovia u Zadru (punionica je opremljena
dvjema jednofaznim utinicama, snage 3,1 kW),
Punionica za elektrina vozila EIHP u Zagrebu (punionica je opremljena dvjema jednofaznim
utinicama, snage 3,1 kW).
238
T.9 Modifikacija prakse obrauna porezne olakice na osnovi putnih trokova

Modifikacija prakse obrauna porezne olakice na osnovi putnih trokova
Indeks mjere
T.9
Poetak: 2012.
Kraj: 2016.
Nova mjera
Postojea praksa obrauna porezne olakice na osnovi putnih trokova ne stimulira dodatno
zaposlenike na intenzivnije koritenje javnog gradskog prijevoza. Stoga bi se promjenom
prakse obrauna porezne olakice moglo dodatno potaknuti graane na koritenje javnog
gradskog prijevoza.
Kategorija
Vremenski okvir
Cilj / kratak opis
Opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna primjena
za provoenje mjere
Informacije o
provedbi
izvori financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
Cestovna vozila
Zaposlenici koji na posao odlaze automobilima
Nacionalna
MFIN u suradnji s MINGO treba razraditi prijedlog modifikacije prakse obrauna poreznih
olakica na osnovu putnih trokova kojim e se stimulirati koritenje javnog prijevoza.
Modifikacije treba poeti primjenjivati u 2012. godini.
/
MFIN
MFIN, MINGO
Ova mjera nije se provodila u planiranom opsegu. Pream dosadanjem iskustvu vjerojatno se niti nee provoditi
te se predlae odustajanje od ove mjere.
T.10 Promocija odrivih gradskih prometnih sustava

Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna primjena
Informacije
o provedbi
izvori financiranja
Izvrno tijelo
Promocija odrivih gradskih prometnih sustava

T.10
Poetak: 2011.
Kraj: 2016.
Nova mjera
Prometne guve postaju sve vei problem u gradovima, koji znaajno utjee
na nepotrebno poveanu potronju goriva. Stoga je potrebno promovirati
odrivi razvoj gradskih prometnih sustava i to kroz:
optimiranje gradske logistike prijevoza tereta
propisivanje zabrane dostave u gradskim sreditima u vremenu od
6:00 do 18:00h
inteligentno upravljanje javnim parkirnim povrinama
promociju e-rada ili tele rada
Cestovna vozila
Vozai osobnih i teretnih vozila u gradovima
Urbana/Nacionalna
Prorauni JLP(R)S,i, FZOEU (detaljna procjena potrebnog sufinanciranja
izradit e se kroz smjernice za provedbu, Eu fondovi
EIHP u suradnji s JLP(R)S u koordinaciji s Centrom ; regionalne energetske
agencije i instituti
239
Tijela za praenje
MINGO, MPPI, MUP, MZOIP
U promociji odrivih gradskih prometnih sustava nisu se ostvarile planirane mjere. Nisu izraene smjernice za
poveanje uinkovitosti u prijevozu tereta, niti se izvrio plan za inteligentno upravljanje parkirnim povrinama.
Mjere su dobro zamiljene, ali treba poraditi na odgovornim tijelima koja e preuzeti odgovornost za izvedbu
mjera.
Meutim, vezano uz ovu mjeru ostvareni su pomaci zahvaljujui EU projektnoj inicijativi nazvanoj CIVITAS
City, Vitality, Sustainability koja je krenula 2002. Godine i traje do 2016. Hrvatska se ukljuila kroz dva
projekta; Grad Zagreb kroz projekt CIVITAS ELAN te Grad Koprivnica kroz projekt CIVITAS DYNAMO.
CIVITAS ELAN poeo se provoditi 2008. sve do do rujna 2012., ali povoljni utjecaji projekta i dalje traju. U
projektu je 39 europskih partnera, a projekt obuhvaa osam podruja djelovanja:
Alternativna goriva i energetski uinkovita vozila

Zajednike putnike usluge i integriranje razliitih vrsta prijevoza
Upravljanje mobilnou prema specifinim potrebama
Djelovanje na ponaanje u prometu
Zatita, sigurnost i zdravlje
Inovativne prometne usluge
Cilj projketa je poboljanje kvalitete ivota graana uspostavom kvalitetnijih rjeenja u gradskom prometu te
promicanjem i poticanjem odrivih, istih i energetski uinkovitih naina odvijanja prometa.
U projektu je posebno naglaeno sudjelovanje graana u irokom rasponu od informiranja i podizanja razine
svijesti, do senzibiliziranja javnosti na prometne probleme i aktivnog sudjelovanja pri donoenju odluka.
U Zagrebu je do sada ostvareno:
Uinkovitiji i istiji javni gradski prijevoz - sufinancirano je 70 niskopodnih tramvaja, 100 autobusa na
biodizel i 60 na prirodni plin, 147 displeja na stanicama javnog gradskog prijevoza daje informacije o
vremenu dolaska vozila, uveden je video nadzor u 140 novih i 50 starih tramvaja te 74 autobusa
Okoliu prihvatljiviji javni vozni park i uvoenje novih naina kretanja - istoa je uvela vozila na
biodizel za odvoz smea i ienje ulica - sufinancirana je nabava 52 vozila na biodizel
Provedeno je nekoliko anketa o mobilnosti, kao i studije i istraivanja o razliitim pitanjima mobilnosti,
koje upuuju na nove smjernice za poboljanje prometa i za planove mobilnosti. 2.000 graana
sudjelovalo je u anketi o kvaliteti javnog gradskog prijevoza, pripremljena je studija o planiranom
intermodalnom putnikom terminalu, provedeno je istraivanje o dostavi roba i naplati zaguenja
Promicanje koritenja bicikla, pjeaenja te javnog gradskog prijevoza - razvijen je Auto za sve carpoolingsustav http://www.fpz.unizg.hr/autozasve/ , pripremljeni su planovi mobilnosti za osam
poduzea du koridora uz Savsku cestu, pripremljen i stavljen u funkciju sustav javnih bicikala za
studente i zaposlenike Fakulteta prometnih znanosti Studocikl
Uspostavljanje dijaloga s graanima vie od 150 graana sudjelovalo je u dijalogu o mobilnosti, 143
graana obueno je za komunikaciju s gradskim vlastima, tiskan je prirunik za organizaciju uspjenog
savjetovanja u pitanjima mobilnosti i kretanja, oko 500 starijih osoba dobilo je upute o sigurnijem
koritenju javnog gradskog prijevoza, tiskana je broura u 8.000 primjeraka, snimljen je kratki film oko
240
160 vozaa javnog gradskog prijevoza prolo je radionice o sigurnijem koritenju javnog gradskog
prijevoza i nainu postupanja sa starijim osobama u javnome prijevozu
CIVITAS ELAN forum - CIVITAS ELAN Info - punkt otvoren je 17. rujna 2009. u okviru Europskog tjedna
mobilnosti, tijekom kojeg se 19. rujna obiljeava i CIVITAS ELAN dan. Odravala su se predavanja
"Srijedom u tramvaju", okrugli stolovi i druga dogaanja pruali su graanima i medijima informacije,
kao i web stranica www.civitaszagreb.hr, e-bilten, Facebook stranica "Za bijeli Zagreb grad" i tri kratka
filma o mobilnosti. 21.630 posjetitelja Info punkta i 1.400 sudionika na razliitim dogaanjima 95.032
klikova na web stranici, 1.321 oboavatelj i 208.946 pregledanih objava na Facebook stranici, tri kratka
filma o razliitim temama mobilnosti, oko 200 medijskih nastupa
Proraun projekta za aktivnosti u Zagrebu Iznosio je 5.140 000 EUR od ega se 58% financiralo
sredstvima EU, a ostatak su osigurali partneri.
Drugi projekt koji svojim aktivnostima ostvaruje utede predviene ovom mjerom je projekt CIVITAS DYN@MO
u kojemu Grad Koprivnica sudjeluje kao partner. Usmjeren je na razvoj najuinkovitijih mjera prometne
odrivosti na osnovi elektromobilnosti i planiranja odrivog gradskog prometa, a odobren je u sklopu inicijative
CIVITAS u ciklusu CIVITAS PLUS II ( 2012-2015). Budet Grada Koprivnice iznosi 920.000,00 eura, s doprinosom
EU od 556.221,00 eura, a lokalni partneri Grada Koprivnice su gradska poduzea Kampus d.o.o. i Komunalac
d.o.o., Razvojna agencija sjever DAN, azmatrans Nova d.o.o. te H infrastruktura.
Provoenje projekta u Koprivnici obuhvaa 6 mjera:
Planiranje javnog prijevoza,

Plan odrivog gradskog prometa,
Sveuilini kampus nulte CO2 emisije,
Javni prijevoz s niskom emisijom,
Razvoj kurikuluma odrivog prometa za koprivniko sveuilite i
Program zajednikog koritenja elektrinih gradskih automobila.
T.11 Napredna regulacija krianja opremljenih inteligentnim semaforima

Napredna regulacija krianja opremljenih inteligentnim semaforima
Indeks mjere
T.11
Infrastrukturna
Poetak: 2011.
Kraj: 2016.
Nova mjera
Inteligentni semafori opremljen autonomnim sustavom napajanja iz obnovljivih izvora
(sunce, vjetar) doprinijeti e smanjenju primarne potronje energije, kao i emisijama
ugljinog dioksida i ostalih tetnih plinova. S druge strane, ugraivanje vizualnog indikatora
trajanja faze crvenog svijetla e doprinijeti podizanju svijesti vozaa o mogunostima
donoenja odluke vezane uz gaenje motora tijekom ekanja u koloni ispred raskrija.
Pruanje potpore integraciji takovih semafora u prometna raskrija, doprinijet e se
sustavnom smanjenju potronje goriva u prometu na osnovi pruanja adekvatnih i
pravovremenih informacija vozau o protonosti raskrija, na temelju koje e voza moi
donijeti odluku o prelasku na start-stop reim koritenja motora vozila.
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Informacije o
Regionalna primjena
Cestovna vozila
JLP(R)S - Gradovi
Vozai cestovnih vozila
Nacionalna
JLP(R)S FZOEU, (detaljna procjena napravit e se u programu), Eu fondovi
241
provedbi
izvori financiranja
Izvrno tijelo
EIHP u suradnji s JLP(R)S u koordinaciji s Centrom
Tijela za praenje
MINGO, MGIPU, MPPI
Uspostavljanje Sustava automatskog upravljanja prometom Grada Zagreba

Sustav automatskog upravljanja prometom u Gradu Zagrebu zapoet je 2013. godine. Implementacijom
Sustava automatskog upravljanja prometom utjecat e se na poveanje protonosti individualnog prometa,
ubrzanje javnog gradskog prometa, a u konanici i na rastereenje prometnica u Gradu Zagrebu. Sustav
ukljuuje:
zamjenu i modernizaciju zastarjelih signalnih ureaja i opreme,

prilagoavanje i ugradnju novih mikroprocesorskih ureaja,
nadzorne kamere za detektiranje prometnih optereenja,
obnovu i kompletiranje komunikacijske mree uz ugradnju optikog kabla,
Izgradnja i opremanje glavnog operativnog centra za nadzor i upravljanje semaforiziranim raskrijima,
U potpunosti opremljen Sustav iji zavretak je planiran za 2019 (trajanje 6 godina) omoguavat e:
nadzor i upravljanje prikljuenih semaforskih ureaja i periferne opreme u svrhu optimizacije odvijanja
prometa,
prikupljanja podataka o prometu u svrhu planiranja optimalne upravljake strategije, voenja
evidencije stanja i promjena u prometu,
kontrola rada ureaja i upravljakih programa, planiranja odravanja ureaja i programskih dijelova,
brzu prilagodbu izvanrednim prometnim situacijama i izmijenjenim prometnim zahtjevima.
I drugi gradovi u RH imaju planove uvoenja i pripreme ovakvih sustava, no jo se nisu obvezali. U buduem
razdoblju vano je da CEI kao Nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku uinkovitost potakne i druge
gradove na ovakve akcije.
T.12 Nacionalna kampanja Jedan dan mjeseno bez automobila

Nacionalna kampanja Jedan dan mjeseno bez automobila
Indeks mjere
T.12
Poetak: 2011.
Kraj: 2016.
Nova mjera
Kampanja Jedan dan mjeseno bez automobila jest kampanja u kojoj se vozae potie da
jedan dan u mjesecu ostave svoje automobile kod kue, a zauzvrat, dobivaju jeftiniju kartu u
javnom prijevozu, popust za kulturne i sportske aktivnosti, popust u trgovinama ili
trgovakim centrima.
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Informacije o
provedbi
Cilj / kratak opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna primjena
izvori financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
Cestovna vozila
Svi korisnici osobnih automobila
Nacionalna
JLP(R)S i FZOEU
EIHP - voenje i praenje uinaka kampanje
MINGO, MPPI, MZOIP
242
Akciju pod nazivom Europski tjedan pokretljivosti (European Mobility Week) organizatori su nazvali Clever
commuting ili Pametno putovanje na posao. Ideja o Europskom danu bez automobila nastavak je akcije
Svjetski dan bez automobila koji se obiljeava svake godine 21. rujna. Osnovna namjera je skrenuti panju
graana na problem prijevoza automobilima, poveati osjetljivost javnosti na gorui problem oneienja zraka
u velikim gradovima, te ponuditi zamjenski i masivni gradski prijevoz. Ujedno, pokazati svoj grad u drugaijem
svjetlu kada je zrak bio ii, kada su prometnice bile manje zakrene i kada je ivot u gradovima bio bolji i
podnoljiviji nego danas.
U 18 hrvatskih gradova te jednoj opini (Vukovar, urevac, Crikvenica, Ivani Grad, Karlovac, Koprivnica,
Labin, Ogulin, Pula, ibenik, Trogir, Varadin, Zabok, Delnice, Dubrovnik, Grad Katela, Rijeka i Zagreb te opina
Srainec) organizira se Europski dan bez automobila.
Tako je primjerice u Zagrebu na Europski dan bez automobila, 22. rujna, od 8 do 20 sati za promet motornih
vozila bio zatvoren cijeli Gornji grad i dio sredinje gradske zone.
U sklopu manifestacije Europskog tjedna kretanja to ga Grad Rijeka organizira ve 12 godina obiljeava raznim
akcijama i programima kojima je zajedniko da je iz njih iskljuen promet motornim vozilima. Motorna su vozila
u potpunosti iskljuena iz prometa Rivom, koja je taj dan rezervirana iskljuivo za pjeake, bicikliste i sve ostale
koji su se kretali na vlastiti pogon.
Mjere za energetske tvrtke

E.1 Individualno mjerenje i informativni rauni
Individualno mjerenje i informativni rauni
Indeks mjere
E.1
Poetak: 2008.
Kraj:2016.
Predvia se otvaranje posebnog programa sufinanciranja projekata uvoenja razdjelnika
topline i regulacijskih ventila u FZOEU usmjeren na operatore/opskrbljivae i/ili ESCO
tvrtke.
Jasni i razumljivi rauni za energiju (elektrinu energiju, toplinsku energiju i prirodni plin)
te individualno mjerenje potronje obveza su operatora distribucijskog sustava i
opskrbljivaa. Time e se poveati svijest potroaa o nainu na koji oni sami troe
energiju. Rauni bi trebali sadravati grafike usporedbe potronje u razdoblju rauna za
ovu godinu i za odgovarajue razdoblje prethodne godine. Rauni bi trebali biti temeljeni
na stvarnoj potronji. Rauni takoer trebaju sadravati informacije gdje je mogue
dobiti savjete o uinkovitoj potronji energije, a poeljna je i besplatna telefonska linija.
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna primjena
Izvrno tijelo
Informacije o
provedbi
Tijela za praenje
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Potronja elektrine energije, toplinske energije i prirodnog plina u kuanstvima

Operatori distribucijskih sustava i opskrbljivai elektrinom energijom, toplinskom
energijom i prirodnim plinom; upravitelji zgrada; vlasnici stanova u zgradama
prikljuenim na CTS
Nacionalno
Operateri distribucijskih sustava, opskrbljivai u koordinaciji s Centrom
4. FZOEU (financijska potpora za uvoenje individualnog mjerenja toplinske energije)
MINGO, HERA
Praenje uinaka ove mjere ostvaruje se temeljem podataka opskrbljivaa o ostvarenoj
potronji energije korisnika prije i poslije provedbe mjere uz normalizaciju prema
klimatskim uvjetima (stupanj dan grijanja). Ove podatke distributeri/opskrbljivai duni
su dostavljati HERA-i kao i FZOEU ukoliko su ostvarili sufinanciranje. Osim toga, uinak
243
ove mjere moe se obuhvatiti i TD pokazateljima prema preporukama Europske komisije

(pokazatelji P1 i P3).
Utede oekivane u
2010. prema
1.NAPEnU
Nisu procijenjene
Ova mjera, u dijelu koji se odnosi na informativne raune, zapravo je vie mjera za graanstvo nego za
energetske kompanije i projektom CENEP predviena je nova mjera za kuanstva koja e se zvati 'Znam koliko
troim' te e biti uvrtena u R mjere. Mjera informativnih rauna ostaje nuna, pogotovo kao odgovor na
preinake u izvjetavanju o potronji energije koje su stupile na snagu u 2013. Godini te su doekale kupce
nespremne; prvenstveno se misli na promjenu izraavanja toplinske energije u kWh, te na razdvajanje rauna
elektrine energije za kuanstva na raun za opskrbu i raun za mrearinu. Ove promjene unose dodatno
nerazumijevanje za graanstvo te e se u narednom periodu raditi na informiranju graanstva o novinama na
raunu (vie u Planu, poglavlje 3.1.3 ).
U mjerama za energetska poduzea ostaje ova mjera, to je najavljeno i u obveznim shemama samo to e
naglasak biti na individualnom mjerenju toplinske energije.
Po pitanju individualnog mjerenja najvie je doprinijeo Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost sa
sufinanciranjem projekata uvoenja individualnog mjerenja toplinske energije u viestambenim zgradama. U
razdoblju od 2011. do 2013. godine realiziran je 1 projekt za koji su isplaena sredstva u iznosu od 1.143.951,50
kuna s ukupnim iznosom investicije od 4.800.000,00 kuna. Izraunate utede energije za taj projekt iznose
104,11 TJ (28.920.247,00 kWh), to ini 0,792% nacionalnog meu-cilja za 2013. godinu, odnosno 0,53%
nacionalnog cilja za 2016. godinu. Ukupno su smanjene emisije staklenikih plinova za 8.676,07 tCO2 te je
uteeno 11.429.816,75 kuna.
Taj jedan proveden projekt odnosi se na ugradnju razdjelnika i termostatskih ventila u viestambene objekte
grada Rijeke. Grad je objavio natjeaj na koji se prijavilo ukupno 115 stambenih zgrada, od ega je 95 uspjelo
zadovoljiti traene kriterije i ugraditi predmetnu opremu. Razlog zbog kojeg nisu sve zgrade uspjele realizirati
ugradnju je iskoritenost predvienih novanih sredstava (od strane FZOEU) ili zbog nepotpune dokumentacije.
Kroz tri faze sami korisnici centralnog grijanja, preko svojih Upravitelja zgrada, odabrali su tvrtke Brunata i Tisan za dobavljae opreme koja je ugraena u njihove stanove. Ugradnju je izvela tvrtka ENERGO d.o.o. iz Rijeke,
a ugraeno je ukupno 24.759 razdjelnika i 23.730 termostatskih ventila u 6.298 stanova(ukupan broj korisnika
10.010). Na temelju realiziranih ponuda kroz sve tri faze prosjena cijena razdjelnika je 242,51 kn s PDV-om,
dok prosjena cijena po jednom termostatskom ventilu iznosi 152,97 kn s PDV-om.
S obzirom da je ivotni vijek mjere 10 godina, utede ostvarene u razdoblju do 2010. godine zbrajaju se s
utedama ostvarenima u razdoblju od 2011. do 2013. godine, s time da se prilikom zbrajanja uteda vodilo
rauna da ne doe do dvostrukog izrauna uteda odnosno do dupliranja uteda.
Do kraja 2013. godine (to ukljuuje razdoblje prvog i drugog NAPEnU) ukupno su realizirana 3 projekta
uvoenja individualnog mjerenja toplinske energije u viestambenim zgradama za koje su isplaena sredstva
u iznosu od 1.088.652,58 kuna s ukupnim iznosom investicije od 2.590.667,16 kuna. Za te su projekte
izraunate utede energije u iznosu od 114,19 TJ (31.720.247,00 kWh), to ini 0,86% nacionalnog meu-cilja
za 2013.godinu, odnosno 0,57% nacionalnog cilja za 2016. godinu. Ukupno su smanjene emisije staklenikih
plinova za 9.522,79 tCO2 te je uteeno 12.285.475,61 kuna.
244
Tablica A4-35. Utede projekata individualnog mjerenja toplinske energije u viestambenim zgradama po
godinama (za razdoblje prvog i drugog NAPEnU)
Ukupan
Ukupne
Ukupne
Ukupne
Ukupno
Ukupno
broj
ostvarene
ostvarene
ostvarene
ostvarene
isplaena
Godina
realiziranih
utede
utede
utede
utede
sredstva Fonda
projekata
[kWh]
[TJ]
[kn]*
emisija CO2
[kn]**
[t]
2
2.800.000,00
10,08
855.658,86
846,72
2.580.023,75
2010
1
28.920.247,00
104,11
11.429.816,75
8.676,07
1.143.951,50
2012
3
31.720.247,00
114,19
12.285.475,61
9.522,79
3.723.975,25
Ukupno:
*utede u kunama izraunate su prema cijenama za plin iz godinjih izvjetaja Energija u Hrvatskoj (za
2013. godinu uzete su cijene za 2012)
godine
Oekivana uteda za tu mjeru do 2016. godine za ovu mjeru iznosi 7,61 PJ. Realizacijom projekata Fonda do
kraja 2013. godine ostvareno je 1,5% toga cilja.
E.2 Priprema za uspostavu sheme bijelih certifikata

Priprema za uspostavu sheme bijelih certifikata
Indeks mjere
Regionalna primjena
izvori financiranja
Izvrno tijelo
E.2
Mehanizmi za ostvarivanje uteda energije
Poetak: 2011.
Kraj:2013.(poetak funkcioniranja sheme predvia se za 2014.)
Ovo je nova mjera kojom e se detaljno analizirati uspostava sheme bijelih certifikata i
predloiti sve potrebne radnje za uspostavu takvog sustava.
Shema bijelih certifikata temelji se na obvezi distributera i/ili opskrbljivaa energijom da
na godinjoj razini postiu odreene utede energije kod svojih krajnjih korisnika
(kupaca). Ispunjavanje obveze se dokazuje bijelim certifikatom, koji moe ali i ne mora
biti utriv. Cilj je ove mjere izraditi detaljne podloge za uspostavu ovakve sheme.
Podloge trebaju odgovoriti na pitanja kome postaviti obvezu, kolika ta obveza treba biti,
koji su mogui sudionici u shemi, koje su kazne za neispunjavanje cilja, koje su mjere
prihvatljive za ostvarivanje ciljeva, kako mjeriti i verificirati ostvarene utede, koje tijelo
e biti zadueno za nadzor te definirate sve nune preduvjete (zakonsko-regulatorne,
institucijske) za buduu uspostavu sheme.
Potronja elektrine energije, toplinske energije i prirodnog plina u svim sektorima
neposredne potronje
Operatori distribucijskih sustava i opskrbljivai elektrinom energijom, toplinskom
energijom i prirodnim plinom
Nacionalno
MINGO: 2x1.000.000 HRK (u dvije proraunske godine)
MINGO
Tijela za praenje
MINGO
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Informacije o
provedbi
U razdoblju provedbe 2.NAPEnU planirane aktivnosti po ovoj mjeri nisu se provodile prema zadanom planu.
Predvieno je ugovaranje konzultantske usluge za razradu odnosno novelaciju prikladnog modela razvoja
bijelih certifikata kao instrumenta politike energetske uinkovitosti (financijski mehanizam) za Hrvatsku, ali je
zasad primjena odgoena.
245
Postoje kvalitetni ali donekle zastarjeli materijali i razrada mogueg modela za Hrvatsku u okviru RELEEL
projekta (dokumentacija raspoloiva na internet stranici: releel.mingorp.hr).
Horizontalne mjere
Konzistentno 2. NAPEnU u ovom dijelu su opisane horizontalne mjere koje daju uinke u vie sektora.
Pojedine takve meusektorske mjere dodijeljene su pojedinim sektorima neposredne potronje jer se
oekuje da e u njima imati najvei uinak, primjerice energetski pregledi. Takve mjere nee se opisivati u ovom
poglavlju jer su prethodno opisane po sektorima. Ipak, horizontalne mjere planirane u 2.NAPEnU kratko su
opisane u nastavku.
H.1 Programi energetskih pregleda

Ova meusektorska (horizontalna) mjera detaljnije je pojanjenja u prethodnim poglavljima odnosno po
konkretnim sektorskim mjerama: B1, B2, B3, P1, P2, C1, I3, pa se ovdje nee ponavljati. Ove mjere dijelom su
sufinancirane od strane FZOEU, no kako je doneena nova regulativa te je izrada energetskih pregleda i
ceritifkata postala zakonska obveza, najvei dio posla i investiranih sredstava obavili su sami vlasnici zgrada.
Do 31.12.013. u bazi Ministarstva graditeljstva nalazi se popis od oko 17.400 dostavljenih izraenih energetskih
certifikata. Ukupna broj ovlatenih certifikatora je 883 (zajedno fizike i pravne osobe).
H.2 Kreditna linija za projekte energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije

HBOR Hrvatska banka za obnovu i razvitak
Hrvatska banka za obnovu i razvitak kao dravna razvojna banka je od osnutka posebnu panju usmjerila
financiranju odrivih projekata kojima se titi okoli i jaa energetska uinkovitost, kao i projekata obnovljivih
izvora energije.
HBOR je u razdoblju od 2007. do 2013. godine odobrio priblino 1.213, mil HRK kreditnih sredstava, a koja su
namjenjena ulaganjima u projekte zatite okolia, obnovljivih izvora energije i energetske uinkovitosti. Od
navedenog iznosa, HBOR je za projekte energetske uinkovitosti odobrio priblino 98,4 mil HRK kreditnih
sredstava u razdoblju od 2011. do 2013. godine. Napominjemo kako su navedena kreditna sredstva HBOR-a
odobrena putem poslovnih banaka koje djeluju u RH, izravno putem HBOR-a I putem Modela podjele rizika u
suradnji s poslovnim bankama.
2012. godine iz programa kreditiranja za energetsku uinkovitost plasirano je 2 mil. kuna, a 2013. godine 96,4
mil., odnosno ukupno 98,4 mil. Kn.
Navedena sredstva plasirana su iz:
Programa kreditranja projekata zatite okolia, energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije
Programa kreditiranja energetske obnove zgrada
Ostalih programa kreditiranja HBOR-a koji odgovaraju potrebama pojedinh programa.
246
Takoer, temeljem viegodinje uspjene suradnje s EIB-om, HBOR trenutno raspolae i sa sredstvima Europske
komisije za financiranje projekata energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije, a koja se mogu koristiti
prilikom odobrenja zajmova HBOR-a iz sredstava EIB-a.
Kreditne linije komercijalnih banaka
Zagrebaka banka je jedan od trinih lidera u financiranju projekata vezanih uz EE i OIE. Kreditiranje projekata
vezanih uz OIE datira jo iz 2006. kada je odobren prvi kredit za vjetroelektranu Trtar Krtolin. Od onda, Banka je
vrlo aktivna u financiranju EE i OIE projekata pa je tako predstavljen i proizvod usko vezan uz EE, a to su Zeleni
krediti koji ine temelj ponude financijskih rjeenja za projekte energetske uinkovitosti.
U skladu s impulsom promjena u klijentovim potrebama pokrenute su promjene i u organizacijskoj strukturi
Banke. Formiran je odjel Specijaliziranog financiranja, jedinstven na hrvatskom bankarskom tritu, u kojem se
klijentima zainteresiranim za ulaganja u OIE i EE omoguuje pruanje strune pomoi potrebne za posebitosti
njihovih projekata. Klijenta se prati u financiranju konkretnog projekta od poetka do njegove finalne
realizacije.
Kao logian nastavak uspjene suradnje izmeu Banke i meunarodnih financijskih institucija, te zbog sve veeg
interesa klijenata i regulatornog okvira koji potie ulaganja u iste oblike energije i energetsku uinkovitost,
Zagrebaka banka omoguila je, izmeu ostalog, svojim klijentima kreditiranje kroz dvije kreditne linije
namijenjene ovakvoj vrsti projekata.
Kreditne linije u suradnji sa Europskom bankom za obnovu i razvitak (WeBSEFF II linija) te fondom Green for
Growth za jugoistonu Europu (GGF) imaju za cilj poveanje ulaganja u OIE i EE projekte. WeBSEFF II linija nudi
koritenje bespovratnih sredstava uz zadovoljavanje odreenih kriterija utede i besplatnu tehniku pomo,
dok GGF linija nudi kreditna sredstva pod povoljnijim uvjetima od komercijalnih uz tehniku pomo
konzultanata po pojedinim projektima.
PBZ financira projekte energetske uinkovitosti: energetske obnove zgrada ukljuujui viestambene zgrade, ali
i fizike osobe putem "zelenih" kredita.
Program financiranje projekata energetske uinkovitosti koje provode mala i srednje poduzea te JLP(R)S
strukturiran u suradnji s Europskom investicijskom bankom. Program klijetima osigurava poticaje - bespovratna
novana sredstva Europske unije te tehniku pomoi u vidu konzultanata koji klijentima besplatno pomau u
definiranju mjera kojima se ostvaruju energetske utede. Kad govorimo o poticajima mogue je dobiti od 7,5%
do 15% iznosa odobrenog kredita, no vano je istaknuti da se taj iznos poticaja razlikuje od projekta do projekta
jer ovisi o strukturi samog projekta tj. broju i obujmu mjera kojima se ostvaruju energetske utede. Takoer, tu
je i program financiranja projekata energetske uinkovitosti te obnovljivih izvora energije zakljuen s GGF-om
koji mogu koristiti svi tipovi klijenata. Ovaj program namijenjen je financiranju za vee projekata duljim
rokovima povrata. Privredna banka Zagreb je jo 2010.g. poela s kreditiranjem projekata ija je namjena
unapreenje/podizanje energetske uinkovitosti. Iz spomenutih programa do sada je financirano 19 projekata
energetske uinkovitost i obnovljivih izvora energije ukupne vrijednosti od oko 30 milijuna kuna.
H.3 Sustav zajamenih cijena za OIE i visokouinkovitu kogeneraciju

Tarifnim sustavom za proizvodnju elektrine energije iz OIE i kogeneracije (Narodne novine br. 33/07) i Uredbe
o naknadi za poticanje proizvodnje elektrine energije iz OIE i kogeneracije (Narodne novine br. 33/07) utvruju
se mehanizmi prikupljanja i distribucije sredstava za potporu proizvoaima elektrine energije iz ovih izvora.
Uredbom o minimalnom udjelu elektrine energije iz OIE i kogeneracije ija se proizvodnja potie (Narodne
novine br. 33/07, 08/11) utvruju se nacionalni ciljevi za poveanje udjela OIE i kogeneracije u ukupnoj
247
potronji elektrine energije kojega opskrbljivai moraju osigurati i ponuditi kupcima do 2020. godine. Za
kogeneraciju je postavljen cilj od 4% elektrine energije ija se proizvodnja potie u ukupnoj neposrednoj
potronji elektrine energije.
Trenutno u sustavu poticaja ima deset povlatenih proizvoaa koji dobivaju poticaj za kogeneraciju, i to
ukupne elektrine snage 51,64 MW i toplinske snage 88 MW.
U listopadu 2013. izaao je novi Tarifni sustav za obnovljive izvore i kogeneraciju kojim su predvieni vei
poticaji za kogeneracijska postrojenja. Nadalje, uinkovita kogeneracija dodatno se potie sa korektivnim
faktorom koji razlikuje tri stupnja korisnosti za proizvedenu elektrinu i korisnu toplinu:
za proizvodna postrojenja koja postignu ukupnu godinju uinkovitost manju od 45%

korektivni koeficijent iznosi 0,9
za proizvodna postrojenja koja postignu ukupnu godinju uinkovitost veu od/ukljuujui
45%, a manju od/ ukljuujui 50% korektivni koeficijent k iznosi 1
za proizvodna postrojenja koja postignu ukupnu godinju uinkovitost veu od 50%
korektivni koeficijent k iznosi 1,2.
Veom cijenom potie se povlatene proizvoae da pri projektiranju kogeneracijskih postrojenja razmiljaju o
plasiranju to veeg dijela toplinske energije sigurnom konzumu.
H.4 FZOEU financijska potpora za EnU, OIE i isti promet

Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (u daljnjem tekstu: Fond) osnovan je Zakonom o Fondu
(Narodne novine br. 107/03, 144/12) kao izvanproraunski fond u svojstvu pravne osobe s javnim ovlastima, s
ciljem prikupljanja namjenskih prihoda za financiranje pripreme, provedbe i razvoja programa i projekata i
slinih aktivnosti u podruju ouvanja, odrivog koritenja, zatite i unaprjeivanja okolia, sudjelovanja u
financiranju nacionalnih energetskih programa imajui u vidu poboljanje energetske uinkovitosti i poveanje
koritenja obnovljivih izvora energije te organiziranja i provoenja sustava gospodarenja posebnim
kategorijama otpada.
Jedan od osnovnih ciljeva Fonda je provedba energetske politike Vlade Republike Hrvatske u dijelu poboljanja
energetske uinkovitosti i poveanja koritenja obnovljivih izvora energije. Pri tome Fond programe i projekte
energetske uinkovitosti sufinancira u skladu sa Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske (Narodne
novine br. 130/09), Nacionalnim programom energetske uinkovitosti za razdoblje 2008.-2016., nacionalnim
akcijskim planovima energetske uinkovitosti, kao i ostalim programima koji proizlaze iz navedenih stratekih
dokumenata, a koje donose nadlena ministarstva iz podruja energetike, graditeljstva, zatite okolia i
prometa. Osim Zakonom o Fondu, djelatnost Fonda u podruju energetske uinkovitosti utvrena je i ZUKE-om,
koji u svom lanku 16. utvruje da je Fond duan osigurati financiranje provedbe mjera za poboljanje
energetske uinkovitosti utvrenih u nacionalnom akcijskom planu energetske uinkovitosti (NAPEnU). Pri
tome valja istaknuti da je Vlada Republike Hrvatske u veljai 2013. godine usvojila 2. NAPEnU (usvojen do
strane Vlade RH u travnju 2010. godine).
Takoer, samo djelovanje Fonda u 2.NAPEnU se smatra horizontalnom mjerom (mjera H.3 - financijska potpora
za energetsku uinkovitost, obnovljive izvore energije i isti promet), stoga se sve aktivnosti Fonda smatraju
dijelom provedbe NAPEnU i utede energije koje su rezultat projekata sufinanciranih od strane Fonda
pridjeljuju se ostvarenju nacionalnog okvirnog cilja smanjenja potronje energije.
248
Rezultati FZOEU-a
U razdoblju drugog NAPEnU od 2011. do 2013. godine, ukupno je realizirano 305 projekata za koje su isplaena
sredstva u iznosu od preko 90 milijuna kuna s ukupnim iznosom investicije od preko 250 milijuna kuna te su
ostvarene utede u iznosu od 0,22 PJ to ini 1,7% nacionalnog meu-cilja za 2013.godinu, odnosno 1,13%
nacionalnog cilja za 2016. godinu. Ukupno su smanjene emisije staklenikih plinova za preko 20 tisua tCO2 te
je uteeno preko 34 milijuna kuna. Ovaj relativno malen broj projekata u proteklom trogodinjem razdoblju
rezultat je smanjenog broja natjeaja u 2011. i 2012. godini, zbog ega je priljev novih projekata bio usporen.
Meutim, u 2013. godini je raspisano 14 novih natjeaja, a realizacija projekata odobrenih po tim natjeajima
oekuje se u narednom razdoblju, pa e se time uveati i doprinos Fonda u ostvarenju nacionalnih ciljeva.
Najvie projekta u razmatranom razdoblju realizirano je rekonstrukcijom, modernizacijom i izgradnjom
energetski uinkovite i ekoloke javne rasvjete, dok su najvee utede ostvarene ugradnjom individualnog
mjerenja toplinske energije u viestambenim zgradama. Javni sektor je u ovom razdoblju imao najvei broj
realiziranih projekata te skupa sa sektorom kuanstava ostvaruje najznaajnije utede. Svaki od ova dva sektora
je ostvario po 48% ukupnih uteda energije ostvarenih u razmatranom razdoblju. Projekti su se realizirali u svim
upanijama u Hrvatskoj. Najvie projekata realizirano je u Osjeko-baranjskoj upaniji, dok su najvee utede
ostvarene u Primorsko-goranskoj upaniji.
Ukoliko promatramo razdoblje prvog i drugog NAPEnU odnosno realizaciju projekata Fonda od 2005. do 2013.
godine, tada je uz potporu Fonda ukupno realiziran 1.191 projekt za koje su isplaena sredstva u iznosu od
preko 297 milijuna kuna s ukupnim iznosom investicije od preko 826 milijuna kuna. Ostvarene su utede
energije u iznosu od 1,03 PJ to ini 7,79% nacionalnog meu-cilja za 2013.godinu, odnosno 5,19% nacionalnog
cilja za 2016. godinu. Ukupno su smanjene emisije za 477.650,40 t CO2 te je uteeno gotovo 112 milijuna
kuna. Iako su udjeli u ostvarenju nacionalnih ciljeva mali, ipak ovo nikako nije zanemariv uinak te su projekti
Fonda do sada bili jedini projekti u Hrvatskoj za koje se provodio ovakav izraun uteda energije. Nacionalno
koordinacijsko tijelo za energetsku uinkovitost (CEI - Centar za praenje poslovanja energetskog sektora i
investicija) od 2013., pa ukljuivo i razdoblje 2011.-2013., radi ovakav izraun za sve ostale projekte, mjere i
sektore te zajedno s podacima koje mu dostavlja FZOEU izrauje Nacionalno izvjee o provedbi energetske
uinkovitosti. Stoga je proces praenja projekata i izrauna uteda potrebno kontinuirano unaprjeivati, kako bi
se dobili to bolji podaci o ostvarenim uincima. U tu svrhu FZOEU je jedan od najveih korisnika Sustava za
mjerenje i verifikaciju uteda energije (SMIV) koji vodi CEI. U ovom razdoblju najvei broj projekata realiziran je
u 2010. godini, dok su najvee utede postignute u 2008. godini i to zbog projekata energetske uinkovitosti u
industriji. U sektoru industrije su openito realizirane najvee utede energije i one ine skoro 58% od ukupnih
uteda iz realiziranih projekata Fonda. Ukoliko promatramo realizaciju projekata po upanijama moemo vidjeti
da su dvije upanije dominantne u povlaenju sredstava Fonda, a to su Primorsko-goranska i Osjeko-baranjska
upanija.
Organizacije civlnog drutva
Fond sufinancira i projekte organizacija civilnog drutva (OCD) u podruju energetske uinkovitosti i obnovljivih
izvora energije te ostale programe i projekte energetske uinkovitosti, kojima se ispunjavaju ciljevi nacionalne
politike energetske uinkovitosti.
Glavni cilj ove aktivnosti je jaanje kapaciteta organizacija civilnoga drutva (udruga) ije je primarno djelovanje
usmjereno na podruje energetske uinkovitosti i koritenja obnovljivih izvora energije te sufinanciranje
projekata kojima se ispunjavaju ciljevi nacionalne politike energetske uinkovitosti, a koji tematski ne spadaju
ni u jednu od ostalih aktivnosti Fonda.
249
Fond je sudjelovao u provedbi zajednikih programa i projekata s ministarstvom nadlenim za energetiku,

drugim dravnim tijelima, jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave, nevladinim udrugama, kao i
s meunarodnim institucijama. Temeljem natjeaja iz 2010. godine, za sufinanciranje je prihvaeno 15
projekata OCD-a u podruju poticanja energetske uinkovitosti, koritenja obnovljivih izvora energije, poticanja
odrive gradnje, istijeg transporta i promicanja obrazovanja u svim navedenim podrujima. Dio odobrenih
sredstava utroen je tek u 2012. godini budui da udruge uglavnom nisu bile u mogunosti osigurati vlastita
sredstva ili druge izvore sufinanciranja za zatvaranje financijske konstrukcije pa su provedbu projekata odgodile
za 2012. godinu. 2013. godine, Fond je raspisao novi natjeaj za OCD, prema kojemu je sufinanciranje odobreno
za svega etiri projekta OCD-a. Ovo je posljedica kako strogih uvjeta natjeaja tako i nepripremljenosti udruga
za izradu kvalitetnih projektnih prijedloga.
Ipak, Fond e nastaviti suradnju s OCD te se u narednom razdoblju oekuje porast broja organizacija civilnog
drutva koje djeluju na podruju energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije.
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost takoer je u proteklom razdoblju financirao razne projekte koji
neizravno utjeu na poveanje energetske uinkovitosti. Ti projekti su:
Provedba aktivnosti energetske uinkovitosti na lokalnoj i nacionalnoj razini RH
Fond je pruao strunu pomo i financijsku potporu jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave i
drugim pravnim osobama u izradi stratekih i planskih dokumenata.
Glavni cilj ove aktivnosti je osnaivanje kapaciteta jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i ostalih
pravnih osoba za planiranje odrivog energetskog razvoja na podrujima (djelatnostima) koja pokrivaju. No ova
aktivnost je ula u program rada Fonda tek krajem 2013. Godine te se rezultati oekuju u razdoblju 3. NAPEnU.
Meunarodna suradnja
Fond je takoer sufinancirao sudjelovanja razliitih dionika u meunarodnim projektima kojima se doprinosi
ostvarenju ciljeva energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije.
Od 2006. godine Fond sudjeluje u realizaciji programa i projekata energetske uinkovitosti koje u Hrvatskoj
provodi Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP). Za provedbu navedenih projekata i
programa Fond je u razdoblju od 2007. pa sve do kraja 2013. godine osigurao sredstva u ukupnom iznosu od
92.000.000,00 kn. Projekt Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i upanijama (SGE) predstavlja
samostalnu aktivnost u prvom i drugom NAPEnU pa se utede iz ovog projekta ne prikazuju u ovom izvjeu
Fonda. Rezultati provedbe ovog projekta prikazani su u mjerama P.1. I P.2.
Fond je od 2006. godine temeljem Uredbe o objavi Ugovora o Darovnici Zaklade Globalnog Fonda zatite
okolia izmeu Republike Hrvatske i Meunarodne banke za obnovu i razvitak za Projekt obnovljivih izvora
energije i temeljem Ugovora izmeu Fonda i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) duan osigurati
sredstva garancije za 15 ugovorenih pojedinanih projekata za izradu projektne dokumentacije. Na ovaj nain
Fond dodatno sudjeluje u poticanju koritenja obnovljivih izvora energije i ostvarenju obvezujueg nacionalnog
cilja definiranog u Nacionalnom akcijskom planu obnovljivih izvora energije. Fond je u 2013. godini osigurao
sredstva za sufinanciranje nacionalnog udjela za projekte iz podruja energetske uinkovitosti i obnovljivih
izvora energije koji se sufinanciraju i sredstvima Europske Unije, kao i iz drugih meunarodnih izvora, te su
izraene podloge za objavljivanje natjeaja koji e uslijediti u 2014. godini.
250
H.5 Energetska uinkovitost u obrazovanju, znanosti i istraivanju

Poticanje obrazovnih, istraivakih i razvojnih studija u podruju energetske uinkovitosti i koritenja
obnovljivih izvora energije kljuno je za promicanje i irenje saznanja i spoznaja vanosti racionalnog i odrivog
koritenja energije. U sklopu ove mjere najvei utjecaj imali su FZOEU te aktivnosti realizirane kroz Intelligent
Energy Europe projekt CROSKILLS u kojem je Hrvatska partner.
FZOEU
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost u okviru ove aktivnosti potie provedbu edukativnih aktivnosti
u podruju energetske uinkovitosti i koritenja obnovljivih izvora energije, provedbu projekata sufinanciranih
od strane EU programa i fondova, izradu studija izvodljivosti kao podloga za prijavu projekata za financiranje
investicija u podruju energetske uinkovitosti i koritenja obnovljivih izvora energije putem strukturnih
fondova EU te organizaciju znanstveno-strunih skupova.
U razdoblju od 2011. do 2013. godine u sklopu ove aktivnosti Fonda realizirano je 29 projekata s ukupno
isplaenim sredstvima u iznosu od 2.255.423,38 kuna i to za strune studije, izradu projektne dokumentacije,
izradu prirunika, raunalnih programa, edukaciju na podruju energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora
energije te za razne skupove i konferencije.
Navedenim aktivnostima postigla se bolja informiranost o energetskoj uinkovitosti i koritenju obnovljivih
izvora energije. Edukacija stanovnitva o pitanjima energetske uinkovitosti i koritenju obnovljivih izvora
energije kao i izrada strunih i znanstvenih projekata i programa omoguuje kvalitetniju primjenu mjera
energetske uinkovitosti i vee koritenje obnovljivih izvora energije. Fond informiranjem potie gospodarske
subjekte da ulau sredstva u programe i projekte kojima je cilj poboljanje energetske uinkovitosti i koritenje
obnovljivih izvora energije te podie svijest javnosti o potrebi racionalnog koritenja energije.
Fond je takoer poticao svijest o vanosti racionalnog i odrivog koritenja energije te promicanje i irenje
saznanja i spoznaja o vanosti energetske uinkovitosti i koritenja obnovljivih izvora energije kroz edukaciju
korisnika putem raznih skupova i konferencija, izdavanjem promotivnih materijala, izradom projektne
dokumentacije te raznih strunih studija itd. U razdoblju od 2011. do 2013. godine u sklopu ove aktivnosti
Fonda realizirano je 29 projekata s ukupno isplaenim sredstvima u iznosu od 2.255.423,38 kuna i to za strune
studije, izradu projektne dokumentacije, izradu prirunika, raunalnih programa, edukaciju na podruju
energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije te za razne skupove i konferencije.
CROSKILLS
Hrvatska je partner na projektu CROSKILLS, koji kao dio BUILD UP Skills EU inicijative potie stvaranje odrive
radne snage u graditeljstvu u podruju energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Iskustva iz zemalja
EU i Hrvatske pokazuju da energetski uinkovita restauracija i nova izgradnja trenutano predstavljaju velik
izazov za hrvatski sektor graditeljstva i uz njega vezane djelatnosti s obzirom na nedostatak kvalificiranih
graevinskih radnika slijedom nedostatka institucijskih specijaliziranih obrazovnih programa i slabe trine
potranje za niskoenergetskim graevinama. Takva situacija zahtijeva promjenu ustaljenog posao-kao-posao
naina razmiljanja i stoga i promjenu strunih kvalifikacija radnika na tritu, tj. stvaranje radne snage (radnika,
poduzetnika) s dovoljnim znanjem ili specijalizacijom za gradnju niskoenergetskih, pasivnih ili gotovo nulenergetskih graevina je od osnovne vanosti i jami postizanje visoke kvalitete izvedbe.
251
Od 2011. Do 2013. Trajala je prva faza projekta u kojoj je formirana nacionalna kvalifikacijska platforma koja
okuplja 64 predstavnika iz 51 organizacije iz razliitih sektora te su izraene smjernice za dostizanje ciljeva 2020-20. Kako bi se ciljevi uspjeli provesti, koordiniralo se s mnogobrojnim institucijama (dravnim tijelima i
agencijama, strukovnim udruenjima, sindikatima i komorama koje okupljaju razliite profile graevinskih
zanimanja u obrtnitvu, graevinskoj industriji i energetici, strukovnim graevinskim i tehnikim kolama,
lokalnim i regionalnim samoupravama te energetskim agencijama, financijskim ustanovama, upraviteljima
zgrada i udrugama stanara te pojedinanim tvrtkama aktivnim u podruju energetske uinkovitosti). Provedeno
je i nekoliko anketa te su prikupljene informacije potrebne za pripremu drugog dijela projekta CROSKILLS 2 u
kojem e biti postignuti konkretniji rezultati. Nastavak projekta ovdje spada pod rezultate kroz novu mjeru H.5.
i u planu su pod tom mjerom i opisani.
Pored FZOEU i projekta CROSKILLS, UNDP Hrvatska je osnovao Solarni edukacijski centar u Zadru. Partneri su
bili Zadarska upanija i UNDP, a centar se sufinancirao i uz potporu nizozemske vlade. Ukupna vrijednost Centra
je 360.000 kuna. Namjera Centra je potaknuti koritenje obnovljivih izvora energije i stvaranje zelenih" radnih
mjesta i prekvalifikaciju nezaposlenih stanovnika Zadarske upanije. U sklopu Centra odravaju se dva
programa obrazovanja za odrasle te izborni program za srednjokolce u sklopu redovne nastave u Strukovnoj
koli Vice Vlatkovia.
Za odrasle je u ponudi teaj za montere solarnih fotonaponskih i solarnih toplinskih sustava.
Za redovne uenike je osmiljen kurikulum za dva izborna predmeta, koje je akreditiralo Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i porta. Uenici treih razreda mogu odabrati nastavni predmet Tehnologija solarnih toplinskih
sustava, dok se uenicima i drugih i treih razreda nudi predmet Tehnologija solarnih fotonaponskih sustava.
H.6 Napredna energetska mrea

U razdoblju drugog NAPEnU ova mjera nije se realizirala u planiranom obimu. Za tu svrhu osnovana radna
skupina nije djelovala, a niz aktivnosti su bile vezane uz osnivanje i rad Udruge za napredne energetske mree
te znanstveni projekt SmartGrids era-net u okviru 7FP u kojem je partner iz RH MZOS, a sudjelovao je i FZOEU
kao provedbeno tijelo (na www.eranet-smartgrids.eu mogu se detaljnije pogledati izvjea koja pokrivaju
rezultate i iz Hrvatske).
SmartGrids ERA-Net je objavila 3 poziv za istraivake projekte u sklopu podrke zajednikim europskim
istraivakim projektima iz podruja naprednih elektroenergetskih mrea. U pozivu izmeu ostalog moe
sudjelovati i RH. U skladu s postavljenim nacionalnim ogranienjima, SmartGrids ERA-Net poziv je otvoren za
sve istraivae, institucije ili poslovne subjekt unutar zemalja obuhvaenih natjeajem.
Odreene obveze i aktivnosti po ovoj temi vezane su uz provedbu 3. energetskog paketa (energetski zakoni)
gdje se utvruju obveze za ugradnju pametnih brojila, HEP priprema opsean program ugradnje novih brojila s
daljinskim oitanjem i obrade podataka koji e se realizirati kroz set javnih natjeaja i prateih aktivnosti do
2020. g.
H.7 Unaprijeenje zakonodavno-regulatornog okvira za provedbu i praenje provedbe

politike
ZUKE (NN 152/08, 55/12, 153/13 i 14/14) je temeljni propis kojim se ureuju obveze vezane uz gospodarenje
energijom, poglavito u javnom sektoru i kod velikih potroaa energije. Provedba ZUKE temelji se na nizu
252
podzakonskih akata, od kojih su neki jo u procesu donoenja. Tri godine provedbe Zakona ukazale su na
njegove manjkavosti i na potrebu unaprjeenja s ciljem olakavanja provedbe politike energetske uinkovitosti
i postizanja ciljeva.
U svibnju 2012. godine donesene su nune izmjene i dopune ZUKE-a s ciljem uklanjanja niza nedoreenosti i
nepotrebnih prepreka u razvoju ESCO trita - pruanja energetskih usluga u smislu mjera poboljanja
energetske uinkovitosti. Nadalje, bilo je potrebno urediti nejasnu raspodjelu odgovornosti izmeu
Ministarstva gospodarstva, Ministarstva graditeljstva i prostornog ureenja i Fonda za zatitu okolia i
energetsku uinkovitost. Nejasna raspodjela odgovornosti uzrokovala je probleme u provedbi Zakona, s
obzirom da je Fond prvenstveno institucija zaduena za sufinanciranje projekata energetske uinkovitosti, bez
kapaciteta za djelovanje kao provedbeno tijelo te s upitnom opravdanou injenice da ista institucija treba
pripremati projekte kao i odobravati sufinanciranje projekata energetske uinkovitosti.
Nadalje, obveza dostave podataka o neposrednoj potronji energije za opskrbljivae i kupce dosada se je
temeljila na predvienom pravilniku o jedinstvenom informacijskom sustavu za energetsku uinkovitost, a za
kojeg se pokazalo da se takav pravilnik u velikoj mjeri preklapa s pitanjima koja ureuje Pravilnik o energetskoj
bilanci te da je uputnije poboljati proces prikupljanja podataka definiran tim pravilnikom nego razvijati
paralelni sustav prikupljanja i obrade podataka.
Prema 2. NAPEnU, koji je donijela Vlada RH 14. veljae 2013. Centar za praenje poslovanja energetskog
sektora i investicija imenovan je Nacionalnim koordinacijskim i provedbenim tijelom za energetsku
uinkovitost. Drugim NAPEnU CEI su povjerene aktivnosti provedbe odreenih mjera, koordinacije provedbe
svih mjera koje provede druge institucije i tvrtke te voenje informacijskog sustava za praenje i verifikaciju
ostvarenih uteda energije. Time se osim jaanja cjelokupnog institucijskog okvira za provedbu NAPEnU
pridonosi i uinkovitijem nainu praenja i izvjeivanja o ostvarenim utedama energije.
Na ovaj nain CEI je postao sredinje tijelo koje e raspolagati informacijama o svim aktivnostima iz podruja
energetske uinkovitosti u RH te e imati bazu podataka s ostvarenim utedama koja je kljuan alat za
izvjetavanje i definiranje novog ciklusa mjera potrebnih za ostvarivanje nacionalnog cilja uteda energije.
Zadae Nacionalnog koordinacijskog tijela:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Vodi SMIV - sustav praenja, mjerenja i verifikacije uteda energije

Djeluje kao sredinje tijelo koje prikuplja podataka, analizira i izvjetava o realiziranim utedama
energije u svim sektorima potronje energije na nacionalnoj razini
Priprema podloge za izradu Nacionalnih dokumenata i planova iz podruja energetske uinkovitosti
Pokree i vodi informacijske kampanje, obrazovne i edukacijske aktivnosti
Provodi aktivnosti kojima e se ostvariti ciljevi energetske politike u podruju EnU i OIE
Priprema i provodi projekte za povlaenje sredstava iz fondova EU, te prua strunu pomo u razvoju i
provedbi projekata EnU i OIE
Prua strunu pomo i surauje s MINGO i MGiPU u donoenju zakonskih i provedbenih propisa,
programa i planova
Potie i koordinira aktivnosti sredinjih tijela dravne uprave, FZOEU-a, EIHP-a, lokalnih i regionalnih
energetskih agencija
Surauje s meunarodnim organizacijama, a posebno s organizacijama EU i profesionalnim mreama u
okviru EU
253
Drugim rijeima, CEI se dodjeljuju djelatnosti koje bi spadale u nadlenosti agencije za energetsku uinkovitost,
ime e se pridonijeti osnaiivanju institucijskog okvira za provedbu i praenje provedbe treeg i svih narednih
NAPEnU. U tom smislu, Centar je u veini mjera u 3. NAPEnU naveden kao tijelo s kojim sve ostale provedbene
institucije i tvrtke moraju koordinirati svoje aktivnosti. Osim toga, sve ostale institucije i tvrtke koje provode
aktivnosti i mjere poboljanja energetske uinkovitosti definirane u 3. NAPEnU dune su izvjetavati CEI o tim
aktivnostima. Na ovaj e nain Centar postati sredinje tijelo koje e raspolagati informacijama o svim
aktivnostima koje se na podruju energetske uinkovitosti dogaaju u Hrvatskoj te e imati bazu podataka s
ostvarenim utedama (SMIV Sustav za mjerenje i verifikaciju uteda energije) koja je kljuan alat za
izvjetavanje i definiranje novog ciklusa mjera potrebnih za ostvarivanje nacionalnog cilja uteda energije. U
tom smislu, CEI su dane ovlasti da sve ostale institucije i tvrtke zatrai podatke potrebne za ocjenu ostvarenih
uteda energije.
Druge institucije i tvrtke takoer imaju dunost provoditi odreene mjere iz ovoga NAPEnU kako je to
navedeno uz svaku mjeru. Poglavito se u dijelu poticanja energetske uinkovitosti u kuanstvima oekuje
znaajan angaman JLP(R)S i regionalnih energetskih i razvojnih agencija.
Jasnom raspodjelom odgovornosti i usmjeravanjem djelovanja bit e mogue ostvariti punu bolju suradnju i
koordinaciju kljunih institucija - MINGO, MGIPU, MZOIP, ostalih ministarstava, EIHP, FZOEU te ostalih
institucija i tvrtki pod vodstvom Centra.
U okviru MZOIP sukladno Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zatite okolia i prirode (Narodne
novine, br. 10/14) ustrojena je Uprava za klimatske aktivnosti, odrivi razvoj i zatitu tla, zraka i mora koja u
svom djelokrugu poslova povezuje politiku zatite okolia s obnovljivim izvorima i energetskom uinkovitou.
Unutar Uprave ustrojen je Sektor za klimatske aktivnosti i odrivi razvoj koji provodi aktivnu politiku odrivog
razvoja, a posebice predlae mjere i projekte odrivog razvoja Republike Hrvatske te promie koritenje
obnovljivih izvora energije, primjenu mjera energetske uinkovitosti, istiju proizvodnju, istiji transport i
zelene industrije. Stoga MZOIP sudjeluje u utvrivanju i provedbi stratekih, zakonodavnih i provedbenih akata
u podruju energetske uinkovitosti te ima ulogu tijela za odobravanje, provedbu i praenje realizacije svih
mjera NAPEnU koje direktno i indirektno imaju vezu sa zatitom okolia. MZOIP, kao tijelo dravne uprave
nadleno za zatitu okolia, je koordinator za Okvir klimatsko-energetske politike za razdoblje 2020.-2030.,
nositelj izrade Strategije niskougljinog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine te nadleno za
programiranje EU fondova u dijelu koji anticipira transformaciju gospodarstva na niskougljini razvoj
primjenom novih, zelenih tehnologija i inovacija. MZOIP je usredotoen na stvaranje preduvjeta, meu ostalim i
razvojem financijskih mehanizama, ponajvie kroz Fond kao kljunog provedbenog tijela, kako bi se strateki i
razvojni ciljevi Europske unije i Republike Hrvatske, u smanjenju emisija staklenikih plinova, poveanju udjela
obnovljivih izvora energije te utedama energije do 2020. godine, ostvarili. Stoga je za uspjenu provedbu
3.NAPEnU vrlo bitna uloga MZOIP, kao i drugih gore navedenih ministarstava i institucija.
Trei NAPEnU predvia pokretanje i provedbu sloenih programa (primjerice, mjere obnove zgrada P.5, R.4, C.5
ili mrea industrijske energetske efikasnosti, mjera I.1) koji bez adekvatne institucije koja e koordinirati i
verificirati rezultate nee se moi ostvariti zahtijevane rezultate.
Nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku uinkovitost (CEI) od 2013., pa ukljuivo i razdoblje 2011.-2013.,
kao sredinje Nacionalno tijelo radi BU izraun za sve projekte, mjere i sektore u kojima se realiziraju
energetske utede te izrauje Nacionalno izvjee o provedbi energetske uinkovitosti i priprema Nacionalne
akcijske planove energetske uinkovitosti.
Ovaj proces praenja projekata i izrauna uteda potrebno je kontinuirano unaprjeivati, kako bi se dobili to
bolji podaci o ostvarenim uincima. U tu svrhu pokrenuta je izrada Nacionalnog Sustava za mjerenje i
254
verifikaciju uteda energije (SMIV) koji vodi CEI u suradnji s GIZ (Deutsche Gesellschaft fr Internationale
Zusammenarbeit (GIZ) GmbH) Njemakim institutom za meunarodnu suradnju. SMIV e uvelike olakati
praenje provedbe politike energetske uinkovitosti i izradu Godinjih izvjea o provedbi. Stoga je vrlo vano
kontinuirano unaprjeivati i razvijati ovaj Sustav. Za budue razdoblje predlae se staviti dominantan naglasak
na SMIV kao sredinju dravnu bazu u kojoj se vode glavne informacije o mjerama, planovima, programima i
projektima kojima se provodi nacionalna politika energetske uinkovitosti.
5. A5
Zgrade sredinje vlade
Republika Hrvatska je odabrala alternativni pristup odreivanja povrina zgrada sredinje drave. Zbog
mogunosti praenja uteda kroz isporuenu energiju, na nacionalnoj razini e se provoditi energetska obnova
javnih zgrada u opsegu 17 zgrada godinje (14 u kontinentalnoj Hrvatskoj te 3 u primorskoj Hrvatskoj) to
odgovara ukupnoj povrini grijanog prostora od 33.267 m za standardni set zgrada, odnosno, prema
specifinoj utedi koja se znatno razlikuje od uredskih zgrada do bolnica, u rasponu od 10.941 m do 51.309m
godinje. Time e se postii ekvivalent uteda energetskom obnovom 3% zgrada godinje u visini 0,00489 PJ
godinje.
Dodatna mjera promjene ponaanja korisnika e biti valorizirana na zgradama koje ne podlijeu mjerama
energetske obnove, a premostit e potrebne utede u razdoblju do pokretanja investicijskog ciklusa obnove
javnih zgrada.
U prilogu ovom dokumentu nalazi se Registar javnih zgrada sredinje drave i izraun ciljeva uteda prema
Direktivi 2012/17/EU od 25.10.2012. o energetskoj uinkovitosti.
6. A6
Obveze energetske uinkovitosti
Republika Hrvatska je u sijenju 2014. Poslala u EK notifikaciju po pitanju rjeavanja obveza

energetske uinkovitosti iz Direktive 2012/27/EU te se tom notifikacijom opredijelila za rjeavanje
lanka 7. EED putem alternativnih mjera. U meuvremenu, obavljen je konzultativni sastanak sa
predstavnicima DG Energy na kojem je zakljueno da bi bilo dobro jo jednom razmotriti nain
raunanja uteda po lanku 7. te je odlueno kako e se, radi tonosti prorauna, raditi izmjene u
predmetnoj notifikaciji. Izraeni su novi izrauni te se utvrdilo kako se samo alternativnim mjerama
nee postii zacrtani ciljevi. Iz tog razloga, Hrvatska se naknadno odluila na kombinaciju pristupa
alternativnih mjera i obveza energetske uinkovitosti te je ta odluka prenesena i u Zakon o
energetskoj uinkovitosti koji je trenutno na usvajanju.
U poglavlju 3.1.1. ovog dokumenta nalazi se nova notifikacija zadovoljenja lanka 7 EED, sa
promijenjenim opisom svih mjera i tonim izraunom oekivanih uteda. Metodologija za izraun
uteda nalazi se u prilogu E ovog dokumenta.
255
B. DODATAK
PLAN ENERGETSKE OBNOVE ZGRADA
Strategija poticanja ulaganja u energetsku obnovu zgrada je izraena i notificirana u EK, a ovdje je priloena u
zasebnom PDF dokumentu.
C. DODATAK
NACIONALNI PLAN POVEANJA BROJA ZGRADA GOTOVO NULTE POTRONJE ENERGIJE
Na prijedlog Republike Hrvatske Europska Komisija je produila rok Republici Hrvatskoj za dostavu ovih
podataka do srpnja 2014.
Do sada je izraen Plan za poveanje broja jednoobiteljskih zgrada gotovo nulte potronje energije do
2020.godine i nalazi se u Dodatku C (PDF uz ovaj dokument), za ostale vrste zgrada dokumenti su u izradi i
naknadno e biti dostavljeni.
D. DODATAK
OGRIJEVNE VRIJEDNOSTI I KONVERZIJSKI FAKTORI
Tablica D-1. Ogrijevne vrijednosti i nacionalno prihvaeni konverzijski faktori, Energija u Hrvatskoj 2012,
Jedinica
/ Unit
kcal
Kameni ugljen / Hard Coal
Kg
5800-7000
Kameni ug, za kokisranje / Coking coal
Kg
7000
Mrki ugljen / Brown Coal
Kg
4000-4600
Lignit / Lignite
Kg
2300-3000
Koks / Coke Oven Coke
Kg
Ogrijevne vrijednosti:
MJ
24,2829,31
kgoe
0,5800,700
kgce
0,8291,000
29,31
16,7519,26
6300-7000
9,63-12,56
26,3829,31
0,700
0,4000,460
0,2300,300
0,6300,700
1,000
0,5710,657
0,3290,429
0,9001,000
dm3
2150
9,00
0,215
0,307
Biodizel / Biodiesel
kg
8837
36,90
0,884
1,262
Bioetanol / Bioethanol
kg
6370
26,67
0,637
0,910
Deponijski plin / Landfill Gas
m3
4060
17,00
Bioplin / Biogas
m3
4299-4777
18-20
Prirodni plin / Natural Gas
m3
8120-8570
34-35,88
0,406
0,4300,478
0,8120,857
0,580
0,6140,682
1,1601,224
Sirova nafta Crude Oil

Ukapljeni plin / Liquefied Petroleum
Gases
kg
10127
42,40
1,013
1,447
kg
11200
46,89
1,120
1,600
Motorni benzin / Motor Gasoline
kg
10650
44,59
1,065
1,521
Primarni benzin / Naphtha
kg
10650
44,59
1,065
1,521
Petrolej / Kerosene
kg
10500
43,96
1,050
1,500
Mlazno gorivo / Jet Fuel
kg
10500
43,96
1,050
1,500
Ekstralako loivo ulje / Light Heating Oil
kg
10200
42,71
1,020
1,457
Dizelsko gorivo / Diesel Oil
kg
10200
42,71
1,020
1,457
Loivo ulje / Fuel Oil
kg
9600
40,19
0,960
1,371
Naftni koks / Petroleum Coke
kg
7400
31,00
0,740
1,057
Ogrjevno drvo / Fuel Wood
256
Ostali derivati / Other Products
kg
8000-9600
33,4940,19
0,8000,960
1,1431,371
Rafinerijski plin / Refinery Gas
kg
11600
48,57
1,160
1,657
Etan / Ethane
kg
11300
47,31
1,130
1,614
Koksni plin / Coke Oven Gas
m3
4278
17,91
0,428
0,611
Gradski plin / Gas Works Gas
m3
6630
27,76
0,663
0,947
Visokopeni plin / Blast Furnace Gas
m3
860
3,60
0,086
0,123
Elektrina energija / Electricity
kWh
860
3,60
0,086
0,123
E. DODATAK
METODOLOGIJA IZRAUNA UTEDA ENERGIJE
METODA ODOZGO-PREMA-DOLJE (eng. TOP-DOWN)

Pokazatelj energetske uinkovitosti P1 - Potronja energije za grijanje po jedinici povrine s klimatskom
korekcijom
Pokazatelj P1 je omjer potronje energije za grijanje prostora korigirane s obzirom na klimatske uvjete i ukupne
2
povrine stalno nastanjenih stanova. Izraava se u jedinici toe/m .
Za izraun pokazatelja P1 potrebni su sljedei podaci:
broj stalno nastanjenih stanova,
2
prosjena povrina stana (m ),
potronja energije za grijanje korigirana prema klimatskim uvjetima (toe).
Za izraun potronje energije za grijanje prostora korigirane prema klimatskim uvjetima potrebni su sljedei
podaci:
stvarna potronja energije za zagrijavanje prostora (toe),
stvarni broj stupanj-dana grijanja,
prosjeni broj stupanj-dana grijanja.
Pokazatelj P1 rauna se matematikom formulom:
a utede energije:
[(
pri emu su:

,
,
[toe]
2
[m ]
Potronja energije za grijanje prostora u 2013. godini i u godini t

Ukupna povrina stalno nastanjenih stanova u 2013. godini i u godini t
(izraunava se kao umnoak broja stalno nastanjenih stambenih jedinica i
prosjene veliine stambene jedinice)
Srednja vrijednost stupanj-dana grijanja u proteklih 25 godina
Stvarna vrijednost stupanj-dana grijanja u 2013. godini i u godini t
257
Pokazatelj energetske uinkovitosti P3 - Potronja energije za grijanje vode po stanovniku

Pokazatelj P3 je omjer potronje energije za pripremu potrone tople vode u kuanstvima i ukupnog broja
stanovnika. Izraava se u jedinici toe/ stanovnik.
Za izraun pokazatelja P3 potrebni su sljedei podaci:
potronja energije za pripremu potrone tople vode (ktoe),
ukupan broj stanovnika (u 1000).
Potronja energije za pripremu potrone tople vode u kuanstvu nije uobiajen podatak u energetskim
statistikama i uobiajeno se dobiva temeljem detaljnijih procjena. Potronja energije za pripremu potrone
tople vode ukljuuje potronju naftnih derivata, prirodnog plina, ugljena i lignita, elektrine energije, topline iz
centraliziranih toplinskih sustava.
Pokazatelj P3 rauna se matematikom formulom:
a utede energije:
(
pri emu su:

,
,
[toe]
Potronja energije za pripremu potrone tople vode u kuanstvu u 2013.

godini i u godini t (bez potronje suneve energije)
Broj stanovnika u 2013. godini i u godini t
258
METODA ODOZDO-PREMA-GORE (eng. BOTTOM-UP)

Mjere integralne obnove postojeih stambenih i uslunih zgrada
Integralna obnova zgrada odnosi se na sloene projekte u kojima istodobno dolazi do poboljanja
ovojnice zgrade i sustava grijanja, kao i drugih energetskih sustava u zgradi.
Jedinina uteda energije u neposrednoj potronji izraunava se kao razlika omjera specifinih
toplinskih potreba graevina i uinkovitosti sustava grijanja prije i poslije provedbe mjere EnU.
Situacija prije zadana je parametrima svake zgrade ili se mogu koristiti referentne vrijednosti u
ovisnosti o razdoblju izgradnje zgrade i zahtjevima tadanje regulative. Vrijednosti specifinih
toplinskih potreba graevina se trebaju korigirati prema stupanj danu grijanja.
Ukupne godinje utede finalne energije za neku zgradu odreuju mnoenjem jedininih uteda
energije s povrinom zgrade.
Formule za izraun uteda energije ostvarenih poveanjem toplinske zatite i zamjenom opreme sustava za
grijanje stambenih zgrada i zgrada uslunog sektora:
UFES
pri emu je:
2
UFES [kWh/m /god]
init
Jedinina uteda energije u neposrednoj potronji

Specifine godinje toplinske potrebe za grijanje zgrade prije provedbe
mjere EnU
Specifine godinje toplinske potrebe za grijanje zgrade nakon provedbe
mjere EnU
Uinkovitost starog sustava grijanja prije provedbe mjere EnU
new
Uinkovitost novog sustava grijanja nakon provedbe mjere EnU
SHDinit [kWh/ m ]
2
SHDnew [kWh/m ]
FES [kWh/god]
2
A [m ]
Ukupna godinja uteda finalne energije

Grijana korisna povrina zgrade
Obvezni ulazni podaci:

Potrebno je znati podatak o ukupno grijanoj povrini objekta, iako se i za taj ulazni parametar mogu koristiti
referentne vrijednosti. Poeljno je znati uinkovitost postojeeg i novog sustava grijanja (prema podacima
proizvoaa ili projekta) kao i podatak o specifinoj godinjoj toplinskoj potrebi za grijanje zgrade (koji
uvoenjem obveze energetskog certificiranja zgrada postaje dostupan). Najtoniji rezultati dobivaju se
provedbom detaljnog energetskog pregleda prije i nakon rekonstrukcije i primjene mjera EnU.
259
U nedostatku podataka specifinih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti:

Referentne vrijednosti:
2
SHDinit [kWh/ m ]
2
SHDnew [kWh/m ]
init
180 za stambeni sektor

190 za sektor usluga
107,5 za sektor usluga
0,595 Tablica 2
Tablica 1
Tablica 1
0,848 Tablica 2
Preporueno je koristiti stvarne podatke o grijanoj povrini zgrade.
Grijana povrina stambenih zgrada procijenjena je na prosjeno 66,25%
od ukupne korisne povrine, a grijana povrina nestambenih zgrada
43,9% od ukupne korisne povrine.
new
A [m ]
Referentne jedinine utede energije:

Stambeni sektor
2
UFES [kWh/m /god]
180/0,595 85/0,848 = 202,3
FES [kWh/god]
202,3 x m grijane korisne povrine zgrade
Sektor usluga
2
UFES [kWh/m /god]
190/0,595 107,5/0,848 = 192,6
FES [kWh/god]
192,6 x m grijane korisne povrine zgrade
Tablica 1: Preporuene referentne vrijednosti za specifine toplinske potrebe zgrada

Razdoblje izgradnje
do 1940.
1940. 1970.
1970. 1987.
1987. 2006.
od 2006. do 2013
Prosjek
Specifina korisna energija za grijanje (SHD)

2
[kWh/(m x god)]
180
250
200
150
prosjeno 85 za stambeni sektor
prosjeno 107,5 za sektor usluga
190 za sektor usluga
Tablica 2: Preporuene referentne vrijednosti za uinkovitost komponenti sustava grijanja

Podsustavi sustava grijanja
Podsustav proizvodnje
topline (kotao) - boiler
Podsustav razvoda
(distribucije) topline - dis
Podsustav emisije topline u
prostor - em
boiler dis em
Stupanj djelovanja
podsustava prije provedbe
mjere EnU
Stupanj djelovanja
podsustava (opreme) na
tritu
Minimalni stupanj
djelovanja podsustava
nakon provedbe mjere EnU
0,82
0,89
0,94
0,93
0,97
0,78
0,83
0,93
0,595
0,848
260
Mjere obnove toplinske izolacije pojedinih dijelova ovojnice zgrada

Toplinska izolacija pojedinih dijelova ovojnice zgrada ukljuuje zidove, prozore i stropove (krovove) zgrada.
Jedinina uteda energije u neposrednoj potronji izraunava se temeljem razlike koeficijenta prolaza
topline graevnih komponenti prije i poslije primjene mjere EnU. Situacija prije zadana je
parametrima svake zgrade ili se mogu koristiti referentne vrijednosti u ovisnosti o razdoblju izgradnje
zgrade i zahtjevima tadanje regulative. Koeficijenti prolaza topline graevnih komponenti se trebaju
korigirati prema stupanj danu grijanja, te ako je mogue prema uinkovitosti i intermitenciji sustava
grijanja.
Ukupne godinje utede finalne energije za neku zgradu odreuju mnoenjem jedininih uteda
energije s povrinom ovojnice zgrade koje je bila obnovljena.
Formule za izraun uteda energije koja je rezultat obnove elemenata ovojnice zgrada (zid, prozor, krov), bez
zamjene opreme za grijanje:
UFES
pri emu je:
2
UFES [kWh/m /god]

2
Uinit [W/ m K]

Koeficijent prolaska topline za karakteristini stari element prije
rekonstrukcije
Unew [W/ m K]
Koeficijent prolaska topline za karakteristini element nakon

rekonstrukcije
HDD
Stupanj dan grijanja
24h
24 sata
Korekcijski faktor ovisan o klimatskoj zoni u kojoj se zgrada nalazi
Sezonska uinkovitost sustava grijanja
Koeficijent prekida grijanja
FES [kWh/god]
261
Ai
+ Ap + Ak [m ]
Povrina vanjske ovojnice zgrade
Potrebno je znati podatak o povrini rekonstruirane konstrukcije vanjske ovojnice i koeficijent

prolaska topline prije i poslije rekonstrukcije, iako se za taj ulazni parametar mogu koristiti
referentne vrijednosti. Poeljno je znati uinkovitost sustava grijanja kao i toni podatak za stupanj
dan grijanja, odnosno stvarnoj klimatskoj zoni u kojoj se zgrada nalazi.
U nedostatku podataka specifinih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti:
2
Uinit_zid [W/ m K]
1,4
Unew_zid [W/ m K]
Tablica 3
0,45
Uinit_prozor [W/ m K]
2
Unew_prozor [W/ m K]
2
Uinit_krov [W/ m K]
2
3,6 Tablica 3
1,4 za stambeni sektor
2,0 Tablica 3
Unew_krov [W/ m K]
0,35
HDD
2200 Tablica 4
1
0,595 Tablica 2
Referentne jedinine utede energije:

Stambeni sektor
2
UFESzid [kWh/m /god]

2
UFESprozor [kWh/m /god]

2
UFESkrov [kWh/m /god]
84,3
195,2
146,4
Sektor usluga
2
UFESzid [kWh/m /god]

2
UFESprozor [kWh/m /god]

2
UFESkrov [kWh/m /god]
57,75
98,99
90,74
262
Tablica 3: Karakteristini koeficijenti prolaska topline konstrukcija vanjske ovojnice

2
Karakteristini koeficijenti U (W/m K)

Zid
Prozor
Strop (krov)
Zastupljenost zgrada u ukupnom fondu
2
Prosjeni koeficijenti U (W/m K)
Zid
Prozor
Strop (krov)
do 1940.
1,63
4,4
1,31
0,16
1940.-1970.
2,23
4,4
2,93
0,31
1,46
3,6
2,02
Tablica 4: Stupanj dan grijanja

Kontinentalna Hrvatska
Primorska Hrvatska
Prosjek
1970.-1987.
1,08
3,08
1,96
0,40
Stupanj dan grijanja

3200
1200
2200
263
1987.-2006.
0,595
2,23
0,86
0,12
Mjere nove instalacije ili zamjene sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode u stambenim i
uslunim zgradama
U sluaju nove instalacije ili zamjene postojeeg sustava grijanja jedinina godinja uteda energije u
neposrednoj potronji izraunava se kao umnoak razlike uinkovitosti sustava grijanja prije i poslije
provedbe mjere EnU, specifinih toplinskih potreba graevina i grijane povrine.
Ukupne godinje utede energije odreuju se zbrajanjem svih jedininih godinjih uteda energije iz
svakog pojedinog projekta.
Formule za izraun uteda energije ostvarenih zamjenom opreme za grijanje u stambenim zgradama i
zgradama uslunog sektora:
UFES
pri emu je:
UFES [kWh/(jedinica x god)]
init
new
2
SHD [kWh/ m ]
2

Sezonski stupanj djelovanja starog sustava grijanja prije provedbe mjere
EnU
Sezonski stupanj djelovanja novog sustava grijanja nakon provedbe mjere
EnU
Specifine godinje toplinske potrebe graevine
A [m ]
Prosjena povrina grijanja sustavom grijanja
FES [kWh/god]
Kod sustava za pripremu potrone tople vode jedinina godinja uteda energije u neposrednoj
potronji izraunava se kao umnoak razlike uinkovitosti sustava pripreme potrone tople vode
prije i poslije provedbe mjere EnU i specifinih toplinskih potreba za zagrijavanje potrone tople
vode.
Ukupne godinje utede energije odreuju se zbrajanjem svih jedininih godinjih uteda energije iz
svakog pojedinog projekta.
Formula za izraun jedininih godinjih uteda energije ostvarenih zamjenom ili instalacijom novih
sustava za pripremu potrone tople vode u stambenim zgradama i zgradama uslunog sektora:
264
UFES
pri emu je:
SWD [kWh/(jedinica x god)]

Uinkovitost starog sustava pripreme potrone tople vode prije provedbe
mjere EnU
Uinkovitost novog sustava pripreme potrone tople vode nakon
provedbe mjere EnU
Specifine potrebna energija za pripremu potrone tople vode
365d
365 dana
Chot_water_daily
Prosjena dnevna potronja tople vode po osobi
npersons/building
Prosjean broj osoba u zgradi koji se opskrbljuje toplom vodom
thot_water
Temperatura tople vode (obino 60C)
tcold_water
Temperatura hladne vode (obino 15C)
cwater
Specifini toplinski kapacitet vode = 1 kcal/(kg C)
cf
Pretvorbeni faktor 0,001163 kWh/kcal uz 1 litra vode = 1 kg vode
FES [kWh/god]
init
new

Potrebno je znati podatak o grijanoj povrini objekta. Dobro bi bilo prikupiti osnovne podatke o postojeem
kotlu (tip, godina proizvodnje, stupanj djelovanja) i novom (tip, godina proizvodnje/ ugradnje, stupanj
djelovanja).
Sustavi za pripremu potrone tople vode najee su integrirani u sustav grijanja prostora zgrade,
pogotovo kada se radi o centralnim sustavima grijanja ili etanim sustavima grijanja. Openito, sustav
grijanja se sastoji od podsustava proizvodnje topline (izvor toplinske energije), podsustava razvoda
(distribucije) toplinske energije i podsustava emisije (predaje) topline u prostor (ogrjevna tijela).
Toplinska energija proizvedena u podsustavu proizvodnje toplinske energije razvodi se preko
podsustava razvoda toplinske energije do krajnjeg podsustava sustava grijanja, ogrjevnih tijela. Svaki
od navedenih podsustava sustava grijanja sadri toplinske gubitke ukljuujui i gubitke uslijed
regulacije, koji se moraju uzeti u obzir prilikom izrauna godinje konane toplinske energije za
grijanje. Godinja konana toplinska energija predstavlja potrebnu korisnu toplinsku energiju
uveanu za toplinske gubitke ukljuujui i gubitke uslijed regulacije.
265
U stambenim zgradama i zgradama uslunog sektora, mogue je definirati mjere za poveanje

energetske uinkovitosti sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode za sljedea tri
sluaja:
nova instalacija sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode (nove graevine, ugradnja
opreme koja je uinkovitija u odnosu na trenutnu opremu na tritu prosjene uinkovitosti)
zamjena postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode (zamjena opreme po
isteku ivotnog vijeka s uinkovitijom opremom)
ranija zamjena postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode (prisilna zamjena
opreme prije isteka ivotnog vijeka s uinkovitijom opremom)
Nova instalacija sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode
Formula za izraun uteda energije u stambenim zgradama i zgradama uslunog sektora koje rezultiraju
ugradnjom uinkovite opreme sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode umjesto ugradnje
opreme prosjene uinkovitosti na tritu:
UFES
pri emu je:
average
new
2
SHD [kWh/(m x god)]

2
SWD [kWh/(m x god)]

2

Ukupni sezonski stupanj djelovanja sustava grijanja prosjene
uinkovitosti na tritu
Ukupni sezonski stupanj djelovanja sustava grijanja nakon provedbe
mjere EnU
Specifine godinje toplinske potrebe zgrade (projektirana vrijednost,
vrijednost iz energetskog certifikata)
Specifine godinje potrebe energije za pripremu potrone tople vode
A [m ]
Prosjena grijanja povrina zgrade
FES [kWh/god]
U nedostatku podataka za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti:

average
average
new
new
boiler
boiler
dis
dis
em
em
Tablica 5
Tablica 5
SHD
Tablica 6
SWD
Tablica 7
Tablica 5: Preporuene referentne vrijednosti stupnjeva djelovanja sustava grijanja u stambenim zgradama i
zgradama uslunog sektora
Podsustavi sustava grijanja
Stupanj djelovanja
podsustava prije provedbe
266
Stupanj djelovanja
podsustava (opreme) na
Minimalni stupanj
djelovanja podsustava
Podsustav proizvodnje
topline (kotao) - boiler
Podsustav razvoda
(distribucije) topline - dis
Podsustav emisije topline u
prostor - em
old
old
mjere EnU
tritu
nakon provedbe mjere EnU
0,82
0,89
0,94
0,93
0,97
0,78
0,83
0,93
= boiler
= 0,595
dis em
average
boiler dis em
new
new
= boiler
= 0,848
dis em
Tablica 6: Preporuene referentne vrijednosti specifine godinje korisne energije za grijanje (SHD) za stambene
zgrade i zgrade uslunog sektora
Tip objekta
Stambene zgrade
Zgrade uslunog sektora
Specifina korisna energija za grijanje (SHD)

2
[kWh/(m x god)]
Postojee stanje
Novo stanje
180
85
190
107,5
Tablica 7: Preporuene referentne vrijednosti specifine godinje korisne energije za pripremu potrone tople
vode (SWD) za stambene zgrade i zgrade uslunog sektora
Tip objekta
Specifina korisna energija za pripremu potrone tople vode (SWD)

2
[kWh/(m x god)]
Stambene zgrade
s do tri stambene jedinice
s vie od tri stambene jedinice
Zgrade uslunog sektora
turizam i ugostiteljstvo
ostale zgrade uslunog sektora
12,5
16,0
3,5
0,5
Zamjena postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode (po isteku ivotnog vijeka
opreme)
Uteda energije se postie zamjenom opreme postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu
potrone tople vode s uinkovitom opremom. U sluaju izrauna svih energetskih uteda koriste se
referentne vrijednosti koje se odnose na postojee stanje, a u sluaju izrauna dodatnih uteda
energije koriste se referentne vrijednosti za opremu prosjene uinkovitosti na tritu.
Formula za izraun uteda energije koje rezultiraju zamjenom opreme sustava grijanja i sustava za pripremu
potrone tople vode u stambenim zgradama i zgradama uslunog sektora po isteku ivotnog vijeka opreme:
Sve energetske utede:
Dodatne energetske utede:
pri emu je:


267
old
average
new
2
SHD [kWh/(m x god)]

2
SWD [kWh/(m x god)]

2
A [m ]
Ukupni sezonski stupanj djelovanja sustava grijanja prije provedbe mjere

EnU
mjere EnU
UFES
pri emu je:
FES [kWh/god]

=
old
old
average
average
new
new
boiler
dis
boiler
boiler
Tablica 5
em
dis
dis
em
em
Tablica 5
Tablica 5
SHD
Tablica 6
SWD
Tablica 7
Ranija zamjena postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode (prije isteka ivotnog
vijeka opreme)
Uteda energije se postie zamjenom opreme postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu
potrone tople vode prije isteka ivotnog vijeka opreme s uinkovitom opremom. Do isteka ivotnog
vijeka postojee opreme za izraun energetskih uteda se koriste referentne vrijednosti koje se
odnose na postojee stanje, a nakon isteka ivotnog vijeka za izraun energetskih uteda se koriste
referentne vrijednosti za opremu prosjene uinkovitosti na tritu.
Formula za izraun uteda energije koje rezultiraju ranijom zamjenom opreme sustava grijanja i sustava za
pripremu potrone tople vode u stambenim zgradama i zgradama uslunog sektora prije isteka ivotnog vijeka:
Sve energetske utede:
268
Dodatne energetske utede:

do isteka ivotnog vijeka
nakon isteka ivotnog vijek
pri emu je:
old
average
new
2
SHD [kWh/(m x god)]

2
SWD [kWh/(m x god)]

2
A [m ]

Ukupni sezonski stupanj djelovanja sustava grijanja prije provedbe mjere
EnU
mjere EnU
UFES
pri emu je:
FES [kWh/god]

=
old
old
average
average
new
new
boiler
dis
boiler
boiler
Tablica 5
em
dis
dis
em
em
Tablica 5
Tablica 5
SHD
Tablica 6
SWD
Tablica 7
269
Zamjena postojeih i kupovina novih, uinkovitijih vozila

Razlikuju se dva tipina sluaja:
a. zamjena starih benzinskih ili dizel vozila novim, uinkovitijim benzinskim ili dizel vozilima (mogue je u
obzir uzeti i vozila koja koriste druge energente, kao npr. UNP ili SPP). U ovom sluaju izraun se temelji
na razlici potronje goriva starih i novih vozila, pomnoenoj s prosjenom godinjom kilometraom i
brojem automobila koji se zamijenio.
b. kupnja novih elektrinih ili hibridnih vozila. U ovom sluaju potrebno je imati podatak o potronji energije
elektrinih vozila, a utede se raunaju na temelju razlike izmeu jedinine potronje vozila s unutarnjim
izgaranjem i elektrinog vozila te se mnoi s prosjenom godinjom kilometraom i brojem zamijenjenih
(ili novo kupljenih) automobila.
U sluaju a., jedinina uteda energije e se izraunati primjenom sljedee formule:
(
FES=
UFESi x Ni
pri emu je:

UFES [kWh/vozilo/god]
FCOLD [l/100 km]
Potronja goriva starog vozila
FCNEW [l/100 km]
Potronja goriva novog vozila
fC_OLD [kWh/l]
faktor pretvorbe l/100km u kWh/100km za stara vozila
fC_NEW [kWh/l]
faktor pretvorbe l/100km u kWh/100km za nova vozila
D [km]
prosjena kilometraa za odreenu vrstu vozila
FES [kWh/god]
Ukupne godinje utede energije u neposrednoj potronji
N [broj vozila]
Broj zamijenjenih ili novokupljenih automobila obuhvaenih mjerom
Pri emu su pretvorbeni faktori:
Vrste goriva
Potronja goriva
3
l/100 km ili m /100 km
MJ/100 km
kWh/100 km
Benzin
34,4235
9,5622
Dizel
36,0899
10,0251
UNP
25,9771
7,2159
SPP
34,43
93,5640
U sluaju b., prilikom kupnje novih elektrinih ili hibridnih vozila, mora biti poznat podatak o potronji energije
u kWh/100km za novo vozilo, koja je jednaka umnoku FCNEWxfc_NEW u gornjoj formuli.
Podaci za nekoliko tipova elektrinih i hibridnih automobila:
7
1 MJ = 0,27778 kWh
Konverzijski faktori su preuzeti iz godinjeg energetskog izvjea Energija u Hrvatskoj. Ti su faktori koriteni u izradi
nacionalne energetske bilance. Za naftne derivate (benzin, diesel i UNP) osnovna mjerna jedinica je kg, pa su podaci o
gustoi takoer uzeti u obzir.
8
270
Finalna energija
Primarna energija
CO2 Emisije
(Tank-to-Wheel)
(Well-to-Wheel)
(Well-to-Wheel)
[kWh/100 km]
[kWh/100 km]
[gCO2/km]
Toyota Prius
44
55
122
REVAi
11
30
50
QUICC!
14
39
63
TESLA Roadster
13
34
56
Nissan LEAF
15
41
67
Mitsubishi i MiEV
10
27
45
Think
16
43
71
Smart Fortwo EV
12
33
53
Citroen C- Zero
13
35
58
Model vozila
Kako bi se izraunale utede energije, potrebno je poznavati potronju ekvivalentnog vozila s

motorom s unutranjim sagorijevanjem. Uz pretpostavku prosjene potronje od 7 litara/100km
(gradska vonja je dominantna), ekvivalentna potronja energije iznosi oko 67 kWh/100 km. Ova
vrijednost se moe koristiti kao referentna vrijednost za umnoak FCOLD x fc_OLD. Ukoliko se radi o
vozilu koje nije automobil, npr. motocikl ili vozilo posebne namjene (turistika i posebna vozila za
nacionalne parkove), referentna je pretpostavka da bi ekvivalentno benzinsko vozilo troilo tri puta
vie energije.
Posljednji podatak potreban za izraun utede energije je prosjena godinja kilometraa vozila. U
sluaju nedostatka podataka specifinih za svaki sluaj, mogu se koristiti referentne vrijednosti:
Vrsta vozila
Prosjena godinja kilometraa

(km/god)
Automobil
12.000
Kamion
38.000
Lako dostavno vozilo
18.300
Autobus
54.700
Za automobile, ivotni vijek mjere energetske uinkovitosti, odgovara 100.000 prijeenih km9, a to
bi bilo ekvivalentno 8 godina. Stoga e se ova vrijednost koristiti kao referentna za sva vozila.
zamjena staro za novo: prosjena potronja starog i novog vozila,
kupnja elektrinog ili hibridnog vozila: prosjena potronja novog vozila.
EMEEES projekt: http://www.evaluate-energy-savings.eu/emeees/en/evaluation_tools/bottom-up.php
271
Poticanje eko vonje

Izraun uteda zbog poticanja eko vonje temelji se na preporuenim formulama i referentnim vrijednosti za
programe i projekte eko-vonje iz EMEEES projekta:
FES=
UFESi x Ni
pri emu je:

ER [%]

Djelotvornost - udio vozaa koji su promijenili svoje navike kao rezultat
provedene aktivnosti eko-vonje
stopa uinkovitosti - uinak na utedu energije u %
EC [kWh]
prosjena potronja energije sudionika u aktivnosti u kWh
FES [kWh/god]

Broj vozaa koji su proli treninge/edukacije ili broj ugraenih ureaja za
nadzor potronje goriva
E [%]
N [broj vozaa]
Za faktore E i ER odreene su referentne vrijednosti koje predstavljaju minimalni iznos utede energije koje se
mogu oekivati kao rezultat mjera. Te vrijednosti preporuuje EMEEES projekt:
Djelotvornost E
[%]
Vrsta aktivnosti
Stopa uinkovitosti ER
[%]
Treninzi (edukacija) za vozae
26
7,5
Integracija u program za dobivanje vozake dozvole
26
7,5
Trening na simulatorima vonje
10
7,5
67,5
3,8
Ugradnja ureaja za nadzor potronje goriva
Kako bi se izraunala ukupna uteda energije, potrebno je znati broj sudionika u aktivnostima. Za ugradnju
ureaja za nadzor potronje goriva treba poznavati broj ugraenih ureaja.
Glede ivotnog vijeka ovakvih aktivnosti, u okviru EMEEES projekta koriten je podatak da uinci treninga
opadaju na godinjoj razini 10%, dok smjernice EK odreuju vrijeme trajanja 2 godine. Pri izraunu uteda na
temelju mjera koritene su smjernice EK te je vijek trajanja odreen na dvije godine.
Odreivanje EC temelji se na potronji goriva za vozilo/vozaa obuhvaenog aktivnostima eko-vonje

kao i na prosjenoj godinjoj kilometrai, tj. vrijedi: EC se odreuje za svakog sudionika (vozaa)
temeljem vozila kojega vozi. Meutim, ova vrijednost moe se odrediti i iz nacionalne statistike
dijeljenjem ukupne potronje energije u sektoru prometa s brojem vozaa ili se mogu uzeti podaci iz
ODYSSEE baze podataka10 o jedininoj potronji odreene kategorije vozila.
10
http://www.indicators.odyssee-mure.eu/energy-efficiency-database.html
272
U nedostatku podataka za pojedini projekt, referentne vrijednosti za EC (prosjena godinja potronja

energije po sudioniku u programu eko-vonje po vozau ili vozilu) su:
automobili: 8.723 kWh/god

laka dostavna vozila (<3,5 t): 46.520 kWh/god
autobusi i kamioni (>3,5 t) 120.720 kWh/god
broj vozaa koji su proli trening/edukacije

broj ugraenih ureaja za nadzor potronje goriva.
Ukoliko je mogue preporueni podaci su prosjena potronja goriva prije i nakon treninga/edukacije.
273
Poseban porez na motorna vozila na temelju emisija CO2

Razvijena je nacionalna metoda za izraun uteda nastalih zbog uvoenja posebnog poreza na motorna vozila
koji ovisi o emisijama CO2. Posebni porez na motorna vozila uveden je Zakonom o posebnom porezu na
motorna vozila (NN 15/13, NN 108/13). Uvoenjem poreza potie se kupanja energetski uinkovitijih vozila i
vozila s manjim emisijama staklenikih plinova. Na temelju cjenovne elastinosti te posljedino smanjenih
emisija staklenikih plinova, raunaju se utede goriva, tj. energije prema formuli:
FES=
UFESi x Ni
pri emu je:

UECO2BAU [gCO2/km]
Jedinina emisija vozila kojeg bi kupac kupio da nije uveden porez
UECO2M [gCO2/km]
Jedinina emisija vozila kojeg je kupac kupio jer je uveden porez
EFFUEL [gCO2/kWh]
Jedinini emisijski faktor za gorivo
D [km/god]
Prosjena kilometraa za odreenu vrstu vozila
FES [kWh/god]

Broj vozaa koji su kupili automobil s niim jedininim emisijama
staklenikih plinova zbog poreza. Odreuje se na temelju cjenovne
elastinosti potranje.
N [broj vozaa]
Potrebno je odrediti reprezentativnu cjenovnu elastinost potranje za vozila obuhvaena ovim zakonom te
referentno prosjeno jedinino smanjenje emisija
po kupljenom vozilu obuhvaenom
ovom mjerom.
11
Referentne vrijednosti za jedinini emisijski faktori za goriva :

Gorivo
Motorni benzin
Dizel
EF
[gCO2/MJ]
69,30
EF
12
[gCO2/kWh]
249,48
74,07
266,65
11
12
broj vozaa koji su kupili automobil s niim emisijama staklenikih plinova zbog poreza
jedinina emisija vozila kojeg bi kupac kupio da nije uveden porez i jedinina emisija vozilo kojeg je kupac
kupio nakon to je uveden Porez, odnosno razlika ta dva sluaja.
Revised 1996 IPCC Guidelines for National Greenhouse Gas Inventories:Workbook

1 MJ = 0,27778 kWh
274
Zamjena ili instalacija novog sustava javne rasvjete

Godinje utede energije rezultat su zamjene rasvjetnih tijela (arulja) novim uinkovitijima ili rezultat
rekonstrukcije te ugradnje novih uinkovitih rasvjetnih tijela. Jedinina uteda energije u neposrednoj potronji
izraunava se temeljem razlike nazivne elektrine snage rasvjetnih tijela u referentnoj godini (snaga prije
provedbe mjere energetske uinkovitosti) i nazivne elektrine snage novih rasvjetnih tijela (snaga nakon
provedbe mjere energetske uinkovitosti). Ukupne godinje utede energije dobivaju se mnoenjem jedinine
utede energije s brojem instaliranih novih rasvjetnih tijela.
U hrvatskim sustavima javne rasvjete najee su koritene ivine arulje. One se obino zamjenjuju
visokotlanim natrijevim aruljama, metal halogenim aruljama koje pruaju isti svjetlosni tok i istu kvalitetu
rasvijetljenosti. U sluaju modernizacije javne rasvjete s LED tehnologijom uobiajeno je potrebna i zamjena
okvira za rasvjetno tijelo (svjetiljke). K tome, u Hrvatskoj je est sluaj da sustavi javne rasvjete ne zadovoljavaju
zahtjeve norme HR EN 13 201, te se prilikom sufinanciranja mjera energetske uinkovitosti zahtjeva
13
rekonstrukcija sustava kako bi za zadovoljili zahtjevi norme i ostalih zakona . Pri tome je potrebno poveati
svjetlosni tok i/ili smanjiti udaljenost izmeu rasvjetnih tijela i/ili prilagoditi oblik rasvjetnih tijela. Zbog toga se
pri izraunu uteda simulira rasvjetna situacija s postojeim tehnologijama uz zadovoljavanje pokazatelja
sigurnosti u prometu propisanih normom HRN EN 13 201 te se izraunavaju pripadni energetski pokazatelji za
14
takvu konfiguraciju (instalirana snaga u kW i godinja potronja energije u kWh/god) . Tako simulirano stanje
ini referentno postojee stanje i u obzir se uzima kroz uvedeni faktor simulacije. Kod izgradnje nove javne
rasvjete simulacija se izrauje sa ivinim izvorima svjetlosti nazivne snage 125, 250 ili 400 W kao proraunska
pretpostavka postojeeg stanja.
Zbog navedenog razlikovati e se dva sluaja:
a. zamjena arulja (to ukljuuje i moguu zamjenu rasvjetnih tijela) bez rekonstrukcije cijelog sustava javne
rasvjete u sustavu koji i prije mjera energetske uinkovitosti zadovoljava zahtjeve norme HR EN 13 201 i
ostalih zakona
b. rekonstrukcija i primjena mjera energetske uinkovitosti u sustavima javne rasvjete koji ne zadovoljavaju
zahtjeve norme HR EN 13 201 i ostalih zakona.
Formula za izraun uteda u sluaju a.:
FES=
UFESi Ni
13
Zakon o zatiti od svjetlosnog oneienja (NN 114/11) s odgovarajuim podzakonskim aktima, Zakon o gradnji (NN
153/13) te ostala vaea tehnika regulativa
14
U skladu s Uputama ponuditeljima za izradu ponuda na javni poziv FZOEU-a radi neposrednog sufinanciranja projekata
energetski uinkovite i ekoloke javne i vanjske rasvjete, dostupno na:
http://www.fzoeu.hr/hrv/index.asp?s=natjecajifzoeu
http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/JP%20JR%20Provedba%202014%20Upute%20pon.pdf
275
pri emu je:

UFES [kWh/arulja/god]
POLD [W]
Instalirana snaga prije mjere (W)
PNEW [W]
Instalirana snaga nakon mjere (W)
nhOLD [h/god]
nh [h/god]
Broj sati rada stare arulje godinje

Broj sati rada nove arulje godinje. Uobiajeno vrijedi da je
=
osim ako se kroz mjeru EnU ne uvede i nova strategija upravljanja
rasvjetom. Uinak nove strategije upravljanja moe se u obzir uzeti
redukcijskim faktorom r koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja
rasvjetom, a pri tome vrijedi jednakost
=
xr
Redukcijski faktor koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja javnom
rasvjetom, a iznosi:
1
bez kontrolne strategije
0,72
50% smanjenje snage od 23 do 6 sati
0,65
100% smanjenje snage od 1 do 5 sati
Referentni broj radnih sati sustava rasvjete godinje (h), n h = 4.100 h/god
FES [kWh/god]
N [broj arulja]
Broj novih arulja
nhNEW [h/god]
Valja istaknuti da se snaga u sluaju javne rasvjete mora raunati na nain da se zbroje snage arulja, prigunice
te da se uzmu u obzir gubici u mrei. U postojeim sustavima javne rasvjete gubici prigunice i mree iznose oko
25% te snagu same arulje treba poveati za toliko. Prilikom ugradnje novih arulja te zamjene prigunice gubici
uobiajeno iznose oko 19%.
U sluaju kada dolazi do rekonstrukcije cijelog sustava javne rasvjete kako bi se ispunili zahtjevi norme HR EN
13 201 i ostalih zakona (sluaj b.), uvodi se faktor simulacije FS. Pri tome je pri izraunu uteda potrebno
promatrati cjelinu gdje se primjenjuju mjere, npr. ulicu ili trg. Dijeljenjem simuliranog broja arulja (s kojim bi se
ispunili zahtjevi norme HR EN 201 i ostalih zakona) i stvarnog broja arulja prije primjene mjera izraunava se
faktor simulacije:
, za sluaj
FES=
UFESi Ni
276
Pri tome vrijedi:

NS
FS
POLDS [W]
Broj arulja prije provoenja mjera

Faktor simulacije, a iznosi:
<1
u sluaju da postojei sustav prelazi zahtjeve norme HR
EN 13 201
1
u sluaju da postojei sustav zadovoljava zahtjeve norme
HR EN 13 201
>1
u sluaju da postojei sustav ne zadovoljava zahtjeve
norme HR EN 13 201 te simulacija pokazuje da bi trebalo
smanjiti razmak izmeu stupova ili poveati snagu
postojeih sijalica
1,3
referentna vrijednost za Hrvatsku, no postoji razlika od
15
sluaja do sluaja i potrebno je napraviti simulaciju
Simulirana snaga arulja prije mjera
Vrijeme ivota ove mjere EnU je 15 godina, kako je preporueno od strane EK.
Referentna vrijednost za UFES, uz FS = 1:
u sluaju zamjene 400 W ivine arulje s 250 W metal halogenom ili 250 W visokotlanom natrijevom
aruljom: 830 kWh/jedinica/god
u sluaju zamjene 250 W ivine arulje s 150 W metal halogenom ili 150 W visokotlanom natrijevom
aruljom: 550 kWh/jedinica/god
u sluaju zamjene 400 W ivine arulje s 135 W LED svjetiljkom i aruljom: 1.390 kWh/jedinica/god
u sluaju zamjene 250 W ivine arulje s 85 W LED svjetiljkom i aruljom: 860 kWh/jedinica/god
Obvezni ulazni podaci u sluaju a.:
broj, vrsta i snaga zamijenjenih arulja te broj sati rada godinje ili redukcijski faktor ukoliko je postojala
strategija upravljanja javnom rasvjetom
broj, vrsta i snaga novih arulja, broj sati rada godinje ili redukcijski faktor ukoliko je predviena strategija
upravljanja javnom rasvjetom
S obzirom da u sustavima rasvjete postoje mjerni ureaji za potronju energije, korisnike/obveznike

gospodarenja energijom koji su proveli ovakve projekte trebalo bi obvezati da dostave mjerene vrijednosti
potronje elektrine energije prije i poslije provedbe mjere EnU, ime bi se dobila najtonija ocjena uteda, bez
ulaganja velikih napora u prikupljanje podataka.
Obvezni ulazni podaci u sluaju b.:
broj, vrsta i snaga zamijenjenih arulja, odreeni faktor simulacije te broj sati rada godinje ili redukcijski
faktor ukoliko je postojala strategija upravljanja javnom rasvjetom
broj, vrsta i snaga novih arulja, broj sati rada godinje ili redukcijski faktor ukoliko je predviena strategija
upravljanja javnom rasvjetom.
15
U skladu s Uputama ponuditeljima za izradu ponuda na javni poziv FZOEU-a radi neposrednog sufinanciranja projekata
energetski uinkovite i ekoloke javne i vanjske rasvjete, dostupno na:
http://www.fzoeu.hr/hrv/index.asp?s=natjecajifzoeu
http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/JP%20JR%20Provedba%202014%20Upute%20pon.pdf
277

Treći Nacionalni Akcijski Plan Energetske Učinkovitosti RH Za Razdoblje Od 2014. Do 2016.

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Treći Nacionalni Akcijski Plan Energetske Učinkovitosti RH Za Razdoblje Od 2014. Do 2016.

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..

TREI NAIONALNI AKIJSKI PLAN

Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..

Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..

Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama

Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..

Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..

Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..

U nastavku slijedi saeti prikaz svih mjera iz 3. NAPEnU:

Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..

Energetski pregledi i gospodarenje energijom u velikim

Uvoenje sustava individualnog mjerenja potronje

Informativni rauni (Energetska dijagnoza)

Obrazovanje u podruju energetske uinkovitosti

Promocija energetskih usluga

Uspostavljanje integriranog informacijskog sustava za

Graevinska regulativa i provedba

Poveanje broja zgrada s gotovo nultom potronjom

Poticanje integralne obnove viestambenih zgrada

Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..

Program energetske obnove komercijalnih nestambenih

Energetsko oznaavanje kuanskih ureaja i energetski

Program energetske obnove obiteljskih kua 2014. - 2020.

Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2014.2015.

Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2016.2020.

Povezivanje ISGE-a sa sustavima za mjerenje i naplatu

Program Energetski uinkovita javna rasvjeta

Zelena javna nabava

Mrea industrijske energetske efikasnosti (MIEE)

Visokouinkovita kogeneracija u industriji

Uvoenje efikasnih elektromotornih pogona

Energetski pregledi malih i srednjih poduzea

Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..

Energetski pregledi sustava grijanja i klimatizacijskih

Poboljanje uinkovitosti smanjenjem vlastite potronje u

Intermodalni prijevoz tereta

Uspostava novog sustava plaanja posebne naknade za

Promicanje integriranog prometa

Financijski poticaji za energetski uinkovita vozila

Razvoj infrastrukture za alternativna goriva

Inteligentno upravljanje u prometu

Uspostava posebnog poreza na motorna vozila na temelju

Program akumulacije rashladne energije u zgradarstvu

Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..

Poboljanje uinkovitosti revitalizacijom postojeih

HEP d.d. i CEI

Poboljanje energetske uinkovitosti u istraivanju i

Poboljanje energetske uinkovitosti u preradi nafte

Zamjene i rekonstrukcije vrelovodne i parovodne mree

Zamjena dionica podmorskih kabela i zamjena energetskih

Smanjenje gubitaka u distribucijskoj elektroenergetskoj

Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..

Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..

Ministarstvo gospodarstva, Energija u Hrvatskoj 2012.

Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..

Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..

PREGLED NACIONALNIH CILJEVA I OSTVARENIH UTEDA

Nacionalni okvirni ciljevi uteda energije

Projekcija neposredne potronje energije

Neposredna potronja energije

Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..

Tablica 2-2: Novelirane projekcije neposredne potronje energije