SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE

VAR A D I N

Domagoj Baki, Martina Beni, Jurica Buni, Patrik Borkovi, Mateo Cindri, Matej Cvitkovi

ANALIZA PODUZEA EKUS d.o.o

TIMSKI PROJEKTNI ZADATAK

Varadin, 2014.

SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE

VAR A D I N

Broj indeksa:
Domagoj Baki: 42013/13-R
Martina Beni: 42249/13-R
Patrik Borkovi: 42168/13-R
Jurica Buni: 42029/13-R
Matej Cvitkovi: 42180/13-R
Mateo Cindri: 41998/13-R
Smjer: Informacijski i poslovni sustavi

ANALIZA PODUZEA EKUS d.o.o

TIMSKI PROJEKTNI ZADATAK

Mentor:
Ivan Malbai, univ. spec. oec
Varadin, sijeanj 2014.

Sadraj

1. PROFIL PODUZEA ............................................................................................................. 3

2. ANALIZA ORGANIZACIJE.................................................................................................. 4
2.1. IMBENICI OBLIKOVANJA ORGANIZACIJE.............................................................. 4
2.1.1.UNUTARNJI IMBENICI........................................................................................4
2.1.2.VANJSKI IMBENICI..............................................................................................6
2.2. OBLIKOVANJE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE.......................................................7
2.2.1. ELEMENTI ORGANIZACIJSKE STRUKTURE....................................................7
2.2.2. FORMALNI I NEFORMALNI NAINI KOMUNIKACIJE.................................10
2.2.3. VEZE IZMEU ORGANIZACIJSKIH JEDINICA...............................................10
2.2.4. INFORMACIJSKI SUSTAVI ORGANIZACIJE...................................................11
2.2.5. SUVREMENI TRENDOVI U OBLIKOVANJU ORGANIZACIJE.....................11
2.2.6. TEMELJNE DIMENZIJE ORGANIZACIJE..........................................................11
2.2.7. PRIMJENA ORGANIZACIJSKE STRUKTURE..................................................12
3. PRIJEDLOZI ZA POBOLJANJE POSTOJEE ORGANIZACIJE..............................13
4. ZAKLJUAK..........................................................................................................................15
LITERATURA ............................................................................................................................16

1. PROFIL PODUZEA
Slika 1.

Poduzee Ekus d.o.o osnovano je 1990.godine. Nastalo je iz dva obrta koji su se doLogo
tada

bavili djelatnou servisa(ienje poslovnih prostora). Danas se poduzee specijalizira i

iri na djelatnost industrijskih uslunih servisa sa proizvodima: usluge ienja poslovnih
prostora, usluge hortikulture, usluge tehnikih i obrtnikih servisa, administrativne
usluge, itd. U samim poecima svoga rada tvrtka je brojala oko 200 zaposlenih radnika, a
taj broj do danas narastao je oko 700 i dalje kontinuirano raste. Dnevno odravaju istou
na 800.000 m surauju sa 80 dugogodinjih klijenata u vie od 400 mjesta i gradova i na
vie od 700 lokacija.Sjedite poduzea nalazi se u Zagrebu na adresi Maksimirska 111.
2010.godine vlasnici poduzea Ekus d.o.o prodali su poslovne udjele francuskoj firmi
Atalian koja je vodea Europska kompanija na podruju industrijskih servisnih usluga.
Poduzee zapoljava preko 60 000 radnika i ima godinji profit od 1.2 milijarde .
Sura]uje sa 30.000 klijenata i prisutna je u 14 drava koje se uglavnom nalaze u srednjoistonom djelu Europe. Neki od najpoznatijih klijenata poduzea Ekus d.o.o su Badel
1862, Konar, Podravka, Siemens, Ina, HEP te Croatia osiguranje.

Slika 2. Rasprostranjenost poduzea u Republici Hrvatskoj

2.

ANALIZA
ORGANIZACIJE

2.1 IMBENICI OBLIKOVANJA ORGANIZACIJE

3

2.1.1 UNUTARNJI IMBENICI

1.Vizija i misija
Vizija i misija su glavna odrednica svakog poduzea, prema Sikavici(2011.) njih treba promatrati
s aspekta utjecaja na organizaciju, tj. s aspekta promjena koje izaziva u njoj. Vizija poduzea
Ekus d.o.o je postati najvei pruatelj industrijskih usluga u Hrvatskoj kroz edukaciju i vanosti
outsourcing-a potencijalnih kupaca. Samo je poslovnim obostranim pouzdanjem poduzea
mogue outsourcingprihvatiti kao superiorni izbor za manje bitne potrebe (ienje,hortikultura, i
sl.). Ova ambiciozna vizija zahtijeva dobru strukturu organizacija prema unutarnjim
imbenicima, te pravovremeno reagiranje na ostale imbenike.
Misija nastaje kad se usklade managerska svrha i cilj funkcije sa ciljevima organizacije.Misija
ovog poduzea je da kvalitetom i irinom svoje usluge omogue specijaliziranost i rast njihovih
kupaca. Odmah je vidljivo da se misija nadovezuje kao prirodna potreba za ostvarivanje vizije.
Outsourcing kao in zahtijeva upravo kvalitetnu i iroku uslugu za kvazi-garantiran uspjeh .
2.Tehnologija
Tehnologija je jedna od najvanijih imbenika prilikom oblikovanja organizacije. Ekus d.o.o
primjenjuje uslunu tehnologiju. Uslunu tehnologiju karakterizira istodobna proizvodnja i
potronja, outputi su orijentirani prema kupcu i outputi su neopipljivi. Pomou te tehnologije
obavlja sljedee usluge: ienje , graevinarstvo, tehniko odravanje , higijena i odravanje
zelenih povrina.
3.Ljudski potencijali
ugaj, ehanovi i Cingula (2004.) kau da su ljudi glavni element organizacije. Sikavica (2011)
navodi kako je egzistencija ljudskih resursa esencijalna za funkcioniranje organizacije, te je bez
istih funkcioniranje bilo koje organizacije nezamislivo. Kao to je prethodno navedeno poduzee
Ekus d.o.o ima 700 radnika i njihov broj je i dalje u konstantom porastu. Veinu zaposlenika ine
obini fiziki radnici koji obavljaju pruanje servisnih usluga, oni imaju slabije kompetencije i
manje potencijalno korisnih sposobnosti od administracije i direktora pojedinih sektora. Najvie
ljudskih potencijala usmjereno je na tehniki sektor u odjel tehnikih poslova koji se bavi
objektima(preradnici na objektu). Upravu ini najmanje zaposlenika koji imaju vrlo visoku
4

kompetenciju, irok spektar znanja i veliku odgovornost. Svaki nii stupanj organizacijske
strukture iri je za najmanje 7 podreenih po nadreenom, to je prema Sikavici(2011.)
definirano kao iroka hijerarhijska struktura u kojoj radnici imaju vea znanja i sposobnosti. Sva
su radna mjesta u organizaciji koncipirana realno i u skladu s interesima produktivnog radnika.
4.Veliina organizacije
Veliinu organizacije odreuje nekoliko parametara kao to su broj zaposlenih, veliina
ostvarenog prihoda, veliina ostvarenog profita, vrijednost imovine organizacije. Danas je vrlo
teko odrediti koliko je zapravo veliina jedne organizacije. U Hrvatskoj se npr. velikom
organizacijom smatraju poduzea s vie od 250 zaposlenih, dok se u svijetu velikom
organizacijom smatraju poduzea koja zapoljavaju vie od 1000 ljudi. S obzirom da Ekus d.o.o.
zapoljava oko 700 radnika, te je godinji prihod oko 50 000 000 kn moglo bi se prema
Hrvatskim standardima gledati da se radi o velikom poduzeu. Meutim na trgovakom sudu
poduzee je zavedeno kao mali poduzetnik.
5.Lokacija
Lokacija je jako bitna za uspjeh poduzea, zato to dobar izbor lokacije uvelike smanjuje
trokove i poveava opseg konkurentne ponude, te olakava raspodjelu odgovornosti. Neki od
najvanijih imbenika koji odreuju lokaciju organizacije su blizina kupaca i dobavljaa,
raspoloivost radne snage, transport i ostala infrastruktura, prostor za rast i irenje i lokacija
ostalih organizacija. Poduzee Ekus d.o.o rasprostranjeno je po cijeloj Hrvatskoj. Pruaju svoje
usluge na vie od 400 mjesta i gradova te na vie od 700 lokacija. Glavno sjedite nalazi se u
Zagrebu, dok postoje vei ogranci poduzea jo u Splitu, Osijeku, Koprivnici i Rijeci. Vei
ogranci poduzea razmjeteni su prema stratekim regijama u Hrvatskoj kako bi efikasnost
poduzea bila vea, trokovi smanjeni, a kupci zadovoljni brzinom usluge.
6.Strategija
Strategija odgovara na pitanje kako e organizacija postii zacrtane ciljeve. Ona mora biti u
interakciji sa svim unutarnjim imbenicima organizacije, te sa okolinom. Poduzee Ekus d.o.o.
dugogodinjim radom u ovom podruju stekli su veliko iskustvo na kojem temelje svoju
poslovnu strategiju. Najvaniji cilj poduzea je zadovoljstvo kupca uslugom, jer na taj nain
mogu raunati da e kupca trajno zadrati, konkurenciju eliminirati i otvoriti sebi nove
5

mogunosti za proirenje trita. Dugogodinje iskustvo im omoguuje da znaju specifinosti

regija u Hrvatskoj. To im daje prednost prilikom odreivanja strategije vezane uz zapoljavanje
veeg ili manjeg broja ljudi na odreenom podruju kako se nikad ne bi doveli u problem da nisu
u mogunosti zadovoljiti zahtjevima svojih klijenata.
2.1.2 VANJSKI IMBENICI
Vanjske imbenike organizacije zapravo ini njezina okolina koja ju okruuje. Dok na unutarnje
imbenike organizacija moe utjecati, na vanjske imbenike organizacija moe utjecati u malim
koliinama, zapravo vie im se mora prilagoavati kako bi uspjela opstati na tritu.

1.Institucionalni uvjeti
Na institucionalne uvjete, tj. pravnu okolinu organizacije ne mogu djelovati nego im se moraju
prilagoavati. Pod time se podrazumijevaju svi zakoni, propisi i ostali podzakonski akti koje
donosi zakonodavna ovlast zemlje. S obzirom da se zakonima drave organizacije trebaju
prilagoavati kako bi opstale na tritu i ne bi bile zatvorene, tu nema ba prevelikog prostora u
kojem bi organizacije mogle djelovati na zakone te na njihovu izmjenu. Ba iz tog razloga kao
jednu od prijetnji u svojoj SWOT analizi

poduzee Ekus d.o.o. navodi prenormiranost

zakonodavne regulative koja u radno intezivnoj industriji ostavlja premalo vremena za fokus na
trite i poveava opasnost od prevelikog administrativnog nadzora i kanjavanja za
prenormirane i neprovedive administrativne propuste.

2.Integracijski uvjeti
Smatra se da su integracijski procesi zapravo jedini vanjski imbenici na koje organizacija moe
utjecati. esto organizacije ulaze u integracijski proces kako bi se spajale i pripajale organizacije
te na taj nain ostvarile odreenu ekonomsku korist poput poboljanja svog statusa na tritu,
poveanja prihoda, uklanjanja konkurencije ili ak i irenja trita. Vlasnici Ekusa d.o.o prodali
su 90% svojih udjela u vlasnitvu poduzea 2010.godine francuskom poduzeu Atalian Global
6

Services. Dosadanji lanovi uprave upravljat e poduzeem do poetka 2015.godine i nakon

toga Atalian Global Servicespreuzima potpunu kontrolu nad poduzeem.
3.Trite
Trenutno poduzee radi samo na teritoriju Hrvatske. Planirali su proiriti svoje usluge jo na
teritorije susjednih drava Bosne i Hercegovine, te Srbije, ali unato pozitivnim financijskim
rezultatima zakljuili su da nemaju dovoljnu financijsku mo da budu konkurentni na susjednim
tritima. Neki od problema sa kojima su

se susreli prilikom planiranja bili su prevelika

decentralizacija i nisu bili sigurni da li bi imali dovoljnu razinu kontrole nad tim ograncima
poduzea zato to se ne nalaze u istoj dravi kao matino poduzee.
4.Razvoj znanosti i tehnologije
Poduzee se trudi uvoditi novu tehnologiju kako bi bila u skladu sa tehnolokim iskoracima.
Primjena nove tehnologije omoguuje kvalitetnije i uinkovitije pruanje usluga, te istovremeno
konkurentnost na tritu.

2.2 OBLIKOVANJE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE

2.2.1 ELEMENTI ORGANIZACIJSKE STRUKTURE
1. Organizacija materijalnih imbenika
Organizacija materijalnih imbenika temelji se na upotrebi materijalnih inputa u procesu
poslovanja.
Najvaniji materijalni inputi su:
1. Prostor
Pod organizacijom prostora se smatra izbor lokacije. Sjedite poduzea Ekus d.o.o
smjeteno je u Zagrebu meutim sadri 5 veih ogranaka u Republici Hrvatskoj. S
obzirom da je jedan od veih problema disperziranost poslovanja, zato to veina
njihovih klijenata ima radnje rasporeene po cijeloj Hrvatskoj osnivanje 5 veih ogranaka
je bilo naj loginije rjeenje kako bi se smanjili trokovi i poboljala usluga klijentima.
2. Oprema
7

Oprema su sredstva kojima se pruaju usluge. Vrlo je bitno izabrati kvalitetnu i isplativu
opremu ,zato to to uvelike smanjuje trokove poslovanja.
3. Sirovine i materijali
Ovo poduzee ne koristi materijale i sirovine u velikim koliinama. Koriste ih samo u
sluaju raznih graevinskih radova, te razna kemijska sredstva pri obavljanju usluga
ienja.
2.Ralanjivanje i grupiranje zadataka
Ralanjivanjem i grupiranjem zadataka u odgovarajue organizacijske cjeline unutar jedne
organizacije kao rezultat dobivamo organizacijsku strukturu poduzea. U sljedeoj tablici se
moe vidjeti nain na koji je poduzee Ekus d.o.o. ralanilo zadatke unutar poduzea.

Graevinski odjel
Ureenje okolia
Higijena
ienje
Transport i logistika
Osiguranje
Tehniki odjel
Recepcija

Sluba inenjeringa
Klima ureaji, krovite, vodovod, grijanje
Prirodne povrine, urbana naselja, parkovi
Anti-parazitski tretmani, deratizacija
Nuklearke, prehrambena industrija
Transport, logistika, rukovanje, pedicija
Nadzor , osiguranje, zatita od poara
Multi-usluge, multi-tehnika
Priredbe, poduzea, hoteli, zrane luke

Iz primjera 1. je vidljivo da se prilikom ralanjivanja zadataka koristilo naelo najvee upotrebe

to znai da su se odreeni poslovi organizacijski smjestili u onu organizacijsku jedinicu koja ju
najee upotrebljava.
3. Organizacija poslovnih funkcija

Prodajna funkcija- ona omoguuje organizaciji da dostavljanjem usluge potroau

ostvaruje prihod odnosno da

uslugu pretvori u novac. Nain na koji Ekus d.o.o.

organizira prodajnu funkciju je da pomou istraivanja trita doe do informacija to

trite zahtjeva, uz ekonomsku promidbu da stvori zanimanje kod potencijalnih novih
klijenata te na kraju da nudi svoju svakim danom sve bolju uslugu starim i novim
potencijalnim kupcima.

Financijska funkcija- ona se provodi na nain da se pravilno raspolae novanim

sredstvima kako bi se tijekom cijele godine pokrili svi rashodi, te bi se na taj nain
poslovanje odvijalo bez zastoja. Poduzee Ekus d.o.o svaku godinu zavrava sa
ostvarenom dobiti i na taj nain sa sigurnou moemo rei da je financijska funkcija

dobro provedena.
Organizacija upravljanja i menadmenta:

Na ovom primjeru moemo vidjeti kako izgleda organizacija upravljanja poduzea Ekus d.o.o.
2.2.2 FORMALNI I NEFORMALNI NAINI KOMUNIKACIJE

Upra
va

Sektor
financija i
opih
poslova

Prodaja

Sektor
multiservisa

Kontrola i
edukacija

Slika 3. Organizacijska struktura poduzea

Tehniki
sektor
Unutar Ekus d.o.o. poduzea koristi se formalni i neformalni nain komunikacije.

Formalni nain

je najei nain komunikacije koji se provodi unutar Ekus d.o.o

poduzea. Jedan od primjera formalnog nain komuniciranja je unaprijed planirani

sastanak uprave sa voditeljima sektora na nain da se taj sastanak odvija redovito jednom
mjeseno. Voditelji sektora upravi iznose sve bitne informacije vezane uz rad njihovog
1sektora te se dogovaraju o svim bitnim poslovnim odlukama koje je potrebno donijeti.
Takva unutarnja komunikacija obuhvaa vertikalnu komunikaciju prema dolje gdje
uprava iznosi svoje informacije i nareenja voditeljima slubi, te vertikalnu komunikaciju
prema gore gdje voditelji slubi iznose svoje informacije i ideje upravi. Formalan nain
9

komunikacije koji se nastoji ostvariti sa irom zajednicom je veinom putem nekih

sajmova gdje se potencijalnim klijentima nastoji to bolje prezentirati usluga kojom se

poduzee bavi.
Neformalni nain je nain koji se rjee upotrebljava u poduzeu Ekus d.o.o. s obzirom da
taj nain komunikacije esto moe dovesti do nesporazuma s obzirom da poiva na
osobnoj komunikaciji izmeu zaposlenika, to moe dovesti do razliitih miljenja i
odraz je percepcije djelatnika u organizaciji.

2.2.3 VEZE IZMEU ORGANIZACIJSKIH JEDINICA

Unutar Ekus d.o.o. poduzea nastoji se to vie biti u komunikaciji sa dobavljaima i
korisnicima usluga. Dobavljai su poduzeu jako bitni kako bi poduzee moglo uredno
poslovati i izvravati sve svoje zadatke. Tako da je poduzee u svakodnevnom kontaktu sa
svojim dobavljaima. Takoer jedna od veza koje poduzee nastoji odrati je komunikacija
sa korisnicima svojih usluga. To je najbolji nain da poduzee opstane na tritu jer od
klijenta se moe dobiti najvie informacija o zadovoljstvu za pruene usluge, te na taj nain
to prije intervenirati ukoliko su neke promjene potrebne kako bi se poslovanje poboljalo.

2.2.4 INFORMACIJSKI SUSTAVI ORGANIZACIJE

Unutar Ekus d.o.o poduzea jedan od najveih problema je nedovoljna razina koritenja
informacijskih sustava organizacije. Poduzee se ve dugi niz godina bori sa problemom
informatikog umreavanja svih lokacija na kojima djeluje. Svaki ogranak ima svoj zasebni
informacijski sustav, meutim daljnji cilj poduzea je kompletno umreavanje svih ogranaka
kako bi se poboljao protok informacija, smanjili trokovi i olakao rad poduzea.

2.2.5 SUVREMENI TRENDOVI U OBLIKOVANJU ORGANIZACIJE

Kada priamo o suvremenim trendovima smatramo da se tu radi o brojnim inovacijama i
unapreenjima organizacije, bilo da se radi o potpunoj promjeni filozofije organizacije ili
10

promjena u organizaciji kao cjelini ili pak drugaije poimanje dijelova organizacije kao to je
npr. unapreenje kvalitete, promjene u nainu prodaje robe i slino. Ekus d.o.o ne koristi
suvremene trendove u oblikovanju organizacije.

2.2.6 TEMELJNE DIMENZIJE ORGANIZACIJE

Poduzee Ekus d.o.o. ima, ve utvreno, nii stupanj podjele rada na neposrednoj razini
nadreeni-podreeni, no sama organizacija cijelog poduzea po sektorima za sobom vodi vii
stupanj specijalizacije i vei stupanj podjele rada. Hijerarhija poduzea je iroka, te od
nadreenog zahtijeva iri spektar sposobnosti kako ispod sebe ima prosjeno 7 podreenih.
Raspon je kontrole strogo odreen, tako da svaki podreeni nema dileme tko mu je
nadreeni. Nii hijerarhijski stupnjevi imaju manji stupanj ovlasti i manju odgovornost.
Ovlateni nemaju velike probleme s delegiranjem poslova, tako da je u poduzeu prilino
visok stupanj pouzdanja. Poduzee je sa aspekta poslovanja prilino decentralizirano, ali
zbog manjka komunikacije izmeu informacijskih sustava, ipak je najvea ovlast na sjeditu
u Zagrebu. No, to ne sprjeava dobro koordinaciju.

2.2.7 PRIMJENA ORGANIZACIJSKE STRUKTURE

Iako u poduzeu Ekus d.o.o nije striktno definirana organizacijska struktura, sama
intuitivnost poslova namee odgovarajuu organizacijsku strukturu. Administracija ima vei
stupanj odgovornosti pa se njima poveava specijalizacija za odreen skup podreenih
irokog znanja kako bi adekvatno obavljali svoj posao. Kako razine postaju nie, stupanj
odgovornosti postaje manji, pa se poveava broj podreenih i smanjuje se razina
specijalizacije.

11

3. PRIJEDLOZI ZA POBOLJANJE POSTOJEE

ORGANIZACIJE

Sve organizacije koje djeluju na tritu nisu savrene, svaka ukoliko eli i ima mogunosti, moe
i zapravo mora raditi na svojem daljnjem razvoju i usavravanju. To je jedini nain da opstane na
tritu, ukloni konkurenciju i privue kupca. Neto to se na poetku ini kao dobra odluka
poslije se moda i ne pokae takvom te su potrebne izmjene i odreena poboljanja. Pogotovo u
dananje vrijeme kada tehnologija i znanost napreduju iz dana u dan je potrebno svakodnevno
raditi na svom poboljanju kako bi se pratilo trendove i na taj nain ostalo konkurentno na

12

tritu. Samim time i poduzee Ekus d.o.o. ima velikog prostora za poboljanje svoje
organizacije.

a. Razina obrazovanja radne snage

Veina zaposlenih u poduzeu Ekus d.o.o. ima niski stupanj obrazovanja. Tu se najvie
radi o zaposlenicima sa srednjom strunom spremom ak i na nekim vodeim pozicijama.
Smatramo da je potrebno vie ulaganja u visoko obrazovane ljude pogotovo na vodeim
pozicijama zato to oni imaju vie znanja, menaderskih sposobnosti te bi vie mogli
pridonijeti razvoju firme u smislu svjeijih i inovativnijih ideja.
b. Informatika rjeenja
Ekus d.o.o. se ve godinama suoava sa problemom informatikog umreavanja. Naime,
s obzirom da rade na vie lokacija unutar Hrvatske potrebno je napraviti informatiku
mreu koja e povezati sve njihove podrunice i na taj nain e moi bez problema imati
sve informacije dostupne u svako vrijeme na svakom mjestu. Njihova nedovoljna
informatika povezanost ih dovodi do velikih trokova. S obzirom da im je potrebno
puno vie vremena kako bi vidjeli kakvo je openito stanje, to iziskuje vee trokove, a u
krajnjoj liniji i gubitak dragocjenog vremena. Iz toga proizlazi potreba da poduzee Ekus
d.o.o. treba poraditi na informatikom umreavanju svojih podrunica kako bi se
suvremenizirali, poboljali protok informacija, smanjili trokove, ostali konkurentni i ne
bili vie u zaostatku za vodeima u tom poslu.

c. Tehniki loa komunikacija

Poduzee Ekus d.o.o. ima problem sa dosta loom komunikacijom u smislu da njihove
podrunice ne dobivaju sve potrebne informacije sa svih lokacija unutar Hrvatske. Iako
je posao dosta dobro rasporeen po stratekim podrunicama koje se brinu o klijentima
na lokacijama za koje su odgovorne. Potrebno je proiriti protok informacija meu
podrunicama jo vie iz razloga jer im informatiko umreavanje nije dobro rijeeno.
Mjeseni sastanci meu podrunicama na kojima bi se razmjenjivale informacije,
13

dostavljali potrebni izvjetaji i openito stanje poslovanja za tekui mjesec, bi bitno

doprinijeli poboljanju komunikacije i razmjeni bitnih informacija.

14

4. ZAKLJUAK
Poduzee Ekus d.o.o na dobrom je putu da ostvari svoju viziju. Unato problemima s
edukacijom, komunikacijom i informacijskim sustavima, ostaju meu vodeim
poduzeima u podruju industrijskih servisnih usluga ve vie od dva desetljea. S
obzirom da intenzivno ulau u svoj razvoj i rade na tome da isprave svoje slabosti na taj
nain su na jako dobrom putu da poboljaju svoju organizaciju. Takoer, lanstvo u
ATALIAN grupaciji samo potvruje ambicije i kvalitetu usluge. I uz dobre uvjete na
tritu su u vrlo dobroj poziciji da svoj status meu vodeima zadre ako ne i poboljaju.

15

LITERATURA

[1] Pere Sikavica, Organizacija, kolska knjiga, 2011.

[2] ugaj, ehanovi, Cingula, Organizacija, FOI Varadin, 2004.
[3] Ruica Bri, Prezentacije s predavanja, FOI Varadin, 2013.
[4] Interni podaci Ekus d.o.o poduzea
[5] www.ekus.hr
[6] www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/ekus/Detaljno/54049
[7] http://www.poslovna.hr/lite/ekus/332170/subjekti.aspx

16