JU MJEOVITA SREDNJA KOLA Hasan Kiki Gradaac

MATURSKI RAD
Iz predmeta El. Postojenja

Tema:
Izbor elemenata elektroenergetskih postrojenja

Mentor:
Uenik:
Ali Samir,dipl. ing. elektrotehinke
Hamzi

Ademir

Gradaac, Juna 2015. Godine

SADRAJ
UVOD............................................................................
.................................3
1.IZBOR
RASTAVLJAA.................................................................
...................4
2.
IZBOR
SABIRNICA.....................................................................
...................5
2.1. KONTROLA PRESJEKA SABIRNICA NA DINAMIKA
NAPREZANJA...................................7
2.2. KONTROLA PRESJEKA SABIRNICA NA TERMIKA
NAPREZANJA............................... 8

3.
IZBOR
IZOLATORA....................................................................
................8
3.1.
POTPORNI
IZOLATORI...................................................................................
...........8
3.2.
PROVODNI
IZOLATORI...................................................................................
......10

4.
IZBOR
VN
OSIGURAA...................................................................
............10

5.
IZBOR
PREKIDAA....................................................................
.................11
6.
IZOR
SMTa...................................................................................
............12
7.
IZBOR
NMTa...................................................................................
.........13
ZAKLJUAK....................................................................
...............................16
LITERATURA...................................................................
...............................17

UVOD
Izbor osnovnih elementa elekroenergetskih postrojenja dijelimo
na izbor rastavljaa, izbor sabirnica, izbor VN osiguraa, izbor
prekidaa, izbor izolatora, izbor strujnih mjernih transformatora
(SMT), izbor naponskh mjernh transfromatora (NMT), izbor
uinskih rastavljaa (sklopki). Prva javna elektrana je izgraena u
Njujorku 1882. godine i ta godina se smatra poetkom
elektrifikacije. Tada se koristila klipna parna maina koja je
pokretala generator jednosmerne struje i on je napajao strujom
sijalice sa ugljenom niti a kasnije i motore jednosmerne struje. Taj
sistem proizvodnje el. energije se uglavnom sastojao od nekoliko
elektrana koje su bile meusobno izolovane i nepovezane i bio je
prepun nedostataka.
Izbor svih ovih elemenata vrimo na osnovu: Maximalne struje u
nominalnom pogonu,Termikih naprezanja u toku KS-a,Nazivnog
napona,Vri se provjera na mehenika i tremika naprezanja,
Nazivne struje, itd.
Strujni transformator je tip trainsformatora koji se upotrebljava
pri mjerenju struja velikih vrijednosti koje bi inae bilo teko
mjeriti nekom direktnom metodom kao i za relejnu zatitu.
Naponski transformator prikljuak ureaja za voenje i zatitu
elektroenergetskog sustava na vodove visokog napona zahtijevao
bi izgradnju vrlo skupih i glomaznih mjernih instrumenata i releja
zbog visokih napona i velikih ime to postaje nepraktino i gotovo
neizvedivo.
Izolator je materijal u kojem nema slobodnih nositelja elektrinog
napona pa zbog toga vrlo slabo vodi elektrinu struju.

Prekidai su

ureaji

sklapanje strujnih krugova,

koji

slue

ali

takoer

za
i

za

uklapanje
zatitu

strujnih

krugova od struja kratkog spoja. Djelimo ih na visokonaponske i

niskonaponske.

1. IZBOR RASTAVLJAA
Rastavlja je mehaniki rasklopni aparat koji slui za vidljivo
odvajanje dijela postrojenja koji nije pod naponom od dijela
postrojenja koji je pod naponom. Rastavljaem se otvara i
zatvara strujni krug kada se prekida ili ukljuuje neznatna
elektrina struja . On je sposoban za trajno provoenje struje u
normalnim uvjetima i odreeno trajanje provoda struje pri
nenormalnim uvjetima, kao to su struje kratkog spoa.Sa
rastavljaem se ne smije rukovati ako je prekideem u zatvorenom
poloaju, jer bi dolo do prekidanja velike strujeu zraku to moe
biti opasno.
Rastavne sklopke (rastavljai snage) su rasklopni aparati koji se u
odreenim pogonskim uvjetima ukljuuju, provode i prekidaju
nazivne struje. Ovi ureaji se koriste u distributivnim mreama, za
nazivne napone do 38 -kV - i struje do 630 A-. esto se
kombiniraju sa visokonaponskim osiguraima koji slue kao
zatita od kratkog spoja. Rastavna sklopka ima komoru za gaenje
elektrinog luka. Prilikom otvaranja, najprije se pokreu noevi
rastavljaa i kada se dostigne odreeni hod u komori se izvrava
prekidanje.
Rastavljai trebaju vidno rastaviti dijelove postrojenja koji su pod
naponom od onih koji nisu. Nemaju lune komore i ne smiju
prekidati pod optereenjem.
Pogonski mehanizam moe biti:
-runi,
-pneumatski,
-elektromotorni.

Iznimno rastavljai smiju prekidati male struje praznog hoda

transformatora, kapacitivne struje zranih vodova duine do 20
km u praznom hodu.
izbor rastavljaa se vri na osnovu:
-nazivnog napona,
-nazivne struje
-vri se kontrola na mehanika i termika neprezanja u kratkom
spoju

Ponekad je dozvoljeno pomou rastavljaa ukljuivati i iskljuivati

strujne krugove pod optereenjem. Svaki rastavlja treba izdrati
udarnu struju kratkog spoja makar 1s. Ako sratki spoj traje due
od 1s (termiko naprezanje) onda on mora izdrati struju koja
iznosi 60% od udarne struje. Formula za izraunavanje dozvoljene
struje kratkog spoja ako on traje due od 1s je:

It=

I t1s

Gdje je: It1s- Struja kratkog spoja do 1s,

It- struja kratkog spoja preko 1s,

t- trajanje kratkog spoja preko 1s.

Zabranjeno je postavljanje rastavljaa u petlji jer zbog djelovanja

dinamike sile u kratkom spoju moe doi do iskljuenja noeva
rastavljaa. Zbog toga se mora poveati razmak izmeu vodia.

2. IZBOR SABIRNICA
Sabirnice su kima postrojenja. One su vorne take na kojima
se spajaju dovodni i odvodni nadzemni vodovi i kablovi. Izrauju
se od bakra (Cu), aluminija (Al), i Ale uadi. Za napone do 110 KV
izrauju se krute sabirnice okruglog punog profila, cijevastog
profila, L profila, U profila, pravougaonog profila. Za napone iznad
110 KV primjenjuju se uaste sabirnice kao i cijevaste. Izbor
sabirnica se vri na osnovu maximalne struje u normalnom
pogonu, vri se provjera na dinamika naprezanja u toku kratkog
spoja, hermikih naprezanja u toku kratkog spoja. Za zagrijavanje

sabirnica nepovoljnija je vertikalniraspored sabirnica.

U normalnom pogonu dozvoljeno zagrijavanje je 30C iznad

temperature okoline. Ako je temperatura okoline 35C onda je
dozvoljeno zagrijavanje 65C u normalnom pogonu. Struja u
normalnom pogonu iznosi:

In=

Sn
U n 3

Sn- Prividna snaga [ VA ]Un-

Linijski napon

[V]
Optereenje sabirnica po deonicama dato je na sledeoj
slici:

S maxr = 30 MVA

I max r

60 10 6

1732.051 A
3 U n
3 110 10 3
S max r

Ako se predpostavi da je temperatura ambijenta a=35C, a

trajno dozvoljena temperatura sabirnica td=65C i usvoji rezerva
da se sabirnice mogu zagrejati do d=65C, onda e termiki
koeficijent korekcije biti:

kt

d a
65 35

1
td a
65 35

Sada je trajno dozvoljena struja:

I td

I max r 1732.051

1732.051A
kt
1

Da bi sabirnice izdrale vee temperature one se farbaju i to:

R- uta
S- zelena
T- ljubiasta
N- bijela, crna, svijetlo siva.
Dimenzioniranje se vri obzirom na maksimalnu struju u
normalnom pogonu,za dozvoljeno povienje temperature za
vrijeme kratkog spoja i mehanika naprezanja za vrijeme kratkog
spoja.
Maksimalna struju u normalnog pogonu se treba locirati najvie
na optereeni dio sabirnica u normalnom pogonu i treba voditi
rauna koji odreuju minimalne presjeke promjere cijevnih
sabirnica.Treba se izvriti provjera trajnu struju odabranih
sabirnica te izvriti u ovisnosti o dozvoljenoj tempetaturi.
Kontrola presjeka sabirnica se vri obzirom na mehanika
naprezanja za vrijeme kratkog spoja.Treba odrediti razmak
pojedinih faza na temelju propisa a u ovisnosti o naponskoj razini
i odrediti maksimalno naprezanje i usporediti ga sa dvostrukom
vrijednosti granice teenja odreenog materijala sabirnica
Prve raunalne sabirnice sastojale su se od skupa paralelnih ica
koje su spajale sredinju memoriju te ostalim perifernim

jedinicama. Zbog slinosti sa sabirnicama u distribuciji napona,

ovo ime je kasnije iroko koriteno u raunalstvu.
U prvoj i drugoj generaciji raunala postojale su posebne sabirnice
za glavnu memoriju, te za ostale podskupove jedinica koje su
inile raunalni sustav. Dizajner je imao zadau osmisliti nain
spajanja svih glavnih sastavnica sustava, veui ih nazad na
sredinju jedinicu ili mikroprocesor putem niza usporednih ica ili
paralelnih spojeva na tiskanoj ploici uzimajui u obzir brzinu te
razne protokole koje su postojale izmeu memorije, perifernih
jedinica koje su kasnije povezane na sredinju jedinicu.

Po nainu prijenosa podataka i kontrolnih signala sabirnice se

dijele na:

serijske - na primjer USB

paralelne AGP,PCI

mijeane PCIE,HIPER TRANSPORT

2.1. Kontrola presjeka sabirnica

na dinamika naprezanja
Kontrola presjeka sabirnica na dinamika naprezanja se vri na
osnovu udarne struje kratkog spoja. Najtei kratki spoj za
dinamika naprezanja je 2 polni kratki spoj. U ovomsluaju struje
kroz sabirnice teku suprotnim smjerovima pa se sabirnice
odbijaju. Ako sabirnice i izolacije nisu ispravno odabrani doi e
do savijanja sabirnica i pucanja potrpornih izolatora. Sila koja se
javlja izmeu sabirnica u toku kratkog spoja se rauna:

Fu=0,2 * I

2
a

l
a

Iu- udarna struja kratkog spoja

a-Razmak izmeu sabirnikih vodia
l- razmak potpora sabirnikih vodia,kao to je prikazano na slici

Razmak izmeu susjednih sabirnica zavisi od visine napona i on je

propisan prema tehnikim propisima. Razmak izmeu sabirnica
u postrojenju od 10 KV iznosi 20-30 cm a za 35 KV 40-50 cm.
Moment savijanja sabirnica se rauna:

M=

F ul
12

[Nm]

2.2. Kontrola presjeka sabirnica

na termika naprezanja
Sabirnice se kontroliu na termika naprezanja na osnovu trajne
struje kratkog spoja.
Granina temperatura bakarnih sabirnica je 200C a
aluminijumskih je 180C u toku kratkog spoja. Popreni presjek
sabirnica u toku kratkog spoja se odreuje:

SCu= 7,5 * It *

SAl= 12 * It *

Sabirnice duine iznad 20m imaju ugraene dilatacione komande

koji spreavaju pucanje potpornih izolatora usljed izduivanja
sabirnica u toku kratkog spoja. Te komandi su Aluminijumske i
bakarne trake koje moraju imati isti popreni presjek kao i
sabirnice. Debljina traka je 0,2mm - 0,5mm.

3. IZBOR IZOLATORA

3.1. Potporni izolatori

Izolatori se biraju na osnovu minimalne prelomne sile:
a) Sila do 3750 N
b) Sila do 7500 N
c) Sila do 12500 N
Sila djeluje na sredini izolatora pa se mora preraunati na vrh
izolatora pomou slijedee formule:

F= 0,2 ks I

2
a

'

l
a

Ia- udarna struja kratkog spoja

Ks- rezonantni faktor
l'- srednji razmak
a- Razmak izmeu sabirnikih vodia

10

Izolator se izrauje od eramikih materijala i od epoksidnih smola.

Izolatori od smola su uglavnom rebrasti. Izolator na vrhu ima
okruglu metalnu kapu a na dnu metalno podnoje okruglog ili
kvadratnog oblika. Pucanje izolatora se najee deava ispod
kape ili iznad podnoja. Visina izolatora zavidi od visine napona.
Visei izolatori mogu biti kapasti, masivni, tapni.
Element postrojenja koji nosi sabirnice i ostale neizolirane vodiu
u rasklopnom postrojenju izolira goli vodi od uzemljenih
dijelova i preuzima na sebe sile koje djeluju na sabirnice izbor
potpornih izolatora: nazivni napon sabirnica veliina sile koja
se prenosi na njih pri kratkom spoju Glavni elementi postrojenja
Potporni izolatori ako je pri kratkom spoju f3s sila koja djeluje na
sabirnike vodie po jedinici njihove duljine.Za silu se moe
smatrati da joj je hvatite na polovini visine sabirnice pri izboru
potpornih izolatora mjerodavna je sila Fp koja djeluje na najvie
optereeni izolator

3.2. Provodni izolatori

Ovi izolatori se primjenjuju za prolaz kolih vodia kroz zidove ili
kroz metalne dijelove aparata. Konstrukcija im je razliita ovisno o
tome gdje se primjenjuju. Provodni izolatori se biraju na osnovu:
- Nazivnog napona
- Maksimalne struje u normalnom pogonu
- Vri se provjera na mehanika i termika
naprezanja u kratkom spoju.

11

Provodni izolatori izoliraju gole vodia od zida ili metalnih

dijelova.Upotrebljavaju se pri prolazu vodia iz prostorije u
prostoriju, iz jednog dijela oklopljenog rasklopnog postrojenja u
drugi, ili iz rasklopnog postrojenja u slobodan prostor.Dva tipa:
obje polovine unutar prostorija barem jednom polovinom na
otvorenom. Razlikujemo:provodne izolatore za okrugle
vodieIzbor provodnih izolatora: nazivni napon maksimalna
trajna struja u normalnom pogonu mehaniko naprezanje za
vrijeme trajanja kratkog spoja zagrijavanje za vrijeme trajanja
kratkog spoja

4. IZBOR VN OSIGURAA
Osigurai visokog napona slue za prekidanje struje kratkog spoja
i to znatno prije nego ona dostigne maksimalnu vrijednost.
Osigura se sastoji od osnove i topljivog umetka. Topljivi umetak
je porculanska cijev na ijim vrhovima se nalaze metalne kape.
Izmeu kapa nalazi se kvarcni pijesak kao dobar vodi topline.
Osigurai se uvijek izrduju jednopolno. Izbor VN osiguraa se vri
na osnovu:
- Nazivnog napona,
- Nazivne struje.

Snaga prekidanja se rauna na slijedei nain:

12

Sk=

3U nI k [ VA ]

Takoer je vano i vrijeme iskljuenja osiguraa- Osigurai se

grade za napone do 35KV. tite nadzemne i kablovske vodove i
tada se biraju prema nazivnoj struji i naponu. Kod zatite
transformatora i kondenzatorskih baterija moe se desiti da se
osigura istopi pri ukljuenju. Da se to nebi desilo njegova nazivna
struja se mora poveati pa on iskljuivo titi od kratkog spoja.
Nazivne struje VN osiguraa su: 2; 4; 6; 10; 15; 20; 30; 40 A.
Za zatitu NMT primjenjuju se osigurai nazivne struje 2; 4; 6 A.
Za zatitu transformatora nazivna struja na primaru se bira
dvostruko vea

(2I 'n )

, a na sekundaru jednaka je nazivnoj struji

sekundara.

Izbor osiguraa vri se prema nazivnom naponu mree

i p r e m a n a z i v n o j s t r u j i . Visokonaponski osigurai izrauju se
za napone do 35 kV.Nazivna struja osiguraa se odabira
prema delu mree koji e stititi osigura. Za dalekovod se
odabira osigura prema najveoj struji koja se moe pojaviti u
normalnom pogonu, a za kabl prema najveoj doputenoj trajnoj
struji koja je odreena s obzirom nadoputeno zagrevanje.
Visokonaponski osigurai se koriste za zatitu energetskih
postrojenja. Sastoje se od porculanske cijevi u kojoj se nalazi
jedan ili vie srebrnih provodnika na posebnim nosaima koji
osiguravaju oreeni ploaj ovog provodnika. Cijev je ispunjena
kvarcnim pijeskom, a na krajevima se nalaze metalne kape na koje
se dovode visokonaponski provodnici. Ovi osigurai se postavljaju
na postolje.

Visokonaponski osigurai se iskljuivo izrauju kao jednopolni.

Vrlo esto se kombiniraju sa rastavljaima pa se tada nazivaju
rastavni osigurai, a izrauju se iskljuivo tropolno i to iskljuivo
za nazivni napon do 38 kV.

13

Svaki dobar visokonaponski osigura bi trebalo da brzo prekine

struju za vrijeme krae od jedne periode. U tom sluaju se ne
moe dostii puna vrijednost struje kratkog spoja. Kako se ica
brzo istopi i pretvori u kapljice izmeu kojih se pojavljuje
elektrini luk koji biva izveden u kvarcni pijesak ili djelomino
ispari. Kako u postrojenju uvijek postoji nekakva induktivnost
zbog velike i nagle promijene struje po Faradejevom
zakonu induktira se dosta visok prenapon. Da bi se ti prenaponi
smanjili, visokonaponski osigurai se konstruiraju tako da je ica
na polovini duine najmanjeg poprenog presijeka,a idui ka
krajevima sve ira, to produava vrijeme trajanja iskljuivalja. Na
taj nain prenaponi koji se javljaju pri topljenju osiguraa ne
prelaze 1,5 puta vrijednost napona mree.
Pri vrlo velikim gustinam astruje (10000 A/mm2 i vie)
topljiva ica u osiguraut r e n u t n o e i s t o p i t i p o i t a v o j
duini i ispa riti. Metalne pare se ire u okolni
k v a r c n i pesak, pa presek rastopljene metalne ice gotovo trenut
no postaje jednak nuli. Na slici4.1 je prikazana provodnost
srebra u zavisnosti od temperature. Elektrina
provodnostsrebra pada sa povienjem temperature. Sa
poveanjem provodnost pada do nule (postajeizolator) kada sva
koliina srebra ispari.Srebro se ponaa kao izolator sve dok
ne nastupi jonizacija (oko 3200 C).
Dalje povienje temperature dovodi po poveanja provodnosti sre
bra. Prema tome, otpor ices e n a g l o p o v e a v a d o
n e i z m e r n o v e l i ke v r e d n o s t i k a d i s p a r i s v a i c a . S
p o v e a n j e m otpora smanjuje se struja kroz osigura od poetne
vrednosti struje topljenja i na nulu i toi veini sluajeva pre nego
to bi struja kratkoj spoja dostigla vrednost nulu.
Izbor osiguraa vri se prema nazivnom naponu mree
i p r e m a n a z i v n o j s t r u j i . Visokonaponski osigurai izrauju se
za napone do 35 kV.Nazivna struja osiguraa se odabira
prema delu mree koji e stititi osigura. Za dalekovod se
odabira osigura prema najveoj struji koja se moe pojaviti u
normalnom pogonu, a za kabl prema najveoj doputenoj trajnoj
struji koja je odreena s obzirom nadoputeno zagrevanje

14

5. IZBOR PREKIDAA
Prekida je mehaniki rasklopni aparat koji moe ukljuiti, trajno
provoditi i iskljuiti nazivne struje, ali i moe prekidati i sruje
kratkog spoja. Razlikujempo prekidae sa tenim sredstvima, sa
vakuumom, sa gasovitim sredstvima, sa vrstim sredstvima za
gaenje elektrinog luka. Tako imamo:
- Vakuumske prekidae
- SF6 prekidae
- Uljne prekidae
- Malouljne prekidae
- Hidromatske prekidae
- Pneumatske prekidae
Pri izboru prekidaa vano je:
-Nazivni napon,
-Nazivna struja,
- Nazivna struja iskljuenja i ukljuenja,
-Nazivno trajanje kratkog spoja,
-Nazivni redoslijed operacija,
-Rasklopna mo.
Obino se za jedno postrojenje bira jedan te isti tip prekidaa.
Prekida se esto mora uljuiti na kratkom spoju, i zato mora
izdrati udarnu struju kratkog spoja koja iznosi:

Iud = k 1.414 Ik''

I ud = 2.55 Ik''

15

Pored toga to mogu sklapati i voditi struje u normalnom pogonu

(sklopke), mogu uklapati i prekidati struje kratkog spoja. U odre
enim situacijama od prekida a se zahtjeva: automatsko
ponovno uklapanje (vano u slu aju prolaznih kvarova)
sklapanje neoptere enih vodova isklapanje neoptere enih
transformatora sklapanje prigunica, visokonaponskih
asinkronih motora, kondenzatorskih baterija sklapanje bliskog
kratkog spoja kod kojih se javljaju velika naponska naprezanja
(tzv. povratni napona na stezaljkama prekida a) pa se moe
dogoditi da prekida ne prekine struju unato tome to je njezina
vrijednost 10-100 puta manja od rasklopne struje prekida
a.Glavni elementi postrojenj
Nazivni redoslijed operacija definie tzv. ( APU). Prekida se nakon
pauze od 0.3s ponovo ukljuuje. Ako je kratki spoj prisutan on se
iskljuuje i pravi se pauza od 3 min.
Zatim se prekida ponovo ukljuuje. Ako je kratki spoj jo uvijek
prisutan on se definitivno iskljuuje.
U izmjeninim strujnim krugovima pojava elektri nog luka je
pozitivna jer sprje ava naglo prekidanje struje a time i pojavu
velikih prenapona u mrei. Struja na taj na in prirodno prelazi
kroz nulu. Kada struja postigne vrijednost nula, elektri ni luk se
gasi i potrebno je osigurati da se ponovno ne upali. Naime, bez
obzira to je pojava elektri nog luka pozitivna glede prenapona,
gorenjem luka razvija se velika toplinska energija koja moe
uzrokovati velika termi ka i mehani ka naprezanja: nagaranje
ili izgaranje kontakata ote enje izolacije povienje
unutarnjeg tlaka uslijed razgra ivanja ulja i zagrijavanja plina
(moe dovesti do eksplozije prekida a),.. Stoga je nakon gaenja
elektri nog luka prirodnim prolaskom struje kroz nulu potrebno
osigurati da elektri na vrsto a me ukontaktnog prostora bude
dovoljno velika da ne do e do ponovnog paljenja luka. Ako to nije
postignuto, luk se ponovno pali sve do narednog prolaska struja
kroz nulu. U istosmjernim strujnim krugovima struja sama po
sebi ne prolazi kroz nulu pa je za uspjeno gaenje elektri nog
luka struju potrebno prisilno natjerati da pro e kroz nulu (npr.
pove anjem otpora luka), odnosno da se smanji na iznos
potreban za odravanje stabilnog luka.
Sprjeavanje ponovnog paljenja luka: Termiki proboj: Ako je
odmah nakon nultoke struje strmina povratnog napona vea od
kritine vrijednosti, kanal luka koji je gotovo nestao ponovno se
16

uspostavlja Jouleovim gubicima. Potrebno je brzo provesti

deionizaciju plazme to je povezano s hlaenjem meukontaktnog
prostora. Dielektriki proboj: Nakon uspjenog termikog
prekidanja povratni napon moe dosei takvu tjemenu vrijednost
da doe do dielektrinog proboja meu kontaktima. Da bi
prekidanje elektrinog luka bilo uspjeno ve s prvim prolaskom
struje kroz nulu potrebno je: Brzo uspostaviti odgovarajuu
dielektrinu vrstou: deionizacija plazme rekombinacija (SF6
prekidai) difuzija (vakumski prekidai) veliki slobodni put
elektrona (uljni, malouljni, hidromatski prekidai) hlaenje
(odvoenje topline iz plazme konvekcijom ili kondukcijom)
komprimiranim zrakom(pneumatski prekidai) poprene metalne
ploe (prekida deion) uzdune keramike ploe (prekidai s
uskim rasporima) atmosferski zrak (zrane sklopke)

6. IZBOR STRUJNIH MJERNIH

TRANSFORMATORA (SMT-a)
Smt slui za sniavanje velikih struja na vrijednost za koje su
dimenzionisani mjerni i zatitni elementi i ureaji. Prema namjeni
smt se dijele na one za zatitu i za mjerenje.
Prema izolacionom sredstvu mogu biti :
-Malouljni,
-Epoksidni.
Glavni dijelovi SMT-a su jezgra i namotaji. Primar ima vrlo malo
zavojaka a sekundar ima nazivne struje 1 i 5 ampera. Postoje
prespojivi SMT-ovi koji imaju primarni namojat iz vie sekcija koji
se mogu spajati serijski i praralelno. Prema konstrukciji SMT-ovi
mogu biti tapni, potporni, provodni. Pri izboru SMT-a vani su
slijedei parametri:
-Nazivni napon,
-oblik,
-odnos transformacije,
-Primarna struja,
17

-sekundaran struja,
-klasa tanosti,
-nazivna snaga,
-Prekostrujni broj,
-broj jezgara,
-termika i dinamika struja,
-faktor sigurnosti,
-namjena i greka,
-prenosni odnos.
Klasa tanosti moe biti 0.1; 0.2; 0.5; 1; 3. Prividna snaga na
sekundaru u prikljuku mjernih i zatitnih ureaja odreuje
nazivnu snagu SMT-a. Te snage mogu biti: 5; 10; 15; 30; 45; 60 VA.

Sn= Zn * In'2
Strujna greka se izraava u procentima i rauna se po formuli :

I=

mI 'n' I 'n
100 [ ]
In

Osim strujne greke postoji i kutna greka. Faktor sigurnosti se

definie samo za SMT za mjerenje i titi mjerne instrumente od
strujnog udara.
Brzi prodor zatitnih releja prvo statike izvedbe, a zatim
mikroprocesorske izvedbe, koje karakterizira velika brzina
djelovanja te elje korisnika relejne zatite da se izvanredne
mogunosti takvih releja maksimalno iskoriste, uzrokovao je
daljnje napredno istraivanje glede ponaanja i utjecaja mjernih
strujnih transformatora u mrei. Upravo iz tog razloga, u
posljednjih nekoliko godina mnogo je napisano u tehnikoj
literaturi [4] o utjecaju prijelaznih pojava struja i napona pri
kvarovima u mrei, o utjecaju dopunskih distorzija mjernih
veliina koje unose mjerni transformatori kao i o ponaanju
mjernih lanova zatitnih releja pri ovim pojavama. Veoma je
teko saeti bitne injenice iz ove vrlo sloene problematike jer
18

postoji veliki broj razliitih rjeenja relejne zatite s relejima

mikroprocesorske izvedbe koji su jo uvijek u periodu razvoja.

Kod razmatranja utjecaja prijelaznih pojava na zatitne releje

treba posebno analizirati: prijelazne pojave primarnih struja i
napona pri nastanku kratkih spojeva u mrei; prijelazne pojave
u mjernim transformatorima.
Teret strujnog transformatora prikazujemo preko prividnog otpora
Z sekundarnog kruga i njegovog faktora snage cos, odnosno
preko prividne snage pri nazivnoj sekundarnoj struji.
Struja magnetiziranja je efektivna vrijednost struje koju uzima
sekundarni namot strujnog transformatora, kada je na prikljuke
sekundarnog kruga prikljuen napon sinusoidalnog oblika nazivne
frekvencije uz to da su primarni i bilo koji drugi namot u praznom
hodu. Optereenje se obino izraava kao stvarna snaga u
voltamperima kod odreenog faktora snage i na nazivnoj
sekundarnoj struji. Nazivna izlazna snaga je stvarna snaga (u
voltamperima kod odreenog faktora snage) kod koje je strujni
transformator namijenjen da napaja sekundarni krug kod nazivne
sekundarne struje i prikljuenim nazivnim optereenjem.

7. IZBOR NAPONSKIH MJERNIH

TRANSFORMATORA (NMT-a)

Nmt slui za smanjenje visokih napona na vrijednosti za koje su

dimenzionisani mjerni i zatitni ureaji. Mogu biti jednopolno i
dvopolno izolirani. Prema izolacionom sredstvu mogu biti
epoksidni, malouljni, SF6. Sekundarni napon je 100 ili 200 V
(dvopolno izolirani), i

100
3

ili

200
3

V (jednopolno izolirani).

19

Ovi transformatori se veu paralelno pa nemaju dinamika

naprezanja. Pri izboru NMT vani su:
-Prenosni odnos,
-naponska greka,
-klasa tanosti,
-ugaona snaga
-nazivna snaga.

Za napone do 110 KV primjenjuju se induktvni NMT, a preko 110

KV kapacitivni NMT. Glavni dijelovi NMT su eljezna jezgra i
namotaji. Namotaji kod jednofaznog transformatora se oznaavaju
sa U, V ili u, v. Kod trofaznog NMT primarni prikljuci se
oznaavaju sa U, V, W ili u, v, w. Ako se radi o otvorenom trokutu
prikljuci se oznaavaju sa e, n. Prema namjeni NMT se dijele na:
transformatore za mjerenje i transformatore za zatitu. Prema
izolacionom sredstvu dijele se na malouljne, epoksidne i SF6.
Prenosni odnos nazivnog primarnog i sekundarnog napona se
rauna:
20

'

n=

Un
''
Un

Sekundarni napon je uvijek 100 ili 200 V ili

100
3

ili

200
3 .

Naponska greka se definie na slijedei nain:

U=

nU 'n' U 'n'
100 [ ]
Un

Klasa tanosti moe biti 0.1; 0.2; 0.5; 1; 3. Ugaone greke za date
klase tanosti su 5'; 10'; 20'; 40'. Za klasu tanosti 3 nema kutne
greke. Nazivna snaga se definie za sekundar
S n=

U 'n'2
Z

[ VA ]

Standardne nazivne snage su 10; 15; 30; 60; 90; 120; 180; 240;
300; 600; 900 VA. Ako je potrebno mjeriti sloene napone onda se
mogu upotrijebiti 3 jednopolno izolirana NMT ili 2 dvopolno
izolirana NMT ili 1 trofazni NMT.
Neposredan prikljuak ureaja za voenje i
zatituelektroenergetskog sustava na vodove visokognapona
zahtijevao bi izgradnju vrlo skupih i glomaznih mjernih
instrumenata i releja zbog visokihnapona (Dimenzije instrumenata
radi izolacije) i velikih struja (presjek vodia, sile meu
vodiima)ime to postaje nepraktino i gotovo neizvedivo. Rai
toga se koriste mjerni transformatori kojimjerene napone i struje
svode na veliine koje omoguduju upotrebu instrumenata
izgraenih zanazivne napone od 100 V odnosno nazivne struje od
5 A i 1 A.
Ujedno mjerni transformatori odvajajumjerne instrumente od
visokih napona u mjerenom krugu tako da rukovanje njima postaje
bezopasno. Podjelu mjernih transformatora je mogude napraviti
u vie kategorija prema:
Veliini koju transformiraju:
- strujni, - naponski,
21

Mjestu ugradnje:
- za unutarnju, za vanjsku montau,
Tipu glavne izolacije: izolirani papirom impregniranim uljem, epoksidnom smolom, - plinom SF6,
Principu rada:
- strujni: - induktivni strujni transformatori,
- optiki transformatori koji koriste Faradayev efekt,
- konvencionalni transformatori s naponskim ili optikim izlazom,
- transformatori koji koriste zavojnice Rogowskog,
- transformatori koji koriste Hallov efekt,
- naponski:- induktivni naponski transformatori,
- kapacitivni naponski transformatori,
-optiki transformatori koji koriste Pockelsov efekt,- otporno i RC
djelilo,
- kombinirani mjerni transformator.
Krajeve dvopolno izolovanih jednofaznih naponskih
transformatora se na primarnoj strani obeleavaju sa -{U}- i {V}-, a na sekundarnoj strani sa u i v. Krajevi jednopolno
izolovanih naponskih transformatora na primarnoj strani se
obeleavaju sa U i X , a na sekundarnoj strani su u i x, tako da su
prikljuci X i x uzemljeni. Trofazni naponski transformatori na
primarnoj strani se obelezavaju sa U, V, i W, a na sekundarnoj
strani sa u, v i w.
Primarni namotaj se po pravilu prikljuujem preko
visokonaponskih osiguraa, ako je naponski transformator spojen
na sabirnice. Sekundarni vodovi se uvek osiguravaju, izuzev onih
koji su uzemljeni.
U pogonu naponski transformatori mogu raditi neoptereeni ili
optereeni, ali se ne smejuu ,za razliku od strujnih
transformatora, nikada kratko spojiti, jer namotaj moe da
pregori. Iz tog razloga sekundarni namotaji naponskih
transformatora se uvek osiguravaju. Jedna stezaljka sekundarnog
namotaja se mora uzemljiti i obino je to stezaljka v. To se ini
radi zatite pogonskog osoblja od eventualnog proboja izmeu
namotaja visokog i namotaja niskog napona. Naponski
transformatori se mogu uzemljiti i preko nulte take na
sekundarnoj strani. Pri uzemljenju sekundarne strane naponskih
transformatora mora se voditi rauna da ono bude izvedeno na
isti nain kod svih naponskih transformatora u postrojenju.

22

ZAKLJUAK
Iz ovog rada sam zakljuio da se elementi elektroenergetskih
postrojenja ne mogu tek tako izabrati negu su potrebni odreeni
kriteriji koji moraju da se ispune da bi se odabrao odreeni
elemenat postrojenja. Pored toga sam zakljuio da na izbor kod
svih elemenata najvie utiu nazivna struja, nazivni napon,
termika i dinamika naprezanja.
Izbor osnovnih elementa elekroenergetskih postrojenja dijelimo
na rastavljae, sabirnice, VN osigurae, prekidae, izolatore,
strujne mjerne transformatore (SMT), naponske mjerne
transfromatore (NMT), uinske rastavljae (sklopke.
Kod elektroenergetskih postrojenja bitna je opskrba pomonim
izmjeninim i istosmjernim naponom.Oblikovanje je isto jedan
bitan faktor kao i izgradnja, pogon i odravanje postrojenja.Svako
elektroenergetsko postrojenje mora imati svoje uzemljivae kako
bi zatitilo postrojenja od havarije.
U elektroenergetskom sistemu jedan od kljunih elemenata su
rasklopna postrojenja.U svakom od njih imamo vie polja koja u
sebi imaju vie tipova visokonaponske opreme koja ovisno o tipu i
namjeni polja moe biti rasporeena u razliitim kombinacijama.
Nuno je da sve komponente u njemu djeluju ispravno kako bi u
svakom trenutku moglo obaviti svoje traene funkcije.Poznavanje
stanja odreenih parametara za rad visokonaponske opreme u
svakom trenutku njenog rada bi dalo mogunost korisnicima te
opreme da vide u kakvom je stanju svaki od tih elemenata ili
sklopova te opreme.
23

Budui da se u rasklopnom postrojenju nalazi cijelo mnotvo

raznorazne opreme, od one na visokom do one na niskom naponu,
odravanje i upravljanje svom tom opremom zahtijeva velik broj
specijaliziranih ljudi. Sistem treba nadzirati kod sljedee opreme:
visokonaponski prekida, rastavlja te strujni i naponski mjerni
transformator.

LITERATURA
Predavanja prof. Samir Ali dipl. Ing. Elektrotehnike,
www.fer.unizg.hr,
Skripta Sveuilite, Zagreb 1960,
Springer Verlag, Berlin 1932,
www.riteh.uniri.hr.
http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zee/nastava/svel/ep/downl
oad/ELEKTRICNA%20POSTROJENJA%205-p.pdf
http://hr.wikipedia.org/
https://www.scribd.com/doc/237024974/Elektroenergetskihpostrojenja
https://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Strujnitransformator%5B5%5D.pdf
https://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Naponskitransformator%5B5%5D.pdf
http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zee/nastava/svel/ep/downl
oad/ELEKTRICNA%20POSTROJENJA%206-p.pdf

24