16 11 2011 15786 Dennis MAGISTARSKI RAD

SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
ISPITIVANJE KOMORA ZA TERMIKU OBRADU

POLUTRAJNIH MESNIH PROIZVODA
MAGISTARSKI RAD
Mentor:
Prof. dr. sc. Davor Zvizdi
Dennis Jankovich, dipl. ing.
Zagreb, studeni 2011.
PODACI ZA BIBLIOGRAFSKU KARTICU
UDK :
Kljune rijei :
Proces termike obrade polutrajnih mesnih

proizvoda , ispitna termostatika komora ,
metoda odzivnih povrina (RSM) , ispitna
metodologija, norma IEC 60068-3-5, ispitno mjerna linija , mjerni otporniki termometri ,
umjeravanje mjernih osjetila , stabilizacija
temperature , smetnje - poremeaji , zona
kontrolirane temperature, mjerna pogreka,
procjena mjerne nesigurnosti
Znanstveno podruje :
TEHNIKE ZNANOSTI
Znanstveno polje :
STROJARSTVO
Institucija u kojoj je rad izraen :
" Gavrilovi " d.o.o. - Petrinja
Mentor rada :
Dr.sc. Davor Zvizdi, red.prof.
Broj stranica :
105
Broj slika :
34
Broj tablica :
11
Broj koritenih bibliografskih

jedinica :
18
Datum obrane :
Povjerenstvo :
1.) Dr.sc. Davor Zvizdi, red.prof. Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb
2.) Dr.sc. Lovorka Grgec Bermanec, doc. Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb
3.) Dr.sc. Damir Ili, red.prof. Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb
Institucija u kojoj je rad pohranjen :
- Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb

- " Gavrilovi " d.o.o. - Petrinja
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Poslijediplomski znanstveni studij
Smjer Procesno-energetski
__________________________________________________________________________
Zagreb, 2011-11-03
Zadatak za magistarski rad

Kandidat:
Dennis Jankovich, dipl. ing. stroj.
Naslov zadatka: Ispitivanje komora za termiku obradu polutrajnih mesnih proizvoda

Sadraj zadatka:
U ovom magistarskom radu istraiti e se, razviti i primijeniti postupak za ispitivanje svojstava
termostatiranih i hlaenih komora za termiku obradu polutrajnih mesnih proizvoda, koje se koriste u
tvornici "Gavrilovi" d.o.o. Petrinja. Glavne znaajke komora koje je potrebno ispitati su: prostorni
temperaturni gradijenti u komorama, stalnost temperature u prostoru komore i dinamika zagrijanja ili
hlaenja komore izmeu dvije temperaturne radne toke komore. Razvijeni postupci ispitivanja i
pripadajua metodologija moraju biti primjenjivi za validaciju provedbe termike obrade polutrajnih
mesnih proizvoda koji ukljuuju: mesne kobasice, salame, hrenovke, mortadele, patetu u crijevu i
druge sline proizvode. Metodologija koja e se primijeniti treba obuhvatiti ispitivanje praznih kao i
ispitivanje djelomino i potpuno napunjenih komora s ciljem dobivanja spoznaja o utjecaju punjenja
komore na rezultate navedenih ispitivanja, a time i na postupke termike obrade polutrajnih mesnih
proizvoda. Temperature termike obrade kreu se u podruju od +60 C do +78 C, a temperature
rashlaivanja proizvoda su u intervalu od +2 C do +5 C.
Cilj ovog rada je razvoj postupaka za uspostavljanje ispitne metodologije za komore za termiku
obradu polutrajnih mesnih proizvoda, odnosno, njegova primjena za dobivanje relevantnih podataka
za provedbu i unapreenje postupka termike obrade, optimizacije i kontrole vrijednosti glavnih
utjecajnih parametara kao to su: temperatura i trajanje obrade, brzina zagrijavanja ili hlaenja,
ujednaenost temperature u radnom obujmu, utjecaj punjenja na parametre i postignute rezultate
termike obrade.
Eksperimentalno istraivanje treba ukljuiti: projektiranje i primjenu mjerne linije za praenje
vrijednosti temperature procesa termike obrade i procesa rashlaivanja polutrajnih mesnih
proizvoda. U mjernu liniju potrebno je ugraditi odgovarajue mjerne osjetnike.
Teorijsko istraivanje ukljuuje: prikupljanje dosadanjih spoznaja o postojeim procesima termike
obrade polutrajnih mesnih proizvoda, prikupljanje dokumentacije i spoznaja o metodologijama
ispitivanja komora te procjenu mjerne nesigurnosti koja e kvantificirati pojedinani i ukupni utjecaj
svih relevantnih utjecajnih imbenika na rezultate mjerenja.
Zadatak zadan: 18.11.2008.

Rad predan:
Mentor:
Predsjednik Odbora za
poslijediplomske studije:
Voditelj smjera:
Prof. dr.sc. Davor Zvizdi
Prof. dr.sc. Tomislav Filetin
Prof. dr.sc. Mladen Andrassy

II
ZAHVALA
Zahvaljujem se gdinu mentoru, prof. dr. sc. Davoru Zvizdiu, na maksimalnoj podrci,
savjetima, korisnim raspravama i primjedbama, tijekom izrade ovog magistarskog rada.
Zahvaljujem se i mojem tehnikom direktoru, gdinu Mladenu Kirinu, ing. elek., koji je u
ime tvrtke "Gavrilovi", omoguio da dio svojeg radnog vremena izdvojim za izradu ovog
magistarskog rada.
Hvala kolegama Nevenu Lasiu i Milanu Ivankoviu iz Odjela "Elektroniari", na
nesebinoj pomoi i vremenu koje smo zajedniki utroili na brojne analize i rasprave, a koje
su rezultirale veom kvalitetom prikazanog istraivanja.
Posebno se zahvaljujem i kolegi Damiru Svobodi, ing. elek., elektro-energetskom
tehnologu iz Odjela "Tehnike slube", koji je, takoer, nesebino izdvojio znatan dio svojeg
slobodnog vremena i znanja za praktinu primjenu dobivenih mjernih rezultata ovog
istraivanja, unutar postojeeg procesa termike obrade polutrajnih mesnih proizvoda u
tvornici "Gavrilovi".
Na kraju, zahvaljujem se i svojoj obitelji na razumijevanju i cjelokupnoj potpori u
trenucima izrade ovog rada.
III
SADRAJ
BIBLIOGRAFSKA KARTICA
...........I
ZADATAK
......II
ZAHVALA
........III
SADRAJ
........IV - VII
POPIS SLIKA
......XIII - IX
POPIS TABLICA
........X
PREDGOVOR
.......XI
SAETAK RADA
......XII
SUMMARY
......XIII
KLJUNE RIJEI
........XIV
KEYWORDS ......XV
POPIS OZNAKA
1. UVOD
.........XVI - XVII
......1
1.1. POZADINA I DEFINICIJA PROBLEMA
........2
1.2. PRETPOSTAVKA ( HIPOTEZA ) RADA
........3
1.3. POLAZITE I PODRUJE ISTRAIVANJA
.......3
1.4. OSNOVNI ZAHTJEV ZA PROCES TERMIKE OBRADE

........4
2. DOSADANJE SPOZNAJE O PROCESU TERMIKE OBRADE .........4
2.1. RAZLOZI ZAMJENE STARIH KOMORA NOVIM......5
3. UVOENJE NOVE KOMORE U PROCES TERMIKE OBRADE .........6
3.1. KRATAK OPIS NOVE KOMORE
.........6
3.2. KRATAK OPIS NOVOG DIMNOG GENERATORA

3.3. NOVI PROIZVODNI PROCESI ( FAZE RADA )
..........9
...........9
3.4. TEHNIKI PODACI ZA NOVU KOMORU ......13

3.4.1. OPIS RADNIH MEDIJA
.......13
3.4.2. GLAVNI RADNI MEDIJ SUHOZASIENA TEHNOLOKA PARA ......13

4. NOVI CENTRALNI RAUNALNO-UPRAVLJAKI SISTEM MC-3.1. .......14
4.1. TEHNIKI OPIS I KARAKTERISTIKE MC-3.1.
4.1.1. UPRAVLJAKA PLOA MC-3.1.
................................................................14
...........................................................................16
4.2. PROCESNI KODOVI RADNIH PROCESA ...........................................................................20

4.3. KONTROLA BADARENJE PT-100 OSJETILA
................................................................21
4.4. PARAMETRI REGULACIJE MC-3.1. ......23

4.5. DRANJE TAKTA REGULACIJE MC-3.1. .....24
IV
4.6. CENTRALNI RAUNALNI NADZORNI UPRAVLJAKI SUSTAV "MIPAS".......29

5. METODA ODZIVNIH POVRINA ( RSM )
5.1. OPENITO O METODI
......30
5.2. TEORETSKA OSNOVA METODA

5.2.1. ODZIVNA POVRINA
........30
.....31
......31
5.2.2. MATEMATIKE POSTAVKE METODE
.......32
5.2.3. CENTRALNO-KOMPOZITNI ROTATABILNI PLAN POKUSA (CCD)
....33
5.3. SOFTWARE-SKI PAKET " DESIGN EXPERT " (DOE)
......36
5.3.1. OBRADA PODATAKA POMOU SOFTWARE-A
......36
5.3.2. PRIMJENJIVOST SOFTWARE-A U " OS WINDOWS "
.....36
5.3.3. MOGUNOSTI SOFTWARE-A .....36

5.4. IZBOR I MEUSOBNA OVISNOST GLAVNIH UTJECAJNIH VELIINA
5.5. DVOFAKTORSKI EKSPERIMENT
....37
.....39
5.5.1. IZVJETAJ O DVOFAKTORSKOM EKSPERIMENTU
.....40
5.6. TROFAKTORSKI EKSPERIMENT .....45

5.6.1. IZVJETAJ O TROFAKTORSKOM EKSPERIMENTU
5.7. ZAKLJUAK
.....46
....52
6. ISPITNA METODOLOGIJA
......54
6.1. OPIS ISPITNE METODOLOGIJE
.....54
6.2. MJERENJE U USPOSTAVLJENOM OKOLIU KOMORE ......58

7. MJERNA NESIGURNOST
......59
7.1. POJAM MJERNE NESIGURNOSTI .....59

7.2. METODE NESIGURNOSTI
7.3. DEFINICIJE
......60
....60
7.4. KOMPONENTE NESIGURNOSTI
.....61
7.5. ODREIVANJE NESIGURNOSTI TIPA A ....62

7.6. PROCJENA NESIGURNOSTI TIPA B
....63
7.7. PROCJENA NESIGURNOSTI IZ GRANINIH POGREAKA
.....64
7.8. PRETVORBA PROIRENE NESIGURNOSTI U STANDARDNU NESIGURNOST....64

7.9. PARAMETRI KOJI DOPRINOSE MJERNOJ NESIGURNOSTI
7.9.1. EFEKT ZRAENJA
.....65
......65
8. UVOENJE MEUNARODN NORME IEC 60068-3-5 .......66

8.1. OPENITO
.....66
8.2. DEFINICIJE VANIH POJMOVA
......66
8.3. POSTUPAK MJERENJA U ISPITNIM KOMORAMA
.......69
8.3.1. VANJSKI UTJECAJI NA UVJETE U ISPITNOJ KOMORI
......69
8.3.2. NAIN MJERENJA TEMPERATURE .....69

8.3.3. NAIN UGRADNJE TEMPERATURNIH OSJETILA .......69
8.3.4. UDIO TEMPERATURNE PROMJENE .....70
8.4. STANDARDNI ISPITNI POSTUPAK (SLIJED)
........71
8.5. KRAJNJI IZVJETAJ O SVOJSTVIMA ISPITNE KOMORE

9. ISPITNO MJERNA LINIJA
.......73
9.1. OPIS ISPITNO MJERNE LINIJE

9.2. PC RAUNALO
......72
......73
........73
9.3. APLIKACIJA ZA MJERENJE i CENTRALNI NADZOR

9.4. MRENI MULTIPLEKSOR CFP 1804
.....74
9.5. ULAZNO IZLAZNI MODUL ( KARTICA ) RTD 122

9.6. TEMPERATURNA MJERNA OSJETILA
.......73
.......74
.....75
9.6.1. TEHNIKI PODACI OTPORNIKIH Pt-100 MJERNIH UBODNIH OSJETILA.........77

10. UMJERAVANJE MJERNIH OSJETILA
10.1. OPIS POSTUPKA
.....78
........78
10.2. ZONA KONTROLIRANE TEMPERATURE .....79

10.3. ODREIVANJE POGREKE ISPITNO MJERNE LINIJE
10.4. ANALIZA NESIGURNOSTI UMJERAVANJA
......79
........79
11. STABILIZACIJA TEMPERATURE PROCESA TERMIKE OBRADE
.....80
11.1. GRAFIKA METODA
.......81
11.2. NAELO STABILNOSTI
.......82
12. SMETNJE ( POREMEAJI ) VEZANI UZ KOMORU
......84
12.1. SMETNJE KAO POSLJEDICA UZORKA .....84

12.2. RAZLIKA PROIZALA IZ PROGRAMIRANE VRIJEDNOSTI (co)......84
12.3. VRIJEME REGULACIJE
.......86
12.4. NESTABILNO PREKORAENJE DOPUTENE TEMP. GRANICE

13. PROCJENA MJERNE NESIGURNOSTI NOVOG POSTUPKA
.....86
......89
13.1. USPOSTAVA OKOLINIH UVJETA POMOU STATISTIKE METODE.......90

13.1.1. SADRAJ ( ZNAENJE ) TESTA
.....90
13.1.2. HIPOTEZA A ........91

13.1.3. HIPOTEZA B ........91
13.1.4. HIPOTEZA C ........92
13.1.5. HIPOTEZA D ........92
13.2. PRORAUN MJERNE NESIGURNOSTI POVEZAN SA SREDNJOM
VRIJEDNOSTI MJERNIH OSJETILA..92
VI
13.3. PRORAUN MJERNE NESIGURNOSTI POVEZAN SA SREDNJOM

VRIJEDNOSTI SVIH MJERENJA (Xair) PARAMETARA IZMJERENIH
U RADNOM VOLUMENU ISPITNE KOMORE.94
13.3.1. KOMPONENTE PROIRENE NESIGURNOSTI
.94
13.3.2. PROIRENA NESIGURNOST POVEZANA S OPOM SREDNJOM

VRIJEDNOSTI.95
13.3.2.1. PROMJENJIVOST KONTROLIRANE TEMPERATURE..95
14. ZAVRNA PROCJENA NOVE KOMORE
15. ZAKLJUAK
98
16. POPIS LITERATURE

17. IVOTOPIS
...97
...99
..101
18. CURRICULUM VITAE .102

19. PRILOG ..103
VII
POPIS SLIKA
SLIKA 1 Komora za termiku obradu polutrajnih mesnih proizvoda , tipa

proizvoa: "Maurer-AG" (Njemaka), tip: ASL 3641, s dimnim
generatorom "Goliath-01", ; str.7
SLIKA 2 Instalacija glavnog radnog medija tehnoloka suhozasiena para. ;
str.14
SLIKA 3 Upravljaka ploa centralnog raunalno-upravljakog sistema MC-3.1.
str.17
SLIKA 4 Opis simbola na upravljakoj konzoli MC-3.1. ; str.18
SLIKA 5 Histereze grijanje-ovlaivanje i hlaenje-odvlaivanje. ; str.22
SLIKA 6 Dranje takta. ; str.24
SLIKA 7 Derivacijski D-lan. ; str.26
SLIKA 8 Previsoka i preniska vrijednost derivacijskog D-lana. ; str.26
SLIKA 9 Integrirajui I-lan. ; str.27
SLIKA 10 Poetak integracije. ; str.28
SLIKA 11 Grafiki prikaz centralno-kompozitnog rotatabilnog plana. ; str.34
SLIKA 12 Utjecajni parametri za dvofaktorski eksperiment. ; str.38
SLIKA 13 Utjecajni parametri za trofaktorski eksperiment. ; str.39
SLIKA 14 Ulazni i izlazni parametri za dvofaktorski eksperiment. ; str.39
SLIKA 15 Ulazni i izlazni parametri za trofaktorski eksperiment. ; str.45
SLIKA 16 Razmjetaj osjetila (senzora) u radnom prostoru ispitne komore. ;
str.55
SLIKA 17 Prostorni raspored 15 mjernih temperaturnih osjetila u radnom
volumenu ispitne komore. ; str.56
SLIKA 18 Prikaz radnog prostora ispitne komore. ; str.67
SLIKA 19 Primjer temperaturnih razlika unutar radnog prostora komore. ; str.68
SLIKA 20 Smjetaj minimalnog broja dodatnih temperaturnih osjetila za
termostat. komore volumena preko 2000 lit. (velika komora). ; str.70
VIII
SLIKA 21 Udio temperaturne promjene za procese zagrijavanja i hlaenja

unutar termostatike ispitne komore. ; str.71
SLIKA 22 Sonda otpornikog osjetila temperature. ; str.75
SLIKA 23 Karakteristika otpornikog Pt-100 osjetila temperature. ; str.76
SLIKA 24 Prikaz ispitno-mjerne linije. ; str.76
SLIKA 25 Prikaz procesa termike obrade proizvoda "Kranjska kobasica
32" (15 mjernih temperaturnih osjetila). ; str.80
SLIKA 26 Prikaz poetka procesa stabilizacije za svako pojedinano mjerno
temperaturno osjetilo (15 kom.). ; str.81
SLIKA 27 Prikaz kraja procesa stabilizacije za svako pojedinano mjerno
temperaturno osjetilo (15 kom.). ; str.82
SLIKA 28 Prikaz stabilizirane temperature procesa termike obrade (TTO) s
odstupanjem vrijednosti temperature (TTO) od +/- 0,5 C. ; str.83
SLIKA 29 Stabilnost i maksimum stabilnosti toke unutar radnog volumena
komore. ; str.83
SLIKA 30 Razlika proizala iz programirane vrijednosti i indicirane pogreke.
str.85
SLIKA 31 Promjena vrijednosti unutar parametra temperature u radnom
volumenu ispitne komore. ; str.86
SLIKA 32 Prikaz poloaja temp. osjetila za radne volumene komora veih
od 2 m3 i manjih ili jednakih 20 m3 . ; str.87
SLIKA 33 Vrijeme trajanja temperaturne promjene. ; str.88
SLIKA 34 Promjenjivost kontrolne temperature u radnom volumenu
ispitne komore. ; str.96
IX
POPIS TABLICA
TABLICA 1 Pregled radnih medija za novu komoru ASL 3641. ; str.13

TABLICA 2 Glavne programske mogunosti MC-3.1. ; str.15
TABLICA 3 Tehniki podaci za centralni raunalno-upravljaki sistem MC.3.1. ;
str.19
TABLICA 4 Procesni kodovi radnih procesa. ; str.20
TABLICA 5 Parametri regulacije centralnog raunalno-upravljakog sistema
MC-3.1. ; str.23
TABLICA 6 Pregled glavnih podruja i svih podpodruja software-skog paketa
Design Expert 7.1.6. ; str.37
TABLICA 7 Vrijednosti utjecajnih parametara na proces termike obrade
polutrajnih mesnih proizvoda za dvofaktorski eksperiment. ; str.103
TABLICA 8 Vrijednosti utjecajnih parametara na proces termike obrade
polutrajnih mesnih proizvoda za trofaktorski eksperiment. ; str.104
TABLICA 9 Klasifikacija termostatikih komora. ; str.68
TABLICA 10 Stabilizacija temperature procesa termike obrade (TTO) u
dijelu vremenskog intervala procesa termike obrade s
odstupanjem vrijednosti temperature (TTO) od +/- 0,5 C .
Izmjerene stvarne vrijednosti temperatura odnose se na
mjerna osjetila od rednog br.1 do rednog br.15. ; str.105
TABLICA 11 Rezultati zavrne procjene termostatike ispitne komore. ; str.97
PREDGOVOR
Ovaj magistarski rad dio je istraivakog rada, a potaknut je viegodinjim radom

autora na primjeni i razvoju novog postupka za ispitivanje svojstava termostatikih i hlaenih
komora za termiku obradu polutrajnih mesnih proizvoda u tvrtki "Gavrilovi" d.o.o. - Petrinja.
U uvjetima sveope svjetske globalizacije trita, prisutnost gavrilovievih polutrajnih
mesnih proizvoda na tritima SAD-a i Kanade, potrebe za udovoljenjem strogim normama,
standardima i propisima unutar zahtjevne anglo-amerike prehrambene industrije i popratnog
zakonodavstva, potrebno je uvesti i razraditi preciznu i potpunu metodologiju ispitnih
postupaka, koji moraju biti primjenjivi za validaciju provedbe procesa termike obrade
polutrajnih mesnih proizvoda poput raznih mesnih kobasica, salama, hrenovki, mortadela,
unki, pateta u crijevu i sl.
Tokom izrade ovog rada ispitivana je prazna, te djelomino i potpuno napunjena
termostatika komora, s ciljem dobivanja spoznaje o utjecaju napunjenosti komore na mjerne
rezultate dobivene u navedenim ispitivanjima, tj. dobiti to jasniju sliku takvog utjecaja na
sam proces termike obrade polutrajnih mesnih proizvoda.
Osnovni motiv za izradu ovog rada posljedica je injenice da je postojea (uvrijeena,
iskustvena) ispitna metodologija, kako procesa termike obrade polutrajnih mesnih
proizvoda, tako i procesa hlaenja istih, odreena na temelju kontinuiranih eksperimentalnih
ispitivanja i iz njih dobivenih podataka (mjernih rezultata) u vremenskom periodu unatrag
posljednjih 30 godina, nezadovoljavajua, tj. ne osigurava vie zahtjevanu konkurentnost istih
na sveopem (globaliziranom) svjetskom tritu polutrajnih mesnih proizvoda.
U uvjetima globalizacije svjetskog prehrambenog trita, sve vei je broj polutrajnih
mesnih proizvoda koji su prilagoeni zahtjevima takvog trita, ivotni se vijek takvih
proizvoda neprestano poveava, sami proizvodi su sve zahtjevniji u svojoj nutricionistikoj
vrijednosti, a ukupno vrijeme potrebno da se takav proizvod pojavi na tritu neprekidno se
skrauje.
U sprovedenom istraivanju, postojei postupak za ispitivanje svojstava termostatikih
i hlaenih komora za termiku obradu polutrajnih mesnih proizvoda, koriten je kao osnova
za razvoj potpuno nove metodologije ispitivanja spomenutih komora, a pomou koje e se u
potpunosti udovoljiti brzom odgovoru na bilo koji od zahtjeva samog naruitelja.
XI
SAETAK RADA
Provedeno istraivanje unutar ovog rada ima za cilj razvoj postupka za uspostavljanje
ispitne metodologije za termostatike komore za termiku obradu polutrajnih mesnih
proizvoda unutar tvrtke "Gavrilovi" d.o.o. - Petrinja. Spomenuta ispitna metodologija detaljno
procjenjuje kvalitetu radnog volumena unutar promatrane ispitne komore. Glavne utjecajne
veliine unutar komore koja se ispituje su :
temperatura procesa termike obrade,
temperatura u geometrijskom centru proizvoda nakon hlaenja postupkom tuiranja, masa

pojedinanog proizvoda unutar pojedinane are, trajanje procesa termike obrade, stalnost
temperature termike obrade i procesa hlaenja proizvoda, prostorno-temperaturni gradijenti,
dinamika zagrijanja i hlaenja radnog volumena komore izmeu 2 temperaturne radne toke,
mjerna nesigurnost i odstupanje stvarne vrijednosti od zadane vrijednosti temperature radne
toke unutar procesa termike obrade.
Kao posljedica mnogih uobiajenih tehnikih problema u praksi, u ovom radu je
obraena i analiza utjecajnih parametara metodom odzivnih povrina (RSM=Response
Surface Method), koja predstavlja izuzetno uinkovit i iroko primjenjiv alat za rjeavanje
istih. Pomou ove metode ininjeri mogu analizirati i pronai nepoznate odgovore (izlazeoutpute) na temelju unaprijed poznatih ulaznih podataka (ulaza-inputa), a sama metoda ima
mogunost predvianja vjerojatnih ishoda i rangiranja razliitih utjecaja pojedinanih
parametara.
Sprovedena ispitna metodologija opisana je i u skladu s uputom meunarodne norme
IEC 60068-3-5.
Meunarodna norma IEC 60068-3-5. govori o postupcima ispitivanja stanja
uspostavljenog okolia, te o klasifikaciji i metodama ispitivanja istog unutar termostatike
ispitne komore. Ovdje su definirani i svi vani pojmovi vezani uz termostatiku ispitnu
komoru, kao i vanjski utjecaji na uvjete uspostavljenog okolia unutar komore, nain mjerenja
temperature, nain ugradnje temperaturnih osjetila, udio temperaturne promjene, standardni
ispitni postupak i krajnji izvjetaj o svojstvima ispitne termostatike komore.
Zbog prethodno uvjetovanih i definiranih postupaka, parametara i zahtjevanih
ispitivanja,
upotrebljavaju
se
termostatike
ispitne
komore
koje
mogu
osigurati
zadovoljavajue kontrolirane uvjete uspostavljenog okolia unutar svojeg radnog volumena.
XII
SUMMARY
The aim of this thesis is to develop the procedure for the test methodology of
thermostatic chambers for thermal processing of meat products in Gavrilovic Company. The
test methodology detaily has to estimate the quality of working space of the test chamber. In
the test chamber there are these main influential parameters :
temperature of thermal
processing, temperature in geometrical centre of meat product after process cooling shower,
mass of individual meat product in the batch, time-duration of thermal processing,
temperature uniformity of thermal processing and cooling process of meat product, spatialtemperature gradients, dynamics of warming and cooling of working space in chamber
between 2 temperature set points, measurement uncertainty and deviation of actual
temperature value from set temperature value of operating point in thermal processing.
As a result of many usual technical problems, the influent parameter analysis is
presented in the response surface method (RSM = Response Surface Method) in this work.
This method is efficiet and applicable technology tools for solving a lot of different technical
problems.
By this method engineers can analyse and find out a lot of unknown answers
(parameter-outputs) which are based on pre-known input data (parameter-inputs). This
method can predict a few likely solutions and classify different influences of each singular
parameter.
Conducted test methodology is described in accordance with the instruction of IEC
60068-3-5.
The international norm IEC 60068-3-5 describes the classification, test methods and
procedure of testing of atmosphere conditions into working space of thermostatic test
chamber. In this norm are defined all the important terms related to the thermostatic test
chamber like: external influences which affect to the atmosphere conditions in the chamber,
the way of the temperature measuring and the way of the temperature sensors installing, the
range of temperature change, the standard test method and the final report of the
atmosphere conditions into the thermostatic test chamber.
Because of these requested procedures, parameters and defined possible tests, in
many situations we can use the thermostatic chambers which ensure the well- controlled
atmosphere conditions into its working space.
XIII
KLJUNE RIJEI
proces termike obrade polutrajnih mesnih proizvoda, ispitna termostatika komora,

metoda odzivnih povrina (RSM), software-ski paket "Design Expert" (DOE),
2-faktorski eksperiment, 3-faktorski eksperiment, vrijeme trajanja procesa termike
obrade (tTO), temperatura procesa termike obrade (TTO), masa pojedinanog
proizvoda u ari (m), temperatura u geometrijskom centru proizvoda nakon hlaenja
postupkom tuiranja (TGC), vrijeme hlaenja proizvoda (tH), ispitna metodologija,
meunarodna norma IEC 60068-3-5, ispitno-mjerna linija, otporniki termometri,
umjeravanje temperaturnih osjetila, stabilizacija temperature, temperaturna mjerna
nesigurnost,
stalnost
temperature,
prostorno-temperaturni
gradijent,
dinamika
zagrijanja i hlaenja izmeu 2 temperaturne radne toke, temperaturna radna toka,

radni volumen ispitne komore, utjecaj punjenja komore, optimizacija procesa, mjerna
pogreka, zona kontrolirane temperature, procjena temperaturne nesigurnosti (u)
XIV
KEYWORDS
the thermal processing, thermostatic test chember, Response Surface Method (RSM),
Design Expert Software (DOE), 2-factors experiment, 3-factors experimen, the timeduration of thermal processing (tTO), the temperature of thermal processing (TTO), the
mass of individual meat product (m), the temperature in geometrical centre of the meat
product after cooling shower process (TGC), cooling time of meat product (tH), the test
methodology, the international norm IEC 60068-3-5, the test-measurement line,
resistance thermometers, the calibration of temperature senzors, the temperature
stabilization, the temperature uncertainty, the temperature uniformity, spatial
temperature-induced gradients, the heating and cooling dynamics between 2
temperature setpoints, the temperature operating setpoint, the working space of test
chamber, the influence of loaded chamber, the optimalisation of process, the
measurement error, the zone of controlling temperature, the estimate of temperature
uncertainty (u)
XV
POPIS OZNAKA
Oznaka
Naziv
TO
proces termike obrade
ASL 3641
novoinstalirana termostatika komora
MC-3.1.
centralni raunalno upravljaki sistem
MIPAS
centralni nadzorni upravljaki sustav

("Maurer Integrated Production and Administration System")
SP
zadana temperaturna toka (Set Point)
RP
poetna referentna temperaturna toka (Reference Point)
Xp
podruje takta regulacije
Vrijeme trajanja taktnih perioda
derivacijski lan
integralni lan
RSM
metoda
CCD
centralno kompozitni rotatabilni plan pokusa
DOE
software-ski paket "Design of Experiments"
masa pojedinanog polutrajnog mesnog proizvoda
TTO
temperatura procesa termike obrade
TGC
temperatura u geometrijskom centru proizvoda nakon

postupka hlaenja metodom tuiranja hladnom vodom
tTO
vrijeme trajanja procesa termike obrade
izlazna vrijednost kofecijenta prijelaza topline
eksperimentalna standardna deviacija
xji
vrijednost i-tog mjerenja za j-to osjetilo
broj ponovljenih mjerenja
broj mjernih osjetila
standardna mjerna nesigurnost
uc(y)
sloena standardna nesigurnost
proirena mjerna nesigurnost
obuhvatni faktor
aritmetika sredina
xi
pojedinani mjerni rezultat
odzivnih
povrina
("Response Surface Method")
XVI
IEC 60068-3-5
meunarodna norma
CFP-1804
oznaka tipa mrenog multipleksora
RTD-122
oznaka tipa ulazno - izlaznog modula ( kartice )
STPV
sanitarna topla potrona voda
co
programirana vrijednost temperature u komori
air
aritmetika sredina srednjih vrijednosti temperature po

osjetilu za vrijeme trajanja mjerenja
co
razlika proizala iz programirane vrijednosti
in
srednja temperatura okolia
in
razlika izmeu in i air
SS
varianca
mi
"stvarna" srednja vrijednost temperature unutar vremenskog

intervala (i)
i 2
"stvarna" varianca temperature u vremenskom intervalu (i)
xi
procjena srednje vrijednosti (mi)
i2
procjena variance (SS)
i 2 sensor
poznata varianca osjetila i mjernog sistema (u uvjetima

ponovljivosti) povezana sa serijom mjernih rezultata
sR
standardna deviacija reproduciranja
x air
srednja vrijednost svih mjerenja (opa srednja vrijednost)
t RP /
prosjean udio porasta temperature u poetnoj-referentnoj

toki RP (Reference Point) unutar ispitne komore
t RP
maksimalno prostorno odstupanje u referentnoj toki

RP (Reference Point) unutar ispitne komore
t C
maksimalni prostorno-uzduni temperaturni gradijent kroz

radni volumen ispitne komore
maksimalna nestabilnost temperature za toku (i, t i ) koja

odraava kvalitetu temperaturnog regulacijskog kruga
Dt SP
razlika (odstupanje) deviacije temperature RP (Reference

Point) od vrijednosti zadane toke SP (Set Point)
XVII
Magistarski rad
Komora za termiku obradu polutrajnih mesnih proizvoda
1. UVOD
Ispitna termostatika komora s kontroliranim temperaturnim uvjetima esto je prisutna
unutar raznih proizvodnih pogona i ispitnih laboratorija u brani prehrambene industrije, a
upotrebljava se i za razne izotermike postupke i istraivanja u razvoju materijala i aparature,
te za kalibraciju osjetila temperature. Zbog svega prethodnog, ova je komora kao dio
osiguranja kontrole kvalitete same za sebe predmet procjene.
U ovom radu prikazan je razvijeni postupak ispitivanja i pripadajua metodologija za
validaciju provedbe procesa termike obrade polutrajnih mesnih proizvoda (mesne kobasice,
salame, hrenovke, mortadele, patete u crijevu) za ispitnu termostatiku komoru u tvornici
"Gavrilovi" d.o.o.-Petrinja.
Prikazana ispitna metodologija obuhvaa ispitivanje prazne, te djelomino i potpuno
napunjene ispitne komore s ciljem dobivanja spoznaje o utjecaju punjenja komore na
rezultate navedenih ispitivanja.
Glavne znaajke spomenute komore koje je potrebno ispitati su sljedei :
-
prostorni-temperaturni gradijenti unutar prostora ispitne komore
stalnost temperature unutar prostora ispitne komore i
dinamika zagrijanja ili hlaenja ispitne komore izmeu 2 temperaturne

radne toke
Vrijednosti temperatura procesa termike obrade polutrajnih mesnih proizvoda za

svaki su pojedinani proizvod razliite i kreu se u intervalu od +60 C do +78 C, dok su
vrijednosti temperatura rashlaivanja istih unutar intervala od +2 C do +5 C.
Cilj svega je razvoj postupka za uspostavljanje ispitne metodologije za komoru za
termiku obradu polutrajnih mesnih proizvoda, odnosno, njegova primjena za dobivanje svih
relevantnih podataka za provedbu i unapreenje procesa termike obrade, optimizacije i
kontrole vrijednosti glavnih utjecajnih parametara kao to su :
-
temperatura procesa termike obrade (TO)
trajanje procesa termike obrade (TO)
brzina zagrijavanja i hlaenja proizvoda
ujednaenost temperature u radnom volumenu komore
utjecaj punjenja na parametre i postignute rezultate procesa TO
Magistarski rad
- Sprovedeno eksperimentalno istraivanje ukljuuje sljedee :

a) Projektiranje i primjenu mjerne linije za praenje vrijednosti temperature
procesa termike obrade i procesa rashlaivanja polutrajnih mesnih
proizvoda.
b) Odgovarajua mjerna osjetila ugraena u mjernu liniju.
- Sprovedeno teoretsko istraivanje ukljuuje sljedee :
a) Prikupljene dosadanje spoznaje o postojeim procesima termike
obrade polutrajnih mesnih proizvoda u tvornici Gavrilovi
b) Prikupljenu postojeu dokumentaciju
metodologijama ispitivanja komora
spoznaje
dosadanjim
c) Procjenu mjerne nesigurnosti koja kvantificira pojedinani i ukupni utjecaj

svih relevantnih utjecajnih imbenika na rezultate mjerenja
Prethodno reeno navodi na zakljuak da procjena ispitnih komora nije jednostavan
postupak, tj. ona zahtijeva opsena i vremenski dugotrajna ispitna mjerenja, dok je sam
postupak procjene mjerne nesigurnosti i dalje otvoren za diskusiju.
1.1. POZADINA I DEFINICIJA PROBLEMA

Pozadina ovog problema obuhvaa vanost ouvanja postojeih pripadajuih
mehanikih svojstava koritenih ovitaka i crijeva, kao i kvalitetne raspodjele (to manja
poroznost) mase punjenja polutrajnih mesnih proizvoda, nakon postupka termike obrade
(TO), a proizalih iz utjecaja napunjenosti promatrane komore finalnim proizvodima i
postojee dinamike procesa zagrijavanja, odnosno, hlaenja polutrajnih mesnih proizvoda.
Tijekom Domovinskog rata (vremenski period 1991.-1995. god.), dolazi do nestrune
uporabe i odravanja postojeih (starih) komora za termiku obradu polutrajnih mesnih
proizvoda, to se u periodu nakon osloboenja grada Petrinje negativno odrazilo na kvalitetu
provoenja procesa termike obrade finalnih-polutrajnih mesnih proizvoda. Zbog spomenutih
razloga, kao i zbog dotrajalosti i oteenja spomenutih komora, pristupilo se zamjeni istih
(proizvoa: "Atmos", Njemaka), novim komorama proizvoaa "Maurer-AG" (Njemaka),
tipa ASL 3641, s dimnim generatorom tipa Goliath-01. Ova zamjena bila je neophodna, iz
razloga
prisutnosti
gavrilovievih
polutrajnih mesnih proizvoda na sve zahtjevnijim
prehrambenim tritima SAD-a i Kanade, a unutar kojih se moralo udovoljiti strogim angloamerikim normama i propisima.
2
Magistarski rad
Da bi se prethodno reeno postiglo, potrebno je pristupiti sveobuhvatnim prepravkama

postojeih regulacijskih i mjernih sistema na 8 novoinstaliranih komora za termiku obradu
polutrajnih mesnih proizvoda, jer postojei regulacijski i mjerni sistemi komora ne
zadovoljavaju u potpunosti novopostavljene uvjete, kako europskog, tako i anglo-amerikog
prehrambenog trita.
Takoer, iskustveno se uvidjelo da je potrebno i korjenito unapreenje postojeeg
tehnolokog procesa termike obrade gavrilovievih polutrajnih mesnih proizvoda.
1.2. PRETPOSTAVKA ( HIPOTEZA ) RADA

Prema literaturi [1] pretpostavka (hipoteza) ovog znanstveno-istraivakog rada je ta
da se u konanici, pomou razvijenog ispitnog postupka novouspostavljene ispitne
metodologije, modelira eljeni proces za validaciju provedbe procesa termike obrade
polutrajnih mesnih proizvoda.
Povezivanje svega prethodno spomenutog s onim buduim, trebalo bi razviti
integriranu okolinu za razvoj zahtjevanog postojeeg ili novog proizvoda unutar pripadajueg
okruenja.
1.3. POLAZITE I PODRUJE ISTRAIVANJA

Osnovno polazite, koje je ujedno i glavni razlog zamjene svih postojeih "Atmos"
komora za termiku obradu polutrajnih mesnih proizvoda, je :
1.) Postojee komore za termiku obradu po svojoj su izvedbi i geometriji zastarjele i ne
mogu vie adekvatno pratiti kontinuirano poveanje zahtjevane proizvodnje.
2.) Poveana proizvodnja diktirana je novim europskim i anglo-amerikim normama i
standardima, a propisana je unutar prehrambenog trita polutrajnih mesnih
proizvoda.
3.) Zastarjelost regulacije postojeih komora (regulacija uvedena davne 1973. godine)
omoguuje iskljuivo runo podeavanje svih vanijih teh. parametara.
4.) Uestalost pojave volumenske deformacije oblika proizvoda (vie vrsta polutrajnih
salama, jeger, ajna pateta u crijevu, hrenovke i sl.) poprimila je izuzetno ozbiljan i
zabrinjavajui karakter.
5.) Nepoeljan proces dinamike hlaenja polutrajnih mesnih proizvoda, nakon procesa
termike obrade, uzrokuje neeljeno smanjenje mehanikih svojstava ovitaka i crijeva
(razne plastine deformacije i puknua), kao i lou kvalitetu raspodjele (velika
poroznost) mase punjenja gotovo svih polutrajnih mesnih proizvoda.
3
Magistarski rad
Poveanje zahtjeva na svjetskom prehrambenom tritu uzrokuje i odreenu

posljedicu unutar samog proizvodnog procesa. Do danas nije dokazano da bilo koja vrsta
proizvodnog procesa ovakvog tipa hrane, osim serijskog naina proizvodnje, moe ukupan
proizvodni proces uiniti znaajnije uinkovitijim. Upravo iz tog razloga, namee se i
zakljuak, da se s poveanjem zahtjeva vezanih uz serijsku proizvodnju nekog odreenog
polutrajnog mesnog proizvoda, proizvodni proces poduzea kao to je "Gavrilovi", mora
imati znaajke moderne serijske proizvodnje.
Prethodno reenim, ulazi se i u pojedinanu specifinost sasvim odreenog podruja
rada, tj. u ovom sluaju rije je o razvoju ispitnog postupka za uspostavljanje pripadajue
ispitne metodologije za validaciju provedbe promatranog procesa termike obrade polutrajnih
mesnih proizvoda.
1.4. OSNOVNI ZAHTJEV ZA PROCES TERMIKE OBRADE ( TO )

Reimi procesa termike obrade (TO) polutrajnih kobasica, u hermetiki zatvorenoj
ambalai, definirani su na temelju uinka unitavanja mikroorganizama osjetljivih na relativno
niske temperature, koje se postiu u geometrijskom centru takvog proizvoda. Unitavanje
mikroorganizama vri se toplinom tako da se u geometrijskom centru proizvoda postigne
temperatura od cca +70 C .
Termiku obradu polutrajnih mesnih proizvoda mogu preivjeti sporogene bakterije,
dok se unitavaju vegetativni oblici mikroorganizama, pa stoga polutrajni mesni proizvodi
imaju svoju ogranienu trajnost i moraju se skladititi u hlaenim prostorima na temperaturi
od 0 C do +4 C. Time se potpuno sprijeava ili maksimalno usporava rast i razvoj takovih
mikroorganizama.
Prema literaturnim, strunim i iskustvenim saznanjima, te na temelju praenja
mikrobiolokih pokazatelja, a prema literaturi [2], uz ispunjenje svih zahtjeva termike obrade
polutrajnih mesnih proizvoda, maksimalna trajnost proizvoda postie se iskljuivo
skladitenjem na propisanoj temperaturi od 0 C do + 4 C .
2. DOSADANJE SPOZNAJE O PROCESU TERMIKE OBRADE

U tvrtki "Gavrilovi" d.o.o. Petrinja, unutar Odjela "Termika obrada kobasica",
tijekom 2001. godine, dolo je do zamjene 8 postojeih (starih) komora za termiku obradu
polutrajnih mesnih proizvoda (proizv.: "Atmos", Njemaka) sa 8 novih termostatikih komora
4
Magistarski rad
(proizv.: "Maurer-AG", Njemaka), a iste se godine zapoelo i sa zamjenom stare

automatske regulacije novom.
2.1. RAZLOZI ZAMJENE STARIH KOMORA NOVIM

Glavni razlozi zamjene svih starih komora bili su zastarjelost u geometriji izvedbe i
nemogunost kontinuiranog praenja poveanja proizvodnje koja je u dananje vrijeme
diktirana novim europskim i svjetskim zahtjevima i odnosima na tritu polutrajnih mesnih
proizvoda.
Zidovi starih komora nisu bili obloeni prokromskim limom, ve su bili nainjeni od
obine opeke na kojima se nalazio samo sloj buke sa zatitnim premazom protiv vlage. Na
podovima komora nisu bile specijalne ploice koje se koriste u dananjoj prehrambenoj
industriji, ve su to bili betonski podovi kanalnog tipa s gornjim drvenim pokrovom.
Takoer, jedan od izuzetno vanih faktora zamjene starih komora novim jest i
zastarjelost regulacije dotinih komora, koja je uvedena jo davne 1973. godine i koja je
omoguavala samo runo podeavanje vremena otvaranja i zatvaranja servo-motornih
ventila (grijanje i hlaenje). Elektronike komponente (tranzistori, kondenzatori, otpornici)
zbog svoje velike zastarjelosti neprekidno su se kvarile i gotovo kontinuirano gubile radnu
funkciju. Kroz postojee stare limene zrane kanale, ventilatorima se transportirao i ubacivao
u komore temperirani zrak. Temperatura takvog zraka odravala se pomou 2 cijevna
izmjenjivaa topline (tzv. "cijevna zmija") ZRAKPARA (za grijanje zraka) i ZRAKGLIKOL
(za hlaenje zraka). Kod temperaturne pripreme zraka, pojavljivali su su i veliki problemi
nestabilnosti zadane vrijednosti potrebne radne temperature, unutar svake pojedine komore,
zbog nepravilnog rada 2 servo-motorna ventila za odravanje zadane radne temperature
(1 ventil je sluio za zagrijavanje zraka, a 2. za hlaenje zraka).
Upravo zbog svih tih razloga, uestalost pojave volumenske deformacije oblika
proizvoda (mesne kobasice, salame, hrenovke, mortadele, patete u crijevu) poprimila je
izuzetno ozbiljan i zabrinjavajui karakter.
Iz svega prethodno spomenutog, vidljivo je, da postojei stari sistem izvedbe i
regulacije komora u potpunosti nije zadovoljavao precizno odravanje vrijednosti glavnog
zadanog radnog parametra, tj. radne temperature procesa termike obrade TO.
U svim postojeim komorama bili su ugraeni stari "Hartmann-Brown-ovi" regulatori
temperature zraka. Parametre vremenskog otvaranja i zatvaranja servo-motornih i
elektromagnetskih ventila za grijanje i hlaenje zraka podeavalo se iskljuivo runo. U
samim elektro-ormarima svih komora bili su postavljeni "Phillips"- ovi pretvarai signala, koji
5
Magistarski rad
su potom omske signale pretvarali u elektrine izlazne impulse. Na postojea dva Pt-100
osjetila, od kojih je jedno dvostruko, dovodilo se informacije o stanju temperature zraka
unutar svake komore. Ti stari pretvarai signala pretvarali su postojee omske signale, te ih
dalje prosljeivali do tzv. starih "Hartmann-Brown-ovih" regulatora. Unutar komora bila su
postavljena i stara-troma Pt-100 osjetila, koja nisu dovoljno brzo registrirala promjene
temperature zraka u dotinim komorama.
"Phillips"-ovi stari pretvarai signala bili su, takoer, zbog svoje zastarjelosti spori i
skloni pogrekama u samom procesu pretvaranja.
Stari "Hartmann-Brown-ovi" regulatori temperature zraka bili su, zbog dugotrajnog
runog podeavanja, u potpunosti "ratimani" i nepodeeni, tj. bili su skloni pogreci
("laganju") u procesu regulacije temperature u rasponu od 2-5 %.
To je bio osnovni pokazatelj da dotini regulatori vie uope, niti priblino, ne
zadovoljavaju nametnute uvjete regulacije zadane radne temperature zraka, unutar bilo koje
postojee komore za termiku obradu.
3. UVOENJE NOVE KOMORE U PROCES TERMIKE OBRADE

3.1. KRATAK OPIS NOVE KOMORE
Novoinstalirana termostatika komora za termiku obradu polutrajnih mesnih
proizvoda, proizvoaa "Maurer-AG" (Njemaka), tipa ASL 3641, s dimnim generatorom
"Goliath-01", prema literaturi [3], postrojenje je s funkcijama dimljenja, kuhanja, suenja,
aenja, prenja, grijanja i peenja svih vrsta polutrajnih mesnih proizvoda, te je instalirana u
proizvodnom pogonu tvrtke "Gavrilovi" tijekom 2010. godine.
Prostor obrade dimnog postrojenja s pripadajuim priborom, slui za preuzimanje
maksimalno 4 kolica ispunjenih polutrajnim mesnim proizvodima. Odsisni ventilator slui za
odsisavanje oienog dimnog plina iz prostora za obradu. Odsisni vodovi su cjevni spoj
izmeu prostora za obradu i odsisnog dimnjaka, dok je odsisni dimnjak spoj izmeu odsisnih
vodova i atmosfere. Grijanje prostora obrade vri se suhozasienom parom tlaka 5 bara, koja
slui za postizanje eljene temperature razliitih radnih reima unutar procesa termike
obrade.
Ulazni materijal
koji se upotrebljava za proces dimljenja iskljuivo je piljevina
(podruje veliine estica je od 0,1 do 3 mm, u ravnomjernoj raspodjeli). Piljevina mora biti
navlaena (mora imati vlanost zemlje), i biti toliko vlana da se u ruci moe stisnuti u grudu
koja se ne rasipa. Potrebno je izbjegavati uporabu premokrog materijala za dimljenje.
6
Magistarski rad
Za piljevinu, koja se kupuje u plastinim vreama i vrlo je suha , treba na cca 25 kg

upotrijebiti 15-20 litara vode (koliina upotrebljene vode najvie ovisi o finoi estica
piljevine). Nekoliko sati prije uporabe, potrebno je mijeati tzv. "dimni materijal" u koritu za
mijeanje, da bi vlaga kroz piljevinu bila ravnomjerno "provuena". Topla voda znatno
pospjeuje ovaj postupak.
U izoliranom kuitu (1), s prostorom obrade (2), u gornjem dijelu, nalaze se optoni
ventilator (3), s elektromotorom (4), lim za raspodjelu zraka (5) i grijanja (6) (grijanje moe biti
elektro, plinsko, uljno, suhozasienom-niskotlanom parom, toplim uljem ili visokotlanom
toplom vodom), dok je ispod toga postavljen lim za hvatanje oroenja (7).
Potrebna koliina svjeeg zraka usisava se preko uvodne cijevi ulaznog zraka (8), s
pneumatski upravljanom prstenastom razdvojnom zaklopkom (9). Preko dimnog cjevovoda
( 10 ) s
identino pneumatski upravljanom prstenastom razdvojnom zaklopkom (45),
dovodi se u postrojenje po potrebi (za vrijeme programa dimljenja) dim iz smjera generatora
dima. U gornjem dijelu kuita (1) nalazi se odvodna cijev za odvod zraka (12), s pneumatski
upravljanom prstenastom razdvojnom zaklopkom (13), dok se na kraju nalazi odsisni vod
(14) s puhalom odvodnog zraka (15).
SLIKA 1 : Komora za termiku obradu polutrajnih mesnih proizvoda ,

Proizvoa : " Maurer - AG " ( Njemaka ) , tip: ASL 364 ,
s dimnim generatorom "Goliath-01".
7
Magistarski rad
gdje je :
1 Izolirano kuite komore
2 Prostor obrade komore ( = radni volumen komore )
3 Optoni ventilator
4 Elektromotor optonog ventilatora
5 Lim za podjelu zraka
6 Grijanje
7 Lim za hvatanje oroenja
8 Uvodna cijev ulaznog zraka
9 Pneumatski upravljana prstenasta razdvojna sklopka
10 Dimni cjevovod
11 Dimni generator tipa Goliath-01 ( proizvoa : " Maurer AG " )
12 Odvodna cijev za odvod zraka
14 Odsisni vod
15 Puhalo odvodnog zraka
26 Kuite za tinjanje
27 Priuvni spremnik
28 Priuvni materijal za dimljenje ( piljevina )
29 Poklopac priuvnog spremnika
30 Cijev za punjenje priuvnog spremnika
31 Visoko podesiva maneta
32 Ploa za tinjanje
33 Ploa za odvajanje sa klinovima
34 Motor - reduktor
35 Okvir za mijeanje
36 Elektrini tapni grija
37 Osovina za mijeanje
38 Puhalo struje zraka
39 Cjevovod za raspirivanje tinjajueg dima
40 Runo podesiva ( regulirana ) zaklopka
41 Hvata pepela
42 Spremnik kondenzata
43 Priguna zaklopka
44 Termostat na izlaznoj tucni dimnog generatora
46 Odvod kondenzata
47 Ureaj za gaenje
Magistarski rad
3.2. KRATAK OPIS NOVOG DIMNOG GENERATORA

Dimni generator (11) sastoji se od kuita za tinjanje (26) za proizvodnju dima, od
priuvnog spremnika (27) s lijevkom za punjenje, odnosno, za primanje priuvnog materijala
za dimljenje (28) , kao i pripadajueg poklopca (29) . Na donjem kraju
priuvnog spremnika materijala nalazi se cijev za punjenje (30), s visoko podesivom
manetom (31) koja slui za podeavanje priuvne koliine piljevinskog brana na plou za
tinjanje (32). Kuite za tinjanje podijeljeno je preko ploe za odvajanje klinovima (33) za
ogranienje tinjajue povrine u dvije polovice. Osovina za mijeanje (37), s okvirima za
mijeanje (35), a koji su smjeteni na razliitim visinama, pogonjena je preko motor-reduktora
(34) i slui za dopremu materijala za dimljenje do mjesta tinjanja. Pomak materijala za
dimljenje odvija se u podeenim taktovima. Na ploi za tinjanje ugraen je i elektrini tapni
grija (36) za predpaljenje materijala za dimljenje.
Za proizvodnju dima dovodi se struja zraka dimnom generatoru pomou puhala (38) i
cjevovoda za raspirivanje (39) runo-podesivom zaklopkom (40). Struja zraka dijelom slui
kao zrak za tinjanje za proizvodnju dima, a dijelom kao zrak za transport proizvedenog dima
od dimnog generatora kroz dimni cjevovod (10) do same komore. Svjee proizvedeni dim
vodi se u dimnom generatoru preko hvataa pepela (41) u kojem se odvajaju (unutar dima)
letee estice pepela. Protona koliina zraka za tinjanje i transport dima kroz dimni
generator podeava se pomou runo-regulirane zaklopke (40) u cjevovodu za raspirivanje
(39), a dodatno se podeava prigunom zaklopkom (43)
u dimnom cjevovodu (10).
Podeavanje bi trebalo vriti struno osoblje, koje i mehaniki zakljuava (zabravljuje).

Termostat (44) na izlaznom umetku (tucni) dimnog generatora, pri nedoputenom
prekoraenju temperature, automatski ukljuuje ureaj za gaenje (47), koji potom prska
vodu u kuite za tinjanje. Dimni cjevovod ima ispred svog ulaza u dimni generator odvod
kondenzata (46), koji zavrava u spremniku kondenzata (42) vodenim zatvaraem.
3.3. NOVI PROIZVODNI PROCESI ( FAZE RADA )

a) Proces grijanja / crvenjenja :
Nova komora za termiku obradu polutrajnih mesnih proizvoda radi zatvoreno, sa
tono odreenom koliinom zraka u optoku. Proizvodi koji se termiki obrauju zagrijavaju se
ravnomjerno zbog poetka procesa crvenjenja mesne smjese. U ovom stadiju nikakve
koliine zraka se ne dovode niti odvode polutrajnim mesnim proizvodima.
Magistarski rad
b) Proces vrenja / prenja / peenja :

Nova komora za termiku obradu radi zatvoreno u pogonu s optonim zrakom.
Proizvodi koji se tako termiki obrauju zagrijavaju se ravnomjerno, a potom zapoinje
proces vrenja, prenja ili peenja, odnosno, otopljenja i zagrijavanja proizvoda. U ovom se
stadiju nikakve koliine zraka se stavljaju u opticaj. Komora radi u pogonu svjei zrak
otpadni zrak. Koliine svjeeg zraka predaju se (odvode se) preko odsisnih vodova u
slobodni prostor (atmosferu). Proces je bez ikakve emisije.
c) Proces suenja :
Proces suenja odvija se u otvorenom sistemu. Suenje proizvoda provodi se u
pogonu svjei zrakotpadni zrak. Pri otvorenim zaklopkama za svjei zrak, usisno-suhosvjei zrak dolazit kroz opticajni sistem u doticaj s proizvodima, a nakon to iz njih preuzme
vlagu, odvodi se pomou odsisnog ventilatora u slobodni prostor (atmosferu). Iz komore se
zrakom ne emitiraju nikakve strane tvari.
d) Proces dimljenja :
Proces dimljenja odvija se dovoenjem svjeeg zraka u otvorenom pogonu propuha.
Za proizvodnju dima postavlja se poseban dimni generator tipa Goliath-01. Razvijanje dima
slijedi kroz kontrolirano tinjanje piljevine. Za vrijeme procesa dimljenja nastaje prisilno
emisijsko-volumsko strujanje. Ova struja otpadnog dima odvodi se u slobodni prostor
(atmosferu).
e) Proces pranjenja :
Kod procesa pranjenja, iz komore se odsisava (s dimom) i atmosfera obrade. Proces
pranjenja odvija se dovoenjem svjeeg zraka preko otvorene zaklopke za svjei zrak.
Dimni generator je tada izvan pogona. Nakon dimljenja, u komori se preostali otpadni
volumen dima odsisava pomou puhala, a preko dovodnog voda odvodi u slobodni prostor
(atmosferu).
f) Proces kuhanja :
Proces kuhanja odvija se pri zatvorenoj komori, u pogonu sa zrakom u optoku, pod
atmosferom suhozasienom parom tlaka 0,8 bara. Pri tome se para unutar komore proizvodi
vlastitim generatorom pare ili se u komoru dovodi svjea vanjska niskotlana-suhozasiena
para. Tada otpadni kondenzat nije oneien i odvodi se u pogonski sistem otpadne vode
(sistem povrata kondenzata). Vrua para, nastala od parne atmosfere i povienja
temperature, odvodi se preko odvodnog zranog voda u slobodni prostor (atmosferu).
10
Magistarski rad
g) Proces ispiranja :
Pri procesu ispiranja, proizvodi se hlade putem taktnog dodavanja svjee vode.
Dodavanje se odvija preko instaliranog sistema mlaznica (tzv. "tuiranje"), koje su instalirane
u prostoru obrade (radnom volumenu). Otpadna voda od ispiranja nije oneiena i odvodi se
u pogonski sistem otpadne vode (kanalizaciju).
h) Proces ienja :
ienje komore odvija se fiksno, pomou instaliranog ureaja za ienje, tj. pomou
smjese sredstava za ienje i vode, a uz pomo sistema mlaznica i cijevnih vodova, koji su
instalirani u samom prostoru obrade. Unoenje otopine za pranje (voda i koncentrat sredstva
za ienje) izvodi se pomou komprimiranog zraka iz stacionarnog priuvnog spremnika ili
iz pokretnog priuvnog spremnika koji je opremljen pumpom.
i) Novorazvijeni postupak " Delta kuhanje " :
Da bi se omoguio poseban proces tzv. naroito tedljivog kuhanja, s vrlo malim
gubljenjem teine samog proizvoda, razvijen je postupak tzv. " Delta-kuhanja " .
Sve do sada, dobivani su relativno dobri rezultati postojeim postupkom tzv. "Stupnjevitog
kuhanja", a koje se postie u viekratnim procesima kuhanja, u redosljedu jedno za drugim, s
razliitim temperaturnim stupnjevima.
Kod novorazvijenog postupka " Delta-kuhanja ", programirat se samo 1 korak, kojim
se za promatrani proizvod, u procesu kuhanja, unutar komore, pronalazi najpovoljnija radna
temperatura pomou postavljenog matamatikog modela putem centralnog-raunalnog
sistema (raunala) MC-3.1.
Spomenuti centralni-raunalni sistem MC-3.1. odreuje najpovoljniju zahtjevanu radnu
temperaturu procesa, u ovisnosti o rastuoj temperaturi jezgre proizvoda, u tijeku procesa
termike obrade. Ovako izraunata (dobivena) radna temperatura procesa kontinuirano se
rasporeuje unutar radnog volumena promatrane ispitne komore.
j) Postupak " Delta T " :
" Delta T postupak "
je postupak koji je jednosmjerno (direktno) dodijeljen
procesnom kodu "Delta-kuhanje". Procesni kod "Delta-kuhanje" uvijek iziskuje da se

prethodno namjesti samo 1 pripremni korak (u pravilu "Kuhanje L" - polako, odnosno,
"Kuhanje S" - brzo). Razlog tome je da stvarne vrijednosti radne temperature procesa i
temperature jezgre proizvoda, na poetku koraka procesnog koda "Delta-kuhanje", slue kao
poetne toke za razvoj radne temperature cjelokupnog procesa, odnosno, temperature
jezgre proizvoda.
11
Magistarski rad
Pripremni korak obavezno mora biti proveden s modom rada "Temperatura jezgre
upravljanje" ,
ime se unutar odreenog vremena utvruju poetne vrijednosti radne
temperature procesa i temperature jezgre proizvoda.

- Prethodno reeno znai da se "Delta-proces" odreuje s 4 vrijednosti temperature :
1.) Poetna stvarna vrijednost radne temperature procesa termike obrade
2.) Poetna stvarna vrijednost temperature jezgre unutar proizvoda
3.) Radna temperatura procesa termike obrade Traena vrijednost
4.) Temperatura jezgre unutar proizvoda Traena vrijednost
Poetna-stvarna vrijednost radne temperature procesa i temperature jezgre unutar
proizvoda, odreuju se kroz prethodno spomenuti pripremni korak , pri emu je naroito
vana razlika izmeu obje temperature [(1)(2 )] , a kroz koju e biti odreena i brzina, tj.
trajanje "Delta-procesa".
Traena radna temperatura procesa termike obrade
ne smije biti postavljena
previsoko (nia temperatura uvjetuje krae vrijeme trajanja procesa), jer previsoko
namjetena vrijednost, posebno u zavrnoj fazi procesa kuhanja, sigurno e tetno utjecati
na stanje i kvalitetu vanjske povrine ovitka ili crijeva proizvoda, odnosno, rubne zone mesne
smjese proizvoda koji se trenutno termiki obrauje unutar komore.
Traena temperatura jezgre unutar proizvoda zadaje se za svaki proizvod unaprijed i
zasebno, te predstavlja referencu za kvalitetu proizvoda, tj. predstavlja
tzv. " optimalno
kuhano stanje ", a s njim i optimalno postignutu termodinamiku postojanost samog

proizvoda.
Pri programiranju koda "Delta-kuhanje" posebno treba paziti da se ne zada
neprikladno vrijeme, jer e u tom sluaju prenoenje stvarne vrijednosti temperature
jezgre proizvoda biti prisilno. Spomenuti korak mora se ostvariti putem moda rada
"Temperatura jezgre upravljanje" . Da bi se po elji oblikovalo procesno-tehniki mod rada,
tijekom procesa termike obrade, unutar promatrane komore, mogue je
koraka jedan za drugim. Od izuzetne je vanosti da
provesti i vie
poetna stvarna vrijednost
radne
temperature procesa termike obrade i njezina stvarna vrijednost , uvijek budu vie od
pripadajue vrijednosti temperature jezgre unutar proizvoda. Ove se vrijednosti ne smiju
preklapati.
Spomenutim postupkom, uestalost pojave volumenske deformacije oblika proizvoda i
loa kvaliteta raspodjele (poroznost) mase punjenja polutrajnih mesnih proizvoda, svest e
se na minimum i nee vie poprimati neeljeni karakter.
12
Magistarski rad
3.4. TEHNIKI PODACI ZA NOVU KOMORU

- Geometrijske unutarnje dimenzije isp. komore tipa ASL 3641 (duina x irina x visina)
iznose :
D x x V = 420 cm x 130 cm x 210 cm
- Iz prethodnog proizlaze unutarnji volumen i masa ispitne komore :

VUN = 11 466 litara 11,47 m3
( 2 m3 VUN 20 m3 Velika komora )
m = 3200 kg
- Minimalna udaljenost Pt-100 osjetila od stijenke ispitne komore je :
X = 150 mm
3.4.1. OPIS RADNIH MEDIJA

U komori za termiku obradu polutrajnih mesnih proizvoda tipa ASL 3641 s dimnim
generatorom tipa Goliath-01, proizvoaa "Maurer-AG" (Njemaka), koriste se, prema literaturi [3],
sljedei radni mediji :
MEDIJ
UPOTREBA
NOMIN. KAPACITET
POTRONJA
PRIKLJUAK
Svjei zrak
dobava
2 000 m3/h
-----
-----
Suhoz. para (5 bar)
grijanje
95,4 kW
151 kg/h
Suhozasiena para
( 0,8 bar )
kuhanje
-----
151 kg/h
1 1/2
Voda (2-5 bar)
tuiranje
------
100-144 lit./min.
Komp. zrak (4-6 bar)
kontrola
-----
50 lit./h
8x1 mm
TABLICA 1 : Pregled radnih medija za novu komoru ASL 3641.
3.4.2. GLAVNI RADNI MEDIJ - SUHOZASIENA TEHNOLOKA PARA

Glavni radni medij je tehnoloka suhozasiena (visokotlana) para tlaka 5 bara, a
koristi se u fazi rada "Grijanje", dok se radni medij tehnoloka suhozasiena (niskotlana)
para tlaka 0,8 bara koristi u fazi rada "Kuhanje", gdje je :
1
2
3
4
parni, runi, zaporni ventil

parni, nepovratni ventil
parni, elektromagnetski (ili pneumatski) ventill
filter pare
13
Magistarski rad
5 tzv. "ventilacijski" ventil

6 tzv. "prekida" vakuuma
7 odvodnik kondenzata
8 stakleni pokaziva protoka kondenzata
9 manometar
10 spoj na komoru
11 separator vode
12 automatski regulator tlaka
SLIKA 2 : Instalacija glavnog radnog medijatehnoloka suhozasiena para.
4. NOVI CENTRALNI RAUNALNO-UPRAVLJAKI SISTEM MC-3.1.

4.1. TEHNIKI OPIS I KARAKTERISTIKE MC-3.1.
Centralni raunalno-upravljaki sistem MC-3.1. je prema literaturi [3 "inteligentan
upravljaki sistem", koji je posebno konfiguriran u svrhu upravljanja industrijskim procesima,
prvenstveno procesima proizvodnje prehrambenih mesnih proizvoda. Razvijen je unutar
tvrtke Maurer-AG (Njemaka), na temelju dugogodinjeg iskustva pri proizvodnji polutrajnih
14
Magistarski rad
mesnih proizvoda, te razvoju i primjeni mikroprocesorskih upravljakih sustava visoke

kvalitete. Ovim sistemom unaprijed je mogue programirati i do 20 programa, od kojih svaki
program moe sadravati i do 12 tehnolokih, odnosno, procesnih koraka. Postoji i
mogunost unoenja do 99 razliitih postupaka obrade (procesnih kodova).
Upravljanje centralnim raunalno-upravljakim sistemom MC-3.1. nudi pored obrade
proizvodnih podataka i najviu mjeru fleksibilnosti i mogunosti prilagodbe za rjeenja
tehnike problematike upravljanja i regulacije nove komore.
RAUNALNI SISTEM MC-3.1.
PROGRAMIRANJE
ZAHVATI U PROGRAMU
MOGUNOSTI RAUNALNOG SISTEMA MC-3.1.
Nove programe ugraditi ili postojee mijenjati.

Postojee programe prilagoditi izmjenjenim uvjetima
naina rada bez trajnih izmjena izvornih programa.
KORAK PROGRAMA
Korak programa obino zavrava nakon postizanja

zadane vrijednosti. Upravljaki sklop se prebacuje
na sljedei korak programa ili na kraj programa.
POZIV NA POHRANJENE
PROGRAME
Programske podatke pozvati na startanje ili program

pohraniti.
TABLICA 2 : Glavne programske mogunosti MC-3.1.
Prema unosu zadanih vrijednosti , raunalni sklop MC - 3.1. upravlja :

- radnom temperaturom procesa termike obrade
- procesima s razlikom u temperaturi ("Delta - T procesima") izmeu vanjske
atmosfere i atmosfere procesa termike obrade, kako bi dolo do klimatizacije
pomou vanjskog zraka (u svrhu utede energije za proces hlaenja)
- gornjim i donjim graninim vrijednostima radne temperature procesa TO
Postoji i mogunost prikljuivanja pisaa za zadane i realne, ili samo za realne
vrijednosti,
kao i mogunost prikljuka na centralno-nadzorno-upravljaki sustav MIPAS
( Maurer Integrated Production and Administration System).
15
Magistarski rad
4.1.1. UPRAVLJAKA PLOA MC-3.1.

- Upravljaka ploa centralnog raunalno-upravljakog sklopa MC-3.1. sadri sljedee
funkcije :
Prikaz elemenata za posluivanje, nadzor i prikazivanje :
- program - broj
- korak - broj
- procesni kod lozinka
Traku za pokazivanje stvarnih vrijednosti :
- ostatak vremena / proteklo vrijeme
- stvarna radna temperatura i temperatura u rubnoj zoni izraena u [C]
- stvarna temperatura jezgre proizvoda izraena u [C]
- dojava smetnje
Traku za pokazivanje zadanih vrijednosti (referenci) :
- vrijeme koraka do 99:59 h
- zadana radna temperatura i temperatura u rubnoj zoni izraena u [C]
Vrste upravljanja :
- svjetlee tipkalo za upravljanje vremenom
- svjetlee tipkalo za upravljanje temperaturom unutar jezgre proizvoda
- svjetlee tipkalo za upravljanje radnom temperaturom procesa
- svjetlee tipkalo za pogon u intervalima (npr. zrenje,prekid energije i sl.)
- svjetlee tipkalo za pogon "korak po korak" (tipkalo moe biti aktivirano,
takoer i tijekom odvijanja tekueg programa)
- svjetlee tipkalo za "Delta-proces"
Pokazivanje funkcija :
- pokazivanje funkcije GRIJANJE
- pokazivanje funkcije HLAENJE
- pokazivanje funkcije DIMNI GENERATOR
- pokazivanje funkcije OPTONI ZRAK POLAKO
- pokazivanje funkcije OPTONI ZRAK BRZO
- pokazivanje funkcije PUHALO OTPADNOG ZRAKA
16
Magistarski rad
SLIKA 3 : Upravljaka ploa centralnog raunalno-upravljakog sistema MC-3.1.
17
Magistarski rad
SLIKA 4 : Opis simbola na upravljakoj konzoli MC-3.1.
18
Magistarski rad
PARAMETRI
VRIJEDNOSTI i SVOJSTVA
Program broj
2 brojni ( 01 99 )
Korak broj
2 brojni ( 01 99 )
Stvarne vrijednosti
parametara
Traene vrijednosti
parametara
Vrste upravljanja
Pokazivanje funkcija
Ostatak vremena, odnosno proteklo vrijeme max. 99:59 h

Radna temperatura procesa ( 3 brojna )
Temperatura jezgre proizvoda ( 3 brojna )
Kod pogreke ( za pokazivanje smetnje , 1-8, 10-13,
20-23, 30,40 i 90 )
Vrijeme koraka max. 99:59 h
Radna temepratura procesa : temperaturno podruje
odgovarajue tipu postrojenja ( u ovom sluaju 3-brojna )
Temperatura jezgre proizvoda ( 3-brojna )
Gustoa dima ( 2-brojna )
Upravljanje vremenom , radnom temperaturom
procesa i temperaturom jezgre proizvoda
Upravljanje pogonom u intervalima
Upravljanje korak po korak
Upravljanje DELTA-procesom
Grijanje, hlaenje, dimni generator-paljenje, optoni
zrak-polako, optoni zrak-brzo, puhalo za otpadni zrak
Tipkovnica
- 2 bloka tipkovnica sa 3x5 i 2x5 tipkala
Razvodni ormar
- Krom-nikal elik , material 1.4301

- Mjere: 600 x 380 x 210 mm ( v x x d )
- 566 ili 1151 programskih koraka , prema
stupnju izgradnje
- do 99
Kapacitet programske
memorije
Broj programa
Broj koraka po
programu
Regulacija
Regulirane veliine
Nadzor
Upravljaki relejni izlaz
Osiguranje od ispada
mree (mrenog
napona)
Pomoni programi
- do 99
- Digitalna regulacija u 3 toke s dranjem takta
( PD-regulacija s dodatkom diferencijalnog postupka )
- Radna temperatura procesa i temperatura jezgre
proizvoda
- 8 pokazivanja funkcija, 8 vanjskih ulaza alarma i do 99
pokaznih dojava greki preko LED-pokazivaa s brojevima
- 32 ili 48
- Zatita od gubitka podataka i pri dugotrajnim ispadima
mrenog napona, preko akomulatora.
- Automatski povratak (restart) nakon ispada mree za
vrijeme pogona upravljanja.
- Jednostavna primjena za provedbu funkcionalnih ispitivanja
za vrijeme putanja u rad,za ope pomone radove i radove
na podeavanju, kao i za traenje greaka
TABLICA 3 : Tehniki podaci za centralni raunalno-upravljaki sistem MC.3.1.
19
Magistarski rad
4.2. PROCESNI KODOVI RADNIH PROCESA
BROJ KODA
RAD
NAZIV PROCESA
01
CRVENJENJE , ZAGRIJAVANJE
polagano
02
SUENJE 1
polagano
03
SUENJE 2
brzo
04
HLADNI DIM
polagano
05
VRUI DIM 1
brzo
06
VRUI DIM 2
brzo
07
INTENZIVNO DIMLJENJE
brzo
08
DIMNA PARA
09
VRENJE, PEENJE , PRENJE
10
KUHANJE , PARENJE 1
polagano
11
KUHANJE , PARENJE 2
brzo
12
DELTA - KUHANJE
polagano
13
ZRENJE ( INTERVAL )
polagano
14
PRANJENJE
polagano
15
ISPIRANJE
polagano
16
IENJE
brzo
polagano
brzo
TABLICA 4 : Procesni kodovi radnih procesa.
20
Magistarski rad
4.3. KONTROLA BADARENJE PT-100 OSJETILA

Za badarenje ili kontrolu PT-100 osjetila potreban je jedan spremnik s vodom i jedan
badareni ureaj za mjerenje temperature.
- tijek postupka :
a) Pozvati pomoni program 02. Pokazivanje temperature slijedi u stotinkama
stupnjeva Celzijusa.
b) Prikljueno osjetilo neprestano mijeati u vodi zajedno s osjetilom badarenog
ureaja za mjerenje temperature.
c) Pokazane temperature potrebno je izjednaiti , odnosno , korigirati s
vrijednou temperature na badarenom ureaju za mjerenje temperature
prema sljedeem pravilu :
-
Pokazivanje radne temperature prenisko = korigirati tipkom 1
Pokazivanje radne temperature previsoko = korigirati tipkom 6
Pokazivanje temperature jezgre prenisko = korigirati tipkom 2
Pokazivanje temperature jezgre previsoko = korigirati tipkom 7
Pokazivanje dodatne temperature prenisko = korigirati tipkom 4
Pokazivanje dodatne temperature previsoko = korigirati tipkom 9
- Ako je osjetilo u prekidu ili u kratkom spoju ukljuiti e se :
GRIJANJE
Osjetilo radne temperature i pokazivanje funkcije
Osjetilo temperature jezgre i pokazivanje funkcije HLAENJE
- Adrese i znaenja varijabli :

Sklopne toke (SP) daju se u 1/10 stupnja
Sa OFFSET-om (izjednaenje, poravnanje) podeava se odstupanje
od traene vrijednosti.
- OFFSET moe biti :
pozitivan
0 127
negativan
128 255
ili
21
Magistarski rad
[ npr. + 0,5 stupnjeva = 00005 ; - 0,5 stupnjeva = 00133 (128 + 5=133) ]

______________________________________________________________
Sa histerezom +/- ukljuuje se sklopna histereza.

Hyst + = Toka iskljuenja (Traena vrijednost je postignuta).
Hyst - = Toka ukljuenja (Traena vrijednost nije postignuta).
Traena vrijednost + OFFSET + Hyst + = Sklopna toka ISKLJ.
Traena vrijednost + OFFSET + Hyst - = Sklopna toka UKLJ.
SLIKA 5 : Histereze grijanje-ovlaivanje i hlaenje-odvlaivanje.
22
Magistarski rad
4.4. PARAMETRI REGULACIJE MC-3.1.

ADRESA
OZNAAVANJE
Toka ISKLJ.
ZNAENJE
EPROM
Temperatura jezgre
Temperatura jezgre
Temperatura jezgre
VT para
VT para
VT para
00000
00000
00005
00000
00000
00003
NT para
NT para
NT para
00000
00000
00003
Svjetiljka grijanje
Svjetiljka grijanje
Svjetiljka grijanje
Slobodno
Slobodno
Slobodno
Hlaenje
Hlaenje
Hlaenje
00000
00000
00005
00000
00000
00005
00005
00000
00004
000
001
002
003
004
005
Sklopna toka 1 OFFSET u 1/10 C

Sklopna toka 1 HISTEREZA + u 1/10 C
Sklopna toka 1 HISTEREZA - u 1/10 C
009
010
011

015
016
017
018
019
020
021
022
023

026
027
028
029
030
Vrijeme impulsa u 1/10 sekunde

Vrijeme impulsa u 1/10 sekunde
Interval vrijeme u 1/10 sekunde
Interval vrijeme u 1/10 sekunde
Sklopna toka 2 PODRUJE TAKTA (Xp) u 1/10 C
Dimni generator
Dimni generator
PAUZA
RAD
Grijanje VT - para
00000
00051
09000
09000
00050
032
033
Sklopna toka 4 PODRUJE TAKTA (Xp) u 1/10 C

Sklopna toka 2 TAKTNI CIKLUS (T) u 1/10 sekunde
Grijanje NT - para
Grijanje VT - para
00050
00020
035
036
Sklopna toka 4 TAKTNI CIKLUS (T) u 1/10 sekunde

Sklopna toka 2 DIFERENCIJALNI UDIO u %
Grijanje NT - para
Grijanje VT - para
00020
00048
038
039
Sklopna toka 4 DIFERENCIJALNI UDIO u %

Sklopna toka 2 INTEGRALNI UDIO u %
Grijanje NT - para
Grijanje VT - para
00048
00032
041
042
Sklopna toka 4 INTEGRALNI UDIO u %

Sklopna toka 2 START INTEGRACIJE u 1/10 C
Grijanje NT - para
Grijanje VT - para
00032
00016
044
071
072
073
Sklopna toka 4 START INTEGRACIJE u 1/10 C

Proces dimljenja u 1/10 sekunde
Proces dimljenja u 1/10 sekunde
Poetak procesa dimljenja u minutama + 1 minuta
Grijanje NT - para
Takt paljenja
Predpaljenje
Paljenje
00016
00000
06000
00017
Toka UKLJ.
Toka ISKLJ.
Toka UKLJ.
Toka ISKLJ.
Toka UKLJ.
Toka ISKLJ.
Toka UKLJ.
Toka ISKLJ.
Toka UKLJ.
Toka ISKLJ.
Toka UKLJ.
TABLICA 5 : Parametri regulacije centralnog raunalno-upravljakog sistema MC-3.1.
23
Magistarski rad
4.5. DRANJE TAKTA REGULACIJE MC-3.1.

Traenom vrijednou oznaava se tzv. "odnosna vrijednost" unesene temperature
unutar centralnog raunalno-upravljakog sistema MC-3.1.
Stvarnom vrijednou oznaava se tzv. "odnosna vrijednost" stvarne temperature
zraka.
Osnovni zadatak regulacije je da u to kraem moguem vremenu stvarnu vrijednost
priblii navedenoj unesenoj (zadanoj) vrijednosti, da ju dostigne, po mogunosti bez titranja
("ljuljanja") i da je dri tonom .
Kad prethodno spomenuti zahtjevi ne mogu biti ispunjeni s U/I (UKLJ./ISKLJ.)
regulacijom sa 2-tokastim nainom rada, uvode se i druge pomone veliine regulacije.
SLIKA 6 : Dranje takta.

1.) PODRUJE TAKTA ( Xp )
Tako dugo dok se stvarna vrijednost zadrava unutar podruja takta, sklopna toka
(SP) biti e periodino ukljuena i iskljuena. Pri tome e irina impulsa i pauze biti
kontinuirano mijenjana prema odstupanju od traene vrijednosti.
Podruje takta ( Xp ) daje se u 1/10 C .
24
Magistarski rad
- Premali Xp daje tonu regulaciju, ali ona postaje nestabilna (npr.ako kod zagrijavanja,
podruje takta jednostavno prolazi). Krajnji rezultat toga su jaka titranja, tj. nestabilnost
regulacije!
- Preveliki Xp daje pak mirnu regulaciju, koja traenu vrijednost nikada ne postie i prije
svega je spora. Za prvo podeavanje kao Xp uzima se bezopasna veliina titranja kod
normalne 2-tokaste regulacije.
Panja : Xp = 0 !
Regulacija u 2 toke je neovisna o tome kako su

postavljeni ostali parametri regulacije .
2.) TRAJANJE TAKTNIH PERIODA
(tau)
Unutar podruja takta (Xp) taktira regulacija s vremenom periode (tau) , a

moe biti uneen direktno u sekundama .
- Pri tome je posebno potrebno pripaziti na :
Premali (tau) koji vodi ka vrlo uestaloj frekvenciji sklapanja izlaznog releja i
zbog toga nije preporuljiv.
Osim toga ne mogu se realizirati niti sklopni impulsi krai od cca 0,5 sekundi
kroz serijski prijenos podataka unutar centralnog raunalno-upravljakog
sistema MC-3.1.
Prevelikii (tau) usporava regulaciju .
Za pokuse se preporua (tau) od 20 sekundi .
3.) DERIVACIJSKI D - LAN
Kako je prethodno opisano, usko podruje Xp-trake daje tonu regulaciju. Da bi se
problem istitravanja (nestabilnosti) na poetku regulacije stavio pod nadzor uveden je i
derivacijski D-lan.
D-lan se zadaje kao broj od 0-99 %. Kod zadanog D-lana, program preraunava
vrijednost prema odreenim periodima iskljuenja (npr. 20 s), odnosnu razliku izmeu
stare i nove stvarne vrijednosti, i iz toga odreuje odgodu (pomicanje) traene vrijednosti u
suprotnom smjeru.
25
Magistarski rad
SLIKA 7 : Derivacijski D-lan.

Prethodno reeno znai da e Xp-traka biti postignuta ranije. Sam takt dakle poinje
puno ranije. Ovime se smanjuje uspon (porast) stvarne vrijednosti i Xp-traka putuje lagano
prema gore.
Veliina D-broja (0-99 %) moe se bez problema testirati. Ako je ova veliina premala
pojavljuje se titranje ; ako je prevelika, stvarna vrijednost vrlo sporo raste prema gore.
SLIKA 8 : Previsoka i preniska vrijednost derivacijskog D-lana.
26
Magistarski rad
- Formula za proraun D-udjela :
D = ( Stara stv. vrij. Nova stv. vrij. ) x [ Dzadano % / ( 10 x korekturni broj ) ]
NAPOMENA : Skokovi D-udjela spreavaju se preko oblikovanja srednje vrijednosti !
4.) INTEGRIRAJUI I - LAN

U oscilirajuem stanju regulacije moe se kroz Xp-traku primjetiti jo jedno malo
odstupanje stvarne vrijednosti.
Ova razlika izmeu stvarne i zadane vrijednosti ostvarena je zbog toga to energija
grijanja kroz uske impulse na gornjem kraju Xp-trake nije dovoljna za dostizanje krajnje
vrijednosti. To postaje tim jasnije kada je izabrano ire podruje Xp, a s njime je i vrijednost
traene temperature via.
Da bi se regulirala i ova mala razlika (nekoliko desetinki stupnja) uveden je i I-lan
(integralni lan). I-lan se zadaje, takoer, kao broj od 0-99 %. Od odreene blizine pa do
traene vrijednosti biti e dodan po 1 broj svakih 20 sekundi, odnosno, ako se stvarna
vrijednost nalazi iznad traene, po 1 e broj biti oduzet.
SLIKA 9 : Integrirajui I-lan.
27
Magistarski rad
- Da regulacija ne bi bila naruena, postavljene su sig. granice za integrirajui I-lan :

a) Integrirajui I-lan moe biti samo pozitivan (npr. kod regulacije prema dolje
kao to je hlaenje nee biti takta).
b) Integrirajui I-lan moe postati maksimalno velik kao Xp-traka (kod vrlo
velikog Xp, maksimalno 9,999 C)
c) Integrirajui I-lan ukljuuje se samo unutar ili iznad granica Xp-trake.
d) Start zbrajanja uinjen je ovisnim o veliini integrirajueg I-lana.
Ovim se mjerama spreavaju nekontrolirana pomicanja zadane vrijednosti, prije svega u
poetnoj fazi procesa.
- Formula za proraun integracijskog I-lana :
Inovi = [( Traena vrij. Stv. vrij. ) x ( I-broj % + Istari ) ] / [ 1000 x korekturni broj ]
5.) START INTEGRACIJE

Iz prethodne formule moe se zakljuiti, da za izraunavanje I-lana, kod velikih
razlika izmeu traene i zadane vrijednosti, vrijednost I-lana vrlo brzo postaje visoka.
Da se u vrijeme faze zagrijavanja, pri hladnoj regulacijskoj stazi, ne bi pojavio
nedopustivo visok I-lan, sumiranjem se zapoinje tek tada kada je vrijednost D-lana
postala niska, tj. kada je krivulja stvarne vrijednosti postala poloena.
Broj-start integracije oznaava veliinu D-lana odakle I-lan treba proraunavati. Ako
se npr. uslijed smetnje kratkotrajno povea vrijednost D-lana, ostaje do tada sumirani I-lan
nepromijenjen.
SLIKA 10 : Poetak integracije.
28
Magistarski rad
4.6. CENTRALNI RAUNALNI NADZORNI UPRAVLJAKI

SUSTAV " MIPAS "
( eng. MIPAS - " Maurer Integrated Production and Administration System " )
Maurerov raunalno-integrirani proizvodni i administracijski sistem MIPAS koristi se u
irokom podruju primjene unutar prehrambene industrije, a posebno unutar mesne industrije
i to za :
Centralni proizvodni monitoring

Sistem dokumentacije u skladu sa ISO / EN2 i prikaz podataka procesa
u formi grafa ili tablice
Grupu traenih podataka
Pogreku i alarmno - javljajui sistem , koji je povezan za vanjska
javljajua i oglaavajua sredstva
Menadment kvalitete
Planiranje proizvodnje
Centralnu bazu podataka vezanu za proizvodnju
ISO / EN2 9000 podatke koji su pohranjeni u posljednjih 6 mjeseci
Maurerov raunalno-integrirani proizvodni i administracijski sistem MIPAS zauzima
posebno mjesto unutar prehrambene mesne industrije "Gavrilovi" d.o.o. - Petrinja , gdje je
u
upotrebi
od
2001.
godine ,
to
sklopu
proizvodnog
odjela
"Salamsko
Fermentacija".
Posebno je pokazao dobre rezultate prilikom upravljanja i centralnog nadzora rada
komore tipa KNL-0360, proizvoaa "Maurer-AG", u procesu fermentacije sa plijesni, u kojem
sazrijeva poznata gavrilovieva "Zimska salama" (tzv. "Gavrilovika") .
29
Magistarski rad
5. METODA ODZIVNIH POVRINA ( RSM )

( eng. RSM = " Response Surface Method " )
5.1. OPENITO O METODI

U sklopu mnogobrojnih i svakodnevnih tehniko-ininjerskih problema, prema literaturi
[4] i [12, "Metoda odzivnih povrina" (RSM = Response Surface Method)
predstavlja
izuzetno uinkovit i iroko primjenjiv alat za rjeavanje istih. Proces eksperimentiranja u

dananje vrijeme nezaustavljivog razvoja raznih znanja i tehnologija ima za posljedicu :
a) Pronalaenje i dobivanje unaprijed nepoznatih odgovora (izlaza-outputa) na temelju
ve poznatih ulaznih podataka (ulaza-inputa).
b) Mogunost predvianja vjerojatnih rjeenja na osnovu unaprijed poznatih i moguih
izlaza-outputa.
c) Klasifikaciju (rangiranje) utjecaja i djelovanja pojedinih parametara i sl.
U praktinim i konkretnim problemima esto se javljaju izuzetno sloena stanja u
kojima odziv sustava predstavlja meusobno djelovanje (interakciju) vie parametara
(faktora), koji istovremeno mogu biti i promjenjivog karaktera. Posljedica ovog je potreba
uzimanja svih parametara u obzir i provoenje eksperimenata u svrhu ispitivanja koji od tih
parametara i njihove meusobne kombinacije maksimalno ili minimalno utjeu na sam odziv
sustava, te koje se empirijske zakonitosti unutar tih eksperimenata pojavljuju.
Strogim matematikim prouavanjem bilo kojeg od izraza za neku fizikalnu zakonitost,
u pravilu uvijek zapoinjemo od izraza
standardne diferencijalne
jednadbe, jer je za
predvidjeti da karakteristina diferencijalna jednadba datog fizikalnog sustava upravo

opisuje djelovanje malog segmenta tog istog sustava, te da u sebi sadri i sve ostale
karakteristine osobine istog. Zapravo, sa stajalita stroge matematike formalnosti, za
karakteristinu diferencijalnu jednadbu sustava trai se njegov maksimum ili minimum.
Za bilo koji proces, kod empirijskih istraivanja i sprovedenih eksperimenata, a sve na
temelju teoretskih zakonitosti, trai se i zahtijeva aproksimacija optimuma , tj. pronalaze se
aproksimacijske krivulje, pri emu nuno dolazi i do pogreke, ija se vrijednost uvijek nastoji
minimizirati, tj. drati u to manjim granicama.
Ova metoda prvenstveno je razvijena za rjeavanje prethodno spomenutih i njima
slinih problema. Spomenuti problemi u dananje se vrijeme strelovitog razvoja informatikih
tehnologija izuzetno uspjeno rjeavaju na ovakav nain.
30
Magistarski rad
5.2. TEORETSKA OSNOVA METODE

5.2.1. ODZIVNA POVRINA
Prilikom provoenja eksperimenata, u sklopu ove metode, a prema literaturi [5],
analiziraju se istovremeno svi parametri, dok je rezultat posljedica neke egzaktno- odreene i
izmjerene vrijednosti funkcije nivoa parametra-faktora y . Budui smo prethodno ustanovili
da je rije o aproksimacijskoj krivulji, tako dobivena funkcija sadravat e i neizbjenu
pogreku . Sama odzivna povrina predstavlja, zapravo, maksimalan ili minimalan odziv
karakteristinog promatranog sustava. Dakle, toan matematiki model spomenute odzivne
povrine u tom sluaju glasi :
y x1 , x 2 ,......... ..x k
(1)
y i x1i , x 2i ,...........x ki i
(2)
U izrazu (1) pogreka
kao takva ne postoji, jer je taj izraz egzaktna teoretska
odzivna povrina za zadani model (potpuno toan model). Prilikom upotrebe metode odzivne
povrine, vrijednost njezinog krajnjeg rezultata razlikuje se od vrijednosti tonog modela.
Vrijednost krajnjeg rezultata metode odzivnih povrina data je izrazom (2), gdje se i kree u
intervalu od i = 1,2.,N , gdje N predstavlja broj podataka unutar nekog parametarskog
eksperimenta, a vrijednosti xji nivoe j-tog parametra u sklopu i-tog eksperimenta. Funkcija
predstavlja karakteristinu odzivnu funkciju, a
pogreku
tj. ostatak . Ova pogreka
predstavlja zapravo razliku izmeu stvarne i teoretske vrijednosti krajnjih rezultata. Polinom
prvog reda (stupnja) ima linearnu funkciju i iz njega se ne moe nita saznati o moguem
maksimumu ili minimumu samog procesa, odnosno, procesne funkcije. Zbog tog razloga,
potrebno je aproksimirati odreeni proces polinomom drugog reda, tj. potrebno je planirati
eksperiment vie-parametarskim planom drugog reda.
U samoj praksi dokazano je da je uestalo koritenje funkcija odziva prvog i drugog
reda sasvim zadovoljavajue. Sama odzivna povrina kao takva uglavnom nije unaprijed
poznata, pa se stoga izvode istraivanja sve do trenutka dok se ne dobije najbolja funkcija
aproksimacije. Unutar svih eksperimenata analiziraju se i potrebni parametri kao isto
kvantitativne veliine .
31
Magistarski rad
5.2.2. MATEMATIKE POSTAVKE METODE

Ako se bilo koji promatrani proces aproksimira sasvim odreenim polinomom drugog
reda, onda e jednadba za odzivnu funkciju izgledati ovako :
k
k 1
j 1
j 1
i 1 j i 1
y b0 b j x j b jj x 2j bij xi x j
(3)
gdje je :
i = 1,2,..,N - broj izvedenih eksperimenata
j = 1,2,...,k - broj faktora ( varijabli )
y - procjena funkcionalne zavisnosti

bi , bij - regresijski koeficijenti
xi - kodirane vrijednosti parametara
- Za funkciju s dvije nezavisne varijable vrijedi opi oblik kvadratne funkcije :
y b0 b1 x1i b2 x2i b12 x1i x2i b11 x12i b22 x22i
(4)
Ako pak eksperiment ima N izvoenja, odzivnu povrinu moemo napisati u obliku
matrice prema sljedeem izrazu :
Y Xa a0
(5)
gdje je :
Y - vektor rezultata
X - matrica stanja eksperimenta
a - vektor regresijskih koeficijenata
a0 - vektor pogreke
Ili prethodni zapis razviti u matrinom obliku :
y 1 1 x11
y 1 x
2
21

y N 1 x N1
x12
x 22
xN2
x1k b0 1
x 2 k b1 2

x kp bN N
(6)
32
Magistarski rad
Nepristrane procjene predstavljene su koeficijentima regresije
(bi,bij)
, a stvarni
koeficijenti oznakama (0.k) .

Primjenom metode najmanjih kvadrata dolazimo do koeficijenata
(b0..bk) , tj.
odstupanja izmeu toaka u tom su sluaju minimalna.

U daljnjem postupku raunanja dobivamo uobiajen sistem normalnih jednadbi koji je
prikazan u izrazom (6), a ija su rjeenja traeni regresijski koeficijenti (b0,b1.bN)
Koeficijent (R2 = koeficijent determinacije, tj. odnos objanjenih i neobjanjenih SKO)

koristi se kao kontrola ispravnosti aproksimacijskog postupka (modela), a rauna se prema
sljedeem izrazu :
R2 1
SKOE / N k 1
SKOY / N 1
(7)
gdje je :
SKOE - suma kvadrata odstupanja ostatka
SKOY - suma kvadrata odstupanja regresije
k - broj nezavisnih varijabli u regresiji
Koeficijent R nalazi se u intervalu izmeu minimalne vrijednosti 0 i maksimalne

vrijednosti 1 . to je postupak aproksimacije odzivne povrine bolji, to je i koeficijent R blii
vrijednosti 1 . Pribliavanje ovog koeficijenta vrijednosti 1 je izuzetno vaan pokazatelj
unutar procesa ovakve analize.
5.2.3. CENTRALNO-KOMPOZITNI ROTATABILNI PLAN POKUSA (CCD)

U sluaju unaprijed nepoznatog oblika odzivne povrine, prema literaturi [6], kreemo
od
sloenijih
modela,
odnosno,
uvodimo
pojam
centralno-kompozitnog
modela.
Spomenutom modelu moemo pripisati svojstvo rotatabilnosti .

Najvea prednost ovog modela je sekvencijalnost u izvoenju i preciznost procjene
u blizini centra zadanog modela, pri emu je osigurano (n0-1) stupnjeva slobode za procjenu
pogreke eksperimenta .
Na slici 11 prikazana je grafika interpretacija centralno-kompozitnog plana pokusa.
33
Magistarski rad
x2
( 0 ;1.414 )
( -1 ; 1 )
(1;1)
( - 1.414 ; 0 )
(0;0)
( -1 ; - 1 )
( 1.414 ; 0 )
x1
(1;-1)
( 0 ; - 1.414 )
SLIKA 11 : Grafiki prikaz centralno-kompozitnog rotatabilnog plana .

Broj pokusa N , koji je potreban unutar ovakve analize je :
N = 2 k + 2 k + n0
-
(8)
Prema slici 11 vrijedi :

2 k - toke na vrhovima , kordinate ( 1 , 1 )
2 k - toke na osima , kordinate ( a , 0 ) , ( 0 , a )
n0 - toke u centru , kordinata ( 0 , 0 ) , tj. broj ponavljanja
Da bi regresijsku jednadbu dobili pomou postupka statistike obrade rezultata,
gdje ve imamo poznate koeficijente regresije (b0 , bi , bij) i gdje se uz njih pojavljuje i
koeficijent regresije vezan uz kvadratne lanove polinoma (bii) , potrebno je proiriti
matricu plana pokusa s dodatnim vrijednostima fizikalnih parametara, odnosno, potrebno je
poveati broj eksperimentalnih toaka na zadovoljavajui nain. Prethodno se postie
pomou svojstva
rotatabilnosti .
Svojstvo rotatabilnosti dobivamo prikladnim izborom
parametara (koda), ija je vrijednost zavisna od broja toaka osnovnog parametarskog plana
pokusa :
a = (2k)
(9)
34
Magistarski rad
U planu pokusa odabranog parametra-faktora k , slijede koeficijenti a kao npr.:

k=2
a = 1.414
k=3
a = 1.682
Ukupan broj eksperimenata N prema jednadbi (8) je :

a)
za
k = 2 ,
N = 2 2 + 2 2 + 5 = 13
b)
za
k = 3 ,
N = 2 3 + 2 3 + 6 = 20
Potpuno identian postupak vrijedi i za odabir drugog k-faktora. Zbog to boljeg

dobivanja procjene same pogreke, eksperimenti se ponavljaju u centralnoj toki. Parametre
koji su utjecajni i vani, a zbog uvjeta rotatabilnosti, potrebno je kodirati vrijednostima prema
sljedeem izrazu :
Xi
x i x i ,sr
x i ,max x i ,min
(10)
gdje je :
Xi - kodirana vrijednost ( - 1.414 , - 1 , 0 , + 1 , + 1.414 )
xi - fizikalna veliina , ulazni parametri
xi,sr - srednja vrijednost fizikalne veliine
xi,max - maksimalna vrijednost fizikalne veliine
xi,min - minimalna vrijednost fizikalne veliine
Vidljivo je iz slike 11 da se 8 toaka nalazi na vrhovima, a ostalih 5 toaka smjeteno
je unutar centra eksperimenta. Od izuzetne vanosti su centralne toke eksperimenta, jer je
uobiajeno da se plan pokusa smjesti unutar podruja gdje se oekuje optimum. Iz prethodno
navedenog se zakljuuje da
ponavljanje eksperimenta
itekako utjee na
preciznost
procjene varijable u blizini samog centra.

Prethodno opisane injenice vrijede i za planove vieg reda, gdje se mijenjaju grafiki
prikaz, broj pokusa i sl. Ova analogija openito vrijedi. Praktino se eksperimenti prouavaju
do 3 faktora , jer vrijednosti vee od 3 rapidno utiu na sam porast broja eksperimenata, to
u konanici lako moe dovesti do nepraktinog i dugog vremena potrebnog za izvoenje
samog eksperimenta.
35
Magistarski rad
5.3. SOFTWARE - SKI PAKET " DESIGN EXPERT " ( DOE )

( eng. DOE = " Design of Experiments " )
U eksperimentalnoj obradi podataka, za sluajeve dvofaktorskog i trofaktorskog tipa
eksperimenta, u ovom radu je koritena software-ska verzija Design Expert 7.1.6.
5.3.1. OBRADA PODATAKA POMOU SOFTWARE-A

Primjena software-skog paketa (DOE = Design of Experiments) od izuzetne je
vanosti pri rjeavanju problema unutar podruja simuliranog prijelaza i prijenosa topline.
Sam problem moramo svesti na odreivanje ujecajnih faktora na vrijeme hlaenja polutrajnih
mesnih proizvoda tH , a nakon zavretka procesa termike obrade istih .
Prije nego zapoenemo simulacijski proces spomenutim software-om, potrebno je
odrediti utjecajne veliine (parametre) na vrijeme hlaenja tH .
5.3.2. PRIMJENJIVOST SOFTWARE-A U " OS WINDOWS "

Software-ski paket Design Expert 7.1.6. koristi se za rjeavanje raznih problema u
irokom spektru, a posebno kod optimalizacije mnogobrojnih ininjerskih procesa unutar vie
vrsta eksperimentiranja. Sam programski paket sukladan je s grafikim sueljem Windowsa , te omoguava i 3-D plotanje , tj. omoguava izuzetno jasnu vizualizaciju samih
odzivnih povrina, gdje postoji mogunost odabira i brojnih opcija kao to su npr. prikazi
dodatnih kordinata, numerika optimalizacija funkcija i dr.
5.3.3. MOGUNOSTI SOFTWARE -A

Software-ski paket Design Expert 7.1.6. ima mnogo raznovrsnih opcija, ali glavni
alati koji stoje na raspolaganju i koji se koriste u procesu rjeavanja prethodno spomenutih
problema su sljedei :
Faktorska i vie-faktorska analiza
Metoda odzivnih povrina (RSM)
Eksperimenti sa smjesama
Tzv. crossed - eksperimenti (pokusi) , tj. kombinacija pokusa sa

smjesama i faktorima
36
Magistarski rad
Podjela koja je prethodno navedena openita je, jer ovaj software-ski paket u sklopu
svakog svog osnovnog podruja sadri jo i vie podpodruja. U tablici 6
prikazan je
cjelokupan pregled opcija i mogunosti software-skog paketa Design Expert 7.1.6. sa svim
svojim podpodrujima u osnovnom obliku.
SOFTWARE-SKI
A) RESPONSE SURFACE
PAKET
DESIGN
B) MIXTURE
EXPERT ( DOE )
C) FACTORIAL
D) CROSSED
1) Central composite
1) Simplex Lattice
1) 2 Level Factorial
1) D Optimal
2) Box Behnken
2) Simplex Centroid
2) Irregular Fraction
2) User Defined
3) 3 Level Factorial
3) Screcing
3) General Factorial
4) Hybrid
4) D Optimal
4) D Optimal
5) One Factor
5) Distance Based
5) Placket Burman
6) Pentagonal
6) Modified Distance
6) Taguchi OA
7) Hexagonal
7) User Defined
8) D Optimal
9) Distance Based
10) Modified Distance
11) User Defined
12) Historical Data
TABLICA 6 : Pregled glavnih podruja i svih podpodruja software-skog

paketa Design Expert 7.1.6.
Iz prethodno navedene
tablice 6
vidi se irok raspon mogunosti software-skog
paketa Design Expert 7.1.6. Uz sva spomenuta podruja i opcije, postoji jo i tzv. opcija
Box-Cox. To je ispis koji najee upotrebljavamo kod transformacija drugog reda kod
prikaza odziva. Takoer, postoji i opcija (metoda) procjene pogreke POE (=Propagation of
Error), koja smanjuje varijaciju u odzivu sustava.
5.4. IZBOR I MEUSOBNA OVISNOST GLAVNIH UTJECAJNIH

VELIINA
Unutar termodinamikog procesa prijelaza topline, prema literaturi [7] i [10],
pretpostavljen je model prisilne konvekcije za ravnu uspravnu stijenku. Veliine (parametri)
koji iznimno utiu na izlaznu vrijednost koeficijenta prijalaza topline (2) koji djeluje u pravcu:
unutarnja strana stijenke ovitka ili crijeva mesna smjesa istog, bilo kojeg od promatranih
37
Magistarski rad
polutrajnih mesnih proizvoda, nazivamo ulaznim utjecajnim veliinama (parametrima) , koje

ujedno utiu i na odabranu izlaznu utjecajnu veliinu (parametar) kao to je vrijeme trajanja
procesa termike obrade (tTO) polutrajnih mesnih proizvoda.
- Odabrane utjecajne veliine su zbog prethodno definiranih razloga sljedee :
-
Masa pojedinanog polutrajnog mesnog proizvoda (m)
Temperatura procesa termike obrade polutrajnih mesnih proizvoda (TTO)
Temperatura u geometrijskom centru proizvoda nakon postupka hlaenja

metodom tuiranja hladnom vodom (TGC)
Vrijeme trajanja procesa termike obrade (tTO)
U sljedeim koracima ovog rada, a prema literaturi [5], izvedena su 2 eksperimenta.

Prvi eksperiment je sluaj sa 2 pretpostavljena ulazna utjecajna parametra (m,TTO) i sa 1
pretpostavljenim izlaznim utjecajnim parametrom (tTO), dok je drugi eksperiment sluaj sa 3
pretpostavljena ulazna utjecajna parametra (m, TTO ,TGC) i sa 1 pretpostavljenim izlaznim
utjecajnim parametrom ( tTO) .
Ulazne veliine (inputi) spomenutog promatranog sustava su dakle m , TTO i TGC,
dok je jedina izlazna veliina-output tTO polutrajnih mesnih proizvoda. Grafiki prikaz svih
utjecajnih veliina, za oba navedena pokusa, prikazan je na slici 12 i slici 13 .
m
T TO
PROCES
TERMIKE OBRADE
t TO = f ( m , T TO )
- POREMEAJNE VELIINE :
- tonost mjerenja termodinamikih
veliina
- promjenjivost temperature
- promjenjivost tlaka
- promjenjivost mrenog napona
- nejednakost geometrijskih i
mehanikih svojstava materijala
SLIKA 12 : Utjecajni parametri za dvofaktorski eksperiment.

38
Magistarski rad
m
T TO
T GC
PROCES
TERMIKE OBRADE
t TO = f ( m , T TO , TGC )
- POREMEAJNE VELIINE :
- tonost mjerenja termodinamikih
veliina
- promjenjivost temperature
- promjenjivost tlaka
- promjenjivost mrenog napona
- nejednakost geometrijskih i
mehanikih svojstava materijala
SLIKA 13 : Utjecajni parametri za trofaktorski eksperiment.
5.5. DVOFAKTORSKI EKSPERIMENT

Unutar dvofaktorskog eksperimenta kao utjecajne ulazne veliine odabrani su masa
pojedinanog proizvoda (m) i temperatura procesa termike obrade (TTO) polutrajnih mesnih
proizvoda , dok je kao izlazna veliina odabrano vrijeme trajanja procesa termike obrade
(tTO) polutrajnih mesnih proizvoda .
m
T TO
PROCES
TERMIKE OBRADE
t TO = f ( m , T TO )
SLIKA 14 : Ulazni i izlazni parametri za dvofaktorski eksperiment.
39
Magistarski rad
5.5.1. IZVJETAJ O DVOFAKTORSKOM EKSPERIMENTU

( REPORT - 01 )
Response : 1 " Trajanje TO " ( Vrijeme trajanja procesa termike obrade )
ANOVA for Response Surface method :
QUADRATIC MODEL
Analysis of variance table [ Partial sum of squares - Type III ]
Sum of
Squares
df
Mean
Square
1.397E+005
27948.8153.71
15889.89
15889.89
30.53
0.0009
4395.03
4395.03
8.45
0.0228
Source
Model
A-Masa
B-Temperatura TO
F
Value
p-value
Prob > F
< 0.0001
AB
40543.26
40543.26
77.91
< 0.0001
A2
54149.56
54149.56
104.06
< 0.0001
B2
33121.88
33121.88
63.65
< 0.0001
Residual
3642.74
520.39
Lack of Fit
2630.24
438.37
0.43
0.8206
Pure Error
1012.50
1012.50
Cor Total
1.434E+005
12
significant
not significant
The Model F-value of 53.71 implies the model is significant. There is only a 0.01% chance that a "Model FValue" this large could occur due to noise.
Values of "Prob > F" less than 0.0500 indicate model terms are significant.
In this case A , B , AB , A2 , B2 are significant model terms .

Values greater than 0.1000 indicate the model terms are not significant.
If there are many insignificant model terms (not counting those required to support hierarchy), model reduction
may improve your model.
The "Lack of Fit F-value" of 0.43 implies the Lack of Fit is not significant relative to the pure error. There is a
82.06% chance that a "Lack of Fit F-value" this large could occur due to noise. Non-significant lack of fit is good
-- we want the model to fit.
Std. Dev.
Mean
C.V. %
PRESS
22.81
139.31
16.38
17849.46
R-Squared
Adj R-Squared
Pred R-Squared
Adeq Precision
0.9746
0.9564
0.8755
21.231
The "Pred R-Squared" of 0.8755 is in reasonable agreement with the "Adj R-Squared" of 0.9564.
"Adeq Precision" measures the signal to noise ratio. A ratio greater than 4 is desirable. Your ratio of 21.231
indicates an adequate signal. This model can be used to navigate the design space.
40
Magistarski rad

Coefficient
Estimate
df
Standard
Error
95% CI
Low
95% CI
High
VIF
Intercept
- 94.19
A-Masa
248.65
B-Temperatura TO - 130.88
AB
- 1149.41
2
A
948.84
2
B
537.97
1
1
1
1
1
1
24.45
45.00
45.04
130.22
93.02
67.43
- 152.01
142.25
- 237.37
- 1457.33
728.89
378.52
- 36.37
355.06
24.39
- 841.49
1168.79
697.42
27.64
33.00
56.95
20.66
11.78
Factor
FINAL EQUATION IN TERMS OF CODED FACTORS :

Trajanje TO
- 94.19
=
=
+ 248.65
- 130.88
- 1149.41
+ 948.84
+ 537.97
*
*
*
*
*
A
B
A * B
A2
B2
FINAL EQUATION IN TERMS OF ACTUAL FACTORS :

Trajanje TO
+ 1.31141E+005
=
+ 8.87151
- 3357.83705
- 0.11759
+ 2.48256E-004
+ 21.51883
*
*
*
*
*
Masa
Temperatura TO
Masa * Temperatura TO
Masa 2
Temperatura TO 2
DIAGNOSTICS CASE STATISTICS :

( Response 1 : " Trajanje TO " ; Transform : none )
Internally Externally Influence on
Standard Actual Predicted
Studentized Studentized Fitted Value Cook's Run
Order
Value
Value Residual Leverage Residual
Residual
DFFITS
Distance Order
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
360.00 360.99
60.00
70.07
270.00 269.73
128.00 122.91
45.00 75.77
330.00 327.61
120.00 124.17
60.00 62.83
105.00 125.44
65.00 69.14
130.00 100.33
105.00 70.07
33.00 31.95
- 0.99
- 10.07
0.27
5.099
- 30.77
2.39
- 4.17
- 2.83
- 20.44
- 4.14
29.67
34.93
1.05
0.94
0.152
1.00
0.229
0.134
0.856
0.234
0.521
0.240
0.734
0.152
0.152
0.658
# - 0.179
- 0.479
# 0.239
0.254
- 1.450
0.276
- 0.209
- 0.179
- 1.027
- 0.352
1.412
1.663
0.079
- 0.166
- 0.451
0.222
0.236
- 1.604
0.257
- 0.194
- 0.166
- 1.032
- 0.328
1.546
1.979
0.073
- 0.665
- 0.191
* 4.44
0.129
- 0.631
0.625
- 0.107
- 0.173
- 0.580
- 0.546
0.655
0.837
0.101
0.086
0.007
* 3.80
0.003
0.054
0.075
0.002
0.006
0.055
0.057
0.060
0.082
0.002
9
1
10
6
2
4
7
13
8
3
5
11
12
41
Magistarski rad
DIAGNOSTICS :
Normal Plot of Residuals
Design-Expert Software
Trajanje TO
Color points by value of
Trajanje TO:
360
95
Normal % Probability
33
99
90
80
70
50
30
20
10
5
-1.45
-0.67
0.11
0.88
1.66
Internally Studentized Residuals
Residuals vs. Predicted
Trajanje TO
33
3.00

Trajanje TO:
360
1.50
0.00
-1.50
-3.00
31.95
114.21
196.47
278.73
360.99
Predicted
42
Magistarski rad
Predicted vs. Actual
Trajanje TO
360.99

Trajanje TO:
360
33
Predicted
278.73
196.47
114.21
31.95
33.00
114.75
196.50
278.25
360.00
Actual
Residuals vs. Run
Trajanje TO
33
3.00

Trajanje TO:
360
1.50
0.00
-1.50
-3.00
11
13
Run Number
43
Magistarski rad
INFLUENCES :
Externally Studentized Residuals
Trajanje TO
33
4.56

Trajanje TO:
360
2.28
0.00
-2.28
-4.56
11
13
11
13
Run Number
Leverage vs. Run
Trajanje TO
1.00

Trajanje TO:
360
33
Leverage
0.75
0.50
0.25
0.00
Run Number
44
Magistarski rad
Trajanje TO
88.00
Trajanje TO
Design Points
360
1405.34
899.929
33
85.50
X1 = A: Masa
X2 = B: Temperatura TO
B: Temperatura TO
394.52
83.00
394.52
899.929
80.50
1405.34
1910.75
2416.16
78.00
33
90.00
1067.50
2045.00
3022.50
4000.00
A: Masa
5.6. TROFAKTORSKI EKSPERIMENT

Unutar trofaktorskog eksperimenta kao utjecajne ulazne veliine odabrani su masa
are (m), temperatura procesa termike obrade (TTO) i temperatura u geometrijskom centru
proizvoda nakon postupka hlaenja tuiranjem hladnom vodom (TGC) polutrajnih mesnih
proizvoda, dok je kao izlazna veliina odabrano vrijeme trajanja procesa termike obrade
(tTO) polutrajnih mesnih proizvoda.
m
T TO
T GC
PROCES
TERMIKE OBRADE
t TO = f ( m , T TO , T GC )
SLIKA 15 : Ulazni i izlazni parametri za trofaktorski eksperiment .
45
Magistarski rad
5.6.1. IZVJETAJ O TROFAKTORSKOM EKSPERIMENTU

( REPORT - 02 )
Response : 1 " Trajanje TO " ( Vrijeme trajanja procesa termike obrade )
ANOVA for Response Surface method :
CUBIC MODEL
Analysis of variance table [ Partial sum of squares - Type III ]

Sum of
Squares
df
Mean
Square
F
Value
p-value
Prob > F
2.415E+005
15
16097.20
7.27
0.0342
A-Masa proizvoda
3413.29
3413.29
1.54
0.2823
B-Temperatura TO
15739.34
15739.34
7.11
0.0560
C-Temp.geom.centra 75571.13
75571.13
34.12
0.0043
AB
23012.72
23012.72
10.39
0.0322
AC
77264.85
77264.85
34.89
0.0041
BC
15897.84
15897.84
7.18
0.0553
A2
56395.54
56395.54
25.47
0.0072
B2
626.13
626.13
0.28
0.6231
C2
2006.45
2006.45
0.91
0.3951
ABC
23056.40
23056.40
10.41
0.0321
A2B
627.81
627.81
0.28
0.6226
53696.52
24.25
0.0079
56794.71
25.65
0.0072
4056.01
1.83
0.2474
20027.93
9.04
0.0397
Source
Model
A2C
53696.52
AB2
0.00
AC2
56794.71
B2C
0.00
BC2
0.00
A3
4056.01
B3
0.00
C3
20027.93
Residual
Lack of Fit
Pure Error
Cor Total
8858.50
8858.50
0.00
2.503E+005
4
3
1
19
significant
2214.63
2952.83
0.00
The Model F-value of 7.27 implies the model is significant. There is only a 3.42% chance that a "Model FValue" this large could occur due to noise.
Values of "Prob > F" less than 0.0500 indicate model terms are significant.
46
Magistarski rad
In this case C , AB , AC , A2 , ABC , A2C , AC2 , C3 are significant model terms .

Values greater than 0.1000 indicate the model terms are not significant.
If there are many insignificant model terms (not counting those required to support hierarchy), model reduction
may improve your model.
Std. Dev.
Mean
C.V. %
PRESS
47.06
164.65
28.58
N/A
R-Squared
Adj R-Squared
Pred R-Squared
Adeq Precision
0.9646
0.8319
N/A
7.788
Case(s) with leverage of 1.0000 : Pred R-Squared and PRESS statistic not defined
"Adeq Precision" measures the signal to noise ratio. A ratio greater than 4 is desirable. Your ratio of 7.788
indicates an adequate signal. This model can be used to navigate the design space.
Factor
Intercept
A-Masa proizvoda
B-Temperatura TO
C-Temp.geom.centra
AB
AC
BC
A2
B2
C2
ABC
A2 B
A2 C
AC2
A3
C3
Coefficient
Estimate
df
Standard
Error
- 49536.82
- 8433.84
- 26004.17
- 71279.35
44467.57
- 72584.75
- 30879.21
- 12195.07
50.73
17658.36
52675.61
104.64
- 14542.38
- 73767.06
- 292.72
38358.38
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
11507.76
6793.43
9754.39
12202.14
13794.62
12288.66
11525.17
2416.64
5.41
18551.80
16325.41
196.53
2953.33
14566.62
216.30
12755.35
95% CI
Low
95% CI
High
- 81487.50
- 27295.42
- 53086.69
- 1.052E+005
6167.58
- 1.067E+005
- 62878.22
- 18904.75
- 214.17
- 33849.71
7349.01
- 441.01
- 22742.14
-1.142E+005
- 893.26
2943.85
- 17586.15
10427.73
1078.35
- 37400.78
82767.57
- 38465.96
1119.79
- 5485.40
315.63
69166.42
98002.20
650.28
- 6342.61
- 33323.65
307.82
73772.92
VIF
2.203E+005
4.897E+005
2.211E+005
4.698E+005
5.379E+005
4.051E+005
5664.31
7.26
1.232E+005
3.810E+005
114.05
13760.37
5.009E+005
156.05
2.184E+005
FINAL EQUATION IN TERMS OF CODED FACTORS :

Trajanje TO
- 4.9536.82
=
- 8433.83
- 26004.17
- 71279.35
+ 44467.57
- 72584.75
- 30879.21
- 12195.07
+ 50.73
+ 17658.36
+ 52675.61
+ 104.64
- 14542.38
- 73767.06
- 292.72
+ 38358.38
*A
*B
*C
*A*B
*A*C
*B*C
* A2
* B2
* C2
*A*B*C
* A2 * B
* A2 * C
* A * C2
* A3
* C3
47
Magistarski rad
DIAGNOSTICS CASE STATISTICS :

( Response 1 : " Trajanje TO " ; Transform : none )
Internally Externally Influence on
Standard Actual Predicted
Studentized Studentized Fitted Value Cook's
Order
Value Value Residual Leverage Residual
Residual
DFFITS
Distance
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
130.00
105.00
65.00
390.00
330.00
60.00
260.00
270.00
45.00
60.00
45.00
120.00
120.00
128.00
105.00
130.00
330.00
60.00
180.00
360.00
136.22
169.92
36.66
364.45
330.00
60.00
260.00
270.00
64.34
57.47
67.02
131.19
121.52
128.00
68.43
101.52
330.00
57.47
178.81
360.00
- 6.22
- 64.92
28.34
25.55
0.00
0.00
0.00
0.00
- 19.34
2.53
- 22.02
- 11.19
- 1.52
0.00
36.57
28.48
0.00
2.53
1.19
0.00
0.995
0.433
0.892
0.912
1.00 *
1.00 *
1.00 *
1.00 *
0.950
0.353
0.261
0.746
0.999
1.00 *
0.820
0.286
1.00 *
0.353
1.000
1.00 *
- 1.832
- 1.832
1.832
1.832
- 3.960
- 3.960
3.960
3.960
* -54.80
* - 3.46
* 11.38
* 12.76
- 1.832
0.067
- 0.544
- 0.472
- 1.401
- 3.960
0.058
- 0.490
- 0.420
- 1.701
* - 17.210
* 3.960
0.043
0.000
- 0.291
0.007
- 0.720
0.041
* - 73.880 * 231.550
1.832
0.716
3.960
0.664
0.067
1.759
0.058
3.199
Run
Order
* 40.18
0.16
* 1.73
* 2.18
* 8.460
0.420
15
11
3
18
12
13
20
10
16
1
2
7
14
6
8
5
4
17
19
9
0.957
0.013
0.043
0.000
* 223.060 * 940.050
DIAGNOSTICS :
Normal Plot of Residuals
Trajanje TO
Trajanje TO:
390
99
Normal % Probability
95
45
90
80
70
50
30
20
10
5
-1.83
-0.92
0.00
0.92
1.83
48
Magistarski rad
Predicted vs. Actual
Trajanje TO
390.00

Trajanje TO:
390
45
Predicted
301.66
213.33
124.99
2
36.66
45.00
131.25
217.50
303.75
390.00
Actual
Residuals vs. Predicted
Trajanje TO
45
3.00

Trajanje TO:
390
1.50
0.00
-1.50
-3.00
36.66
118.60
200.55
282.50
364.45
Predicted
49
Magistarski rad
INFLUENCES :
Trajanje TO
45
9.46

Trajanje TO:
390
4.73
0.00
-4.73
-9.46
10
13
16
19
Run Number
Leverage vs. Run
Trajanje TO
1.00

Trajanje TO:
390
45
Leverage
0.75
0.50
0.25
0.00
10
13
16
19
Run Number
50
Magistarski rad
Trajanje TO
88.00
Trajanje TO
390
-99866
-76410.3
B: Temperatura procesa TO
45
85.50
X1 = A: Masa proizvoda
X2 = B: Temperatura procesa TO
Actual Factor
C: Temp. u geom. centru = 75.50
-52954.6
83.00
-29498.9
80.50
-76410.3
-6043.19
78.00
90.00
1092.50
2095.00
3097.50
4100.00
A: Masa proizvoda
Trajanje TO
390
45
20000
-17500
Trajanje TO
Actual Factor
-55000
C: Temp. u geom. centru = 75.50
-92500
-130000
78.00
90.00
80.50
1092.50
83.00
2095.00
B: Temperatura procesa TO85.50
3097.50
88.00
4100.00
A: Masa proizvoda
51
Magistarski rad
Cube
Trajanje TO
Trajanje TO
X3 = C: Temp. u geom. centru
-90329.7
B: Temperatura procesa TO
B+: 88.00
26537.1
-206200
-9696.69
217514
-286929
C+: 82.00
C: Temp. u geom. centr

2
B-: 78.00
C-: 69.00
161.696
-3239.98
A-: 90.00
A+: 4100.00
A: Masa proizvoda
5.7. ZAKLJUAK
Unutar oba prethodno izvedena eksperimenta na praktian je nain prikazana
upotreba software-skog paketa Design Expert 7.1.6. u sklopu kojeg su metodom odzivnih
povrina (RSM) izvedena 2 eksperimenta, tj. dvofaktorski i trofaktorski eksperimenti.
Spomenuti software pokazao je veliku transparentnost rjeenja, mogunost varijacije
parametara, mnotvo razliitih opcija, kao i relevantnu kontrolu dobivenih rezultata u praksi.
Izvodei dvofaktorske i trofaktorske eksperimente, u svim moguim kombinacijama
odabira pretpostavljenih utjecajnih ulaznih parametara kao to masa are proizvoda (m),
masa pojedinanog proizvoda (m), vrijeme trajanja procesa termike obrade (tTO),
temperatura u geometrijskom centru proizvoda nakon postupka hlaenja tuiranjem hladnom
vodom (TGC), kao i pretpostavljenih utjecajnih izlaznih parametara poput temperature procesa
termike obrade (TTO)
ili
vremena
hlaenja
proizvoda (tH), nisu dale niti jedan
zadovoljavajui model ovisnosti (Linear, 2FI, Quadratic, Cubic)

paketa.
Jedina
zadovoljavajua
kombinacija
spomenutih
unutar
software-skog
pretpostavljenih
utjecajnih
parametara koja je dala zadovoljavajuu ovisnost i rezultate, kako za dvofaktorski, tako i za

trofaktorski eksperiment, bila je da odabrani ulazni parametri iskljuivo moraju biti masa
pojedinanog proizvoda (m), a ne npr. masa are, potom temperatura procesa termike
obrade (TTO) i temperatura u geometrijskom centru proizvoda nakon postupka hlaenja
52
Magistarski rad
tuiranjem hladnom vodom (TGC), dok je jedini valjan izlazni parametar koji zadovoljava
ovakav model ovisnosti u oba eksperimenta iskljuivo vrijeme trajanja procesa termike
obrade (tTO) .
Software-ski paket je dao, kao jedini valjan i zadovoljavajui model ovisnosti ulaznih i
izlaznog parametara za dvofaktorski eksperiment, Quadratic Model, dok je to za trofaktorski
eksperiment to bio Cubic Model .
Oba izvedena eksperimenta pokazala su visoku tonost zavrnog odabira svih
utjecajnih parametara, kako ulaznih, tako i izlaznog, kao i njihovu usku meusobnu ovisnost
unutar promatranog procesa termike obrade polutrajnih mesnih proizvoda.
Najvee prednosti ovog software-a su visoka kvaliteta i pouzdanost rjeavanja
zadanih problema u kombinaciji s preciznom i autonomnom analizom svakog pojedinanog
promatranog procesa.
Prethodno dobiveni rezultati dobar su temelj daljnjeg razvoja postupka za ispitivanje
svojstava termostatikih komora za termiku obradu polutrajnih mesnih proizvoda u tvrtki
"Gavrilovi" d.o.o. - Petrinja.
53
Magistarski rad
6. ISPITNA METODOLOGIJA
U opem smislu rijei prema literaturi [1 ispitna metodologija je znanost o metodama
znanstvenog istraivanja, tj. o cjelokupnosti svih oblika i postupaka istraivanja, a pomou
kojih se dolazi do sustavnog i objektivnog znanstvenog saznanja. Ona je i znanstvena
disciplina u kojoj se kritiki ispituju i eksplicitno izlau razliite ope i zasebne znanstvene
metode.
Znanstvena metoda je skup razliitih postupaka, kojima se znanost koristi u
znanstveno-istraivakom radu, da bi istraila i izloila rezultate tog znanstvenog istraivanja
u odreenom znanstvenom podruju ili znanstvenoj disciplini.
6.1. OPIS ISPITNE METODOLOGIJE

Promatrana ispitna komora nalazi se u prostoru odjela "Termika obrada kobasica", a
samo ispitivanje obavljeno je unutar okolia (atmosfere) koji je podalje od utjecaja dnevnog
svjetla, ali je jo uvijek pod dovoljnim utjecajem postojeeg ventiliranog okolinog (vanjskog)
zraka. Tip ispitne komore je termostatika ispitna komora koja osigurava trodimenzionalni
zatvoreni radni prostor (radni volumen) s velikom pouzdanou stupnja stabilnosti
temperature zraka. Ovakav tip ispitne komore ima za posljedicu radni volumen s
kontroliranom temperaturom zraka.
Glavne znaajke ove komore koje su obuhvaene i dobivene sprovedenom ispitnom
metodologijom, glede procjene radnog prostora komore, za najutjecajniji parametar kao to je
temperatura zraka unutar procesa termike obrade polutrajnih mesnih proizvoda, su :
-
prostorno - temperaturni gradijenti
prostorna stalnost (stabilnost) temperature
dinamika zagrijanja i hlaenja komore izmeu 2 radne toke
Ispitivanje je sprovedeno na praznoj, te djelomino i potpuno napunjenoj ispitnoj

komori s ciljem dobivanja spoznaje i o utjecaju napunjenosti komore.
Da bi se ciljano razvio postupak za uspostavljanje potrebne ispitne metodologije,
unutar procesa termike obrade polutrajnih mesnih proizvoda i njegove optimizacije, zahtjeva
se uinkovita kontrola vrijednosti glavnih utjecajnih parametara kao to su :
-
temperatura procesa termike obrade (TTO)
vrijeme trajanja procesa termike obrade (tTO)
brzina zagrijanja ili hlaenja komore

54
Magistarski rad
ujednaenost temperature u radnom volumenu i
utjecaj punjenja na spomenute parametre
Potrebno je naglasiti da je spomenuta komora komora s prisilnom konvekcijom.

Prema literaturi [16, a zbog vanosti cjelovitog mjernog rezultata, mjerna
temperaturna osjetila koja su koritena u ovom ispitivanju su platinasti otporniki termometri.
Temperaturna osjetila smjetena su unutar radnog volumena ispitne komore. Da bi se
temperaturna osjetila mogla postaviti unutar radnog volumena komore, potrebno je odrediti
posebnu udaljenost od cca 1/10 irine (ili visine ili dubine komore) izmeu granine zone i
pojedinanih zidova ispitne komore, kao to je prikazano u primjerima na slici 16 .
SLIKA 16 : Razmjetaj osjetila (senzora) u radnom prostoru ispitne komore.

Temperaturna se sjetila postavljaju unutar 2 ili 3 jednake prostorne nivo-ravnine, koje
su paralelne sa stranjim zidom ispitne komore (slika 1-a). Broj mjernih toaka odabran je za
svaku pojedinu nivo-ravninu, a moe biti i do 9 za ispitne komore velikog volumena (slika 1b), ili pak 5 za ispitne komore manjeg volumena (slika 1-c), kao i za ispitne komore s krunim
presjekom (slika 1-d).
U naem sluaju promatrana ispitna termostatika komora ubraja se u grupu tzv.
velikih komora, jer vrijedi sljedee :
VUN = 11 466 litara 11,47 m3
( 2 m3 VUN 20 m3 Velika komora )
Budui je na radni volumen u kategoriji velikih komora, temperaturna mjerna osjetila

postavljena su prostoru kako je prikazano na slici 17 .
Unutar radnog volumena nae ispitne termostatike komore postavljeno je ukupno 15
kom. platinastih otpornikih termometara .
55
Magistarski rad
13
15
11
10
12
14
SLIKA 17 : Prostorni raspored 15 mjernih temperaturnih osjetila u radnom

volumenu ispitne komore.
Ispitnomjerna linija
sastoji se od viekanalnog sistema za prikupljanja podataka,
unutar kojeg su sastavne komponente : PC-raunalo, aplikacija za mjerenje i centralni

nadzor, mreni multipleksor, ulazno-izlazni modul (kartica), mjerna temperaturna osjetila i
spojni-signalni kablovi. Komponente mjernog sistema kalibrirane su podacima kalibracijske
nesigurnosti proizvoaa. Nakon to je zadana temperaturna toka tSP (SP=Set Point)
namjetena na regulatoru grijaa, grija je ukljuen, a temperature se biljee (pohranjuju) u
pravilnim vremenskim intervalima od 1 sekunde, poevi od poetne temperature unutarnjeg
okolia tRP (RP=Reference Point) unutar radnog volumena ispitne komore, pa sve do
temperature zadane toke
tSP
procesa termike obrade TO. Prethodno reeno ima za
rezultat skup izmjerenih temperatura (ti,j) , izmjerenih na mjernim mjestima od i = 1 do i = N

, u vremenskom intervalu od = 1 do = K za svako mjerno mjesto.
Prosjean udio porasta temperature u poetnoj (referentnoj) toki RP dat je sljedeim
izrazom :
t RP t RP , K t RP ,1
K 1
(11)
Prostorna temperaturna stabilnost prikazuje kvalitetu proraunski dimenzionirane izolacije

mjesta
ugraenih
grijaa
reim
cirkulacije
zraka
unutar
promatrane
ispitne
termostatike komore. Ispitna mjerenja traju sve dok se postigne stabilno stanje ( stanje
56
Magistarski rad
stabilizacije temperature ) zadane toke SP neprekidnim biljeenjem izmjerenih vrijednosti

temperature. Sve se vrijednosti potom pohranjuju unutar vremenskog intervala ukupnog
trajanja procesa termike obrade polutrajnog mesnog proizvoda "Kranjska kobasica", to
rezultira skupom temperatura (ti,j) koje pripadaju istom vremenskom intervalu. Budui da
prostorno-temperaturni gradijenti i temperaturne nestabilnosti imaju razliite izvore svog
nastajanja, preferira se obrada temperaturne nestabilnosti na temelju odvojenih vremenskih
baza.
Iz prethodnog proizlazi da su vremenski-prosjene temperature na
i-tim mjernim
mjestima definirane kao aritmetika sredina :
ti
1
K
t
j 1
i, j
( i = 1,2,...N )
(12)
Maksimalne nestabilnosti ( t ) temperature za toku ( i, t i ) koja odraava kvalitetu

temperaturnog regulacijskog kruga, definirane su kao 2 standardne deviacije (odstupanja)
dobivenih podataka svakog mjernog mjesta. Njihov maksimum tada glasi:
t max t i max 2
1 K
ti, j ti
K 1 j 1
, i 1,2,...N
2
(13)
Nestabilnosti koje su podijeljene sa ( K ) mogu se razmatrati kao A-tip temperaturne

nesigurnosti kod i-tih mjesta, i to s 95 % pouzdanou. Maksimalna prostorna deviacija
(odstupanje) vremenski-prosjenih temperatura odvojeno je izraunata za pozitivne ( t RP )
i negativne ( t RP ) deviacije za referentnu toku RP prema sljedeim izrazima :
(14)
(15)
t RP max t i t RP , i 1,2,...N
t RP max t RP t i , i 1,2,...N
Maksimalna prostorna temperaturna deviacija (odstupanje) u referentnoj toki RP

komore tada glasi :
t RP max t RP , t RP
(16)
Maksimalni prostorno-temperaturni gradijent kroz radni volumen unutar ispitne

komore, a koji je vaan parametar i za mnoge ispitne laboratorije, dobiva se iz izraza :
t C t RP t RP
(17)
57
Magistarski rad
Due trajanje temperaturnog odstupanja ima za posljedicu, kako promjene utjecaja

temperature okoline (atmosfere), tako i promjene sposobnosti djelovanja kontrolnih elek.
strujnih krugova da odravaju zahtjevane vrijednosti zadanih toaka SP unutar duih
vremenskih intervala. Za temperature
t i i 1,2,...N
odstupanje moe biti procijenjeno
pomou jednadbe (13) .

Naposlijetku, razlika deviacije vremenski-prosjene temperature referentne toke ( t RP )
i vrijednosti trenutno zadane toke unutar ispitne komore, moe biti izraena pomou
sljedeeg izraza :
Dt SP t RP t SP
(18)
6.2. MJERENJE U USPOSTAVLJENOM OKOLIU KOMORE

Oitanja mjernih osjetila pohranjena su kao maksimum svake minute. Uzima se
najmanje 30 zapisa po 1 osjetilu im je uspostavljeni okoli postignut. Mjerenja e trajati
minimalno 30 minuta. Trajanje mjerenja zahtjeva da bude namjeteno prema periodikim
promjenama povezanim s normalnim radom komore. Izraunati parametri su srednje
temperature po osjetilu mj i temperatura komore air .
- KORAK 1 :
Srednja temperatura po osjetilu (mj) je aritmetika sredina od n

mjerenja na kraju vremenskog intervala mjerenja glasi :
mj
1 n
n i 1
ji
(19)
gdje je :
n broj ponovljenih mjerenja
ji temperatura j-tog osjetila izmjerena kod i-tog zapisa
j broj temperaturnog mjernog osjetila
- KORAK 2 :
Temperatura zraka (air) je aritmetika sredina srednjih vrijednosti

temperature po osjetilu za vrijeme trajanja mjerenja :
air
1
N
mj
(20)
j 1
gdje je :
N broj mjernih osjetila
58
Magistarski rad
7. MJERNA NESIGURNOST
7.1. POJAM MJERNE NESIGURNOSTI
Rije nesigurnost znai sumnju, pa prema tome pojam mjerna nesigurnost , u
najirem smislu te rijei, zapravo, znai sumnju u valjanost datog mjernog rezultata.
Nesigurnost mjernog rezultata prema literaturi [8 i [14 odraava pomanjkanje tonog
znanja o vrijednosti mjerene veliine. Mjerni je rezultat stoga i nakon ispravka utvrenih
sustavnih djelovanja, zbog nesigurnosti koja potjee od sluajnih djelovanja, kao i zbog
nesavrenosti
ispravka
rezultata
zbog
sustavnih
djelovanja,
jos
uvijek
iskljuivo
samoprocjena vrijednosti mjerene veliine. Ovdje je potrebno napomenuti da mjerni rezultat

(nakon ispravka) moe biti neupitno blizu vrijednosti mjerene veliine (i prema tome imati
zanemarivu pogreku) iako moe imati veliku nesigurnost. Dakle, nesigurnost mjernog
rezultata ne smije se stoga brkati s preostalom nepoznatom pogrekom.
- u praksi postoji mnogo moguih izvora nesigurnosti u mjerenju,to ukljuuje sljedee :
1.) Nepotpuno odreenje mjerene veliine.
2.) Nesavreno ostvarenje definicije mjerene veliine.
3.) Nereprezentativno uzorkovanje, izmjereni uzorak ne mora predstavljati
tono odreenu mjerenu veliinu.
4.) Nedovoljno poznavanje djelovanja uvjeta okolia na mjerenje ili nesavreno
mjerenje uvjeta okolia.
5.) Osobnu pristranost u oitanju analognih instrumenata.
6.) Konano razluivanje instrumenta ili praga pokretljivosti.
7.) Netone vrijednosti mjernih etalona i referentnih tvari.
8.) Netone vrijednosti "stalnica" ili drugih parametara dobivenih iz vanjskih
izvora upotrebljavanih u algoritmu za obradu podataka.
9.) Priblina odreenja i pretpostavke ukljuene u mjernu metodu i
postupak.
10.) Promjene opetovanih opaanja mjerene veliine u oigledno istovjetnim
uvjetima.
Ovi izvori nisu nuno neovisni, pa neki izvori od 1-9 mogu npr. doprinijeti izvoru 10 i sl.
U samom proraunu nesigurnosti mjernog rezultata, neutvrena sustavna djelovanja ne
mogu se uzeti u obzir, ali doprinose njegovoj pogreci.
59
Magistarski rad
Bez obzira na to to su tone vrijednosti spomenutih "doprinosa" samoj pogreci

mjernog rezultata nepoznate i neutvrene, mogu se proraunati (vrijednosno odrediti) i
nesigurnosti pridruene sluajnim i sustavnim djelovanjima koje uzrokuju pogreku. Meutim,
ak ako su i procijenjene nesigurnosti male, jo uvijek postoji jamstvo da je i pogreka
mjernog rezultata mala: kod odreivanja ispravka ili kod nepotpunog poznavanja postupka
procjenjivanja, moe se predvidjeti tzv. "sustavno djelovanje" (utjecaj) koje nije otkriveno.
Prema tome, nesigurnost mjernog rezultata nije nuno pokazatelj vjerojatnosti da je taj
mjerni rezultat blizu vrijednosti mjerene veliine, ona je jednostavno procjena vjerojatnosti
blizine najbolje vrijednosti koja je u skladu sa sadanjim dostupnim znanjem.
Mjerna nesigurnost je zapravo izraz injenice da za odreenu mjerenu veliinu ili
njezin mjerni rezultat ne postoji jedna vrijednost, ve beskonaan broj vrijednosti rasprenih
oko tog rezultata, a koje su sukladne sa svim opaanjima, podacima i opaateljevim
poznavanjem fizikog svijeta, te da se one s promjenjivim stupnjevima uvjerljivosti mogu
pridodati toj mjerenoj veliini. Kvaliteta mjernog rezultata brojano se iskazuje mjernom
nesigurnou, tj. to je mjerna nesigurnost manja, to je vea kvaliteta mjernog rezultata.
7.2. METODE NESIGURNOSTI

- Prema literaturi [15, idealna metoda za raunanje mjerne nesigurnosti treba biti :
1.) UNIVERZALNA - za sve grane djelatnosti
2.) INTERNO KONZISTENTNA - izravno proizlazi iz komponenata koje ju ine, a
neovisno o njihovu grupiranju i razlaganju na
podkomponente
3.) PRIJENOSNA - nesigurnost jednog rezultata ulazi u raun nesigurnosti
drugog rezultata
7.3. DEFINICIJE
MJERNA NESIGURNOST : je parametar, koji je pridruen mjernom rezultatu, a koji
karakterizira rasipanje vrijednosti koje bi razumno
mogle opisati mjerenu veliinu
STANDARDNA NESIGURNOST (u) : je nesigurnost rezultata izraena
kao standardno odstupanje
SASTAVNICA NESIGURNOSTI VRSTE "A" : rauna se statistikom metodom
SASTAVNICA NESIGURNOSTI VRSTE "B" : rauna se na druge naine
60
Magistarski rad
SLOENA STANDARDNA NESIGURNOST :

uc(y) - je standardna nesigurnost rezultata, ovisi o vie veliina, a rauna se kao
2. korijen iz sume varijanci , vodi rauna o utjecaju pojedine veliine
na mjerni rezultat
PROIRENA NESIGURNOST :
(U) - je veliina koja definira interval oko rezultata za koji se oekuje da sadri
vei dio razdiobne-vrijednosti, a koja bi razumno mogla opisati mjerenu
veliinu (razina pouzdanosti intervala)
OBUHVATNI FAKTOR :
(k) - je numeriki faktor kojim se mnoi sloena standardna nesigurnost kako bi
Se prikazala proirena nesigurnost ; obino je k = [ 2, 3]
MJERENJE :
- Cilj mjerenja - je odreivanje vrijednosti ( value of the measurement ) nekog
parametra
- Mjerni rezultat - je proizvod postupka mjerenja
- Mjerenje - je ukupnost radnji koje se obavljaju da se proizvede mjerni rezultat
- Mjerenjem - se doznaje vrijednost mjerene veliine u odnosu na mjernu
jedinicu
- Matematiki model mjerenja - njime se transformira set ponovljenih opaanja
(rezultata) u mjerni rezultat i od kritine je
vanosti, jer openito sadri razliite utjecajne
veliine koje nam nisu tono poznate
MJERENA VELIINA :
-
tretira se kao skalar, tj. kao pojedinana veliina i pripadajua varijanca
za zavrne mjerne veliine koristi se vektor mjerene veliine i matrica kovarijanci
7.4. KOMPONENTE NESIGURNOSTI

Mjerna nesigurnost je brojani iskaz kvalitete mjernog rezultata. Prikazuje se
standardnom deviacijom ( standardna mjerna nesigurnost ; u ) ili viekratnikom standardne
deviacije ( proirena mjerna nesigurnost ; U ) .
Mjerna nesigurnost odreuje raspon
vrijednosti unutar kojeg oekujemo da se nalazi (prava) vrijednost mjerene veliine.

Uzroci odstupanja najbolje procjene mjerene veliine od prave vrijednosti viestruki su. Mogu
se podijeliti na posve sluajna i sistematska odstupanja.
61
Magistarski rad
- prema metodi procjenjivanja, komponente nesigurnosti mogu se razvrstati u 2 grupe :

A)
Komponente koje se odreuju pomou statistikih metoda, na temelju pokusom

dobivene razdiobe uestalosti (frekvencije) dobivenih mjernih rezultata i
B)
Komponente koje se procjenjuju na druge naine ( najee procjenom

ekvivalentne standardne deviacije na temelju pretpostavljene razdiobe
uestalosti ) .
- Ukupna nesigurnost jednaka je drugom korijenu iz zbroja kvadrata pojedinih

komponenata :
u u A2 u B2
(21)
- obzirom da se pri zbrajanju ne pravi razlika izmeu nesigurnosti A i B tipa, moe se

jednostavno napisati da vrijedi :
2
i
(22)
7.5. ODREIVANJE NESIGURNOSTI TIPA A

Nesigurnost tipa A odreuje se eksperimentalno, ponavljanjem mjerenja. Na temelju
rezultata ponovljenih mjerenja, mogu se izraunati aritmetika sredina i standardna deviacija.
Aritmetika sredina niza oitanja od x1 do xn najvjerojatnija je vrijednost mjerene veliine.
Takoer, moemo rei da je aritmetika sredina i najbolja aproksimacija ili najbolja procjena
promatrane mjerene veliine.
Prema literaturi [18, pri ponovljenim mjerenjima, mjerna nesigurnost svakog
pojedinanog mjernog rezultata, iz niza mjerenja, jednaka je, pa se aritmetika srednja
vrijednost rauna pomou izraza :
x
x1 x 2 ... x n
n
(23)
Standardna deviacija ( ili standardno odstupanje ; s ) pojedinanih mjernih rezultata

mjera je rasipanja ili mjera nepreciznosti pojedinanih oitanja. U sluaju ponovljenih
mjerenja, standardna se deviacija rauna iz izraza :
62
Magistarski rad
1 n
( xi x ) 2
n 1 i 1
(24)
gdje je :
s - standardna deviacija
n - broj ponovljenih mjerenja
xi - pojedinani mjerni rezultat
x - aritmetika sredina
Rasipanje aritmetikih sredina od n ponovljenih mjerenja je manje i dobiva se iz

sljedeeg izraza :
sx
s
n
(25)
Prethodni izraz definira standardnu deviaciju aritmetike sredine ( s x ) .
7.6. PROCJENA NESIGURNOSTI TIPA B

Procjena nesigurnosti tipa B temlji se na :
-
specifikacijama mjerne opreme
podacima o umjeravanju (badarenju) mjerila
podacima o nesigurnosti upotrebljenih konstanti
podacima o ponovljivosti i obnovljivosti mjernog procesa
podacima o ranije provedenim slinim mjerenjima
iskustvu i znanju o svojstvima relevantnih mjerila i mjernih objekata
procjeni nesigurnosti ispravaka
Danas se zbog svega prethodno navedenog, kvaliteta mjernog rezultata iskazuje

mjernom nesigurnou, a kvaliteta mjerila (mjernih instrumenata, mjernih ureaja i mjerki)
graninim pogrekama. Budui da su izvori podataka razliiti, podaci mogu biti razliito
iskazani, pa ih stoga treba preraunati u nesigurnost iskazanu standardnom deviacijom
(potrebo ih je unificirati) .
63
Magistarski rad
7.7. PROCJENA NESIGURNOSTI IZ GRANINIH POGREAKA

U specifikacijama mjerila obino su navedene tonosti, odnosno, granine pogreke.
Iskazivanje graninih pogreaka razliito je za analogna i digitalna mjerila. Podatak o
graninim pogrekama ( G ) ne sadri informaciju o stvarnoj vrijednosti pogreke mjerila
kojim mjerimo. Upravo zbog toga, u sluaju kada nemamo informaciju o razdiobi pogreaka
svih (ispravnih) mjerila iz odreene proizvodne serije, pretpostavljamo da su sve izmjerene
vrijednosti ( izmjerene bilo kojim od mjerila iz te proizvodne serije ; M ) unutar raspona koji
omeuju granice pogreaka
( M-G
M+G )
jednako vjerojatne, a izvan tih granica
nemogue. Takva se razdioba naziva pravokutna razdioba. Standardna deviacija pojedinih

oitanja koja su jednako vjerojatna unutar intervala tada iznosi :
(26)
Kako se mjerna nesigurnost iskazuje standardnom deviacijom, vrijedi izraz :
uB
(27)
Na ovaj se nain procjenjuju nesigurnosti tipa B, kada raspolaemo graninim

pogrekama mjerila, statistikim graninim pogrekama, podacima o histerezi mjerila,
razluivosti, kvantizaciji ili zaokruivanju. Kada pak raspolaemo sigurnim granicama
pogreaka, mjernu nesigurnost procjenjujemo tako da sigurnu graninu pogreku podijelimo
s vrijednou 3 .
7.8. PRETVORBA PROIRENE NESIGURNOSTI U STANDARDNU

NESIGURNOST
Tako npr. laboratoriji za umjeravanje navode u svojim umjernicama za mjerila proirenu
mjernu nesigurnost s faktorom proirenja
k=2. Standardna mjerna nesigurnost tada se
procjenjuje dijeljenjem proirene nesigurnosti s navedenim faktorom proirenja k:
U
k
(28)
64
Magistarski rad
7.9. PARAMETRI KOJI DOPRINOSE MJERNOJ NESIGURNOSTI

Kalibracija termostatikih komora zahtjeva najmanje mjerenje sljedeih parametara ,
a koji e biti uzeti u obzir prilikom razmatranja mjerne nesigurnosti :
1.) Distribucija temperature u naznaenom opsegu kalibracije
2.) Vremenska stabilnost temperature unutar reprezentativnog vremenskog perioda
3.) Nesigurnosti koje su sadrane u tzv. " radnom standardu ", koji se upotrebljava
u postupku kalibracije
4.) Efekt zraenja povezan sa sposobnou isijavanja temperaturnog osjetila
( uzrokovanog razliitim temperaturama zidova komore i zraka unutar komore )
5.) Utjecaj optereenja komore
6.) Utjecaj okolinih uvjeta
7.) Rezolucija pokazatelja ( indikatora )
Mjerni postupci moraju jasno opisati postupak kako utjecaji koji doprinose poveanju
mjerne nesigurnosti potjeu od prethodno spomenutih i definiranih parametara. U nekim
sluajevima preporuka su nacionalne i meunarodne norme koje mogu ispuniti ovaj zahtjev.
7.9.1. EFEKT ZRAENJA

U situaciji kada je termostatika komora upotrebljena unutar temperaturnog podruja
iznad propisane vrijednosti temperature termike obrade, temperatura zidova mnogih modela
manja je od temperature zraka. Usljed gubitaka zraenja, temperatura zraka je vea od
temperature termometra ili ispitnog objekta ( proizvoda ) smjetenog u radnom volumenu
komore. Takoer, temperature termometra i spomenutog objekta koji se nalazi unutar
komore, mogu se meusobno znatno razlikovati. Naroito ako se sposobnost isijavanja
(zraenja) ili emisioni koeficijent zraenja () promatranog objekta razlikuju u odnosu na iste
spomenutog termometra, velika odstupanja se tada uzimaju u obzir (raunaju se).
Prema zakonu zraenja, utjecaj ovog efekta poveava proporcionalno vrijednosti viih
temperatura. Za sluaj kada je vrijednost temperature ispod vrijednosti temperature termike
obrade, ovaj efekt je obrnut (inverzan), ali mu je djelovanje znatno manje i vrlo esto
beznaajno.
65
Magistarski rad
8. UVOENJE MEUNARODNE NORME IEC 60068-3-5

8.1. OPENITO
Prema literaturi [9], International Standard IEC 60068-3-5 je meunarodna norma
koja sadri osnovne informacije o postupcima ispitivanja stanja okolia i o klasifikaciji (u
naem sluaju) metoda ispitivanja termostatikih ispitnih komora.
Izrazi kao to su "kondicioniranje okolia" (environmental conditioning) ili pak
"ispitivanje okolia" (environmental testing) obuhvaaju prirodan i umjetan okoli unutar
kojeg su mjerne komponente i oprema podvrgnute postupku procjene. Sama procjena
obuhvaa, kako nain njihove izvedbe i upotrebe u odgovarajuim uvjetima, tako i naine
transporta i skladitenja u stvarnim uvjetima.
8.2. DEFINICIJE VANIH POJMOVA

-
U meunarodnoj norme IEC 60068-3-5, a prema literaturi [9], koriste se sljedee

definicije vanih pojmova :
A) Komora - je zatvoreni prostor unutar ije se atmosfere kontrolira 1 ili vie parametara
B) Termostatika ispitna komora - je zatvoreni prostor ili dio prostora u kojem se
kontrolira vrijednost temperature
C) Unutarnji volumen - je volumen ogranien unutarnjim zidovima komore
( unutarnje dimenzije : visina x irina x dubina )
D) Radni volumen - je dio unutarnjeg volumena komore u kojem se odravaju spec.
atmosferski uvjeti ( uvjeti unutar raspona max. doputenih
pogreaka )
E) Temperaturna zraka u komori - je aritmetika sredina mjerenja temperature zraka
unutar radnog volumena komore
F) Postignuta temperatura - je temperatura unutar komore u bilo kojoj toki radnog
volumena nakon procesa stabilizacije temperature
G) Zadana toka temperature - je eljena - kontrolirana temperatura unutar komore
H) Programirana vrijednost temperature - je vrijednost uneena u regulator da bi se
dobila eljena (zadana) vrijednost
I) Razlika u odnosu na programiranu vrijednost
- je razlika izmeu programirane i srednje vrijednosti okoline temperature izmjerene
unutar radnog prostora komore
66
Magistarski rad
J) Okoli (okolina) - je skup stvorenih kontroliranih uvjeta unutar radnog volumena

komore
K) Indikator (pokazatelj) okolia - povezan je s regulacijskim sistemom koji prikazuje
vrijednost temperature u radnom prostoru komore
L) Indikator (pokazatelj) pogreke - je razlika izmeu srednje vrijednosti okoline
temperature i srednje vrijednosti temperature
izmjerene unutar radnog volumena komore
M) Stabilizacija temperature - je temperatura kod koje sve toke unutar radnog
volumena imaju postignute i odrane temperaturne
radne toke u granicama doputenih odstupanja
E) Temperaturna nestabilnost - je razlika izmeu maksimalne i minimalne
temperature, nakon stabilizacije, u bilo kojoj toki
radnog volumena, unutar odreenog vremenskog
intervala
SLIKA 18 : Prikaz radnog prostora ispitne komore.

G) Temperaturni gradijent - je maksimalna razlika u srednjoj vrijednosti, nakon
stabilizacije, u bilo kojem trenutku vremena, izmeu
2 odvojene temp. toke u radnom volumenu komore
H) Udio temperaturne promjene - je udio, izraen u stupnjevima po minuti, vezan
uz prijelaz topline izmeu 2 tono odreene
temperature izmjerene unutar centra radnog
volumena komore
67
Magistarski rad
VELIINA KOMORE
1.) Male komore

2.) Srednje komore
3.) Velike komore
VOLUMEN V [ lit. ]
RAZMAK X [ mm ]
Xmin [ mm ]
do 1000
L / 10
50
1000 V 2000
L / 10
100
2000 V 20 000
L / 10
150
NAPOMENA : Nisu sve komore u svojoj konstrukciji kubnog oblika !
TABLICA 9 : Klasifikacija termostatikih komora.
I) Temperaturno odstupanje u prostoru - je razlika u srednjoj vrijednosti , nakon

stabilizacije, u bilo kojem trenutku vremena
izmeu temperature centra radnog prostora
i bilo koje druge temperaturne toke istog
radnog prostora
J) Temperaturni ekstremi - su maksimumi i minimumi izmjerenih temperatura koji
su postignuti u radnom prostoru nakon stabilizacije
SLIKA 19 : Primjer temperaturnih razlika unutar radnog prostora komore.
68
Magistarski rad
8.3. POSTUPAK MJERENJA U ISPITNIM KOMORAMA

8.3.1. VANJSKI UTJECAJI NA UVJETE U ISPITNOJ KOMORI
Stanje okolia oko ispitne termostatike komore moe utjecati na uvjete unutar same
komore. Potvrda izvoenja termostatikih komora trebala bi se provesti unutar standardnih
atmosferskih uvjeta.
- Upravo iz tog razloga, stavke koje slijede trebalo bi, takoer, uzeti u razmatranje :
Ispitna komora ne bi trebala biti izloena direktnom zraenju sunca.
Ispitna komora ne bi trebala biti izloena elektromagnetskim smetnjama.
Ispitna komora trebala bi biti postavljena u horizontalnoj ravnini, bez ikakvih
nagiba i skoenja.
Ispitna komora trebala bi biti uvrena na mjestu na kojem nema nikakvih
mehanikih i akustinih vibracijskih smetnji.
Savjete proizvoaa, glede zahtjeva za elek. napajanjem i uvjetima okolia, trebalo bi
uzeti u razmatranje. Sve prethodno navedene tzv. "nepravilne uvjete" potrebno je detaljno
zabiljeiti radi daljnjeg razmatranja.
8.3.2.
NAIN MJERENJA TEMPERATURE

Mjerna nesigurnost na izlazu iz mjernog sistema ispitne komore odreena je pomou
pripadajueg kalibracijskog sustava promatrane komore.

Osjetila temperature su otpornikog ili thermocuople-skog tipa.
Do 50 % odzivnog vremena svakog temp. mjernog osjetila, koje se nalazi u atmosferi
zraka, biti e u vremenskom intervalu izmeu 10 s i 40 s .
Odzivno vrijeme cjelokupnog sistema treba biti manje od 40 s.
8.3.3. NAIN UGRADNJE TEMPERATURNIH OSJETILA

Temperaturna mjerna osjetila smjetena su u svakom kutu i centru radnog prostora.
Za termostatike komore volumena preko V=2000 litara, dodatna osjetila treba smjestiti
ispred centra svakog zida komore (slika 17). Mjerni sistem je smjeten na takav nain da
temperaturna raspodjela (distribucija) unutar ispitne komore nee tetno utjecati na rezultate
mjerenja. Biljeenje tako dobivenih temperaturnih rezultata trebalo bi biti uspjeno.
69
Magistarski rad
SLIKA 20 : Smjetaj minimalnog broja dodatnih temperaturnih osjetila za

termostatike komore volumena preko 2000 lit. (velika komora).
Za potvrdu nadzora (monitoringa), mjerni podaci moraju biti zabiljeeni najmanje
jednom u minuti. Ureaj upotrebljen za biljeenje podataka od strane nadzornih mjernih
osjetila unutar ispitne komore, treba biti nezavisan od sistema kontrole komore.
Temperaturni mjerni sistem (nakon procesa stabilizacije) odreuje u radnom prostoru
ispitne komore sve vrijednosti postignute temperature, njihovu nestabilnost i prostorni
gradijent. Nesigurnost mjerenja temperaturnog mjernog sistema mora biti uzeta u obzir
unutar prorauna, a doputeno odstupanje smanjuje se pomou magnitude (veliine) mjerne
nesigurnosti.
8.3.4. UDIO TEMPERATURNE PROMJENE

- Odreivanje udjela temperaturne promjene izvodi se na sljedei nain :
- namjestiti komoru na najmanju naznaenu temperaturu i dopustiti da se ista
stabilizira
- namjestiti komoru na najviu naznaenu temperaturu, i pratiti vrijeme izmeu
10 % i 90 % svih toaka unutar temperaturnog raspona
- dopustiti da se komora stabilizira kod najvie naznaene temperature
- namjestiti komoru na najmanju naznaenu temperaturu, i pratiti vrijeme izmeu
90 % i 10 % svih toaka unutar temperaturnog raspona
Prethodno navedeno odreuje udjele temperaturne promjene unutar procesa

zagrijavanja i hlaenja termostatike ispitne komore, a koji su izraeni u K/min .
70
Magistarski rad
SLIKA 21 : Udio temperaturne promjene za procese zagrijavanja i hlaenja

unutar termostatike ispitne komore.
8.4. STANDARDNI ISPITNI POSTUPAK ( SLIJED )

Naredni slijed ispitivanja koji e biti razmatran minimum je preporuke za dobivanje
neophodnih podataka za potvrdu izvoenja i ispitivanja termostatike ispitne komore.
Podruje ispitnih uvjeta trebalo bi biti u skladu s tokom 8.3.1. (Podruje ispitnog
okolia-ambijenta) meunarodne norme IEC 60068-3-5.
Ispitni slijed je odreen na nain kako slijedi :

Poetak ispitnog slijeda zapoinje kod okolinih uvjeta.
Komora se namjeta (podeava) na najviu zahtjevanu temperaturu, komori se
doputa da se stabilizira.
Potrebno je mjeriti radna svojstva kod najvie zahtjevane temperature.
Komora se namjeta (podeava) na najniu zahtjevanu temperaturu, prati se
udio temperaturne promjene, komori se doputa da se stabilizira.
Potrebno je mjeriti radna svojstva kod najnie zahtjevane temperature.
Komora se namjeta (podeava) na najviu zahtjevanu temperaturu, prati se
udio temperaturne promjene.
Komora se namjeta (podeava) na atmosferske uvjete, komori se doputa da
se stabilizira.
Potrebno je mjeriti radna svojstva kod atmosferskih uvjeta.
71
Magistarski rad
8.5. KRAJNJI IZVJETAJ O SVOJSTVIMA ISPITNE KOMORE

- Informacije koje su od izuzetne vanosti za postupak ispitivanja svake pojedinane
termostatike ispitne komore prvenstveno ovise o sljedeem :
Atmosferskim uvjetima unutar ispitnog podruja
Veliini i volumenu prostora u kojem se ispitna komora nalazi, kao i o radnom
prostoru unutar same ispitne komore
Temperaturnoj nestabilnosti, temperaturnom odstupanju u prostoru i
temperaturnom gradijentu kod svake temperaturne faze
Udjelu temperaturne promjene u procesima zagrijavanja i hlaenja
Ekstremnim vrijednostima temperature
Svakom odstupanju kao to je npr. prekoraenje gornje zadane vrijednosti
Ispitnom toplinskom ili rashladnom optereenju (ako ih ima)
Pojedinostima (detaljima) korisnih podataka vezanih uz sistem mjerenja
Procjeni mjernih nesigurnosti
72
Magistarski rad
9. ISPITNO MJERNA LINIJA

9.1. OPIS ISPITNO MJERNE LINIJE
Osnovni zadatak ispitno-mjerne linije u standardnom radnom procesu termike obrade
polutrajnih mesnih proizvoda je praenje i kontrola ujednaenosti raspodjele temperature u
radnom prostoru (volumenu) promatrane termostatike ispitne komore.
- Prema literaturi [11 spomenuta ispitno - mjerna linija sastoji se od viekanalnog
sistema za prikupljanje podataka ije su komponente sljedee :
PC - raunalo
Aplikacija za mjerenje i centralni nadzor
Mreni multipleksor
Ulazno - izlazni modul ( kartica )
Temperaturna mjerna osjetila
Spojno - signalni kablovi
Prethodno navedene komponente ispitno-mjerne linije kalibrirane su prema podacima

kalibracijske nesigurnosti proizvoaa.
9.2 PC RAUNALO
Konfiguracija koritenog PC-raunala ima sljedee karakteristike : Pentium CPU 3.0
GHz , 1.5 GB RAM-a , 70 GB HDD , INTEL (R) 82566 DM Gbit - mreni adapter (mrena
kartica) i operativni sustav WINDOWS XP-PRO.
Na prethodno spomenutu konfiguraciju instaliran je software " LabVIEW " (LabVIEW =
National Instruments LabVieW), koji je detaljno opisan u nastavku.
9.3. APLIKACIJA ZA MJERENJE I CENTRALNI NADZOR

Koritena aplikacija za mjerenje i centralni nadzor koristi softwarski paket LabVIEW,
proizvoaa "National Instruments", SAD, koji je jedan od vodeih programa za mjerenja i
upravljanja u sustavima prehrambene industrije. Pomou spomenutog software-a mogue je
pratiti procese pogona (industrijske proizvodnje) ili laboratorija, a kasnije te podatke lake
obraivati.
Podaci
prikupljeni
uzorkovanjem
(sempliranjem)
pomou
viekanalnog
multipleksora, preneeni putem informatike mree, skaliraju se i koriste u izgradnji vizualnog

suelja i baze podatka.
73
Magistarski rad
Skalirane podatke ova aplikacija pohranjuje u bazu podataka, te ih istovremeno

obrauje i prikazuje brojano i grafiki na ekranu PC-raunala tijekom praenog procesa.
Brojanim podacima prikazane su trenutne vrijednosti mjerenih veliina (temperatura),
dok se grafikim prikazom lake percipira praeni proces i eventualne nepravilnosti unutar
njega u odreenom vremenskom intervalu.
Korisnik kreira bazu podataka, a podaci pohranjeni u njoj mogu se koristiti za daljnju
obradu i dobivanje informacija u brojanom i grafikom obliku.
9.4. MRENI MULTIPLEKSOR CFP - 1804

Mreni multipleksor tipa CFP-1804, proizvoaa "National Instruments", SAD, je
ureaj za prihvat ulaznog-izlaznog modula (kartice) tipa RTD-122 i pripadajuih mu
terminalnih blokova tipa CB-1. U naem sluaju koriste se 2 ulazno-izlazna modula sa
ukupno 16 kanala (mjernih osjetila).
Spomenuti ureaj postupkom uzorkovanja prikuplja signale sa ulazno-izlaznih modula
i prosljeuje ih putem 10/100 Mbit/sec ethernet mree na nadzorno PC-raunalo.
9.5. ULAZNO - IZLAZNI MODUL ( KARTICA ) RTD - 122

Ulazno-izlazni modul (kartica) tipa RTD-122, proizvoaa "National Instruments", SAD,
je ureaj prilagoen za prihvat 2-ilnih ili 3-ilnih Pt-100 i Pt-1000 temperaturnih osjetila.
Spomenuti modul ima mogunost prihvata maksimalno 8 mjernih osjetila (u naem sluaju 2
ulazna modula prihvaaju ukupno 16 mjernih osjetila).
Period osvjeavanja (auriranja) podataka sa svih kanala (ukupno 16 kanala) iznosi
1,08 sekundi, a pripadajua je pogreka 0,016 C .
Za linearizaciju i skaliranje ulaznih signala, unutar unaprijed odreenog temperaturnog
raspona, spomenuti modul (kartica) koristi vlastiti procesor.
Svaki pojedinani kanal moe se konfigurirati na nain da vraa vrijednosti izraene u
C , F ili K i obrnuto .
3-ilnim spajanjem osjetila eliminiraju se mogue pogreke mjerenja (pogreke
izazvane duljinom kabela R=l/s).
Rezolucija modula RTD-122 je 0,016 C po kanalu.
74
Magistarski rad
9.6. TEMPERATURNA MJERNA OSJETILA

Temperaturna mjerna osjetila koja se koriste unutar ove ispitno-mjerne linije su
otpornika ubodna Pt-100 osjetila tipa RTD 902350/23-380-1003-1-4-100-2-11-4000/000,
proizvoaa "JUMO, Njemaka, mjernog raspona od - 50 C do + 200 C i tonosti klase
B s tolerancijom od +/- 0,3 C pri 0 C ( 100 +/- 0,12 ohma pri 0 C ) .
Kod spomenutih osjetila elektrini otpor metala mijenja se s promjenom temperature,
tj. otpornika osjetila temperature su osjetila koja mjere temperaturu mjerei promjenu
otpora. Veina ovakvih otpornikih temperaturnih osjetila izraena je od vrlo tanke ice koja
je namotana oko keramike staklene jezgre. U veini sluajeva otpor raste s temperaturom,
pa se kae da osjetilo ima pozitivni temperaturni koeficijent.
Zbog njegove male pogreke i dobre postojanosti unutar mjernog raspona, u praksi se
najee susree platinsko otporniko osjetilom temperature Pt-100. Spomenuto osjetilo ima
temperaturni koeficijent
Pt-100
= 0,0039 /C i otpor od 100 pri 0 C . Osjetilo je obino
smjeteno unutar sonde (slika 22). Otpornika osjetila u pravilu se spajaju u Wheatston-eov
mjerni most.
SLIKA 22 : Sonda otpornikog osjetila temperature.

Karakteristika otpornikog osjetila temperature prikazana je na slici 23., a u sluaju
ueg temperaturnog raspona dana je izrazom :
RT R0 1 1 T 2 T 2 .... n T n R0 1 1 T
(29)
pri emu je :
R otpor pri referentnoj temperaturi (obino temperatura ledita vode) ,
0
T mjerena temperatura , K , C
-1
temperaturni koeficijenti elektrinog otpora , K

i
75
Magistarski rad
SLIKA 23 : Karakteristika otpornikog Pt-100 osjetila temperature.
SLIKA 24 : Prikaz ispitno-mjerne linije.
76
Magistarski rad
9.6.1. TEHNIKI PODACI OTPORNIKIH Pt100 MJERNIH UBODNIH

OSJETILA
- Tehniki podaci otpornikih Pt-100 mjernih ubodnih osjetila tipa RTD 902350/23-3801001-1-4-100-2-11-4000/000, proizvoaa "JUMO, Njemaka, su :
(1) Basic type :

902350/23 RTD insertion temperature probes with silicone handle
10 mm and PTFE cable
(2) Operating temperature range in [C] :
380 than - 50 to + 200 C
(3) Measurement insert :
1003 1 x Pt-100 in 3-wire circuit troilno spajanje osjetila
(4) Tolerance class per DIN EN 60 751 :
1 Class B (standard)
tonost klase B
(5) Probe diameter D in [mm] :

4 4 mm
(6) Insertion length EL in [mm] :
100 100 mm
(7) Insertion tip :
2 Concentric , angled at 25
(8) Cable termination :
11 Ferrules per DIN 46228, Part 4 (Standard)
(9) Cable length AL in [mm] , ( 500 AL 500000 ) :
4000 4000 mm (Standard)
(10) Extra codes :
00 without extra codes
77
Magistarski rad
10. UMJERAVANJE MJERNIH OSJETILA

10.1. OPIS POSTUPKA
Postupkom umjeravanja svakog pojedinog mjernog temperaturnog osjetila, utvruje se
stvarna pogreka samog osjetila unutar predvienog mjernog raspona od cca 088 C.
Stvarna pogreka ne smije prelaziti klasificirane vrijednosti date od strane proizvoaa.
Prema literaturi [8 i [13 u tvornici "Gavrilovi" d.o.o. Petrinja postupak umjeravanja
izvodi se kao tip usporedbenog umjeravanja u 3 kontrolne toke :
0 C , + 40 C i + 83 C
U svakoj kontrolnoj toki, u trenutku postizanja stanja temperaturne stabilizacije, pri
posve identinim uvjetima, mjere se parametri otpor i temperatura Pt-100 otpornikih
osjetila preciznim digitalnim kalibratorom ( Proizvoa: "Burster", Tip: 4416-Z001, SN:T186659 ) , rezolucije 0,02
tonosti 0,1 C . Oba termometra uronjena u ovako
definirane zone kontrolirane temperature (3 prethodno spomenute kontrolne mjerne toke)

spojena su i na istosmjerni otporniki most.
Prva kontrolna mjerna toka dobiva se mijeanjem vode i leda temperature 0 C, u
omjeru 1:1, unutar posebno izolirane posude za tu namjenu.
Druga kontrolna mjerna toka (otprilike sredina mjernog podruja, + 40 C) je
vrijednost pripremljene sanitarne tople potrone vode (STPV), koja se koristi za svakodnevno
pranje proizvodnog pogona tvornice.
Trea kontrolna mjerna toka je vrijednost zagrijane sterilizacijske vode na vrijednost
+ 80 C , koja slui za sterilizaciju svih reznih alata (noeva, pila i sl.).
Dobiveni rezultati upisuju se u tablicu, a zatim se iz tako dobivenih rezultata
izraunavaju iznosi apsolutne pogreke osjetila u pojedinim mjernim tokama.
Ako osjetilo u bilo kojoj mjernoj toki ima vrijednost apsolutne pogreke veu od one
propisane od strane proizvoaa, tada se pristupa zamjeni temperaturnog osjetila identinim
novim osjetilom, a pogreka novog osjetila ne smije biti vea od propisane pogreke
proizvoaa.
78
Magistarski rad
10.2. ZONA KONTROLIRANE TEMPERATURE

Raspon zone kontrolirane temperature unutar ispitne termostatike komore, za proces
termike obrade proizvoda "Kranjska kobasica", protee se u intervalu od + 24,16 C do
+ 85,08 C . Ispitivanje zone kontrolirane temperature provedeno je promatranjem stabilnosti
(stalnosti) temperature i prostornih-temperaturnih gradijenata
10.3. ODREIVANJE POGREKE ISPITNO - MJERNE LINIJE

Pogreka je definirana kao svako odstupanje mjernog rezultata od stvarne vrijednosti
mjerene veliine.
Da bi se posve tono utvrdila pogreka mjerenja cijele ispitno-mjerne linije, potrebno je
uzeti u obzir sve sastavne elemente ispitno-mjerne linije.
U ovom sluaju mjerna osjetila numerirana su od rednog br.1 do br.15 i spojena na
prvi ulazno-izlazni modul (karticu) RTD-122 na postojeem multipleksoru. Potom LabView aplikacija ovako izmjerene temperature sa svakog pojedinog kanala (mjernog mjesta)
istovremeno obrauje, prikazuje i pohranjuje u tzv. integriranu "Tablicu rezultata" (bazu
podataka) za sprovedeni proces termike obrade proizvoda "Kranjska kobasica".
Definirani vremenski trenutak izmeu svakog oitanja i pohrane je 1 sekunda.
LabView aplikacija daje i mogunost zaustavljanja oitavanja rezultata na nain da na
pojedinom kanalu "pamti" posljednje oitanu vrijednost. Tako oitane vrijednosti sa
kalibratora i pojedinih kanala upisuju se u tablicu, nakon ega se dobivaju apsolutne
vrijednosti pogreke u pojednim mjernim tokama po kanalu. Iz istih podataka mogu se dobiti
i vrijednosti
relativne
postotne
pogreke
kao i
prosjena pogreka
kanala
spomenutom mjernom rasponu.
10.4. ANALIZA NESIGURNOSTI UMJERAVANJA

Identifikacijom izvora mjerne nesigurnosti potrebno je sagledati sve ono to utjee na
postupak mjerenja (mjerni instrument, pomona oprema, objekt mjerenja, metoda mjerenja,
nesigurnosti samih mjerila, nain na koji je objekt odabran za mjerenje (uzorkovanje), uvjeti
okolia i sl.). U ovom sluaji, ukupna nesigurnost se sastoji od nesigurnosti odreivanja
temperature i nesigurnosti odreivanja elektrinog otpora.
79
Magistarski rad
11. STABILIZACIJA TEMPERATURE PROCESA TERMIKE OBRADE

Cjelokupan proces termike obrade polutrajnog mesnog proizvoda kao to je
"Kranjska kobasica 32 mm", prikazan je rezultatima mjerenja vrijednosti temperature
termike obrade (TTO) unutar radnog prostora promatrane ispitne termostatike komore na
slici 36 .
SLIKA 25 : Prikaz procesa termike obrade proizvoda "Kranjska kobasica 32 mm"

( 15 mjernih temperaturnih osjetila ) .
Prostorni raspored svih 15 temperaturnih mjernih osjetila koja su postavljena unutar
radnog volumena ispitne termostatike komore prikazan je na slici 17 .
eljena vrijednost temperature procesa termike obrade TTO = + 78 C unaprijed je
zadana i odreena. Prethodna injenica proizlazi iz specifinosti tradicijskih, iskustvenih i
tehnolokih uvjeta samog procesa termike obrade za proizvod "Kranjska kobasica", koji
datiraju unatrag posljednjih 30 godina. Unutar ovog eksperimentalnog postupka zabiljeene
su sve vrijednosti temperature procesa termike obrade (TTO) .
Ukupno vrijeme trajanja procesa termike obrade tTO (od poetka do kraja) iznosilo je :
2 sata, 10 minuta i 19 sekundi = 130 minuta i 19 sekundi = 7819 sekundi
80
Magistarski rad
11.1. GRAFIKA METODA

Grafika metoda
ukljuuje sljedeu promjenu : u svim mjernim osjetilima koja
odreuju radni volumen ispitne komore, zapisuje se (pohranjuje) temperatura promatranog

okolia, sve do trenutka dok se ne uspostavi stanje njezine stabilizacije.
Prema literaturi [8 poetak uspostavljenog okolia konvencionalno se postie u
trenutku kada su razlike izmeu promjena unutar izmjerenih vrijednosti i / ili odreenih
vrijednosti u svakoj mjernoj toki radnog volumena komore i programiranih vrijednosti,
konstantne. Ove promjene procijenjuju se pomou grafikog oitanja od strane operatera, a
njihova je procjena izvor mjerne nesigurnosti za poetak mjerenja.
Na slici 25 grafikom se metodom jasno naziru poetak i kraj procesa stabilizacije
temperature procesa termike obrade
za svih 15 mjernih temperaturnih osjetila unutar
radnog prostora promatrane ispitne termostatike komore.

Prema spomenutoj grafikoj metodi, poetak procesa stabilizacije dogodio se u
19:56:01 h ( = 6425. sekundi procesa ) , a zavretak istog u 20:18:22 h ( = 7766. sekundi
procesa ) .
Stabilno stanje ili stabilizacija temperature procesa termike obrade (TTO) postiglo se
u dijelu vremenskog intervala procesa s doputenim odstupanjem vrijednosti temperature
(TTO) u vrijednosti od +/- 0,5 C, kako je prikazano na slici 26 .
SLIKA 26 : Prikaz poetka procesa stabilizacije za svako pojedinano mjerno

temperaturno osjetilo (15 kom.).
81
Magistarski rad
Izmjerene stvarne vrijednosti poetka i kraja ovako stabilizirane temperature procesa

termike obrade (TTO), za mjerna osjetila od rednog br.1 do br.15, prikazane su na slikama
26 i 27 .
SLIKA 27 : Prikaz kraja procesa stabilizacije za svako pojedinano mjerno

temperaturno osjetilo (15 kom.).
Stabilizirana temperatura procesa termike obrade (TTO) s odstupanjem vrijednosti iste
od +/- 0,5 C prikazana je na slici 28.
11.2. NAELO STABILNOSTI

Prema literaturi [11 naelo stabilnosti temperature, unutar radnog volumena ispitne
termostatike komore, omoguava promjenu u maksimumu vrijednosti temperature svake
mjerne toke koja se nalazi unutar radnog volumena komore, a jednoznano je odreena
trajanjem vremena mjerenja.
- parametri koji su vani za ovo naelo izraunati su i definirani na sljedei nain :
Stabilnost j toke (Sj ) - je razlika izmeu maksimuma i minimuma

izmjerenih vrijednosti svake toke unutar intervala
trajanja vremena mjerenja
Maksimum stabilnosti (SM) - je maksimalna vrijednost stabilnosti (Sj) za

vrijeme trajanja vremena mjerenja (slika 29)
82
Magistarski rad
SLIKA 28 : Prikaz stabilizirane temperature procesa termike obrade (TTO)

s odstupanjem vrijednosti temperature (TTO) od +/- 0,5 C.
SLIKA 29 : Stabilnost i maksimum stabilnosti toke unutar

radnog volumena komore.
83
Magistarski rad
12. SMETNJE ( POREMEAJI ) VEZANE UZ KOMORU

Termostatika ispitna komora prema literaturi [9 generira i/ili prenosi smetnje
(poremeaje) koji su potom "odgovorni" za utjecaj naspram uzoraka ili pak ispitivanja, a
mogu se pojaviti kao :
mehanike vibracije
zagaenje bilo koje vrste
smrzavanje ili kondenzacija
korozija
obnova zraka
neujednaena distribucija vodene pare
izlaganje zraenju zidova
Prethodno reeno nije posve temeljito, pa stoga korisnik mora osigurati opremu koja je
odgovarajua (kompatibilna) sa svim njegovim zahtjevima.
12.1. SMETNJE KAO POSLJEDICA UZORKA

Uzorak koji je smjeten unutar ispitne komore sam je po sebi uzrok sigurnih smetnji.
Kao posljedica toga od izuzetne je vanosti uzeti u obzir sljedea razmatranja :
masa, priroda, oblik i dimenzije uzorka
utjecaj uzorka na cirkulaciju zraka unutar ispitne komore
kapacitet koji isijava (isputa) ili apsorbira vodenu paru
izlaganje toplinskom djelovanju zraenja disipacijskog uzorka
rizik od zagaenja atmosfere unutar komore (uklanjanje plina, emisija sredstva

koje nagriza, zapaljivo-eksplozivana-vodljiva para i emisija praine...)
vibracije uzrokovane uzorkom u radu
elektromagnetske smetnje (vibracije) kao posljedica uzorka
12.2. RAZLIKA PROIZALA IZ PROGRAMIRANE VRIJEDNOSTI (CO)

Prema literaturi [3 razlika proizala iz programirane vrijednosti doputa korekciju koja
postoji zbog programirane vrijednosti za vrijeme upotrebe same komore, a utvrena je u cilju
dobivanja eljenih uvjeta u komori.
84
Magistarski rad
Na slici 30 prikazana je razlika proizala iz programirane vrijednosti (co). Ova

razlika je razlika nastala izmeu programirane vrijednosti (co) i temperature zraka (air) :
co co air
(30)
U cilju postizanja eljenog ili posebnog uvjeta, korekcija moe biti sastavljena od
promjenljive programirane vrijednosti. Ovaj postupak mora biti prikazan u karakteristinom
izvjetaju.
Prikaz pogreke omoguava pokazivanje njezine vrijednosti na display-ju pomou
karakteristinog indikatora uspostavljenog okolia unutar radnog volumena komore.
Prikaz pogreke (in) je razlika izmeu prikazane srednje temperature okolia (in)
i temperature zraka u komori ( air = aritmetika sredina srednjih vrijednosti temperature po
osjetilu za vrijeme trajanja mjernja ) :
in in air
(31)
SLIKA 30 : Razlika proizala iz programirane vrijednosti

i indicirane pogreke.
85
Magistarski rad
12.3. VRIJEME REGULACIJE

Kada se ispitna komora nalazi unutar uspostavljenog okolia, vrijeme regulacije je
vremenski period potreban da se trenutni okoli vrati u stanje uspostavljenog okolia nakon
smetnje (poremeaja). Ovo vrijeme izmjereno je kod namjernih radnji kao to su npr.
otvaranje vrata, prekid napajanja energijom i sl., a njegovo trajanje mora biti utvreno. U
sluaju otvorenih vrata komore, vremenski interval kada su vrata potpuno otvorena iznosi 1
minutu (osim za sluaj posebnih specifikacija).
Vrijeme regulacije izraeno je u minutama. Vremenski interval izmeu 2 mjerenja
mora biti prikladan za uinak promatranja.
12.4. NESTABILNO PREKORAENJE DOPUTENE TEMP. GRANICE

Ovo je efekt koji se moe pojaviti prije postizanja stanja uspostavljenog okolia unutar
radnog volumena komore. Treba imati na umu da ovaj efekt ne moe biti modeliran, tj. moe
biti samo pohranjen (zapisan). Nestabilan prijelaz doputene temperaturne granice odreen
je zapisima koji karakteriziraju homogenost i stabilnost. Ova vrijednost odreena je za svako
mjerno osjetilo smjeteno unutar radnog volumena komore. Karakterizacija promjene u
temperaturi unutar radnog volumena komore omoguava da brzina promjene izmeu 2
temperaturna koraka bude odreena za vrijeme trajanja samog mjerenja. Prema konvenciji,
ovo podruje kree se izmeu 10 % i 90 % temperaturnog raspona (slika 31).
SLIKA 31 : Promjena vrijednosti unutar parametra temperature

u radnom volumenu ispitne komore.
86
Magistarski rad
Odreivanje promjene untar vrijednosti parametra temperature izvodi se za svako

pojedino mjerno temperaturno osjetilo. Spomenuto odreivanje promjene izvodi se u oba
sluaja, tj. i zbog nedostatka i u prisutnosti uzorka (proizvoda) smjetenog unutar radnog
volumena komore. Iz prethodnog proizlazi da :
1.) Karakterizacija izvrena zbog nedostatka uzorka osmiljena je i kreirana da uspostavi
baznu liniju podataka koji omoguavaju daljnje usporedbe za proces termike obrade
2.) Karakterizacija izvrena u prisutnosti uzorka koristi se za ovjeru (verifikaciju)
posebnih zahtjeva koji se primjenjuju u procesu termike obrade.
Okarakterizirati promjene unutar vrijednosti parametra temperature predmet je

specifinih svojstava koja ukljuuju i instrumentarij u radnom volumenu komore :
A) " Konfiguracija uzorak odsutan " - razliite brzine promjene temperature odreene su
na mjestima (poloajima) svih temperaturnih mj.
osjetila (slika 32).
SLIKA 32 : Prikaz poloaja temp. osjetila za radne volumene

komora veih od 2 m3 i manjih ili jednakih 20 m3 .
B) " Konfiguracija uzorak prisutan "
-
prisutnost uzorka (proizvoda) remeti cirkulaciju zraka. Osjetila koja su postavljena

najblie uzorku, s obzirom na ulaz zraka, moraju biti obuhvaena proraunom .
Osjetilo koje je usmjereno prema centru, najvie je (najblie) pomaknuto prema
samom uzorku (proizvodu) i najveim je dijelom poravnato prema osjetilima koja
okruuju klapnu ili povrinu izloenu nastrujavanju zraka.
87
Magistarski rad
Trajanje promjene pohranjeno je (snimljeno) kao vrijeme koje se mijenja izmeu 10 %

i 90 % (ili obratno) unutar temperaturnog raspona. Za svako pojedino osjetilo, vrijednosti
temperature upotrebljene su kao vrijednosti koje su najblie teoretskim 10 % i 90 %
vrijednostima unutar temperaturnog raspona (slika 33).
SLIKA 33 : Vrijeme trajanja temperaturne promjene.
88
Magistarski rad
13. PROCJENA MJERNE NESIGURNOSTI NOVOG POSTUPKA

Prema literaturi [17 , mjerna nesigurnost predmeta umjeravanja ( u ovom radu je
to platinasti otporniki termometar ) sastoji se od sljedeih komponenti-sastavnica mjerne
nesigurnosti :
Komponente nesigurnosti predmetnog termometra pie u umjernici
Komponente otpornikog mosta pie u umjernici istog
Komponente "drifta" termometra vrijednost za koliko termometar kroz
vrijeme promjeni svoje oitanje
Komponente gradijenata ( kupka, pe )
Komponente rezolucije etalonskog instrumenta (kalibratora)
Podruje djelovanja predloenog postupka za uspostavu ispitne metodologije
prikazano je rezultatima procjene promatrane termostatike ispitne komore unutar tablice 21
, za eljenu kontroliranu temperaturu zadane toke termike obrade polutrajnog mesnog
proizvoda "Kranjska kobasica 32 mm" od TTO = tSP = +78 C i za srednju poetnu
temperaturnu toku tRP = + 26 C, unutar ispitne komore.
Kratkotrajna kolebanja srednje vrijednosti poetne temperature
tRP = + 26
prikazana su na slici 36 .
Temperaturna nesigurnost razmatrana je kao A tip temperaturne nesigurnosti kod itih mjesta mjerenja (mjernih osjetila), s 95 %-nom pouzdanou.
Stabilizacijom temperature u svakoj mjernoj toki (15 kom.) radnog prostora
promatrane ispitne komore, postignuta je konstantna vrijednost doputenog odstupanja
(tolerancije) temperature termike obrade vrijednosti od 0,5 C izmeu nje i programirane
vrijednosti iste. Ove promjene procjenjuju se pomou grafikog oitanja od strane operatera,
a njihova je procjena izvor mjerne nesigurnosti za poetak mjerenja.
Prosjean udio porasta temperature u poetnoj toki (RP=Reference Point) je udio
izraen u stupnjevima po satu, za prijelaz topline izmeu 2 tono odreene temperature
izmjerene u centru radnog prostora promatrane ispitne komore.
Temperaturni gradijent je maksimalna razlika u srednjoj vrijednosti temperature, nakon
dosegnute stabilizacije, u bilo kojem trenutku vremena, izmeu 2 odvojene toke unutar
radnog prostora ispitne komore.
89
Magistarski rad
13.1. USPOSTAVA OKOLINIH UVJETA POMOU STATISTIKE

METODE
Za sluaj kada nemamo drugaiju vrstu poremeaja (smetnji) od one koja je
uobiajena, situacija poetnog poremeaja uspostavlja se im je dobiveno rasprivanje
(disperzija) srednje vrijednosti parametra temperature, a koje se ne mijenja znaajnije s
vremenom.
13.1.1. SADRAJ ( ZNAENJE ) TESTA

Prema literaturi [9 zapis je podijeljen u nekoliko jednakih vremenskih intervala, s
indeksima (i) , od (i) do (I) .
Za vrijeme svakog intervala mjerenja, temperatura ima
beskonaan broj vrijednosti. Prethodno moe biti odreeno pomou temperaturne srednje
vrijednosti (mi) i variance (SS) .
Po 30 uzastopnih temperaturnih mjerenja izvodi se za vrijeme svakog vremenskog
intervala. Ova mjerenja predstavljaju primjer koji je upotrebljen za procjenu srednje
vrijednosti (mi) i variance (SS) .
-
Oznake i simboli koji se koriste su sljedei :

-
mi
i 2 -
xi
" stvarna " srednja vrijednost temperature unutar vremenskog

intervala (i)
" stvarna " varianca temperature unutar vremenskog intervala (i)
30
k 1
i2
- procjena srednje vrijednosti (mi)
1 30
x k xi
n 1 k 1
i 2 sensor
procjena variance (SS)
- poznata varianca osjetila i mjernog sistema (u uvjetima

ponovljivosti) povezana sa serijom mjernih rezultata
Test (ispitivanje) ukljuuje verifikaciju (ovjeravanje) niza hipoteza kod granice

pouzdanosti od 95 % za svaki vremenski interval.
90
Magistarski rad
13.1.2. HIPOTEZA A
Parametarska studija je stabilnija od mjernog sistema SS
SS
sensor .
Ova
situacija moe se desiti kada je rezolucija mjernog instrumentarija neadekvatna.

- ako je :
si 2 1.47 s2 sensor
Hipoteza A se prihvaa !
Hipoteza A se odbacuje !
Ova situacija koristi se u sluaju 1.

- ako je :
si 2 1.47 s2 sensor
Ova situacija koristi se u sluaju 2.

Za potrebe pojednostavljenja pretpostavlja se da je test (ispitivanje) koji se izvodi
unutar vremenskog intervala (i) takoer istinito i za vremenski interval ( i+1 ) .
Sluaj 1 : Koristi se test (ispitivanje) u sluaju analiziranog parametra koji je stabilniji od
koritenog mjernog sistema. U ovom sluaju beskorisno je ispitati variance
procijenjene unutar uzastopnih vremenskih intervala kao prethodno
spomenute , a koje su jednake prema pretpostavci. Test je verifikacijski
ogranien jer su srednje vrijednosti jednake .
13.1.3. HIPOTEZA B
U ovoj hipotezi 2 su uzastopne srednje vrijednosti jednake , m + 1 = mi .
- ako je :
S i x i x i 1 1.96 2
2
capteur
30
Hipoteza B se odbacuje !
Uzastopne srednje vrijednosti nisu jednake : uspostavljeni okoli nije postignut, pa se

test mora ponoviti za vremenski interval
( i+1 ) iz hipoteze A !
- ako je :
S i x i x i 1 1.96 2
2
capteur
30
Hipoteza B se prihvaa !
Traeno osjetilo nalazi se unutar uspostavljenog okolia. Test je zavren za ovo osjetilo.
Sluaj 2 : Koristi se test (ispitivanje) u sluaju analiziranog parametra koji je manje
stabilan od koritenog mjernog sistema. Ovo je openita situacija.
- Test (ispitivanje) sastoji se od :
- testa ekvivalentnosti (jednakih vrijednosti) variance Hipoteza C
- testa ekvivalentnosti (jednakih vrijednosti) srednjih vrijednosti za vremenske
intervale (i) i (i+1) hipoteza D
91
Magistarski rad
13.1.4. HIPOTEZA C
U ovoj hipotezi uzastopne su variance jednake : 2 1+1 = i 2
- ako je :
s2 s2
max 2i i 21 2.1
si 1 s i
Hipoteza C se odbacuje !
Uspostavljeni okoli u ovom sluaju nije postignut.

Test mora biti ponovo pokrenut za vremenski interval (i+1) prema hipotezi A.
- ako je :
s2 s2
max 2i i 21 2.1
si 1 s i
Hipoteza C se prihvaa !
Hipoteza jednakih srednjih vrijednosti mora biti verificirana (ovjerena).
13.1.5. HIPOTEZA D
U ovoj hipotezi uzastopne srednje vrijednosti su jednake : m i+1 = mi
- ako je :
x i x i 1
si2 si21
2
30
Hipoteza D se odbacuje !
Uzastopne srednje vrijednosti nisu jednake : uspostavljeni okoli nije postignut, pa

test mora biti ponovo pokrenut za
vremenski interval (i+1) iz hipoteze A !
- ako je :
x i x i 1 2
s i2 si21
30
Hipoteza D se prihvaa !
Traeno osjetilo nalazi se unutar uspostavljenog okolia. Test je zavren za ovo osjetilo.
Test je potpuno zavren kada su sva osjetila upotrebljena za karakteruzaciju komore koja je
deklarirana da bude unutar uspostavljenog okolia.
13.2. PRORAUN MJERNE NESIGURNOSTI POVEZAN SA

SREDNJOM VRIJEDNOSTI MJERNIH OSJETILA
-
Komponente koje su uzete u obzir da se zanemare, ukljuene su u proraun

kao :
Ponovljivost
Stalna je pretpostavka da su mjerenja zavisna jedno od drugog, tj. pretpostavljeno je

da su mjerenja potpuno povezana i u meusobnoj korelaciji.
92
Magistarski rad
Kao rezultat prethodnog, ponovljivost je procijenjena pomou eksperimentalne

standardne deviacije (sj) i nestandardne pogreke srednje vrijednosti ( sj / n ) .
Eksperimentalna standardna deviacija (sj)

sj
1 n
x ji xmj 2
n 1 i 1
(32)
gdje je :
x mj
1 n
x ji - srednja vrijednost od n mjerenja za j-to osjetilo
n i 1
xji - vrijednost i-tog mjerenja za j-to osjetilo

sj - pokazuje promjene u izmjerenom parametru pomou j-tog
osjetila za vrijeme trajanja vremena mjerenja (t)
Ostale metode postoje da bi se odredilo sve ispitne parametre (kao npr. i njihove
raspone). Proirene nesigurnosti moraju biti prikazane kao 95 %-tna vjerojatnost da bi bile
usporedive.
Sloena nesigurnost (ucj) mjernog sistema osjetila
Mjerni se sistem sastoji od osjetila, njegovog pretvaraa (converter-a), display-ja i

ostalih pomonih dijelova. Ova nesigurnost uzima u obzir unutar prorauna i kalibraciju,
izvedenu rezoluciju itd.
- sloena nesigurnost (umj ) procijenjena je pomou :
u mj s 2j u cj2
(33)
- proirena nesigurnost (Umj ) procijenjena je pomou :
U mj k s 2j u cj2
(34)
93
Magistarski rad
13.3. PRORAUN MJERNE NESIGURNOSTI POVEZAN SA SRED.

VRIJEDNOSTI SVIH MJERENJA ( xair ) PARAMETARA
IZMJERENIH U RADNOM VOLUMENU ISPITNE KOMORE
13.3.1. KOMPONENTE PROIRENE NESIGURNOSTI
U proraun mjerne nesigurnosti mogu se uzeti u obzir iskljuivo komponente koje se
ne zanemaruju (imaju znaajan utjecaj), a u daljnjem tekstu definirane su kao :
Sloena nesigurnost (uc) mjernog sistema

uc = max ( ucj )
Sposobnost reproduciranja
Standardna pogreka ponovljivosti (sr)
Ako standardne deviacije (sj) nisu razliite od standardne pogreke, ponovljivost se

procjenjuje prema sljedeem izrazu :
sr
1
N
s
j 1
2
j
(35)
gdje je :
sj
1 n
x ji xmj 2 - eksperimentalna standardna deviacija
n 1 i 1
x mj
1 n
x ji - srednja vrijednost od (n) mjerenja za j-to osjetilo
n i 1
xji - vrijednost i-tog mjerenja za j-to osjetilo

N - broj mjernih osjetila
- Za sluaj u kojem su rasipanja znaajno razliita izmeu osjetila , (sr) postaje :

sr = max ( sj )
94
Magistarski rad
Standardna deviacija reproduciranja (sR)
Standardna deviacija reproduciranja (sR) karakterizira prostorno-vremensku heterogenost

komore i procjenjuje se prema izrazu :
1 N
1
xmj xair 2
s R s r2 1
n N 1 j 1
(36)
gdje je :
x air
1 N n
x ji - srednja vrijednost svih mjerenja (opa srednja vrijed.)
Nxn j 1 i 1
N - broj mjernih osjetila

13.3.2. PROIRENA NESIGURNOST POVEZANA S OPOM

SREDNJOM VRIJEDNOSTI
Kod
mjerenja za
osjetila ,
proirena nesigurnost povezana je s opom
srednjom vrijednosti, a odreuje se pomou izraza :
U k s R2 u c2
(37)
13.3.2.1. PROMJENJIVOST KONTROLIRANE TEMPERATURE

Karakterizacija
promjenjivosti
vrijednosti
kontrolirane
temperature
ukljuuje
odreivanje brzina u pojedinanim tokama unutar vremena izmeu 2 koraka kod unaprijed
odreene uestalosti (ponavljanja).
Ovakav tip karakterizacije objanjen je s ciljem da se naglasi panja glede osobe koja
posjeduje posebna znanja i vjetine koje svaki servis zahtjeva.
Karakterizacija ukljuuje odreivanje brzine promjenjivosti kod pojedinanih toaka u
vremenu
(i) ,
koje prema ispitnim publikacijama (test izdanjima) moe imati granice
tolerancije od 20 % do 50 % .
95
Magistarski rad
Prethodne vrijednosti tolerancija primjenjuju se za sluajeve kada su promjenjivosti po

svojoj prirodi vremenski spore. Za promjene koje su po svojoj prirodi vremenski brze,
vrijednosti tolerancija mogu s druge strane postati adekvatne ili ak neprihvatljive.
Kao rezultat svega prethodno izreenog, poeljan je ba ovakav tip karakterizacije.
Njime se dobija predmet dogovora izmeu "strana" u cilju ispravnog interpretiranja svih
dobivenih mjernih rezultata.
Prethodno se preporua i zbog temperaturnog raspona koji varira izmeu 10 % i 90
%.
SLIKA 34 : Promjenjivost kontrolne temperature u radnom

volumenu ispitne komore .
96
Magistarski rad
14. ZAVRNA PROCJENA NOVE KOMORE

Prema literaturi
[11, dobiveno temperaturno polje unutar radnog volumena
termostatike ispitne komore, za proces termike obrade proizvoda "Kranjska kobasica",

prikazano je rezultatima u tablici 11. Srednja vrijednost temperature RP za 15 osjetila u
poetnom vremenskom intervalu = 1 s , procesa termike obrade, unutar radnog volumena
ispitne komore, bila je TRP = +26,03 C , a vrijednost zadane temperature
TTO = +78 C .
Porast temperature procesa termike obrade od referentne-poetne temperature TRP do TTO

prikazan je na slici 25 .
Red.
broj
ISPITNI
PARAMETAR
TEMPERATURA PROCESA TERMIKE OBRADE

Oznaka
Jednadba
Vrijednost
u , C
1.
Prosjean udio rasta u RP
t RP /
(11)
15,25 C/h
----
2.
Max. prostorna deviacija u

odnosu na RP
t RP
(16)
0,34 C
0,3
3.
Max. prostorna deviacija kroz

radni volumen
t C
(17)
0,54 C
0,3
4.
Maksimalna nestabilnost
(13)
0,13 C
0,0
5.
Deviacija u odnosu na SP
Dt SP
(18)
0,04 C
0,2
TABLICA 11 : Rezultati zavrne procjene termostatike ispitne komore.

Predloena ispitna metodologija ukljuuje razmatranje parametara prosjenog udijela rasta
temperature u RP, maksimalne prostorno-temperaturne deviacije (odstupanja) u odnosu na
RP, prostorne stalnosti (jednolinosti) temperature, maksimalne prostorne deviacije kroz
radni volumen ispitne komore, maksimalne nestabilnost i odstupanja u odnosu na SP.
Rezultatima zavrne procjene termostatike ispitne komore prikazani su ujedno i
dinamika zagrijanja i hlaenja radnog volumena unutar komore izmeu 2 temperaturne radne
toke, pojedinaan i ukupan utjecaj relevantnih parametara, kao i procjena pripadajue
mjerne nesigurnosti.
97
Magistarski rad
15. ZAKLJUAK
Prema postavljenom cilju ovog istraivanja, prikazana ispitna metodologija je zapravo
predmet istraivanja, a definirana je kao ispitno-informacijski model (sustav) podataka za
odreeni polutrajni mesni proizvod, koji predstavlja jezgru oko koje je ova metodologija i
izgraena. Pregled teoretskog podruja posluio je za upoznavanje s nizom osnovnih
utjecaja za definiranje ispitno-mjerno-informacijskog modela mjernih podataka o proizvodu.
Takvim utjecajnim znaajkama prikazan je osnovni skup potreba koje je bilo potrebno
razmatrati prilikom definiranja ispitno-mjerno-informacijske infrastrukture prikazanog modela,
te su oni opisani "Metodom odzivnih povrina" (RSM), koja je dala bitne informacije o broju i
rangiranju svih utjecajnih veliina na proizvod. Kao vani elementi metode posebno su
naglaene odabrane ulazne i izlazne utjecajne veliine.
Nastavak daljnjeg istraivanja autor ovog rada vidi, prije svega, u integraciji prethodno
prikazanog postupka za uspostavljanje nove ispitne metodologije, sa svim fazama ivotnog
vijeka, kako postojeih tako i novih polutrajnih mesnih proizvoda. S tom svrhom, potrebno je
u opisanu ispitnu metodologiju ukljuiti i temperaturne mjerne podatke iz svih ostalih faza
ivotnog vijeka takvog proizvoda. Takoer, potrebno je, opisani ispitno-mjerno-informacijski
model prikupljenih podataka za odreeni proizvod, proiriti i na upotrebu u poetnoj fazi
procesa termike obrade, zbog spomenutog problema deformacije proizvoda. Posebno se to
odnosi na opisivanje zahtjeva glede funkcionalne mesne-strukture proizvoda, odnosno,
definiranja veze izmeu svih prikupljenih temperaturnih podataka koji opisuju proizvod gledan
na razliite naine.
Otvorenim pitanjem ostaje integracija predloenog ispitnog modela i ostalih raunalnih
alata, a koje tehnolozi unutar tvornice "Gavrilovi" koriste u svakodnevnom radu. Ono to se
moe u ovom trenutku predvidjeti jest, svakako, potreba za ukljuivanjem svih mjernih
podataka vezanih za geometriju i oblik proizvoda, to nije razmatrano u okviru ovog rada.
Spomenuto dovodi do zakljuka da procjena ispitnih komora nije jednostavna i
jednosmjerna, ve zahtjeva opsena i dugotrajna mjerenja. Sam postupak procjene i mjerna
nesigurnost otvoreni su za daljnju raspravu.
98
Magistarski rad
16. POPIS LITERATURE
Taborak D.
[2]
" Metode znanstveno - istraivakog rada " , Fakultet

strojarstva i brodogradnje , autorizirana predavanja,
Sveuilite u Zagrebu , Zagreb , 2002.
" Pravilnik o mikrobiolokim standardima za namirnice
N.N.46/94 " i " Pravilnik o izmjenama i dopunama
Pravilnika o mikrobiolokim standardima za namirnice
N.N.125/03 , Zagreb , 2003.
Tehnika dokumentacija komore za termiku obradu

polutrajnih mesnih proizvoda , tip : ASL 3641 ,
proizvoa. : Maurer AG " , Njemaka , 2003.
aki N.
Predavanja iz kolegija " Metode znanstveno-istraivakog

rada " , FSB , Zagreb , 2003.
aki N.
" Uvod u metode ZIR-a i planiranje pokusa ", Zagreb , 1998.
[6]
Zelenika R.
" Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog

djela " , Ekonomski fakultet u Rijeci , Rijeka , 2000.
Galovi A.
" Nauka o toplini II ", Sveuilina naklada , Zagreb , 1990.
Seminar iz podruja " Mjerenje temperature Osnove

mjerenja i umjeravanja " , FSB , Zagreb , 2011.
[9]
INTERNATIONAL STANDARD IEC 60068-3-5 ,

Edition 1.0 , IEC , Geneva , Switzerland , 2001.
10
urko T.
[11]
Zvizdi D., erfezi D., Grgec-Bermanec L. :
Predavanja iz kolegija " Tehnika hlaenja " , FSB , 1995.
" Assessment of temperature field in environmental and

thermostatic test chambers " , Faculty of Mechanical
Engineering and Naval Architecture, Laboratory for Process
Measurement , Zagreb , Croatia , 2008.
99
Magistarski rad
12
Forrest. W. B reyfogle III :

" Statistical Methods For Testing Development and
Manufacturing " , IBM - Corporation , Austin , Texas ,
USA , 1993.
13
Guideline DKD-R 5-1 , " Calibration of Resistance

Thermometers ", Germany , 2003.
[14]
" Meunarodni rjenik osnovnih i opih naziva u

Metrologiji " , Dravni zavod za normizaciju i
mjeriteljstvo , Zagreb , 1996.
[15]
" Upute za iskazivanje mjerne nesigurnosti ", Dravni

zavod za normizaciju i mjeriteljstvo , Zagreb , 1995.
[16]
http://www.etfos.hr/~fridl/teorija1.htm
[17]
http://www.fer.hr/download/repository/pm-nesigurnost-05.pdf
[18]
http://www.etfos.hr/~fridl/teorija2.htm
100
Magistarski rad
17. IVOTOPIS
- Ime :
DENNIS JANKOVICH
- Datum / mjesto roenja :
06.05.1973.
- OBRAZOVANJE :
1.) Osnovna kola u Velikoj Gorici (1980 1988)

2.) Srednja kola u Zagrebu (1988 1992)
Elektro-tehnika srednja kola , Nikola Tesla , Zagreb

Smjer : Energetska elektronika
Steena titula : Ininjer energetske elektronike IV stupnja
3.) Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu (1992 1998)

Smjer : Energetski
Usmjerenje : Procesna tehnika (Termotehnika)
Modul : Centralno grijanje i Klimatizacija
Steena titula : Diplomirani ininjer strojarstva VII stupnja
Trenutno status : Poslijediplomski studij (Mr.sc.)
- JEZICI :
pie i govori Engleski, Slovenski i Hrvatski jezik
- RADNO ISKUSTVO :
" EKONERG " Institut za energetiku i zatitu okolia, Zagreb
Lipanj, 1996. Srpanj, 1996. industrijska praksa za vrijeme 3. i 4. godine studija

Lipanj, 1997. Srpanj, 1997.
VII stupnja, izrada nacrta u Auto-CAD aplikaciji povezanoj
sa sklopnim strojarskim i elektrinim shemama
Rujan, 1999. Studeni, 1999. " FRAMAGO " d.o.o. , Zagreb
(honorarni ugovor)
Servis, oprema za centralno grijanje i klimatizaciju , filteri

koji se koriste za sve tipove tekuina, filteri za filtraciju zraka,
specijalni oprema za upotrebu u bolnicama, aplikacije za
preradu hrane
Studeni, 1999. Srpanj, 2000. " TERMODOM " d.o.o. , Zagreb

prodajni asistent
oprema za centralno grijanje i klimatizaciju, izmjenjivai
topline, bojleri, radijatori, toplinska izolacija, itd.
Srpanj, 2000. ?
" GAVRILOVIC " d.o.o. Prehrambena industrija Petrinja
SEKTOR INDUSTRIJE :
- PJ Odravanje i Energetika
Jedinice klimatizacije, vijani amonijani kompresorski agregati,

rashladni sustav, ventilatori, sistem centralnog grijanja, parni
kotlovi, cirkulacijske vodene pumpe, amonijane pumpe, itd.
Veljaa, 2004.
Training course of operation and maintenance for cogeneration system
(Jenbach, Austrija)
- Teoretski dio : konstrukcija plinskog motora i teh. crtei, upravljenje

motorom sistem paljenja, emisija ispunih plinova, redukcija rada
motora (LEANOX sistem), radni materijali, tehnike upute, kontrolna
lista pokazatelja greaka, plan odravanja, montana shema
- Praktini dio : runo i automatsko upravljanje, mjerenja na sistemu
paljenja, namjetavanje zazora na ventilima, rjeavanje problema
101
Magistarski rad
18. CURRICULUM VITAE

- Name :
DENNIS JANKOVICH
- Date / place of birth :
6th May 1973 / Zagreb , Republic of Croatia
- EDUCATION :
1.) Primary school in Velika Gorica (1980 1988)

2.) Secondary school in Zagreb (1988 1992)
ElectroTechnical Secondary School, Nikola Tesla, Zagreb
Section : Power Electronics
Degree obtained : Electrical Engineer
3.) Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture
in Zagreb (1992 1998)
- LANGUAGES :
Department : Power engineering

Section : Processing Technics (Thermotechnics)
Modul : Central Heating and Air-Conditioning
Degree obtained : Bachelor of Engineering
Momentary status : Master studies (Mr.sc.)
written and spoken English, Slovenian and Croatian
- WORK EXPERIENCE :
" EKONERG " Institute for Power Engineering and

Environmental Protection , Zagreb
June 1996 July 1996

June 1997 July 1997
industrial training during the third and fourth year of

Bachelor program : produced Auto-CAD drawings related
to structural , mechanical and electrical schemes
Sept. 1999 Nov. 1999
" FRAMAGO " d.o.o. company , Zagreb
(honorary contract)
Nov. 1999 July 2000
Service, heating and air-conditioning equipment, filters used in

filtration of all types of liquids, filters for air-filtration, special
equipment for use in hospitals, food processing applications
" TERMODOM " d.o.o. company , Zagreb
Sales and Purchasing Assistant
Central heating and air-conditioning equipment, heat
exchangers, boilers, radiators, heat-insulators, etc.
July 2000 ?
" GAVRILOVIC " d.o.o. food processing industry, Petrinja
DEPARTMENT OF INDUSTRY
- Maintenance and Power Engineering Services
Air-conditioning units, screw ammonia compressor agregats,
refrigeration system, ventilators, central heating system, steam
boilers, circulation water pumps, ammonia pumps, etc.
February 2004
Training course of operation and maintenance for cogeneration system
(Jenbach, Austria)
- Theoretical content : gas engine design and tech. drawings, engine

management ignition system, exhaust gas emission, reduction of
engine operating (LEANOX-system), operating materials, technical
instructions,checklist for fault indication,maintenanceschedule,
wiring diagram - Practical content : manual and automatic operation
measurements on ignition system, valve clearance adjustment,
trouble shooting
102
Magistarski rad
19. PRILOG
Red
broj
NAZIV
PROIZVODA
Kod
proizv.
procesa
Masa
proizvoda
(m)
Temperatura
procesa
term. obrade
(TTO )
Trajanje procesa
term. obrade
TO (tTO)
Temperatura u
geom. centru
proizvoda nakon
hlaenja tuiranjem
(TGC)
1.
Tirolska , MINI
22
400 g
+ 78 C
60 min.
+ 70 C
2.
Extra kobasica , 38 mm
06
350 g
+ 78 C
45 min.
+ 70 C
3.
Posebna kobasica , 60 mm
07
800 g
+ 78 C
65 min.
+ 72 C
4.
Mortadela , MAXI , 200 mm
41
3700 g
+ 86 C
330 min.
+ 71 C
5.
Jeger ( domai ) , 42 mm
45
200 g
+ 78 C
130 min.
+ 70 C
6.
Kranjska kobasica , 32 mm
48
100 g
+ 78 C
130 min.
+ 69 C
7.
Zagorska kobasica , 32 mm
55
95 g
+ 78 C
120 min.
+ 70 C
8.
Debrecinska kobasica
53
90 g
+ 78 C
105 min.
+ 72 C
9.
Delikates kare , 280 mm
71
4000 g
+ 88 C
360 min.
+ 70 C
10.
Rolana unka u mreici
76
1400 g
+ 86 C
270 min.
+ 70 C
11.
unkarica
24
400 g
+ 78 C
105 min.
+ 72 C
12.
Farmer unka u ovitku
89
3000 g
+ 86 C
330 min.
+ 70 C
13.
ajna pateta u ovitku , 38 mm
95
150 g
+ 85 C
60 min.
+ 82 C
1. UL.
VELIINA
2. UL.
VELIINA
IZLAZNA
VELIINA
SLOBODNA
VELIINA
TABLICA 7 : Vrijednosti utjecajnih parametara na proces termike obrade

polutrajnih mesnih proizvoda za dvofaktorski eksperiment.
103
Magistarski rad
Red
broj
NAZIV
PROIZVODA
Kod
proizv.
procesa
Masa
pojedinog
proizvoda
(m)
Temperatura
term. obrade
TO (TTO)
Temperatura u
geom. centru
proizvoda nakon
hlaenja
tuiranjem (TGC)
Vrijeme trajanja
termike obrade
TO (tTO)
1.
Tirolska , MINI
22
400 g
+ 78 C
+ 70 C
60 min.
2.
Extra kobasica , 38 mm
06
350 g
+ 78 C
+ 70 C
45 min.
3.
Posebna kobasica , 60 mm
07
800 g
+ 78 C
+ 72 C
65 min.
4.
Mortadela , MAXI , 200 mm
41
3700 g
+ 86 C
+ 71 C
330 min.
5.
Jeger ( domai ) , 42 mm
45
200 g
+ 78 C
+ 70 C
130 min.
6.
Kranjska kobasica , 32 mm
48
100 g
+ 78 C
+ 69 C
130 min.
7.
Zagorska kobasica , 32 mm
55
95 g
+ 78 C
+ 70 C
120 min.
8.
Debrecinska kobasica
53
90 g
+ 78 C
+ 72 C
105 min.
9.
Delikates kare , 280 mm
71
4000 g
+ 88 C
+ 70 C
360 min.
10.
Rolana unka u mreici
76
1400 g
+ 86 C
+ 70 C
270 min.
11.
unkarica
24
400 g
+ 78 C
+ 72 C
105 min.
12.
Farmer unka u ovitku
89
3000 g
+ 86 C
+ 70 C
330 min.
13.
ajna pateta u ovitku , 38 mm
95
150 g
+ 85 C
+ 82 C
60 min.
14.
Tirolska , MAXI
22
2200 g
+ 78 C
+ 70 C
120 min.
15.
Parika kobasica , 90 mm
09
2200 g
+ 78 C
+ 71 C
130 min.
16.
Pilea kobasica , Extra
97
350 g
+ 78 C
+ 71 C
45 min.
17.
unka u ovitku
62
400 g
+ 78 C
+ 70 C
60 min.
18.
Mortadela , MINI
57
800 g
+ 78 C
+ 71 C
390 min.
19.
Tost unka
65
3700 g
+ 78 C
+ 70 C
180 min.
20.
Peena mesnata slanina
75
4100 g
+ 86 C
+ 70 C
260 min.
1. UL.
VELIINA
2. UL.
VELIINA
3. UL.
VELIINA
IZLAZNA
VELIINA
TABLICA 8 : Vrijednosti utjecajnih parametara na proces termike obrade

polutrajnih mesnih proizvoda za trofaktorski eksperiment.
104
Magistarski rad
REDNI
STABILIZ.
BR.
TEMPERATURNOG
MJERNOG
OSJETILA
TTO
10
11
12
13
14
15
PO. (s)
6332
6657
6624
6618
6616
6302
6302
6316
6624
6323
6323
6443
6305
6318
6343
TTO (C)
77,53
77,48
77,45
77,45
77,50
77,50
77,60
77,44
77,45
77,55
77,48
77,48
77,47
77,45
77,45
KRAJ (s)
6538
7766
7769
7768
7765
7773
7775
7777
7769
7773
7774
7770
7778
7778
7784
TTO (C)
78,51
78,49
78,33
78,46
78,75
78,14
78,59
78,41
78,33
78,53
78,54
78,56
78,11
78,64
78,46
Trajanje
Stabilizac.
(s)
206
1109
1145
1150
1149
1471
1473
1461
1145
1450
1451
1327
1473
1460
1441
TABLICA 10 : Stabilizacija temperature procesa termike obrade ( TTO ) u dijelu

vremenskog intervala procesa term. obrade s odstupanjem vrijednosti
temperature (TTO) od +/- 0,5 C. Izmjerene stvarne vrijednosti temperatura
odnose se na mjerna osjetila od rednog br.1 do rednog br.15.
105

16 11 2011 15786 Dennis MAGISTARSKI RAD

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

16 11 2011 15786 Dennis MAGISTARSKI RAD

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

ISPITIVANJE KOMORA ZA TERMIKU OBRADU

Dennis Jankovich, dipl. ing.

Zagreb, studeni 2011.

PODACI ZA BIBLIOGRAFSKU KARTICU

Proces termike obrade polutrajnih mesnih

Institucija u kojoj je rad izraen :

" Gavrilovi " d.o.o. - Petrinja

Dr.sc. Davor Zvizdi, red.prof.

Broj koritenih bibliografskih

- Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb

Zadatak za magistarski rad

Dennis Jankovich, dipl. ing. stroj.

Naslov zadatka: Ispitivanje komora za termiku obradu polutrajnih mesnih proizvoda

Zadatak zadan: 18.11.2008.

Prof. dr.sc. Davor Zvizdi

Prof. dr.sc. Tomislav Filetin

Prof. dr.sc. Mladen Andrassy

1.1. POZADINA I DEFINICIJA PROBLEMA

1.2. PRETPOSTAVKA ( HIPOTEZA ) RADA

1.3. POLAZITE I PODRUJE ISTRAIVANJA

1.4. OSNOVNI ZAHTJEV ZA PROCES TERMIKE OBRADE

3.2. KRATAK OPIS NOVOG DIMNOG GENERATORA

3.4. TEHNIKI PODACI ZA NOVU KOMORU ......13

3.4.2. GLAVNI RADNI MEDIJ SUHOZASIENA TEHNOLOKA PARA ......13

4.2. PROCESNI KODOVI RADNIH PROCESA ...........................................................................20

4.4. PARAMETRI REGULACIJE MC-3.1. ......23

4.6. CENTRALNI RAUNALNI NADZORNI UPRAVLJAKI SUSTAV "MIPAS".......29

5.2. TEORETSKA OSNOVA METODA

5.2.2. MATEMATIKE POSTAVKE METODE

5.2.3. CENTRALNO-KOMPOZITNI ROTATABILNI PLAN POKUSA (CCD)

5.3. SOFTWARE-SKI PAKET " DESIGN EXPERT " (DOE)

5.3.1. OBRADA PODATAKA POMOU SOFTWARE-A

5.3.2. PRIMJENJIVOST SOFTWARE-A U " OS WINDOWS "

5.3.3. MOGUNOSTI SOFTWARE-A .....36

5.5.1. IZVJETAJ O DVOFAKTORSKOM EKSPERIMENTU

5.6. TROFAKTORSKI EKSPERIMENT .....45

6.1. OPIS ISPITNE METODOLOGIJE

6.2. MJERENJE U USPOSTAVLJENOM OKOLIU KOMORE ......58

7.1. POJAM MJERNE NESIGURNOSTI .....59

7.4. KOMPONENTE NESIGURNOSTI

7.5. ODREIVANJE NESIGURNOSTI TIPA A ....62

7.7. PROCJENA NESIGURNOSTI IZ GRANINIH POGREAKA

7.8. PRETVORBA PROIRENE NESIGURNOSTI U STANDARDNU NESIGURNOST....64

8. UVOENJE MEUNARODN NORME IEC 60068-3-5 .......66

8.2. DEFINICIJE VANIH POJMOVA

8.3. POSTUPAK MJERENJA U ISPITNIM KOMORAMA

8.3.1. VANJSKI UTJECAJI NA UVJETE U ISPITNOJ KOMORI

8.3.2. NAIN MJERENJA TEMPERATURE .....69

8.5. KRAJNJI IZVJETAJ O SVOJSTVIMA ISPITNE KOMORE

9.1. OPIS ISPITNO MJERNE LINIJE

9.3. APLIKACIJA ZA MJERENJE i CENTRALNI NADZOR

9.5. ULAZNO IZLAZNI MODUL ( KARTICA ) RTD 122

9.6.1. TEHNIKI PODACI OTPORNIKIH Pt-100 MJERNIH UBODNIH OSJETILA.........77

10.2. ZONA KONTROLIRANE TEMPERATURE .....79

11. STABILIZACIJA TEMPERATURE PROCESA TERMIKE OBRADE

11.1. GRAFIKA METODA

11.2. NAELO STABILNOSTI

12. SMETNJE ( POREMEAJI ) VEZANI UZ KOMORU

12.1. SMETNJE KAO POSLJEDICA UZORKA .....84

12.4. NESTABILNO PREKORAENJE DOPUTENE TEMP. GRANICE

13.1. USPOSTAVA OKOLINIH UVJETA POMOU STATISTIKE METODE.......90