1.

UVOD
Upravnopravni odnos predstavlja takav odnos u koji na autoritativan nain stupaju javni
organi sa pojedincima, pravnim licima i drugim strankama.1 Jedna strana u upravnopravnom
odnosu je uvijek javni organ, upravni organ, drugi dravni organ ili instituciaj koja vri javna
ovlatenja. Dakle, upravnopravnog odnosa nema izmeu dva graanina ili privredna drutva
koji ne vre javna ovlatenja.Upravnopravni odnos se ne zasniva putem sporazuma subjekata
koji u njemu uestvuju, nego na osnovu jednostrane jae volje upravnog organa, kao jednog
obaveznog uesnika u upravnopravnom odnosu.
Da bi nastao upravnopravni odnos nije potrebna saglasnost oba uesnika u odnosu, a to znai
da se upravnopravni odnos zasniva protiv volje drugog uesnika u odnosu.
Upravnopravni odnosi nastaju najee na osnovu upravnog akta, tj. akta koji sadri
konkretnu autoritativnu odluku javnog organa. Sa izuzetkom, upravni odnos moe nastati na
osnovu neke pravne injenice i utnjom uprave.
Prema tome, upravni odnos nastaje donoenjem upravnog akta

Prof.dr. Mustafa Kamari, Prof. Dr. Ibrahim Festi; Upravno pravo:opti dio, III izdanje; Magistrat
Sarajevo,2004.; str.151

2. POJAM UPRAVNOG AKTA

Izraz upravni akt je francuskog porijekla (acte administratif), a nastao je kao izraz potrebe da
uprava na koju se primjenjuje naelo zakonitosti dobije i svoj odgovarajui pravni institut.
Ovaj termin se danas vie primjenjuje u teoriji upravnog prava, nego u zakonodavstvu i
praksi.
Upravni akt odlikuju tri svojstva:
-konkretnost
-autoritativnost
-pravno djelovanje
Upravni akt se definie kao pravni akt uprave kojim se na autoritativan nain rijeava jedan
konkretan sluaj. Odredba pravni ,odnosno pravno djelovanje postavlja razliku upravnog
akta od materijalnih akata, jer sadre norme, pravila ponaanja. Termin konkretan razlikuje
upravni akt od akata koji se odnose na neodreen broj sluaja. Termin autoritativnost govori
da se upravni akt razlikuje od pravnih akata koji su konkretni, ali se zasnivaju autonomijom
volja stranaka u odnosu. Prema tome ovom definicijom su odreena svojstva upravnog akta u
odnosu na materijalne akte, opte pravne akte i konkretne akte, koji nastaju autonomijom
volja u pravnom odnosu. Nije dato razlikovanje upravnih od sudskih akata, koji su, takoe,
pravni, konkretni i autoritativni.
Svi bitni elementi koji karakteriu upravni akt mogu se nai u definiciji prof. Lukia:
Da bi se upravni akt mogao odrediti po sadrini, kao pojedinaan akt kojim se odreuje
dispozicija, koja subjekta ije ponaanje regulie, obavezuje i protiv njegove volje.2 Za
upravni akt je karakteristino da je pravni, da je pojedinaan, da sadri dispoziciju i da je
autoritativan.
Upravni akt koji sadri dispoziciju e donosi autoritativno, sa jaom voljom i njime se
zasnivaju pravni odnosi, odreuju prava i obaveze, nezavisno od pristanka ili saglasnosti
druge strane u odnosu, dakle, zasnivaju se upravnopravni odnosi. Za upravni akt je bitno
navesti da se moe prinudno izvriti dispozicija koju on sadri, tj. da se moe izvriti nasilje.3

2
3

Prof.dr. Radomir Luki; Teorija drave i prava, II knjiga; Beograd 1957.;str.142

Ibidem; str.155

3. VRSTE UPRAVNIH AKATA

Upravni akti se mogu podijeliti u vie grupa zavisno od kriterija koji se primjenjuju prilikom
njihove klasifikacije. Polazei od tih razliitih kriterija, izvrena je sljedea klasifikacija
upravnih akat:
1. individualni i generalni
2. konstitutivni i deklarativni
3. pozitivni i negativni
4. pravno vezani akti i akti koji se donose na osnovu slobodne ocjene
5. akti koje donosi jedan organ i zbirni akti(akti koji se odnose na dva ili vie organa:
slubeni,kompleksni upravni akti)
6. akti koji se donose po slubenoj dunosti i po zahtjevu stranke
7. akti doneseni u pisanoj i usmenoj formi
8. rjeenja i zakljuci
1. I ndividualni i generalni upravni akti
Podjela na individualne i generalne akte je izvrena s obzirom na injenicu da li se
upravni akti odnose na individualno odreena ili neodreena lica.
Za individualni pravni akt je karakteristino da se taj akt odnosi na jedno lice,odn.
poimenino navedeno lice u tom aktu. Npr. Dozvola koja se izdaje odreenom licu za
otvaranje zanatske radnje. Takoe, kad se u aktu navodi vie pojedinanih lica, opet se
radi o individualnom aktu. Npr. Kada nadleni organ namjerava da proiri ulicu,potrebno
mu je da od svakog susjednog zemljita eksproprie po jedan pojas du ulice. Organ e
donijeti jedno rjeenje u kome e biti navedena sva lica poimenino. Zakon o upravnom
postupku predvia da kada se radi o stvari koja se tie veeg broja odreenih lica, moe
se za sva ta lica donijeti jedno rjeenje, ali ona moraju biti imenovana u dispozitivu, a u
obrazloenju rjeenja moraju biti izloeni razlozi koji se odnose na svakog od tih lica
pojedinano.
Generalni upravni akt odnosi se na vei broj lica, ali se sva lica u aktu ne navode
poimenino.Iako se u ovom aktu ne oznaavaju poimenino lica na koja se akt odnosi,
ipak se iz takvog akta lako moe utvrditi na koja se lica taj akt odnosi. Lica nisu
poimenino odreena, ali su odrediva. Generalni upravni akt razlikuje se od
individualnog po tome to lice,odn. lica, nije poimenino navedeno,i zbog toga podsjea
na opti akt,gdje lica na koja se akt odnosi, takoe nisu poimenino navedena, ali akt
opteg karaktera sadri optu normu, pravilo za neodreen broj sluaja, dok je generalni
akt upravni akt, jer sadri normu za samo jedan sluaj . ZUP u lanu 210.stavka
2.predvia da ako se radi o stvari koja se tie veeg broja lica koja organu nisu poznata,
moe se za sve njih donijeti jedno rjeenje, ali ono mora sadravati takve podatke da se iz
njih moe lako utvrditi na koja se lica rjeenje odnosi.

2. Konstitutivni i deklarativni upravni akti

S obzirom na injenicu da li se upravnim aktom formiraju (stvaraju, mijenjaju ili ukidaju)
pravni odnosi ili se samo utvruje postojanje pravnog odnosa, upravni akti se dijele na
konstitutivne i deklarativne.
Akti kojima se formiraju pravni odnosi predtavljaju konstitutivne upravne akte. Npr.
rjeenja kojim se dozvoljava izgradnja odreenog objekta na nekom zemljitu, dozvola za
noenje oruja,itd. Prije donoenja ovih akata nije uopte postojao upravnopravni odnos
izmeu organa i stranke. Dakle, kod ovog akta jo nema odreenog upravnopravnog odnosa i
zadatak akta je da ga formira. Dejstvo akta je od momenta donoenja ex nunc.
Kod deklarativnog upravnog akta odreeni pravni odnos postoji ve od prije i zadatak tog
akta je da samo utvrdi, konstatuje to postojanje. Naroito se javlja kod upravnopravnih
odnosa koji ne nastaju na osnovu upravnog akta, nego po sili zakona.
Ovaj akt, kako kae prof. Krbek, nema svrhu da samo utvrdi neki pravni odnos, ve i da ga
realizira, da da pravni naslov za njegovo izvrenje.4
Dakle, pravni odnos postoji i prije donoenja ovog akta, zato je njegovo dejstvo ex tunc, tj.
od momenta kad je nastao odnos. Npr. rjeenje o prestanku slube vojnim i drugim licima po
sili zakona, rjeenje o pravu na dodatak za djecu, itd.
3. Pozitivni i negativni upravni akti
S obzirom na injenicu da li je upravnim aktom proizvedena neka promjena u pravnim
odnosima ili nije, upravni akti se dijele na pozitivne i negativne upravne akte.
Pozitivni su oni upravni akti koji proizvode neku promjenu u postojeim pravnim odnosima,
bilo da se tim aktima stvaraju novi odnosi, mijenjaju postojei ili se ukidaju ili ponitavaju
postojei pravni odnos. Pozitivne upravne akte ne treba mijeati sa ovlaujuim, jer je ovdje
bitno da se proizvode promjene u pravnim odnosima, bez obzira je li to ili nije u korist
stranke. Npr. pozitivan akt je onaj kojim se odreenom licu razrezuje porez, ali je on
obavezujui za stranku.
Negativni su takvi upravni akti kojima se odbija promjena u postojeim pravnim odnosima.
Oni se redovno donose po zahtjevu stranke,ako stranka ne ispunjava uslove za dodjelu nekog
prava. U negativne upravne akte spadaju npr. akti kojima se odbija zahtjev
Za izdavanje dozvole za noenje oruja, za otvaranje zanatske radnje i sl. Odbijanje stranke
moe biti negativni akt, tj. organ ako organ donese akt kojim kae da ne eli da mijenja
postojee stanje, a moe biti i bez donoenja ikakvog akta, da organ jednostavno uti, ne
rjeava zahtjev stranke. U tom sluaju se radi o utnji uprave.
4. Pravno vezani akti i akti doneseni na osnovu slobodne ocjene
Vezani akti su takvi upravni akti kod kojih je zakonom propisano da se imaju donijeti i
kakav mora biti njihov sadraj. Inicijativa za donoenje akta i jegova sadrina su kod ovih
akata triktno zakonom odreeni, npr. rjeenje o izdavanju odobrenja za izgradnju i sl.
Akti doneseni na osnovu slobodne ocjene su takvi akti kod kojih je organu zakonom
ostavljeno da po svom slobodnom nahoenju i ocjeni opteg interesa odlui u konkretnom
sluaju da li e, odn. kakav e upravni akt donijeti. Kod diskrecionog upravnog akta organ
izmeu vie zakonom predvienih mogunosti bira jednu., npr. rjeenje o otpustu iz
dravljantva, o davanju raznih pomoi itd.

Ivo Krbek; Pravo jugoslovenske javne uprave, III knjiga; Zagreb, 1962.; str.13.

Akti doneseni na osnovu slobodne ocjene se donose po istom postupku kao i vezani upravni
akti (l. 4 ZUP-a). U objanjenju rjeenja organ je duan navesti propis koji daje ovlatenje
za rjeavanje po slobodnoj ocjeni i da izloi razloge kojima se pri donoenju rukovodio. Ovi
razlozi se moraju navesti kad je to u javnom interesu, zakonom ili uredbom predvieno (l.
207. str.3 ZUP-a). Drugostepeni organ moe povodom albe da zamijeni diskrecionu ocjenu
prvostepenog organa svojom ocjenom (l. 240. ZUP-a),ali sud u upravnom sporu ne moe
diskrecionu ocjenu upravnog organa da zamijeni svojom ocjenom (l. 13. taka 4. ZUS-a).
5.Akti koje donosi jedan organ i zbirni (sloeni) akti
S obzirom na organ koji uestvuju u donoenju upravnog akta razlikuju se upravni akti koje
donosi jedan organ i upravni akti koje donose dva ili vie organa (zbirni, sloeni, kompleksni
akti).
Najei je sluaj da upravni akt donosi jedan organ, inokosni ili kolegijalni. Zakonom moe
biti odreeno ili zakonom zasnovanom propisu omogueno da upravni akt mogu donijeti dva
ili vie organa uz razliite oblike saradnje a oni su u naem sistemu sljedei:
1. Zajedniko donoenj upravnih akata (rjeenja) od strane dva ili vie organa kad je
svaki od organa duan da donese rjeenje a potom se sporazumiju koji e od njih
izdati akt i ZUP je u tom sluaju propisao da u rjeenju mora biti naveden i akt
drugog organa.
2. Donoenje rjeenja uz prethodnu saglasnost drugog organa- postupak se provodi
poto organ koji donosi rjeenje dostavi osnovne elemente rjeenja organu iju
saglasnost trai jer taj organ onda posebnim aktom obavjetava da li daje ili odbija
saglasnost. ZUP je predvidio da organ koji donosi rjeenje u svom rjeenju navede akt
kojim je drugi akt dao ili odbio saglasnost koja se daje u roku od 15 dana jer organ
koji uti u ovom roku smatra se da je dao saglasnost, i organ koji donosi rjeenje
obavezan je u svom aktu navesti da u propisanom roku drugi organ nije ni dao ni
odbio saglasnost. U sluaju kad se rjeenje donosi po zahtjevu stranke, organ koji
donosi rjeenje ne moe usvojiti zahtjev stranke ukoliko ne postoji saglasnost oba
organa. Pozitivno rjeenje se donosi samo saglasnou oba organa.
3. Donoenje rjeenja u saglasnosti sa drugim organom je kad organ koji donosi rjeenje
sastavlja ga i alje sa spisima predmeta na saglasnost drugom organu koji moe dati
saglasnost potvrdom na samo rjeenje ili posebnim aktom. Rjeenje se smatra
donesenim kad je drugi organ dao saglasnost, a to je ustvari akt organa koji ga je
donio. ZUP predvia da se saglasnost mora dati u roku od 15 dana, ako organ od
kojeg se trai saglasnost ne odgovori pozitivno ili negativno u tom roku, smatra se da
je organ dao saglasnost. Ako organ ija se saglasnost trai odbije da je da, organ ne
moe pozitivno rijeiti upravnu stvar, bez obzira da li se akt donosi po zahtjevu
stranke ili po slubenoj dunosti.
4. Rjeenje se moe donijeti i uz potvrdu ili odobrenje drugog organa. Postupak je isti
kao i kod donoenja rjeenja uz saglasnost drugog organa, meutim potvrda ili
odobrenje nemaju smisao saglasnosti, ve kontrole akta u cilju ujednaavanja kriterija
za donoenje ovakvih akata u vanim pitanjima, a ZUP ne predvia rok za davanje
potvrde.
5. Rjeenje se moe, kad je to odreeno zakonom ili propisom zasnovanim na zakonu
donijeti po pribavljenom miljenju drugog organa. Davanje miljenja predstavlja
manji stepen zainteresovanosti drugpog organa, pa je organ koji donosi rjenje duan
uzeti miljenje u ocjenu, ali ga nije duan usvojiti. Rok za davanjemiljenja je mjesec

dana. Organ koji donosi rjeenje moe donijeti pozitivno rjeenje u sluaju i da mu je
drugi organ dao negativno miljenje.
Po albi protiv rjeenja koja su donijeli zajedniki dva ili vie organa rjeava organ vieg
stepena od organa koji je izdao akt. Po albi protiv rjeenja koje je organ donio uz saglasnost,
potvrdu ili miljenje rjeava, takoe, organ vieg stepena od organa koji je donio rjeenje, a
svi drugostepeni organi mogu samo ponititi pobijana rjeenja, a ne mogu ih izmijeniti.
6. Upravni akti koji se donose po slubenoj dunosti i po zahtjevu stranke
S obzirom na to od koga potie inicijativa za donoenje upravnog akta, razlikuju se: upravni
akti koji se donose po slubenoj dunosti i upravni akti koji se donose po zahtjevu stranke.
Upravni akt uvijek donosi upravni organ, odn. drugi javni organ. Donoenje akta nije kriterij
za ovu podjelu, ve inicijativa za donoenje. ZUP odreuje (l.122.) da e nadleni organ
pokrenuti postupak po slubenoj dunosti kada to odreuje zakon ili na zakonu zasnovati
propis i kada utvrdi ili sazna da, s obzirom na injenino stanje, treba radi zatite javnog
interesa pokrenuti upravni postupak. Npr. mladii koji u toku jedne godine navravaju 18
godina pozivaju se na regrutovanje, to pozivanje je ustvari pokretanje upravnog postupka.
Upravni akti koji se donose po zahtjevu stranke predstavljaju takve akte ije je donoenje
predvieno kao bitan uslov postojanja zahtjeva stranke. Npr. rjeenje o otvaranju zanatske
radnje, rjeenje o sticanju dravljanstva priroenjem itd.
ZUP (l. 264.) kae da rjeenje koje je doneseno bez zahtjeva stranke, a na koje stranka nije
ni naknadno izriito ili preutno pristala, smatra se kao nitavno rjeenje.
7. Upravni akti doneseni u pismenoj i usmenoj formi
Upravni akt sadri odluku, izjavu volje organa. Ta izjava moe biti u pismenoj i usmenoj
formi. Po zakonu o upravnom postupku pravilo je da se rjeenje donosi pismeno sa
odreenim sastavnim dijelovima i da se kao takvo oznai. Pravilima o vrenju slube moe
se predvidjeti da se rjeenju moe dati i drugi naziv.
Moe donijeti i usmeno rjeenje i to samo kada se radi o preduzimanju izuzetno hitnih
mjera u cilju obezbjeivanja javnog mira i bezbjednosti ili radi otklanjanja neposredne
opasnosti po ivot i zdravlje ljudi i imovine (l. 212.). Organ koji je donio rjeenje moe
traiti njegovo izvrenje bez odlaganja. Po zahtjevu stranke, organ koji je donio usmeno
rjeenje duan je izdati ga stranci napismeno najdalje osam dana od dana donoenja rjeenja.
Od usmenog rjeenja treba razlikovati usmeno objavljeno od usmeno saoptenog rjeenja.
Naime, kada se o nekom predmetu dri usmena rasprava, rjeenje se moe soptiti na samoj
raspravi, ali se i u tom sluaju mora izdati pismeno rjeenje (l.204. str.4). Rok za albu
poinje trei dan od dostavljanja rjeenja.
8.Rjeenja i zakljuci
S obzirom na predmet upravnog akta, treba razlikovati odluivanje o glavnoj stvari
(predmetu) od odluivanja o pitanjima koja se tiu samog postupka, odn. pitanjima koja se
kao sporedna pojave u vezi sa provoenjem postupka. Zakon o upranom postupku u prvom
sluaju govori o rjeenju. Na ZUP pravi razliku izmeu rjeenja i zakljuaka po organu,
odn. licu koje ga donosi, formi, ulaganju albe,itd. (l. 218.-220.)
Svako rjeenje mora se kao takvo oznaiti. Izuzetno, ako je to potrebno, posebnim propisima
moe se predvidjeti da se rjeenju da i drugi naziv.
6

Rjeenje se donosi pismeno. Izuzetno, u sluajevima predvienim zakonom, rjeenje se moe

donijeti i usmeno.
Pismeno rjeenje sadri: naziv organa, broj i datum, uvod, dispozitiv (izreku), obrazloenje,
uputstvo o pravnom lijeku, potpis ovlatene slubene osobe i peat organa. U sluajevima
predvienim zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona rjeenje ne mora sadravati
pojedine od ovih dijelova. Ako se rjeenje obrauje mehanografski, umjesto potpisa moe da
sadri faksimil ovlatene slubene osobe.
I kad se rjeenje objavi usmeno, mora se izdati napismeno, u skladu sa ovim zakonom.
Rjeenje se mora dostaviti stranci u originalu ili u ovjerenom prepisu.5
Zakljukom se odluuje o pitanjima koja se tiu postupka,odluuje se o onim pitanjima u
kojima je, zakonom predvieno da se donosi zakljuak, kao i o drugim pitanjima u vezi s
provoenjem postupka a koja se ne rjeavaju rjenjem. Zakljuak donosi slubena osoba koja
obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet zakljuka, ako
zakonom ili drugim propisima nije drugaije odreeno.
Ako se zakljukom nalae izvrenje neke radnje, odredit e se i rok u kome se ta radnja ima
izvriti.
Zakljuak se sainjava u vidu slubene biljeke u spisu i saopava zainteresovanim osobama
usmeno, a napismeno se izdaje kada se protiv zakljuka moe izjaviti posebna alba, ili kad
se moe odmah traiti izvrenje zakljuka.
Zakljuak koji se izdaje pismeno sadri: uvod, dispozitiv, obrazloenje i pouku o pravnom
lijeku.
Protiv zakljuka se moe izjaviti posebna alba samo kad je to ovim (ZUP-om) ili drugim
zakonom izriito predvieno.

3.2. SADRAJNI ELEMENTI UPRAVNOG AKTA

Sadrajni elementi upravnog akta su konkretizacija predmeta i subjekata akta, dispozitiv,
obrazloenje i uputa o pravnom lijeku. Upravni akt moe imati i tzv. Dodatke, kao to su:
uslov, rok, nalog i pridraj opoziva. Bit svakog upravnog akta jeste dispozitiv, tj. odluka
kojom se rjeava predmet, odn. izjava volje organa povodom odreenog odnosa ili predmeta.
Obrazloenje je drugi bitan dio sadraja jer se njime uvruje naelo zakonitosti, navodei
injenino stanje i materijalne propise na osnovu kojih se donosi rjeenje. Na ZUP predvia
obrazloenje kao obavezni dio rjeenja propisujui ta ono sadri.
Upravni akt sadri i uputu o pravnom lijeku u cilju obavjetenja stranke o mogunosti
izjavljivanja navoenjem organa i roka kome se pravni lijek izjavljuje. Upravni akt moe da
sadri i uslov kao dodatak kojim se njegovo djelovanje ini zavisnim o nekoj okolnosti iji je
nastup neizvjestan. Uslovi se dijele na odlone (suspenzivne) i raskidne (rezolutivne).
Uslovi mogu biti i potestativni, kauzalni i mjeoviti. Pored uslova i rokovi mogu biti dodatak
upravnom aktu, s tim to kod roka ne postoji neizvjesnost u pogledu nastupanja, za razliku od
uslova koji moe a i ne mora nastupiti. Rokovi mogu biti suspenzivni ili raskidni.

www.fbihvlada.gov.ba

Kao dodatak upravnom aktu moe se dati i nalog kojim se stranci nalae da izvri odreenu
radnju, to nije povezano sa pravnim dejstvom akta, jer u sluaju neizvrenja naloga rjeenje
kao upravni akt ne prestaje da vai, ali organ ima pravo da izvri prinudno izvrenje naloga.
Prema tome uslovi i nalog izazivaju razliite pravne posljedice i u upravnim aktima su nalozi
mnogo ei od uslova. Pridraj opoziva je dodatak upravnom aktu kojim se odreuje da se
akt moe opozvati u sluaju nastupa odreenih okolnosti i nastupa sa izdavanjem novog
rjeenja gdje se izrie opoziv.

3.3. PRAVNO DEJSTVO UPRAVNOG AKTA

Upravni akt je obavezan za stranke (adresate) i organ koji ga je donio, a trea lica moraju
respektovati postojanje tog akta, tj. ne smiju initi nita to je njemu suprotno. Prema tome,
postoji presumpcija zakonitosti upravnog akta. Mogunost prinudnog rjeenja je vano
dejstva upravnog akta, iako je izvrenje posljednji stadij u upravnom postupku. Treba
razlikovati prinudno izvrenje i eventualno kanjavanje zbog neizvrenja jer je u prvom
sluaju u pitanju prinudno izvrenje dispozicije, a u drugom sluaju je izricanje i primjena
sankcije. Problem retroaktivnog dejstva upravnih akata pojavljuje se samo kod
konstitutivnih, jer deklarativni akti, po svojoj prirodi djeluju retroaktivno. Pitanje
retroaktivnosti se javlja kod akata koji stvaraju, mijenjaju ili ukidaju pravne odnose. I u
naem pravu postoji konkretna zabrana retroaktivnosti samo za opte akte, a tim prije treba i
smatrati da ta zabrana postoji i za konkretne akte.

3.4. PRESTANAK VAENJA UPRAVNOG AKTA

Upravni akt moe prestati da vai na razliite naine:
1. Osnovni nain prestanka djelovanja upravnog akta je kad se iscrpi ovlatenje i
dunost koji su sadrani u aktu
2. Upravni akt prestaje da vai nastupom raskidnog uslova ili roka
3. Upravni akt koji sadri neko ovlatenje prestaje da vai ako se lice odrekne ovlatenja
ili mu istekne rok za posluenje tim ovlatenjem
4. Upravni akt prestaje da vai smru adresata
5. Ako je upravni akt donesen povodom neke stvari, propau te stvari prestaje da vai i
upravni akt
6. Upravni akt prestaje da vai kad ga nadleni organ stavi van snage i ZUP razlikuje
ukidanje i ponitavanje, pa je u sluaju ponitenja rjeenja dolo do ponitenja svih
posljedica koje je akt proizveo, a u sluaju ukidanja akt je stavljen van snage, ali nisu
ponitene posljedice koje je proizveo
7. Upravni akti mogu prestati kad se zakonom, odn. aktom donesenim na osnovu
zakona, zabrani vrenje odreene djelatnosti, pa se ujedno proglaavaju ukinutim i
sva rjeenja koja su bila donesena.

3.5. PRAVOSNANOST UPRAVNIH AKATA

Pravosnanost je svojstvo upravnog akta da se ne moe staviti van snage zbog njegove
eventualne nezakonitosti. Pravosnanost se javlja kao neophodan kompromis izmeu naela
zakonitosti i naela pravne sigurnosti graana. Svaki pravni poredak odreuje rok u kome se
pravni akt moe staviti van snage, a poslije tog se ne moe pokretati pitanje zkonitosti, akt je
pravosnaan. Kod upravnog akta je najvanije sprijeiti, odn. ograniiti opozivanje akta od
organa koji ga je donio, jer je neopozivost sr pravosnanosti upravnog akta. Razlikuje se
formalna i materijalna pravosnanost. Formalna pravosnanost je nepobojnost akta od strane
stranke, a materijalna pravosnanost je neopozivost akta od strane organa. Postojanje
vanrednih pravnih sredstava predstavlja ogranienje naela pravosnanosti. Pravosnanost
treba razlikovati od izvrnosti i konanosti akta.

3.6. UPRAVNI UGOVOR

Upravni ugovor je institut koji je razvila nauka upravnog prava. Nastaje saglasnom izjavom
volja.
Prva osobina ovog ugovora jeste da je jedna ugovorna strana drava, odn. javnopravno tijelo.
Druga osobina je cilj ugovora, kojim se postie neka javna svrha, te se ne moe svrstati u
ugovore graanskog prava. Ovaj cilj je glavna osobina upravnog ugovora.
U ovim ugovorima je javni interes jai od privatnog interesa druge ugovorne strane. Njime
dravaa prenosi na svog suugovaraa dunost obavljanja javne slube.
U upravne ugovore se najee ubrajaju:
-ugovori o izvravanju javnih radova
-ugovori o nabavkama
-ugovori o koncesiji za obavljanje javne slube
-ugovori o zauzimanju javnog dobra
Trea osobina upravnih ugovora se sastoji i u posebnim uslovima sklapanja tih ugovora i u
izvrenju prava i obaveza zasnovanih ovim ugovorom, npr. otvaranje javnog konkursa.
U nauci upravnog prava razlikuju se dva pojma: ugovori uprave i upravni ugovori.
Ugoovori uprave su oni ugovori koje sklapa drevna uprava.
Upravni ugovori su pravni poslovi sa odreenim karakteristikama, koje ga razlikuju od
ostalih ugovora koje zakljuuje dravna uprava.
Definicija upravnog ugovora glasi:
Upravni ugovor je dvostrani pravni posao kod kojeg je jedna strana, po pravilu, odreeno
javnopravno lice (drava ili neka druga javna organizacija) a iji su predmet i cilj
javnopravnog karaktera.6
Dodjele ugovora o nabavkama ,po vrsti postupka, su sljedee:
-Otvoreni postupak. To je osnovni postupak u procesu dodjele ugovora, odn. izbor
najpovoljnijeg ponudioca.
-Ogranieni postupak. Ovaj postupak je predvien za sluajeve kada se radi o obimnim ili
sloenim nabavama, kada je potrebno izdvojiti vie vremena za ispitivanje i ocjenjivanje
velikog broja ponuda.

Prof.dr. Zoran R. Tomi; Upravno pravo: sistem; Tree novelirano i proireno izdanje; Beograd, 1998.

-Pregovaraki postupak s objavljivanjem obavjetenja o nabavci. Postupak se primjenjuje s

ciljem pregovaranja o uvjetima ugovora. Ukoliko se postupak provodi uz objavu obavjesti o
nabavi, potencijalni ponuai se pozivaju da u odreeno vrijeme i na odreenom mjestu
dostave zahtjeve za pretkvalifikaciju, u kojima su obuhvaeni detalji traene obavijesti sa
prateom dokumentacijom.
-Pregovaraki postupak bez obavjetenja o nabavci. U ovom postupku se odmah ide na
pripremu tenderske dokumentacije, a na pregovore se pozivaju oni kandidati koji se
verificiraju u smislu njihove kvalifikacije sa kriterijima navedenim u pozivu.
-Konkurs za izradu idejnog rjeenja. Ovo je postupak koji omoguava ugovornom organu da
doe do plana ili rjeenja predloenog od strane natjeajnog povjerenstva po zavretku
konkurentskog nadmetanja. Postupak moe biti proveden sa ili bez nagrada. Ovaj postupak
se primjenjuje uglavnom u oblasti arhitekture, graevinarstva ili obrade podataka7.

4.ZAKON O JAVNIM NABAV

KAMA BOSNE I HERCEGOVINE
7

Mensur Hadimusi, Nikolina Silak, Esad Osmanbegovi, Tida Dima Dana Kadribegovi, Merima
Kovaevi; Primjena zakona o javnim nabavkama; FEB d.d., Sarajevo 2005.; str.87.

10

Smjelo, a istovremeno i oprezno poela je primjena novog Zakona o javnim nabavama u

Federaciji Bosne i Hercegovine. Obaveza primjene tog zakona nastupila je zajedno sa
poetkom 2005. godine tako da se ve od 10. januara te godine Zakon primjenjuje za nove
nabave koje ugovorni organi moraju redovno obavljati.
U Federaciji se taj sistem na propisan nain primjenjuje od 1998. godine kad je donesena
Uredba o postupku nabavke robe, vrenju usluga i ustupanju radova, kao i propis iz te
oblasti.To se oznaava kao prva faza transparentnog troenja javnih sredstava. To su bili
poeci koji su, naroito u prvih nekoliko godina bili zaista skromni u pogledu primjene
propisa. Nakon otprilike dvije godine primjena Uredbe se znaajno poveala da bi vrlo brzo
postala nezaobilazna u procesu javnih nabavki.
Koliko je zakon o javnima nabavkama vaan pokazuje injenica da je donoenje tog zakona
na nivou BiH uvrteno meu prioritetne zakone.
Zakon je reformskog karaktera i pored osnovnih ciljeva kojima se stvara jedinstvena
legislativa na europskom nivou . U njemu su sadani zahtjevi podizanja nivoa zatite javnih
sredstava, unapreenje efektivnosti njihovog troenja, nadalje Zakon sadri rjeenja kojima
se ostvaruje poticaj konkurentskog nadmetanja meu dobavljaima, poveava
transparentnost voenja postupka javnih nabava, onemoguava diskriminaciju dobavljaa i
postupak javnog nadmetanja i smanjuje prostor za zloupotrebe. Posebno se utvruje sistem
revizije i sistem zatite dobavljaa i ponuaa, jer se osigurava voenje nezavisnog postupka
razmatranja albi,koje se odvija u okviru visoko strune i nezavisne revizijske institucije,
Biroa za albe8.
. U ljeto 2006. godine, novi Zakon o javnim nabavkama (ZJN) ve je bio na snazi
. Projekat EU o javnim nabavkama (EUPPP) i Agencija za javne nabavke (AJN) eljeli su
istraiti praktini utjecaj tih novih propisa iz oblasti javnih nabavki. To je predstavljalo dio
stalnog nastojanja da se napreduje preuzimanje iskustava kako od ugovornih organa tako i
od predstavnika poslovne zajednice.
U avgustu 2006. godine predstavnici EUPPP-a, u saradnji sa AJN, izradili su upitnike za
ugovorne organe i predstavnike poslovne zajednice. Ti upitnici su takoer objavljeni na
internet stranici EUPPP/AJN gdje ih je svako mogao ispuniti.
Izraene su dvije verzije upitnika: jedna verzija za ugovorne organe i druga za poslovnu
zajednicu. Format oba ova upitnika je bio slian, i oba su podijeljenja u etiri dijela
Ciljevi su takoer bili jednaki:
Prikupljanje osnovnih podataka od ugovornih organa i poslovne zajednice o provoenju
postupka nabavki i ueu u njemu
Ocjena provoenja postupka nabavke prema novim propisima
Procjena da li, prema miljenju korisnika, postoji napredak kada su u pitanju tri kljuna
cilja novih propisa o nabavkama (poveana konkurencija, osiguranje racionalne potronje i
smanjivanje korupcije); i
Identifikacija praktinih problema na koje su nailazili korisnici i prikupljanje komentara i
prijedloga o tome kako poboljati postupke nabavki.9
Zakonom se pod kontrolu stavlja sistem troenja javnih sredstava, njime se ureuju osnovni
principi i definicije, obaveznici primjene Zakona o javnim nabavkama.
8
9

Ibidem str.79.
Agencija za javne nabavke

11

Ovim zakonom je propisana i obaveza donoenja niza podzakonskih akata, takoe, vrlo je
bitno koristiti obrasce.
Podzakonske akte, obrasce i pravilnike propisuje Agencija za javne nabavke,a ugovorni
organi svoje pravne akte iste vrste moraju usaglasiti sa onim koje izda Agencija za javne
nabavke, to je zakonom i propisano.

Javna nabavka avionskih karata putem otvorenog

postupka
Postupak je zavren.

12

(Objavljeno u Slubenom glasniku BiH 42/08 od 26.05.2008. godine)

AGENCIJA ZA JAVNE NABAVKE
SARAJEVO
OBAVJETENJE
O NABAVCI
USLUGE
Odjeljak I: UGOVORNI ORGAN
I.1. PUNI NAZIV I ADRESA UGOVORNOG ORGANA
Organizacija: Agencija za javne nabavke
Kontakt osoba: ebi Admir
Adresa: Radieva 8/V
Potanski broj: 71000
Grad: Sarajevo
Identifikacioni broj: 4201071380009
Telefon: 033/251-590
Fax: 033/251-595
Internet adresa: http://www.javnenabavke.gov.ba/
I.2. ADRESA NA KOJOJ SE MOGU DOBITI DODATNE INFORMACIJE
Kao pod I.1.
I.3. ADRESA NA KOJOJ SE MOE DOBITI DOKUMENTACIJA
Kao pod I.1.
I.4. ADRESA NA KOJU SE DOSTAVLJAJU PONUDE/ZAHTJEVI ZA UEE
Kao pod I.1.
I.5. VRSTA UGOVORNOG ORGANA (lan 3. ZJN)
I.5.a upravni organ
I.5.b na dravnom nivou
Odjeljak II: PREDMET UGOVORA
II.1. VRSTA UGOVORA
Usluge
II.2. DA LI SE NAMJERAVA ZAKLJUITI OKVIRNI SPORAZUM? (lan 32. ZJN)
Da
II.3. NAZIV/REFERENCA POD KOJIM JE KONKRETAN UGOVOR
EVIDENTIRAN KOD UGOVORNOG ORGANA
Okvirni sporazum o javnoj nabavci avionskih karata, broj 03-16-12-2079/08, od 19. maja
2008. godine.
13

II.4. OPIS PREDMETA UGOVORA

Okvirni sporazum e se zakljuiti sa najpovoljnijim dobavljaem za isporuku avionskih karata
u periodu 2008. i 2009. godina, za potrebe Agencije za javne nabavke.
II.5. UKUPNA KOLIINA (BROJ JEDINICA) I/ILI OBIM UGOVORA
Okvirni sporazum se zakljuuje za 2008. i 2009. godinu i ukupan iznos svih dodijeljenih
ugovora za ovaj period nee prei iznos od 20.000,00 KM.
II.6. MJESTO ISPORUKE ROBA ILI LOKACIJA IZVRENJA USLUGA ILI
RADOVA
Agencija za javne nabavke, Sarajevo, Radieva 8/V
II.7. PODJELA NA LOTOVE
Ne
II.8. PRIHVATLJIVOST ALTERNATIVNIH PONUDA? (lan 17. ZJN)
Ne
II.9. TRAJANJE UGOVORA ILI ROK IZVRENJA
Zapoinje potpisivanjem okvirnog sporazuma i zavrava 31. decembra 2009. godine.
Odjeljak III: PRAVNE, EKONOMSKE I TEHNIKE INFORMACIJE
III.5. USLOVI ZA UEE - LINA SITUACIJA (lan 23. ZJN)
Kao u tenderskoj dokumentaciji
III.6. USLOVI ZA UEE - SPOSOBNOST ZA OBAVLJANJE PROFESIONALNE
DJELATNOSTI (lan 24. ZJN)
Kao u tenderskoj dokumentaciji
III.8. USLOVI ZA UEE - TEHNIKA I/ILI PROFESIONALNA SPOSOBNOST
(lan 26. ZJN)
Kao u tenderskoj dokumentaciji
Odjeljak IV: POSTUPAK
IV.1. VRSTA POSTUPKA
Otvoreni
IV.2. KRITERIJI ZA DODJELU UGOVORA (lan 34. ZJN)
b) Ekonomski najpovoljnija ponuda u smislu nie navedenih kriterija:
1) popust na naknadu za prodaju avionskih karata - uee 70 bodova
2) rok za plaanje - uee 30 bodova
IV.3. PRIMJENA PREFERENCIJALNOG TRETMANA DOMAEG (lan 20. UPZ)
Da.
IV.4. USLOVI ZA DOBIJANJE TENDERSKE DOKUMENTACIJE (lan 18. ZJN)
14

Od 26. maja 2008. godine na adresi Agencije za javne nabavke ili na web stranici
www.javnenabavke.gov.ba.
IV.6. ROK ZA PRIJEM PONUDA/ZAHTJEVA ZA UEE
30. juni 2008.godine do 10,30 sati
IV.7. MINIMALAN VREMENSKI PERIOD VANOSTI PONUDE KOJI JE
PONUA DUAN OBEZBIJEDITI
90 dana od isteka roka za prijem ponuda
IV.8. DATUM I MJESTO OTVARANJA PONUDA (lan 33. ZJN, lan 13. UPZ)
30. juni 2008. godine u 11,00 sati, Sarajevo, Radieva 8/V

5. ZAKLJUAK

15

Postupak se mora voditi brzo i sa to manje trokova i gubitka vremena za stranku i druge
osobe koje uestvuju u postupku, ali tako da se pribavi sve to je potrebno za pravilno
utvrivanje injeninog stanja i za donosenje zakonitog i pravilnog rjeenja.
Organ koji vodi postupak starat e se da neznanje i neukost stranke i drugih osoba koje
uestvuju u postupku ne bude na tetu prava koja im po zakonu pripadaju.
Organ vodi upravni postupak i donosi rjeenje samostalno, u okviru ovlasti datih zakonom,
drugim
propisima
i
opim
aktima.
Ovlatena slubena osoba organa nadlenog za voenje postupka samostalno utvruje
injenice i okolnosti , na osnovu utvrenih injenica i okolnosti primjenjuje propise, odnosno
ope akte na konkretni sluaj.
Prije donoenja rjeenja stranci se mora pruziti mogunost da se izjasni o svim injenicama i
okolnostima koje su vazne za donoenje rjeenja.
Kad slubena osoba koja rjeava neku upravnu stvar, s obzirom na postojee injenino
stanje, sazna ili ocijeni da odreena stranka ima osnova za ostvarenje nekog prava, upozorit
e je na to.
.
U upravnim stvarima u kojima je organ, odnosno institucija koja ima javne ovlasti zakonom
ili na zakonu zasnovanom propisu ovlaten da rjeava po slobodnoj ocjeni, rjeenje mora biti
doneseno u granicama ovlatenja i u skladu s ciljem s kojim je ovlastenje dato.
Po ZUP-u su duni su postupati organi uprave Federacije Bosne i Hercegovine i organi
uprave kantona, kao i gradske i opinske slube za upravu i drugi organi kad u upravnim
stvarima, neposredno primjenjujui propise, rjeavaju o pravima, obavezama ili pravnim
interesima graana, pravnih lica ili drugih stranaka.
Nadlena tijela kantona mogu donositi dopunska pravila upravnog postupka, koja moraju
biti usklaena sa zakonom.

16

PRIMJERI

6. LITERATURA:

17

-Prof. dr. Mustafa Kamari, Prof.dr. Ibrahim Festi; Upravno pravo: opti dio, III izdanje;
Magistrat, Sarajevo 2004.
-Prof.dr. Ivo Krbek ; Prava jugoslovenke javne uprave, III knjiga; Zagreb 1962.
-Prof.dr. Radomir Luki; Teorija drave I prava, II knjiga; Beograd 1957.
-Mensur Hadimusi, Nikolina Silak, Esad Osmanbegovi, Tida Dima Dana
Kadribegovi, Merima Kovaevi; Primjena zakona o javnim nabavkama; FEB d.d.,
Sarajevo 2005.
-Arhiva Opine Vogoa; Sluba za drutvene djelatnosti; broj: 07-36-1366-2022-2/00,
2001.god.
-Arhiva Opine Vogoa; Sekretarijat za imovinsko-pravne I stambene poslove; broj: 06-3721396/98, 1998.god.
-Arhiva Kantona Sarajevo; Uprava za stambena pitanja; broj: 23-0-372-247/98, 2001.god.
-Internet linkovi:
Agencija za javne nabavke
Zakon o upravnom postupku-www.fbihvlada.gov.ba

Na osnovu l. 22. i 24. stav 4. Zakona

18

o Vladi Kantona Sarajevo ("Slubene novine Kantona Sarajevo", broj 24/03

Preieni tekst), Vlada Kantona Sarajevo donijela je, na 72. sjednici odranoj
23.07.2008. godine, sljedei

Z A K LJ U A K

1. Utvruje se Prijedlog odluke o izmjenama Odluke o usklaivanju statusa

Javnog preduzea "Televizija Kantona Sarajevo" sa Zakonom o javnim
preduzeima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Kantona
Sarajevo", broj 33/05).
2. Predlae se Skuptini Kantona Sarajevo da, u skladu sa lanom 132. Poslovnika
Skuptine Kantona Sarajevo, donese odluku iz take 1. ovog Zakljuka.

PREMIJER
Samir Silajdi, dipl. pravnik

Dostaviti:
1. Predsjedavajui Skuptine Kantona
2. Skuptina Kantona Sarajevo
3. Premijer Vlade Kantona Sarajevo
4. Ministarstvo pravde i uprave
5. Televizija Kantona Sarajevo (putem Ministarstva pravde i uprave)
6. Evidencija
7. A r h i v a
KANTON SARAJEVO Ured za zakonodavstvo Vlade Kantona

- 9 -07- 2008
Bosnia and Herzegovina
Federation of Bosnia and Herzegovina

CANTON SARAJEVO

19

Canton Government

Ollice for JegisJarure of Sarajevo

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine

Broj: 09-02-20809-1/08 Sarajevo, 08.07.2008.godine
KANTON SARAJEVO MINISTARSTVO PRAVDE I UPRAVE
PREDMET: Struno miljenje na prijedlog Odluke o izmjenama Odluke o usklaivanju statusa Javnog preduzea
Televizija Kantona Sarajevo sa Zakonom o javnim preduzeima u Federaciji Bosne i Hercegovine (Novi tekst).Na osnovu lana 2. Uredbe o Uredu za zakonodavstvo Vlade Kantona Sarajevo (<<Slubene novine Kantona Sarajevo, br. 7/06Preieni tekst) i l. 4. Uredbe o postupku i nainu pripremanja, izrade i dostavljanja propisa (<<Slubene novine Kantona Sarajevo, broj:
7/06-Novi preieni tekst), Ured za zakonodavstvo Vlade Kantona Sarajevo, daje slijedee
MILJENJE
1. Prijedlog Odluke o izmjenama Odluke o usklaivanju statusa Javnog preduzea Televizija Kantona Sarajevo sa Zakonom o
javnim preduzeima u Federaciji Bosne i Hercegovine usklaen je sa ustavom, odredbama Zakona o javnim preduzeima u Federaciji
Bosne i Hercegovinet-Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 8/05), kao i drugim propisima koji su navedeni u
obrazloenju ove Odluke, a kojima se ureuje oblast medija.
2. Dostavljeni materijal je pripremljen u skladu sa Uredbom o postupku i nainu pripremanja, izrade i dostavljanja propisa
("Slubene novine Kantona Sarajevo", broj: 7/06Novi preieni tekst), te se isti moe razmatrati na jednoj od narednih sjednica Vlade
Kantona
Sarajevo.
1.
Dostaviti: 1.Naslovu
2. Evidencija 3.Arhiva

20

SEMINARSKI RAD

PREDMET: Upravno pravo

TEMA: Akti poslovanja uprave

Student: Selma Hadi

Mentor: Prof.dr. Zenaid elmo

Sarajevo, novembar 2008.

21