Prikaz norme EN 1995

MINIMALNE DEBLJINE ZIDOVA:

Debljine nosivih zidova ne trebaju biti manje od //100// mm. Obloni
zidovi ne trebaju biti tanji od //70// mm.
ZIDNI VEZOVI:
Zidni blokovi povezani mortom moraju biti zidani dokazanim vezom.
Zidni elementi moraju se u redovima preklapati tako de se zid ponaa
kao jedinstveni element. Da bi se postigao povoljan vez preklapanje
zidnih blokova mora iznositi minimalno 0,4 visine bloka ili najmanje 40
mm (vea od navedene dvije dimenzije je mjerodavna). Na kutovima ili
lomovima zida treba preklapanje zidnih blokova biti ne manje od irine
bloka. Da bi se postiglo potrebno preklapanje u ostalom dijelu zida treba
upotrijebiti veznjake (skraeni komadi zidnog bloka).

REKE MORTA
Debljina leajne reke i sudarnice kod primjene normalnog i lakog
morta treba biti ne manja od 8 mm i ne vea od 15 mm, te kod uporabe
tankoslojnog morta ne manje od 1 mm i ne vee od 3 mm.
Ako od projektanta nije drugaije dato, leajne reke trebaju biti
horizontalne.
Sudarnice se mogu promatrati ispunjene, ako se mort nalazi po cijeloj
visini ali najmanje 40%. Inae se trebaju smatrati neispunjenim.
Sudarnice kod armiranih zidova optereenih savijanjem i posmikom
trebaju biti potpuno ispunjene.

REKE MORTA
Debljina leajne reke i sudarnice kod primjene normalnog i lakog
morta treba biti ne manja od 8 mm i ne vea od 15 mm, te kod uporabe
tankoslojnog morta ne manje od 1 mm i ne vee od 3 mm.
Ako od projektanta nije drugaije dato, leajne reke trebaju biti
horizontalne.
Sudarnice se mogu promatrati ispunjene, ako se mort nalazi po cijeloj
visini ali najmanje 40%. Inae se trebaju smatrati neispunjenim.
Sudarnice kod armiranih zidova optereenih savijanjem i posmikom
trebaju biti potpuno ispunjene.
LEAJEVI POJEDINANIH SILA
Pojedinane sile trebaju se prenijeti na zid leajevima minimalne
duine 100 mm

Klasifikacija uvjeta okoline i klase okoline

Uvjeti okoline su podijeljeni u pet klasa okoline.
- Klasa okoline 1: Suha okolina kao to je unutranjost stambenih
zgrada, biroa, ukljuujui i unutranji sloj dvostrukog zida sa zranim
slojem koji vjerojatno nee biti vlaan.
- Klasa okoline 2: Vlana sredina u unutranjosti graevine kao npr.
praonice ili na otvorenom bez djelovanja smrzavanja i elementi u
neagresivnom tlu i/ili vodi.
- Klasa okoline 3: Vlana sredina s elementima izloenim mrazu.
- Klasa okoline 4: Sredine s morskom vodom s elementima potpuno ili
djelomino u vodi, u podruju prskanja vode ili u sredini sa zrakom
zasienim morskom vodom u obalnom podruju bez opasnosti od
mraza.
- Klasa okoline 5: Kemijski agresivna sredina u plinovitom, tekuem ili
vrstom stanju; vrijedi takoer za elemente graevine u agresivnom tlu.

 15 mm

15 mm

2 mm
2 mm

izuzev kod
tankoslojnog
morta

Zatitni sloj armature u leajnoj reki

5
150

lb

0,7l b

90<150
5

0,7l b

0,7l b

RAZMACI IPKI ARMATURE

Razmak ipki armature mora biti dovoljno velik da bi se mort ili beton
za ispunu mogao ugraditi i zbiti.
Openito, svijetli razmak izmeu dviju paralelnih susjednih ipki
armature ne treba biti vei od najveeg zrna plus 5 mm, kao promjer
ipke ili 10 mm; najvea vrijednost je mjerodavna.
Razmak na vlak optereene glavne i poprene armature ne treba biti
vei od 600 mm, osim, kada je armatura grupirana u kanalima ili
ozidanim udubljenjima, ili ako se upotrebljava prefabricirana armatura
reki.
Kada je glavna armatura grupirana u kanalima ili ozidanim
udubljenjima, kao npr. u zidovima s ozidanim udubljenjima, smije biti
razmak teita glavne armature jednak razmaku teita kanala, ili
ozidanog udubljenja umjesto najveeg razmaka od 600 mm. Ukupni
presjek glavne armature ne treba biti vei od 4% bruto presjeka kanala
ili ozidanih udubljenja. Kod nastavaka ne treba biti vei od 8%.

UOKVIRENI ZIDOVI (ZIDOVI SA SERKLAIMA)

Uokvireni zid mora biti izveden izmeu horizontalnih i vertikalnih
armiranih elemenata tako da mu je deformacija pri optereenju u
njegovoj ravnini sprijeena.
Obuhvaeni zid mora se izvesti izmeu horizontalnih
armiranobetonskih ili armiranih zidnih elemenata u svakoj ravnini
stropa, izmeu vertkalnih armiranobetonskih ili armiranih zidnih
elemenata na svakom krianju zidova, te na oba ruba kod otvora
sveliine preko //1,5// m2. Najvei razmak armiranobetonskih ili
armiranih zidnih elemenata kako u horizontalnom tako i u vertikalnom
pravcu ne bude vei od //4// m.
Armiranobetonski ili armirani zidni elementi kao uteui elementi zida
trebaju imati presjek najmanje //0,02// m2

SPAJANJE ZIDOVA, STROPOVA I KROVOVA

Zidovi koji trebaju biti pridrani stropovima i krovovima moraju se s
njima tako spojiti da mogu prenijeti horizontalna optereenja za
dimenziopniranje na elemente za ukrutu.
Stropovi i krovovi moraju dovoljnom dubinom leati na zidovima da
bi ostvarili dovoljnu nosivost i potreban otpor na smicanje. Pri tom se
moraju uvaavati tolerancije proizvodnje i izvoenja. Dubina leaja
treba biti minimalno 65 mm.

SPOJ ZIDOVA KOJI SE KRIAJU

Zidovi koji se kriaju moraju biti tako meusobno spojeni da mogu
predvieno vertikalno i horizontalno optereenje meusobno prenijeti.
Spoj na mjestu krianja treba biti izveden jednim od slijedeih naina:
- zidnim vezom ili
- sidrima ili armaturom koja vee oba zida, tako da nastane jednako
vrijedna veza kao kod zidnog veza.

REKE MORTA
Reke se smiju izvoditi samo prema propisima.
Reke moraju, ako nije drugaije propisano, ravnomjerno izgledati i
imati jednaku debljinu.
Kod sudarnica koje ostaju neispunjene trebaju biti eone povrine
blokova tijesno priljubljene.
Reke tankoslojnog morta:
Kod reki s tankim mortom moraju se blokovi za zidanje paljivo
polagati radi postizanja podjednakih propisanih debljina.

Izravnavanje reki morta (dersovanje)

Ako je propisano, treba izvesti izravnavanje vidljive povrine morta.
Pri tom treba vidljivu povrinu morta reke izravnavati, dok je mort jo
plastian radi postizanja trajne prionjivosti i zatite zida od kie.
Kod zidova debljine manje od 200 mm reke ne mogu biti uvuene
vie od 5 mm bez doputenja projektanta.
Naknadno ispunjavanje reki morta (fugiranje)
Kada je propisano, treba reke morta oistiti do najmanje 15 mm
dubine ali ne vie od 15% debljine zida i kasnije ponovo popuniti
mortom. Mort za ispunjavanje reke treba imati ista svojstva kao mort
koriten za zidanje.

DOPUTENA ODSTUPANJA DIMENZIJA ZIDOVA

Ako projektant ne zahtjeva drugaije, zid treba biti izveden vertikalno
s horizontalnim rekama.
Najvea odstupanja dimenzija prema ENV 1996-1 su slijedea:
- odstupanje od vertkale: 20 mm u jednoj etai ili 50 mm na ukupnoj
visini graevine (vidi sliku); manja vrijednost je mjerodavna.
- vertkalni pomak (ekscentricitet): 20 mm pomak osi zida ispod ili iznad
meustropne ploe (vidi sliku 6.1(b));
- povrinska ravnost: 5 mm po metru, ali najvie 20 mm na 10 m.

 20 mm

visina
etae

ukupna visina
graevine
< 20 mm

visina
etae

< 20 mm
< 50 mm

meu etana
ploa

Pitanja
1.
2.
3.
4.

Koliko iznosi najmanja debljina nosivog zida?

Koliko iznosi najmanje preklapanje zidnih elemenata u vezu nosivog zida?
Koje su doputene debljine reki od obinog i tankoslojnog morta?.
Koliko iznosi najmanja duljina leaja pri prijenosu koncentriranih sila i zato se ona
ograniava?
5. Kako su klasificirani uvjeti okoline? Zato se okolina klasificira?
6. Koliko iznose zatitni slojevi armature u reki?
7. Zato se mora osigurati dovoljna duljina sidrenja armature zida?
8. Na koje se naine armatura moe sidriti?
9. Zato se mora osigurati najmanji razmak ipki armature u armiranom ziu?
10. Koliku plotinu poprenog presjeka moraju imati serklai?
11. Na koji se nain izvodi spoj zidova koji se kriaju?
12. Koja su doputena odstupanja zidova od projektiranog poloaja? Zato je vano
potovati ove tolerancije?