J U D A I Z A M / IDOVSKA RELIGIJA

Uvod
Pojam idovstva ili judaizma oznaava religijsku kulturu.
Judaizam je najstarija od tri velike svjetske monoteistike religije i izvor je kranstva i islama. U srcu
judaizma je da postoji samo jedan Bog, stvoritelj i vladar itavog svijeta.
VJEBA:
1. Usporedi stvaranje svijeta kod Egipana i u Bibliji.
2. Prokomentiraj donji tekst i utvrdi koji su od ovih zapovijedi ule u dananje zakone.
Deset zapovijedi (Knjiga izlaska)
Ja sam Jahve, Bog tvoj, koji sam te izveo iz zemlje egipatske, iz kue ropstva.
Nemoj imati drugih bogova osim mene (suprotnost mnogobotvu).
Ne pravi sebi lika ni oblija bilo ega to je gore na nebu, ili dolje na zemlji, ili u vodama pod zemljom
(zabrana idoloplonstva).
Ne klanjaj se niti im slui
Ne uzimaj imena Jahve uzalud
Sjeti se da svetkuje dan gospodnji. est dana radi A sedmoga dana je subota, poinak posveen Jahvi,
Bogu tvojemu
Potuj oca i majku, da imade dug ivot na zemlji koju ti da Jahve, bog tvoj.
Ne ubij.
Ne uini preljuba.
Ne ukradi.
Ne svjedoi lano na blinjega svoga.
Ne poeli ene blinjega svoga, ni sluge njegove, ni slukinje njegove, ni vola njegova
Bog je svom narodu objavio Toru (Zakon) i idove je odabrao kao uzor ovjeanstvu (odabrani narod#,
obeana zemlja). Ve je praocu Abrahamu Bog rekaosva plemena na zemlji tobom u blagoslivljati.Biti
izabrani narod velika je povlastica i velika odgovornost.
Iz povijesti
idovstvo kao religija i kao narod pojavilo se prije 4000 godina u zemlji izmeu rijeke Jordana i
Sredozemnog mora. Ta se zemlja tada zvala Kanaan, a kasnije Judeja i Samarija, Palestina, Erec Izrael. O tom
najstarijem razdoblju jedini izvor nam je Biblija (odnosno pet knjiga Mojsijevih) - one nisu povijesne, ali im
se mogu nai povijesni oslonci.
Prema tim izvorima rodonaelnik, praotaca idova je nomadski glavar Abraham. On je zbog ratnih razaranja
napustio prapostojbinu u Uru (Sumer), nekad bogatom kraju . U brdima dananje Judeje ukazao mu se Bog i
obeao mu zemlju Kaanansku (kojom e tei med i mlijeko). Abraham je dakle postao praotac naroda Ivrim
ili Hebreji. Taj narod (i Abrahomovo potomstvo) postat e odabrani Boji narod koji e potivati jednog Boga.
Na taj nain je sklopljen prvi savez izmeu Boga i ljudi (savez = zavjet). To su zaeci monoteizma i stari
idovi su taj monoteizam prvi razvili.
idovstvo se nuno povezuje s religijom. idovski govorni jezik je aramejski, a upotrebljavali su i asirsko
(kvadratno) pismo. Njega i danas koriste u pisanju svitaka Tore (tora=hebr. znanost, knjiga). Tora je i naziv za
5 knjiga Mojsijevih.
Dijaspore idova
idovi su esto dolazili pod tuinsku vlast: Egipat, Perzija. U doba Nabukodonosora bila je prva dijaspora
(iseljenje) ili kako to idovi kau galut.
U vrijeme helenizma (4. st. pr. Krista) ovo podruje osvaja Aleksandar Makedonski i od tada poinje druga
dijaspora. Helenizam zabranjuje idovske vjerske obiaje, a hram je pretvoren u pogansko svetite. Dolazi
do pobune i Juda Makabejac ponovo oslobaa Jeruzalem i proglaava nezavisnost.
63. pr.Krista Pompej napada Jeruzalem i dolazi do nove dijaspore . Kralj Herod ponovo gradi hram i na
njegova vrata postavlja orla - simbol Rima. Nakon njegove smrti Judejom potpuno ovladaju Rimljani.

70. tih godina priprema se novi ustanak pod vodstvom Bar Kohbe (Sin Zvijezde). idovima je naime bio
zabranjen povratak u Jeruzalem, ak mu je i ime bilo promijenjeno u Elia Kapitolina.
Na Zapadu idovi se mijeaju s narodima s obale Mediterana i s Arapima i to su SEFARDI ( jezik ladino).
Sjeverna grupa razila se po Babiloniji, Perziji i Maloj Aziji (mijeala se s Kurdima, Mongolima i Slavenima)
i to su AKENAZI (jezik jidi= na njemu je pisao Singer)
RELIGIJA
idovi su razvili monoteizam. Na hebrejskkom se Boje ime biljei JHVH (ija je vokalizacija nepouzdana
jer idovi nemaju vokala), a Boga nazivaju i Adonaj (Na Gospod).
idovi se posebno boje Boga, odnosno kod njih je posebno razvijena poslunost prema Bogu. Oni vjeruju da
je Bog s njima sklopio poseban savez i da su upravo zbog toga oni opstali u povijesti (iako su maleni narod).
Bog je jedan, Stvoritelj je svijeta, vjean, pavedan Bog odmah ne kanjava zlo jer je ljudima dao slobodu
da sami vode svoj ivo. Bog ne upravlja svijetom, ali on je stalno u naoj blizini
Stari zavjet: Osnovna i temeljna sveta knjiga je Stari zavjet (prvi dio Biblije), odnosno Tora (=nauk, zakon) ili
Mojsijevo petoknjije - Pantateuh = petoknjije. U njoj se nalaze zapovijedi koje je Bog dao Mojsiju (10
zapovijedi), ali su tu i one zapovijedi koje su nastale iz ivota. U Starom zavjetu je preko 600 propisa, zabrana
i naredbi koji se tiu vjerskog i privatnog ivota.
Druge svete knjige: KABALA je idovska mistina tradicija - vjerovanje u mistinost brojeva i slova koja
imaju mo. Razvila se u panjolskoj. TALMUD je zbirka zakona koji tumai Mojsijevo petoknjije (Toru).
Jo su svete knjige MINA i GEMARA.
Obredi i sinagoga:Vjera im zabranjuje idolopoklonstvo (likovno prikazivanje Boga). Vjerski obred vre u
sinagogama (= saborite), ali i kod kue. ene nisu obavezne prisustvovati bogosluju, ali ako i dou u
sinagogu stoje odvojeno od mukaraca. Obred se moe vriti ukoliko je prisutno barem 10 odraslih mukaraca
(minjan). Odrasli mukarac je momak od 13 godina koji je proao obred BAR MICVA. Molitve idovi vre
okrenuti prema Jeruzalemu, sagnute glave, ruke diu prema nebu, mole glasno, pokrivene glave, neki stave
molitveno remenje (tefilin, kutijice sa kraim tekstom iz Pisma) udaraju se u prsa ili se njiu cijelim tijelom.
Pri molitvi nose molitveni plat TALIT.
Mezuza je kutijica (svitak pergamene sa biblijskim tekstom, moe biti samo jedna rije npr. ADDAJ =
Svemogui) koju stavljaju na desni dovratnik i dotiu pri ulazu i izlazu u kuu.
idov se postaje roenjem. Obrezivanje se vri nad mukim djetetom nakon 8 dana po roenju. Taj obred je
simbol saveza izmeu djeteta i Boga. idov se smatra idovom ako je roen od majke idovke. Brak se kod
idova smatra drutvenom i vjerskom obavezom. Ako ni nakon 10 godina braka nema djece, brak se moe
razvrgnuti. Monogamija je obavezna. Sahrana mrtvaca se kod strogih idova obavlja u lijesu bez avala i
ukrasa cvijea u roku od 24 sata. Za pokojnika se moli kadi. Pokojnika paljivo kupaju i u njegovoj je kui
propisana alost od 7 dana.
Rabin (RAV, RABI= uitelj) je kolovana osoba ovlatena da tumai vjerske propise. On nije posrednik
izmeu Boga i ljudi (npr. kao sveenik) i moe se eniti. On vri nadzor nad obredima, provedbi zakona o
jelu.
KARUT = zakon o jelu . Kod zakona o jelu vana je podjela na iste( janje, kozli, piletina, govedina...) i
neiste ivotinje ( jazavac, zec, kolje, rakovi, svinja, guter, ribe...) ivotinje. ak i klanje mora biti propisno
napravljeno: u jednom zamahu treba ivotinji porezati vratnu ilu, dunik i jednjak. Cijela krv mora istei i
ivotinju treba neko vrijeme drati u soli i vodi.
Cedeka je darivanje siromaha jer Bog trai suzdravanje od sebinosti i poriva za bezmjernim stjecanjem
materijalnih dobara. Uz zapovijed karuta i slavljenja subote cedeka je najvanija stvar za idove.
Ideja mesijanstva: Mesija = otkupitelj, spasitelj; ideja je ovdje dobila postepeno svjetovni nacionalni karakter.
Prema Bibliji taj je Mesija trebao doi iz plemena Davidova i on e idovima donijeti slobodu.
Semitizam antisemitizam. Naziv dolazi od biblijskog imena Sem (Noin sin) iji su idovi potomstvi.
Antisemitizam je neprijateljsko i netolerantno ponaanje prema idovima koje ovaj narod prati ve vie od
dva tisuljea. Bilo je mnogo razloga progonima (bezrazlono uopavanje i bacanje krivnje na idove zbog
Kristove smrti, ljubomora zbog njihove tedljivosti, bogaenja, marljivosti, netolerantnost prema njihovim
obiajima, povezanost sa svojom zajednicom Iz tog neprijateljstva iznikli su holokausti (gr holos = itav,
sve, kaustos = spaljen), geta (posebne etvrti za idove), pogromi
Blagdani:

abat - svetkovina subote (to je sedmi dan od stvaranja svijeta, to je dan poinka i odmora, dan posveen
Jahvi). idovi abat raunaju od petka naveer, od zalaska sunca. Na ovaj dan se ne radi
Nova Godina - ro haanah- glava godine, slavi se u rujnu ili poetkom listopada. Govori o Bojem stvaranju
svijeta i o Bojem sudu. Vjernici preispituju svoj ivot i djela.
Dan pomirenja (jom kipur) smatra se najsvetijim danom u godini. Dan je obiljeen molitvom i 25 satnim
postom. Dan sjenica (sukkot) nastao je iz etvenih sveanosti i kao zahvala Bogu to ih je hranio dok su lutali
pustinjom nakon bijega iz egipatskog ropstva. Slavi se u jesen kad zavre jesenski radovi u polju.
Sveanost svjetla (hanuka) je dan sjeanja na pobjede Jude Makabejca nad Sirijcima i ponovno posveenje
hrama u Jeruzalemu. Naime, zabiljeeno je da su Sirijci oskrvnuli hram i svi su vjerovali da je vjeno svjetlo
u hramu ugaeno. Ali kad su doli u hram nali su jedno svjetlo (poslije sedam dana) gdje gori. Obitelji tada
pale svijee (menora, s 9 krakova).
Purim je sjeanje na (biblijski) lik ene Estere. Pasha je najpoznatiji blagdan. Tog su dana odlazili prinositi
rtve (golubice, janje) u jeruzalemski hram. On oivljava ivot u egipatskom ropstvu. Tada se jedu
tradicionalna idovska jela: gorke trave umoene u ocat i beskvasan kruh (macot) pa je blagdan poznat i kao
Blagdan beskvasnih kruhova. Pedesetnica (pentacostes) avuot - slavi se u ast na dogaaje kad je Mojsije
dobio Zakon i kad je sklopljen savez izmeu idova i Boga.
idovi ne prihvaaju idolopoklonstvo, odnosno vjera im zabranjuje prikazivanje Boga.
RTVE: one su izraz elje da se sjedine s Bogom, da mu iskau milost i tovanje, zahvalu i sl. Dijele se na:
A) - krvne (zebah) rtvovanje ivotinja: govedo, ovca, koza , golubica (bez tjelesne mane
B) - nekrvne (minha): ito, kruh i vino
C)
rtve se dalje dijele na:
rtve paljenice (paljenje ivotinja
rtve okajnice (za grijehe)
rtve morotvorne (priesnice): zahvalnice, zavjetne
IDOVI NA NAEM TLU
Naseljavanje i boravak idova na naem tlu izravna je posljedica raseljavanja iz stare domovine i dijaspore.
Prve tragove nalazimo ve u doba antike, odnosno u doba rimskog carstva u nas. Brojni su arheoloki nalazi u
Saloni i tragovi idovskog groblja izvan zidina grada. Pronaeno je nekoliko uljanica i u Muu, zatim je
pronaen nadgrobni spomenik idovskog trgovca (3. st.) kraj Senja. Vrlo su stari podaci o postojanju idova u
Mursi (Osijek).Ta otkria nisu rezultat nekog sustavnog arheolokog istraivanja ve su to sluajna
nalazita pa bi sigurno bilo zanimljivo provesti jedno takvo istraivanje.
U naoj sredini najbogatiji su ipak oni nalazi u Saloni. Salona je u to doba bila sjedite rimske provincije pa
ne udi da su idovski trgovci i ovdje radili. Naalost, nalazi u Saloni ne govore nam puno o njihovom ivotu
i kolika je ta zajednica bila.
O idovima na naem podruju u srednjem vijeku imamo bogatija saznanja. Bilo ih je u Splitu pa se vjeruje
da su to potomci onih istih idova koji su boravili u Saloni i koji su padom Salone u Split (Palau) pobjegli
zajedno s ostalim romanskim stanovnitvom.
Splitski statut (XV. st.) spominje naplatu takse idovima koji su se bavili bojanjem tkanina. U XVI. st.
spominje se postojanje sinagoge u Splitu unutar same Palae.
I u doba Venecije u Splitu spominju se idovi koji su ovdje dolazili iz Portugala i panjolske jer su ih tomo
progonili. Venecijska vlast je tolerirala idove jer je i njima odgovarao razvoj trgovine i njihova umjenost u
tom poslu.Ve u XVI. st. u Splitu se gradi idovsko groblje na Marjanu, jedno od najstarijih u Europi i danas
pod posebnom zatitom. Splitski senat davao im je niz povlastica za trgovinu. Tako se istakao Daniel Rodrigo
(Rodrigina poljana) koji je utemeljio prvu banku, lazaret, carinarnicu i skelu u Splitu. To je pomoglo jaanju
veza i trgovinu sa zaleem i sa mediteranskim zemljama. idovi su se istakli i u obrani grada od Turaka
davajui velike novce za gradnju kula i obrambenih zidina.
Sredinom XIX. st. Austrija je idovima dala graansku ravnopravnost i pravo posjedovanja nekretnina. Tako
su sva prava dobili i u Hrvatskoj poetkom XX. st. I na naoj obali (Dubrovnik, Split, Rijeka, Istra) idovi
dre banke i zalagaonice, pravo na nekretnine nisu imali. U XIX. st. vanu ulogu u Splitu imao je Vid
Morpurgo, bogati idov, lan Narodne stranke, delegat u Dalmatinskom saboru, osniva prve knjiare i
biblioteke, a izdavao je i novine.
U doba NDH bilo je progona idova, mnogi se iseljavaju, jedni se prisilno pokrtavaju, a dio je uspio

emigrirati. Danas je u nas vrlo malo idova u odnosu na stanje prije Drugog svjetskog rata. U ratu je
zagrebaka sinagoga bila spaljena. Danas u Splitu ima svega nekoliko idovskih obitelji koji su orhanizirani u
idovsku opinu. Njihova dokumentacija, vrijedne knjige i ostalo spalili su u ratu talijanski faisti.
KRANSTVO
UVOD:
POLITIKE PRILIKE: olakavale su irenje kranstva. Rimska je drava tada proivljavala relativan period
mira (PAX ROMANA). Legije su zadravale barbare na granicama. Rimska drava brojila je oko sto milijuna
stanovnika, a dijelila se na provincije. Zuzimala je prostor od Britanije do do Eufrata i Tigrisa, itavu
panjolsku sve do Dunava, sjevernu Afriku Bio je to mozaik raznih kultura, rasa, obiaja i vjera. Trgovci i
vojska irili su nove ideje, pa tako i vjerske.
GOSPODARSKE PRILIKE: Poljorivreda je bila u stalnom porastu, a razvijala se i tgovina i obrt. Radna
snaga (robovi) je feftina. Meutim, velik se broj stanovnika doseljava u gradove pa se razvijaju siromane
gradske etvrti (panem ie circenses)
DUHOVNE PRILIKE: Rimljani nisu kao Grci imali velik smisao za kulturu i umjetnost (Horacije:
Pobijeena Grka osvojila je Rim). Zato su razvili knjievnost (Vergilije, Ovidije, Horacije, Svetonije),
govornitvo, povijest (Livije, Tacit) filozofiju, pravo. Mnogi ueni Rimljani poznavali su grki jezik. Cijeli
je kulturni ivot teio jednom kozmopolitizmu.
RELIGIOZNE PRILIKE: Veina stanovnitva bila je mnogoboaka. Samo su idovi u tom velikom carstvu
bili jednoboci. S irenjem rimskog carstva u njihov panteon (vjerski sustav) polako ulaze i bogovi i
vjerovanja drugih (pokorenih, istonjakih) naroda: Kult Kibele i Mitre. Kibela (velika majka) je boanstvo
kojoj su se u ast kastrirali sveenici uz neobuzdane orgije. Hramovi su podizani i nepoznatim bogovima, pa
su i carevi na kraju slavljeni kao bogovi. Narod, ali i rimski carevi vjerovali su i u aranja, gatanja i vraanja.
U Rimu su djelovali auguri (sveenici koji su pogaali volju bogova po letu ptice, grmljavini, oblacima) i
haruspexi (gatali uz pomo iznutrica jetre i plua ubijenih ivotinja). Oito je bila velika nemo tadanjeg
ovjeka.
MORALNE PRILIKE: Ni religija, ni filozofija nisu ovjeku mogli otkriti i dati smisao. Nije bilo uzvienih
ideala, ljudi su traili sreu u bogatstvu, vojnikoj karijeri. Na opremu palaa i gozbe troila su se blaga
opljakana u provincijama. Npr. Neron je za pogreb svoje ene Popeje spalio toliko tamjana koliko ga se u
Arabiji proizvede za 10 godina. Na gozbama su se toliko prederavali da su imali posebne prostorije za
povraanje. Pznat je i danas naziv za dobre gozbe Lukinova gozba.Ako je povijest svijeta povijest obitelji
onda moemo kazati da je u starom Rimu nestalo svetosti braka, domaeg ognjita i znaenje pater famijasa.
Konkubine (ljubavnice) i hetere (prostitutke) su postale normalna stvar. Djecu nisu odgajali roditelji nego
robovi (pedagozi najee grki robovi).
ROBOVLASNIKI SUSTAV: Ovaj je sustav jedan od razloga propasti carstva. No, tada je robovlasiki
sustva bio za ljude prirodan. Rob nije imao nikakvog prava (instrumentum vocale predmet, sredstvo koje
govori). este su i pobune robova (Spartakov ustanak 73. godine). Bila su velika trita robivima (otok Delos
ovdje se dnevno znalo prodati i do 10 000 tobova). Seneka, rimski filozof, jednom je ustvrdio: Koliko
robova, toliko neprijatelja. Zapravo, bilo je robova po nekoliko desetina puta vie nego slobodnjaka.
POVIJESNOST KRISTOVE OSOBE:
O Kristu najopirnije govore 4 evanelja (evanelje = vesela, radosna vijest). Njihovi autori su Marko, Luka,
Ivan i Matej. O Kristu su pisali i neki idovski pisci (Josip Flavije) ali i rimski: Tacit (govori o kranima koje
je Neron optuio za pale Rima), Plinije Mlai, Svetonije i Hadrijan)
ODNOS KRANA I RIMSKE DRAVE
Kranstvo je vrlo brzo proirilo svoj utjecaj po cijelom Sredozemlju. Protiv njih se die Rim jer oni ne
priznaju ovjeka (rimski car) za Boga. Kranstvo tei univeralizaciji, kozmopolitizmu, ne potuje svjetovne
autoritete. Govori da su svi ljudi djeca Boja i ne priznaju podjele na slobodne i robove, Rimljane i barbare.
Mnogi krani tih prvih stoljea ginu za vjeru (u doba Nerona, Trajana, Dioklecijana).
Krani su imali mnogo znakova po kojima su se prepoznavali: P (znak je Krista koji se ukazao caru
Konstantinu i koji je kasnije on stavio na svoju zastavu), riba (jer gr. IHTOS daje inicijale Krista) je
oznaavala utnju, tajnost krana. Krane su progonili sve do 313. godine kada je Milanskim ediktom car
Konstantin dao slobodu ispovijedanja vjere.

ISUS
Kranstvo se temelji na tovanje Isusa Krista (Isus Mesija) kao sina Bojega, u kojem se Bog na jedinstven
nain objavio ovjeku. Pri tom kranstvo u Isusu vidi povijesnu osobu, ali i nekrani doputaju mogunost
da je takva osoba postojala.
Isus se rodio malo prije smrti Heroda Velikog, kralja Judeje i ivio je netovie od 30 godina. Prema Bibliji,
tek zadnje 3 godine javno je propovijedao. Krist je bio idov, a idovi su tada priznavali rimsku vlast. idovi
su kroz povijest priznavali brojne tue uprave, pa se javila ideja Mesijanstva (mesija = spasitelj) koji e
idove spasiti. idovi su u mesiji gledali politikog spasitelja, a ne duhovnog. Zato oni i danas Isusu ne
prizaju boansko podrijetlo.
Isus je svojim udesima i pripovijedima privlaio mnotvo naroda. ivio je skromno, ponizno, druio se s
onim koji su bili na rubu drutva: bolesni, siromani, gubavci, postitutke i siromani ribari. Govorio je da su
svi ljudi djeca Boja, da nema podjela na Grke i barbare, robove i vladare.Govorio je da on upravo patnicima
i doao, Prvi e biti posljednji, a posljednji prvi, Tko se uzvisuje bit e ponien, a to se ponizuje bit e
uzvien rijei su njegove poruke. Nije skrivao prijezir prema materijalnom bogatstvu (prispodoba o devi i
uici igle). Tko je mogao odoljeti rijeima: Doite k meni svi izmoreni i optereeni, i ja u vas odmoriti Za
krane Isus je sun Boji koji je postao ovjekom i preko kojeg se Bog objavio sklopivi s ljudima savez. Isis
je ljudima objavio (kranstvo je objavljena religija) Radosnu vijest o novom ivotu, o ovjekovoj slobodi i
odgovornosti, o snazi vjere i ljubavi te spasenju od grijeha, zla i smrti. Kristovo etiko uenje ulo je u
Zapadnu civilizaciju i na neki nain je on postao sredinji lik europske povijesti.
Ovaj ivot i svijet, i nae tijelo je prolazn, nitavno i greno, za duu koja je vjena treba se boriti.
VJEBA:
Pronai tekst Isusova govora na gori (o blaenstvima)
Pronai Pavlovu poslanicu i analiziraj
Koje je znaenje kranstva za Zapadnu civilizaciju na podruju umjetnosti, tradicije, morala, knjievnosti
to je novo u Isusovu uenju?
monoteizam
odricanja od tjelesnih i ovozemaljskih dobara i uitaka
skromnostt, rtva i poniznost
pratanje i ljubav ne samo prema prijateljima nego i prema neprijateljima (Tko tebe kamenom, ti njega
kruhom); Lae on, tvrdi Isus koji govori da ljubi Boga, a mrzi svog brata.
Osuuje vjerski formalizam i farizejstvo (pria o farizeju koji daje novi prosjaku kako bi ga hvalili)
Isusovo uenje imalo je osim vjerskog i socijalno znaenje (jednakost ljudi, osuda bogataa i sl.). Druio se sa
posljednjima na drutvenoj ljestvici (omraenim carinicima i poreznicima, pokvarenim enama, grijenicama,
gubavcima).
GOVOR NA GORI esto se navodi kao temelj Isusove nauke gdje on govori o blaenima: Blago siromanima
duhom; njihovo je kraljevstvo nebesko; Blago oaloenima, oni e se utjeiti! Blago krotkima, oni e
batiniti zemlju; Blago gladnima i ednima pravednosti, oni e se nasititi! Blago milosrdnima, oni e zadobiti
milosre! Blago istima srca, oni e Boga gledati! Blago mirotvorcima, oni e se sinovima Bojim zvati!
Blago progonjenima zbog pravednosti, njihovo je kraljevstvo nebesko.
VJEBA:
Zna li kad poinje nova era?
to ti zna o Isusovom djelovanju i ivotu?
to je po tvom miljenju bit kranstva?
to misli o Isusovoj zapovijedi da ljubimo svoje neprijatelje?
Svetkuje li kranske obrede i to zna o tim obiajima?
BIBLIJA
Biblija ili Sveto Pismo je zbirka knjiga. Sastoji se od dva dijela: Stari i Novi zavjet. idovi tuju samo Stari
zavjet, a krani i Stari i Novi. Biblija je spomenik kranstva i itave Zapadne civilizacije. Ona nije samo
religiozna knjiga, ve ona sadri propise, zakone, pjesme (psalme) i druge knjievne vrste.
Samo ime Biblija ima svoju povijest. Biblos je bio grad i luka u Fenikiji, povie Bejruta u Libanonu.
Fenianima dugujemo poetak naeg alfabeta kojeg su dalje prenosili trgovakim putem. Ve u 1. st. nalazimo
naziv biblos za ove vjerske tekstove koji su preko rimskog jezika uli u sve europske jezike.
Prema bibliji sredinji dogaaj u povijesti idovskog naroda jest sinajski savez (10 zapovijedi) kojeg je Bog

sklopio sa svojim izabranim narodom. Ti su zakoni jedni od prvih pravnih propisa u povijesti ljudskoga roda i
koji su dijelom uli u sve pozitivne zakone.
U Novom zavjetu Krist stvara novi savez. Prema rijei katoliki (kata holos = za itav svijet) Isus je doao za
sve ljude, a ne samo za pojedini narod. Svi su ljudi djeca Boja te stoga i braa. U Novom zavjetu veliko
znaenje imaju evanelja (= vesela, radosna vijest). Postoje 4 evanelja (4 evanelista): Lukin, Matejeve,
Ivanovo i Markovo.
Biblija sadri 46 knjiga SZ i 27 knjiga NZ. Knjige su nastale u rasponu od 1.tisuljea pr. Krista do sto godina
iza Krista.
Najvei dio starozavjetnih knjiga pisan je hebrejskim, a jedan dio aramejskim i manji dio grkim (koine =
jedna varijanta heleniziranog grkog jezika). itav Novi zavjet prvotno je bio napisan grkim.
Septuaginta (prijevod sedamdesetorice) je najvaniji prijevod cijele Biblije na grki jezik Vulgata je prijevod
Biblije na govorni (narodni) latinski jezik. Prijevod je izvrio sv. Jeronim u 4. st.
Apokrifi su oblik vjerske knjievnosti koje nije autentino ali ima neke vjerske vrijednosti jer govori o
obiajima, tradicijama i obredima prvih krana. Tu spadaju Evanelje Hebrejaca, Evanelje Egipana,
Tomini Evanelje i Nikodemovo evanelje.
Hrvatski prijevodi Biblije:
1831. Godine u Budimu prijevod Starog zavjeta Petra Katania
1861. Godine u Beu Stari i Novi zavjet preveo Matija Skari
1925. U Zagrebu Novi zavjet preveo Franjo Zgoda
1970. U Zagrebu Novi zavjet preveo Bonaventura Duda i J. Fuak
1987- u Zagrebu Novi zavjet preveo G. Spudi
Hereze (kriva, iskrivljena uenja) javljaju se ve u 3. st. Najpoznatije su:
arijanizam (Arije, 3. st.- tvrdio je da Isus nije bog)
nestorijanizam (biskup Nestorij e je tvrdio da je Djevica Kristorodica a ne i Bogorodica)
monifizitizam (Kad se Isus utjelovio, postao je ovjek i izgubio je svoju boansku narav)
Apologete: su kranski pisci koji se su imali zadau braniti Crkvu od kleveta (Aristid, Irinej, Origen,
Dionizije Aleksandrijski)
Celibat: Jo je sabor u Niceji otro branio sveenicima da s njima ive ene. Nisu smjeli posveivati
gostionice niti druga mjesta za zabavu. I u odjei je dolazilo do promjena. Na Istoku briju glavu /tonzura sv.
Pavla/, a na Zapadu je tonzura sv. Petra.
Redovnitvo: najprije se javilo na Istoku. Mnogi se odluuju na pustinjaki ivot, samou i molitve. Zavjeti
su: siromatvo, poslunost i istoa. Prve regule je sastavio sv. Benedikt.
MORALNO VJERSKI IVOT PRVIH KRANA:
to je dua tijelu, to su krani svijetu (vi ste sol zemlje)
ljubav prema svima
ena je ravnopravna muu
brana vjernost je svetinja
djevianstvo se vrlo cijeni
osuda lihve, kockanja
sastaju se nedjeljom radi slavljenja euharistije
liturgijski jezik je u poetku grki, a kasnije latinski
u zajednicu pristupaju krtenjem
pred smrt dijele bolesniko pomazanje
enidba je nerazrijeiva
ispovijed je tajna
KRANSKA ETIKA
1.U kojim je drutveno politikim prilikama nastalo kranstvo.
2.Koje su odlike kranstva kao nove religije?
Isus je ljudima donio nove zapovijedi utemeljene na ljubavi: ljubi Boga iznad svega, a blinjega svoga kao
samoga sebe (ak i neprijatelje!). Isus nije doao ukinuti zapovijedi koje su ve bile dane Mojsiju na brdu
Sinaju ve ih je doao ispuniti i dopuniti.
Isus je esto kritizirao bogatae. Govorio je da e bogatai teko ui u kraljevstvo nebesko. Lake e proi

deva kroz uicu igle, govorio je Isus.

Isus od ljudi trai poniznost, jednostavnost, prostodunost, skromnost; trai da pratamo, da ljubimo.
On trai da budemo djeca, i kad odrastemo. Zato? Jer djeca su nevina, ista srca.
On kritizira farizeje i licemjerne i ohole. Trai da kad inimo dobro to radimo u tajnosti, a ne da se hvalimo i
traimo slavu zbog toga (neka ne zna tvoja desnica to ti radi ljevica).
Kranin se prepoznaje u svijetu po svojim samaritanskim i karitativnim djelima. Pohoditi bolesne i
zatvorenike, nahraniti gladne, napojiti edne, utjeiti alosne i sl. sve su to mogua podruja kranskoga
djelovanja.
Isus kae da je laac oni koji kae da ljubi Boga, a recimo mrzi nekog ovjeka ili neki narod. Ljubav i mrnja
ne idu zajedno.
VJEBA:
Zna li priu o zrncu u tuem oku i balvanu u svome?
to zna o Majci Tereziji?
CRKVA
Crkva je naziv za zajednice vjernika kojima je uenje u Krista temelj vjere, a Biblija temeljna sveta knjiga.
Meutim, kako kranstvo u povijesti , pa ni danas nije bilo jedinstveno, danas govorimo o tri kranske
zajednice (crkve): katolika (Zapadna crkva s papom na elu), pravoslavne crkve (Istone) i protestanstke
crkve. Najprije se od jedinstvene kranske crkve odvaja pravoslavna.
Rije pravoslavlje je zapravo prijevod grke rijei ortodoksija (pravo vjerovanje). Ortodoksija se poela
isticati na Istoku nakon sabora u Halcedonu (sredinom 5. St.) kao pristajanje uz pravoslavlje i odbacivanje
osuenih hereza (krivih uenja). Kasnije kad se u Bizantu pojavila mrnja na barbare sa Zapada (latiniste)
i optuivanje za herezu, izraz ortodoksna Crkva se ustaljuje. Razlike u prvotnoj crkvi poele su ve nakon
podjela Rimskog carstva na istono i zapadno. Rim, odnosno Vatikan je smatrao da on treba biti centar jer su
tu bili grobovi prvog pape Petra isv. Pavla. Bizan (istono rimsko carstvo) smatralo je da je Carigrad novi
Rim nakon to su barbari prodrli u Italiju.
Raskol je pojaan sredinom 9. st. za vrijeme patrijarha Fotija, postao je definitivan 1054. Tako su antagonizmi
izmeu Istoka i Zapada (Rima i Carigrada) zavrili raskolom. Antagonizmi koji su se godinama poveavali:
razlike u zapadnjakom i grko-orijentiranom mentalitetu, politiki razlozi, razlike u obredima, jeziku,
crkvenoj disciplini, celibatu, uenju Filioque doveli su do konane podjele. Podjeli su uzroci bili mnogi,a
najmanje teoloki. Bizantski patrijarh nije se zadovoljio da ima mo odmah iza rimskog pape, pa se javlja
teorija pentarhije (crkvene organizacije) . da na elu budu petorica nezavisnih patrijarha : rimski, carigradski,
jeruzalemski, aleksandrijski i antiohijski. Iznad njih bi bio opi crkveni sabor; granice crkvene moraju se
poklapati s dravnima. Upravo se na toj teritoriji autokefalnosti i sabornosti razvija pravoslavlje.
Tri istona patrijarha (aleksandrijski, antiohijski i jeruzalemski) u 7. St. gube negdanje znaenje pod
najezdom islama. Bizant (Carigrad) je u usponu i uspjean u borbi protiv prodora novih naroda. Zapadno
Rimsko carstvo je ve ranije bilo propalo pred Gotima. Zato bizant eli proiriti svoju vlast i na Balkan i
Europu. Slavenski narodi su uz kranstvo iz Bizanta primili pismenost.
U XV. st. zapadnu crkvu ponovo je potreslo uenje Martina Luthera i odvajanje njega i njegovih sljedbenika u
brojne protestanske crkve.
O pravoslavnoj i protestanskoj zajednici slijedi posebna lekcija, a ovdje emo navesti neke karakteristike
katolike crkve.
KATOLIKA CRKVA se smatra izravnim nasljednikom apostolske tradicije. Sredite je Rim, odnosno
Vatikan. Na elu joj je papa, a on postavlja biskupe i nadbiskupe. Ova se crkva tijekom stoljea moda najvie
mijenjala kada se na brojnim koncilima (saborima) donose brojne odluke. Danas je papa osudio, odnosno
zatraio oprost od svih prolih grijeha crkve, za inkviziciju, za progone idova, posjetio je Izrael i s njim
uspostavio diplomatske odnose, posjetio ili je primio u posjet brojne predsjednike bivih komunistikih i
ateistikih zemalja, zagovornik je mira u svijetu, ekumenizma, prijateljstva, staje na stranu progonjenih,
gladnih, rtava rata i sl.
Katoka crkva ima neto drugaije sakramente (sakrament je obred kojim pojedinci postaju lan ili sudionik
crkve: krtenje, potvrda ili krizma. Euharistija ili priest. Ispovijed, bolesniko pomazanje, sveeniki red i
enidba)
Katoliki blagdani:
Boi (25. prosinca) proslava Isusova roenja; Boiu prethodi vrijeme Doaa ekanja i priprave za

Isusovo roenje
Uskrs proslava Isusova uskrsnua iz groba (spada u 3. ili 4. mjesec); Uskrsu prethodi vrijeme korizme (40
dana) kad se posti, moli i pripravlja za Uskrs
Spasovo (Uzaae Isusovo na nebo) slavi se 40 dana nakon Uskrsa
Duhovi dan silaska Duha Svetoga na apostole (slavi se 10 dana nakon Uzaaa) oznaava roenje Crkve
Veliki katoliki uitelji:
Sv. Pavao
Bavio se pitanjem ljudske slobode koja se temelji na vjeri. Izvor joj je u ljubavi prema Bogu. Pavao prednost
daje vjeri i ljubavi nad zakonima. Kae da je ovjek slobodan po Bogu, a ne po sebi. Pavao se opredjelio za
kozmopolitizam (kosmos = svijet; polis = grad drava; graanin svijeta). Time se ukida podjela ljudi na
barbare i Grke, izabrani narod i sl. Svi su ljudi djeca Boja, i prema tome su braa. Pavao istie: mrziti zlo,
biti ponizan, strpljiv, ljubiti neprijatelje, ne vratiti zlo zlim. Time ispunjavamo Boji zakon.
Sv. Augustin:
Slijedio je Pavlovo uenje, ali je kod njega prisutan misticizam. Imao je helenistiko-grko obrazovanje, pa je
mnoge stvari iz toga unio u kransku filozofiju.
Sredinje pitanje njegove filozofije je odnos ovjeka spram Boga. On zakljuuje:
Bog je izvor svega kozmologija (kosmos = svemir, svijet; logos = znanje, nauka)
Bog je istina gnoseologija (gnosis = spoznaja; logos = nauka, znanje; nauka o spoznaji)
Bog je najvee dobro etika (praktina filozofija)
Sve stvari su dobre jer ih je Bog stvorio, a zlo nastaje naruavanjem mjere. Svjetska povijest kree se od
Bojeg FIAT! ("Neka bude!") do posljednjeg suda. Bog je ovjeka stvorio slobodnim, zato je ovjek
odgovoran za ono to radi i kakav ivot izabere. Stalno se nalazimo izmeu dobra i zla, izmeu ivota po
tijelu ili po dui, izmeu Nebeske (Boje) i Zemaljske drave (CIVITAS DEI i CIVITAS TERRENAE).
Zemaljska drava brine se prolazno dobro, zemaljsko i materijalno. Boja drava je ostvarenje vjenosti. I
dok je kod Pavla temelj svega ljubav, kod Augustina je to - volja koja proizlazi iz ljudske slobode. ovjek je
najslobodniji kad tei najveem dobru, a najvee dobro je Bog
Meu kranskim filozofima fenomenom ljubavi poglavito se bavio sv. Augustin. On kae da nitko ne moe
biti prijatelj nekome ovjeku ako ve nije prijatelj istine.
Toma Akvinski:
Dua s tijelom stvara zajednicu: dua je forma tijela (ako je dua lijepa i tijelo je lijepo; i suprotno).
I Toma istie volju (predstavnik filozofije voluntarizma) i ona tei dobru. Najvee dobro je blaenstvo - a to
je Bog Bog je dobrota sama. Bog je osnovni moralni princip. Drugi princip jest um (koji nam pokazuje to je
pravo i dobro).
U Tomovoj etici posebno mjesto ima milost. Po njoj se svi spaavamo.
Sv. Toma Akvinski tvrdi da je prijateljstvo najsavrenije od onoga to zovemo ljubav. Pri tom on misli na
dobrohotnost ( a ona je temelj zajednitva). Istinska ljubav spram blinjih samo je slika ljubavi prema Bogu.
Toma razlikije dobro koje priinjava zadovoljstvo i korisno dobro. Prednost daje prvome.
Za katoliku crkvu vrlo su znaajni bili redovi, i to oni prosjaki: sv. Frane i sv. Dominika. Oni su traili
povratak izvornim kranskim uenjima, bratstvo, pratanje, siromatvo, poslunost i sl. Mnogi su crkveni
redovi radili na podruju obrazovanja i umjetnosti (pavlini i benediktinci).
VJEBA:
ro misli o sakramentu ispovijedi?
Jeli lako priznati svoj grijeh?
Koliko je slina uloga sveenika i psihijatra?
Zna li to je caritas?
Koja je glavna zadaa crkve danas po tvojem miljenju?
Smije li se crkva mijeati u politiku?
Ima li neto to bi promijenio u katolikoj crkvi?
Moemo zakljuiti da kranska etika pred nas postavlja temeljnu krepost ljubav. Zbog toga je ona u
kranskoj filozofiji najbolje oznaena Augustinovoj reenici: Ama (dilige) et fac quod vis (Ljubi i ini to
hoe).
Kranstvo je svijet osvojilo etikom ljubavi: zapovijeu nenasilja i ljubavi, pratanja i milosra. Kranstvo
je prevladalo plemensku, rasnu i svaku drugu podijeljenost i zatvorenost. Izrazilo je demokratski,

nadnacionalni, kozmopolitski duh, Obraa se svim ljudima dobre volje, jer svi su ljudi djeca Boja. Svi su
ljudi pred Bogom jednaki.
Muenici i openito svi sveci Crkve.. prosvjetljuju sva vremena u povijesti, pokazuju na moralni smisao.
Dajui svjedoanstvo dobra bez rezerve, oni daju pravo na suvremene rijei proroka: Teko onima koji zlo
nazivlju dobrim, a dobro zlim! Teko onima koji prave od tame svjetlost, koji prave od gorkog slatko, a od
slatkog gorko". (Ivan Pavao II.)
Ako muenitvo predstavlja vrhunac svjedoanstva moralnoj istini nema boljeg svjedoanstva koje bi
krani bili spremni svaki dan pokazivati, i uz cijenu trpljenja i tekih rtava Jedino takvo svjedoanstvo
ima izvanrednu vrijednost.(Ivan Pavao II)
Kranska etika povezana je s moralnom teologijom koja s injenice Boje opstojnosti i objave izvodi skup
normi djelovanja (deontoloki pristup). Praktine naputke etikog djelovanja daje Biblija kao temeljni
dokument kranstva ali i temelj zapadnjake kulture. Ve na poetku kranstvo se koristi istim pojmovima
kao i grka filozofska misao. Tako kad govore o zakonu (normi) misle na zakonitost kozmike cjeline u kojoj
je ovjek jedan dio. Sveti Pavao kad spominje Zakon misli na 10 zapovijedi iz Starog zavjeta. ak i pogani
koji nemaju Zakon, Zakona se dre po svojoj naravi (svom srcu).
Dakle, kranstvo je kulturno povojesno upueno na idovstvo, te na Kristovu poruku.
Snagu i poticajnost Kristove rijei svjedoi temeljna zapovijed : Sve to elite da ljudi vama ine, inite i vi
njima. Znai li to da ako nama drugi ine zlo, mi zlim uzvraamo? Ne? Kad te udare po obrazu, okreni im i
drugi. Pa kad su uenici upitali Isusa koji je najvei zakon on je odgovorio: Ljubite Gospodina, Boga
svojega, svim srcem svojim i svom duom svojom, i svim umom svojim To je najvea i prva zapovijed.
Druga je jednaka prvoj: Ljubi blinjega kao samoga sebe. Ovdje se ljubav razumije kao (prijateljska ljubav)
agape.
Kranska etika dri da je Bog najuzvienije i najuniverzalnije bie. Zato i Ivan tvrdi da je Bog = ljubav.
Krist je, kao i Sokrat, sam primjerom pokazivao svoje uenje: to dokazuju njihovi mueniki ivoti.
Krist ne izjednaava dobro sa sreom, nasladom i sl. Samo dobro jest ljubav. Ljubav ne moe imati svoje
materijalne naknade ili nagrade. Djela milosra, pratanje i zauzimanje za druge uvijek su voene ljubavlju. A
tko eli pridonijeti (pojedincu ili zajednici) neki milosrdni dar Isus savjetuje da neka ne zna desnica to radi
ljevica. Materijalno skromni dar uinjen s vie ljubavi izdaniji je od dara bogataa (bogatai daju dar kako
bi im se odbilo od poreza) . Ovo je ujedno vano socijalno uenje. Ljudi se mogu razlikovati prema bogatstvu,
poloaju ali to nije razlog da ih smatramo naravlju drukijima oni su pred Bogom jednaki bogatima.
VJEBA:
U kojima sluajevima bi npr. dopustio la?
Potrai u djelu Upuivanja u estit i blaen ivot Marka Marulia sluaj kad se doputa la.
Raspravimo pojmove: srea, korist, naslada, patnja, nesrea, obiteljska srea, srea u nesrei, roen pod
sretnom zvijezdom, sretan put

8
PRAVOSLAVLJE
Za raliku od katolike, u pravoslavnoj crkvi nema jedinstvene organizacije. Carigradski patrijarh nema vlast
nad pravoslavnim crkvama u drugim zemljama. Bugarski car Simeon, proglasivi se carem Bugara i Grka
(sred 10. St.) uspostavlja u Bugarskoj crkvu neovisnu od Bizanta. Takoer je Sava Nemanji (sred. 13. St.) u
doba IV. Kriarskog rata i krize u Bizantu osnovao srpsku pravoslavnu crkvu, koja je u doba cara Duana
(XIV. st.) postala samostalna u odnosu spram Bizanta. Rumunjska crkva postaje autokefalna u XV. st.
Bizantski car i carigradski patrijarh trai pomo Zapada protiv Turaka. Pokuavajui rijeiti pitanje razliitog
uenja (Filioque). Taj pokuaj izmirenja nije odobravala ruska crkva pa joj je to bio povod da se (XV.st.)
proglase neovisnom i odrekne sepotinjenosti carigradskom patrijarhu.
Vjerske doktrine (nauke) koje su bile zajednike do raskola (Sveto pismo, tradicija i odluke koncila u Niceji,
Carigradu, Efezu i Kalcedonu, vjerovanje u Trojstvo, jedinstvenost Isusove osobe kao Boga i ovjeka, Marija
kao Bogorodica) ostale su i dalje u pavoslavoj crkvi. Za razliku od katolika koji vjeruju u Marijino
bezgrijeno zaee, pravoslavci ne vjeruju. I Istona crkva ima iste (7) sakramente, a doputaju i reenje za
sveenike oenjenih mukaraca. Redovnici se ne ene. U bogosluju su istoni krani vrlo slini s
katolicima. Kod pravoslavaca veliku ulogu ima post, brojne molitve Meu srspskim pravoslavcima razvijen
je obiaj krsne slave, obiteljskog obreda kojim se svetkuje krtenje predaka i ulazak u kranstvo. Kod
pravoslavaca veliku duhovnu ulogu imaju monasi (od gr- rijei to znai samovati). To su redovnici koji se
povlae u samou, dane provode u kontemplaciji, molitvi, postu, pridravaju se tjelesne istoe, poslunosti i
siromatva. Mnogi ive pustinjaki kao samci ili se ujedinjuju u zajednce.U pravoslavlju postoje strogi
monaki redovi (hesihisti) ive u neprestalnoj molitvi, askezi i duhovnoj sabranost nastojei doi to blie
Bogu. Pravoslavlje je za razliku od katolike crkve tradicionalno koristila staroslavenski i narodni jezik u
bogosluju. Na Balkanu je pravoslavna crkva aktivno sudjelovala u otporu prema turskim osvajanjima, u
odgoju i iirenju pismenosti i kulture, njegovanju tradicija. Nakon stvaranja nacionalnih drava na Balkanu
javilo se nekoliko autokefalnih crkava: grka, bugarska, rumunjska, makedonska, albanska, a postoje jo
antiohijska, jeruzalemska, ruska, gruzijska, sinajska, ciparska, poljska, eka, slovaka i finska.
PROTESTANTIZAM
To je naziv za kranske crkve koje su se javile kao opozicija katolikoj crkvi i traile su njenu reformu (u
XVI. st.). Zato se esto koristi i naziv reformacija. Reformacija znai obnova. Protestantizam (protest =
prosvjed, osporavanje) je skup religijskih uenja i crkvenih organizacija koji su nastojale reformirati zapadno
kranstvo, a zavrio se odvajanjem reformiranih crkvi od Katolike.Danas protestantizam nije jedinstven,
odnosno postoji puno protestantskih organizacija koje se po mno emu razlikuju.
Bilo je i ranije unutar Crkve zahtijeva da se izvre reforme, ali je sve ugueno. Npr. John Wycliff (upuivao
kritike papi i prodaju indulgencija, zagovarao vjeru utemeljenu na Bibliji, preveo je Bibliju na engleski kako
bi bila pristupana ljudima), eh Jan Hus (husiti su traili siromatvo sveenika, siromatvo Crkve openito,
priest pod obje prilike) itd. Meutim, njih je Crkva osudila, izbacila iz Crkve i njihove sljedbenike progonila.
Izuzetak su prosjaki redovi odnosno Franjo Asiki i Sv. Dominik. Sv. Franjo je traio takoer povratak
poecima kranstva, sam se posvetio drugima, ivio je prosjaki i uveo tri osnovne zapovijedi svoga reda:
siromatvo, poslunost i istoa. Meutim, jedino je trajniji i vei raskol i loe posljedice unutar Crkve unio
Martin Luther, njemaki sveenik i redovnik augustinskog reda. Neposredni povod bilo je pljakanje vjernika
(ekonomski razlog) od strane Rima za gradnju velikih crkava i katedrala te neslaganje i kritike koje su
njemaki carevi upuivali papi, ali bilo je i moralno vjerskih razloga: trailo se da se ukine neograniena
mo pape, ukidanje celibata (jer je to licemjerno), kritizirao se oprost grijeha (indulgencija) I Luther je
traio da se Crkva vrati svojim poecima. Lutherovih 95 toaka (teza) protiv oprosta ljudi su mogli proitati
na vratima crkve u Wittenbergu.

irenju reformatorskih ideja potpomognuto je idejama humanizma i izumom tiska. Naime Lutherove ideje su
se lake sada prenosile, a on sam je preveo Bibliju na njemaki kako bi je prost puk razumio.
Papa i Vatikan odgovorili su pretureformacijom, Luther je izgnan iz Crkve.
Reformacija je izvrila gibanja unutar plemstva i rastue graanske klase. este su pobune seljaka to je
imalo za posljedicu CUIUS REGIO, ILLIUS RELIGIO ija je zemlja toga i vjera.
Sukobi izmeu reformatora i protureformatora dosegle su vrhunac u Tridesetogodinjem ratu (poetkom
XVII. st.). Tada je sklopljen Westfalski mir, priznata je ravnopravnost luterana, katolika i svih vjerskih
zajednica. Protestantizam je razbio jedinstvo zapadne crkve, a najvie su ga prihvatile zemlje sjeverne
Europe. I unutar protestantizma se od samog poetka javljaju 2 struje: jedna oko Martina Luthera u
Njemakoj, a druga oko Zwinglija i Calvina u vicarskoj. Protestantizam se proirio i u Engleskoj u doba
kralja Henrika VIII. On je, kad je papa odbio ponititi njegov brak, odbio papi poslunost i sam sebe proglasio
poglavarem Anglikanske crkve neovisno o Rimu. Tijekom vremena javljaju se nove protestantske zajednice:
puritanci, prezbiterijanci, kvekeri, baptisti, hugenoti, menoniti i dr.
Zbog progona mnoge su protestantske zajednice odselile u sjev. Ameriku gdje je ameriki ustav doputao
vjerske slobode i toleranciju.
to je protestantizam kritizirao:
Suprotstavljanje katolikoj crkvi kao olienju srednjovjekovnog feudalnog vladara
Poziv na izvorno kranstvo
Poziv da se bogosluje vri na narodnom jeziku
Protiv trgovine oprostima
Nepogreivost pape
Protestantski nauk i obredi:
Meu protestantskim crkvama ne postoji jedinstvo niti u organizaciji niti u obredima. Razlikuju se i kad se
radi o sakramentima, vjeri i sl.
Zajedniko im je uenje o Trojstvu (o postojanju jednoga Boga u tri boanske osobe: Otac, Sin i Duh sveti),
vjera u Uskrsnue te uenje o Euharistiji. I za njih je Biblija najvei autoritet i temelj vjere.
Protestanti ne misle da ovjek moe postati bolji inei dobra djela To moe uiniti samo Bog. Protestanti su
odbacili sveeniki red u starom smislu i ustanovili sveenstvo svih vjernika, jer svi su vjernici jednaki.
Zato su i obredi kod njih jednostavniji Naglasak je na propovijedima. Imaju samo dva sakramenta: krtenje i
Euharistiju.Oni takoer ne priznaju svece, mise za mrtve, kritiziraju idolopoklonstvo i sl. Protestanti su se u
ovih 500 godina istakli na humanitarnom polju, razvijali demokraciju, a u SAD gdje ih je puno izbjeglo, borili
su se za toleranciju i ukidanje ropstva. I u ovom stoljeu su se isticali, primjerice protestantski sveenik
Martin Luther King voa pokreta za ljudska prava. 1964. je dobio Nobelovu nagradu za mit, a ubijen je
1968.
Naalost sukobi protestanata i katolika traju jo i danas u sjevernoj Irskoj.
KRANSTVO U HRVATA
Iako meu Hrvatima ima i pripadnika drugih vjera, najvei broj su katolici.
Kranstvo su primili ubrzo nakon doseljenja, a s kranstvom su primili i pismenost, razvijali knjievnost i
kulturu. Najveu zaslugu za irenje kranstva imali su misionari iril i Metod. Mnogi dre da je time
oznaen ulazak Hrvata u europsku civilizaciju.
Koliko se zna, prva biskupija osnovana je u Ninu u IX. st. Sveenstvo se sastajalo na crkvenim saborima. U
IX. st. izbio je spor izmeu splitskog i ninskog biskupa (Grgur Ninski) oko toga tko ima prioritet (hrvatska
ninska biskupija ili splitska romanska). Takoer se vodio spor oko liturgijskog jezika (hoe li biti
crkvenoslavenski odnosno starohrvatski i pismo glagoljica, ili latinski).
Glagoljatvo se ipak tijekom stoljea zadralo u Dalmaciji i Istri, te na otocima.Na hrvatskom jeziku i na
pismu glagoljici razvit e se crkvena knjievnost (pjesme, mirakuli) i pravni dokumenti (zakoni, statutu) i sl.
Vjeba.
Pronai sve to moe o Baanskoj ploi.
Jesi li uo za izraz predzie kranstva?
Zna li koje su redovnike zajednice u tvom gradu?

U Hrvatskoj su se najprije od crkvenih redova pojavili benediktinci i to u doba Trpimira (Solin). Osnivali su
se enski i muki redovi. O samostanima su se brinuli kraljevi i davali su im beneficije i zemlje. Redovnici su
tijekom srednjeg vijeka jedini bili pismeni i obrazovani. Zato je njihova uloga velika za ouvanje nae
batine. Oni su razvijali umjetnost, sastavljali gramatike i rjenike.
Crkva u Hrvata organizirana je u nadbiskupije: rijeka, zagrebaka, splitska (osnovana u VII. st.) Splitskoj
nadbiskupiji pripadaju dubrovaka, ibenska, splitsko makarska i brko-hvarska-vika. Nadbiskupi se jo
nazivaju metropolite.
Hrvatskoj crkvi pripadaju i grkokatolici koji su organizirani u krievakoj biskupiji1777. Grkokatolici vre
obrede na istoni nain i njihovi se sveenici mogu eniti, ali za razliku od pravoslavne crkve oni priznaju
papu za poglavara.
Meu pripadnima katolikih redova i sveenicima bilo je mnogo znanstvenika, knjievnika, umjetnika. Treba
istai isusovca Bartola Kaia (XVII. st.) autora prve hrvatske gramatike, isusovca Ruera Bokovia
fiziara i matematiara, knjievnik Andrija Kai Mioi, pavlina Ivana Belostenca, autora prvog hrvatskog
rijenika, glazbenika franjevca Ivana Lukaia, franjevca iluminatora Razmilovi, Ivan Patri utemeljitelj
prve javne knjinice u Splitu itd.
U Hrvatskoj ivi izvjestan broj i pravoslavnih vjernika koji su ovdje dolazili i ostali bjeei pred Turcima. I
Austrija ih je ovdje naseljavala dajui im zemlju i time ih obvezala u obrani od Turaka. Zato je najvei broj
njih u povijesti bio na rubnim granicama prema Bosni, onom granicom kako je ila nekadanja Vojna krajina.
U Hrvatskoj su bili podignuti i pravoslavne crkve i samostani, kole
Odnosi vjernika pravoslavnih i katolika bili su optereeni politikim pitanjima. U Domovinskom ratu to je
eskaliralo do kraja. Mnogi su pravoslavci Srbi napustili Hrvatsku. Do rata u Hrvatskoj je pravoslavna crkva
imala 4 eparhije: ibenska, gornjokarlovaka, slavonska (Pakrac) i zagrebako-ljubljanska.
U nas se protestantizam nije dublje ukorijenio. Kad se protestantizam irio, Hrvati su vodili najee borbe
protiv Turaka pa im je katolika crkva pruala najveu pomo.Protestantizam se uglavnom prorio djelomice
u naim sjevernim krajevima. Najznaajniji protestanski uitelj u nas je Matija Vlai Ilirik (XVI. st.) koji je
suraivao s Lutherom.
ZADATAK:
Pronai podatke o Matiju Vlaiu Iliriku.
Moe li objasniti zato pokreti unutar Crkve ukljuuju i socijalne zahtijeve.
to je sve prethodilo u Europi prije same pojave protestantizma?
Jesi li itao Dekameron?

CRKVA
Crkva nije prvenstveno neka zgrada. Ona se odnosi na zajednicu vjernika koji vjeruju u Krista.
Grka rije eklesia u Novom zavjetu znai Crkva, zajednica ili sastanak zajednice. S vremenom je rije
crkva poprimila i znaenje vjerske i bogoslune zgrade.
Bog je dao ljudima slobodu da uu u Crkvu.Onaj koji je uao u Crkvu simbolino ali i stvarno ostvaruje
zajednitvo s Isusom. Danas postoje razliite Crkve. Sve one zajedno, ali i svaka na svoj nain iskazuje
slavljenje Boga i svjedoi Kristov nauk.
Vratimo se injenici da ne postoji jedinstvo u Crkvi jer samo kranstvo nije jedinstveno. Krani su se kroz
povijest dijelili i napetost je meu njima povremeno poveana ili smanjivana. Kad bi Crkva bila povezana
onda bi svaki crkveni problem bilo lake rijeiti.
Za Crkvu ujemo i razne druge nazive: narod boji, slubenica ovjeanstva, zarunica Kristova. Naziv
crkva koristi se samo za kranske vjerske zajednice, a za druge imamo druge nazive (sinagoga idovi;
damija - Muslimani). Poetna se Crkva organizirala na samoj pojavi kranstva. Katolika crkva uzima
silazak Duha Svetoga na apostole (kad su oni mogli govoriti raznim jezicima) poetkom crkve.
U vrijeme kad kranstvo jo nije imalo slobodu, krani su se organizirali u tajne zajednice opine,

komune. Ubrzo se formirao i kler (hijerarhija): biskupi, sveenici, a prvi meu jednakima (primus inter pares)
jest rimski biskup (kasnije nazvan papa). Biskupi su stajali na elu biskupija, a sveenici su vodili upe.
Biskupi drugih velikih kranskih gradova (Aleksandrije, Antiohije i Carigrada) tome su se protivili, ali je
ipak rimski biskup (papa) preuzeo primat (u 9. st.). Odnosi meu njima se ponovo zaotravaju to je dovelo
do velike shizme (raskola) 1054. Od tada postoje dvije crkve:
Zapadna Rimokatolika sa sreditem u Rimu i papom na elu
Istona Pravoslavna (Ortodoksna).
I nakon toga je bilo pokuaja da se Zapadna crkva reformira (bogumili, katari, husiti). Mnogi su zbog toga
stradali jer se Crkva protivila reformama. Meutim, crkveni redovi, poput onog sv. Frane i Sv. Dominika
umnogome su pridonijeli reformama unutar Crkve. Meutim, u XV. st. je Marthin Luther u Njemakoj
ponovo traio reforme unutar crkve. I on je iskljuen iz Crkve i s njim zapoinje protestantizam.
Katolika crkva se sastajala na crkvenim koncilima i na njima raspravlja o pojedinim vjerskim tajnama,
sluajevima, sukobima i sl.
Danas pak moemo govoriti o ovim veim kranskim crkvama:
rimokatolika
pravoslavne
protestantske
evangelistika
anglikanska
starogrka
Rimokatolika je organizirana centralistiki na elu s rimskim papom. Istonopravoslavne su autokefalne i
administrativno neovisne i dijele se na patrijarije na ijem elu stoje patrijarsi (bilo ih 11, ali nakon reformi i
ruenja SSSR-a vjerojatno ih ima sada vie: carigradska, aleksandrijska, antiohijska, jeruzalemska, sinajska,
ciparska, ruska, srpska, grka, bugarska, rumunjska). Osim toga postoji i amerika ortodoksna crkva koja
objedinjuje sve pravoslavne crkve u SAD.

I S LAM
Objanjenje pojmova
Islam (arapski = pokornost Bojoj volji) je monoteistika religija nastala u Arabiji poetkom 7. st. Pristae
ove religije su muslimani (arapski = oni koji se pokoravaju). Ova je religija, poput buddhizma i kranstva,
otvorena svim ljudima bez obzira na roenje. Krani, idovi i muslimani se nazivaju narod knjige jer imaju
svetu knjigu (idovi imaju Stari zavjet, krani Stari I Novi zavjet, a muslimani imaju Kuran koju je Bog
objavio preko odabranih ljudi, proroka i sl). Islam nije samo religija, ono je i kultura i nain ivota.
Nastanak islama
U doba raslojavanja prvobitne zajednice i stvaranja klasnog drutva kod Arapa su se pojavile socijalne i
gospodarske proturjenosti koje su se najvie osjetile u gradu Meki. Pripadnici rodovske aristokracije
plemena Korejita (bavili su se trgovinom) postali su individualni vlasnici plodne zemlje u oazama, te su se
polako pretvarali u feudalni sloj. Oni su vrili nadzor nad hramom aba (Kaba) gdje se uvao crni meteorit,
stari feti kojemu su hodoastila arapska plemena. To se hodoae nazivalo had, a vjernik koji je obavljao
hodoae zvao se haddija.

Provala Etiopljana i Perzijanaca u junu Arabiju izazvalo je nezadovoljstvo naroda. Tad na scenu stupa
Muhamed alejhisselam (ar. = blaeni., vjerovjesnik), boji poslanik.
Tko je bio Muhamed
Muhamed je roen 571. g. (poslije Isse = Isusa). Bio je sin siromanih roditelja, kojeg su odgajali djed i stric
nakon smrti roditelja. Nije pohaao kole, ali se ve kao dijete isticao vrlinama (nije pio alkohol, nije lagao,
nije tovao kipove i idole) pa je mnogima bio uzor. Preko meleka (ar. = aneo) Dibrila (Gabriela) primio
je Boju objavu, prve ajete (reenice, retci) iz sure (poglavlja).
Razvoj i irenje islama, te utjecaji iz drugih religija
U poetku je Muhamed ima protivnike pa je 622. g. morao bjeati iz Meke u Medinu. Od tog se dana rauna
islamska era (hidra ). U Medini je Muhamed stekao imanje i mnogo pristaa, pa je nakon kratke bitke
preuzeo i Meku. Ipak je bilo kompromisa Muhamed je proznao Kabu kao vrhovno svetite i propisao svim
sljedbenicima had.
Muhamed je dakle, neke elemente preuzimao iz drugih religija. Tako je npr. iz judaizma i kranstva preuzeo
monoteizam budui ih je upoznao putem trgovakih veza. Ve nakon desetak godina cijeli Arapski poluotok
preuzeo islam.
to je nauavao Muhamed?
obavezne dnevne molitve (5 puta) salat (molitva se u pravilu vri 5 puta na dan (salat), odnosno, svaki pravi
musliman mora klanjati 5 namaza. Svaki namaz ima svoje ima: prije izlaska Sunca, iza podneva, kad Sunce
krene prema Zapadu, kad Sunce zae i kad poptpuno padne. Da bi vjernik klanjao namaz mora ispuniti 6
artova (obaveza): istoa mjesta gdje se klanja, uzeti abdest (obredno pranje prije molitve), biti propisno
odjeven, klanjati u vakat (pravo , tono vrijeme za molitvu), okrenuti se prema Meki i uiniti nijet (namijeniti
molitvu).
obredne molitve - namaz
post u mjesecu ramazanu (savm)
hodoae u Meku (had)
pomaganje sirotinje (solidarnost s drugima, davanje zajednici 2,5 % svoje godinje zarade) - (zekat)
uzdravanje od alkohola i neistih ivotinja, kocki i naplaivanja kamate
irenje islama (dihad) mnogi su pripisivali islamskom fundamentalizmu.
Muslimani vjeruju u ivot poslije smrti a na Sudnjem danu se odreuje tko je za raj (dennet svijet sree), a
tko je za pakao. Raj je vjeni dar, a kazna u paklu moe biti oprotena.
Islamske vjernike jo prepoznajemo po odjei, jelu, obrezivanju, umjetnosti, propisima glede braka i
obiteljskog ivota, nasljeivanja
Islam u odnosu spram drugih monoteistikih religija.
Iako islam potjee od VII. st. i od objave anela Muhamedu, u religijskom smislu muslimani je smatraju
identinom monoteistikoj vjeri koju su navjetali raniji poslanici, odnosno proroci, primjerice Abraham
(Ibrahim), Mojsije (Musa) i Isus (Isa) i svima njima se priznaje naslov proroka, vjerevjesnika. Ali, sljedbenici
ovih proroka iskvarili su primljeni nauk i unijeli u njega brojna poganska uenja, te su se uz Boga poela
oboavati i druga bia (Isus). Muslimani prigovaraju kranima to Mariju dre Bogorodicom. Takoer oni
kritiziraju kranski nauk o Trojstvu jer u tome vide mnogobotvo.
Muslimani vjeruju da je bog Allah tvorac svega, on prethodi svemu i ostat e poslije svega. Vidljiv je po
svojim djelima i nevidljiv po svojoj biti. On je apsolutan vladar, njegova je mo neograniena. On je onaj
koji je stvorio nebesa i zemlju, vodu i planine, sve vrste stvorenja sve za 6 dana. On oivljava i usmruje,on
je sudac I njemu pripada sva vlast.
Citat iz Kurana, sura 59. 23-24
Muslimanske svete knjige, bogosluja, obiaji
Kuran je najvanija islamska sveta knjiga. Na arapskom kuran znai knjiga, itanje. Osim ovog naziva

koriste se jo drugi: kitab (knjiga), hikmet (mudrost), zikr (opomena), nur (svjetlo), hakk (istina). Napisana je
na arapskom jeziku, a prema islamu, to je posljednja Boja knjiga dostavljena Muhamedu. Kuran ima 30
duzova (djelova), oni su podijeljeni na 114 sure (poglavlja), a sure se dijele na ajete (reenice).
Kuran nije samo vjerozakonik ve i zbornik moralnih propisa, prava i povijesti.
Bogosluje se u islamu takoer vri na arapskom jeziku u bogomolji koju zovu damija. Molitvu u damiji
predvodi imam. Imam nema ulogu onu koju sveenik ima u kranstvu. Imam je za sunite samo predvodnik u
molitvi, poznavatelj bogosluja, dok je za iite, imam zareeni voa U molitvi se stalno zaziva Allah Akbar
(Alah je veliki) i na kraju molitve kau As salamu alaikum (Neka bude mir s vama)
Obavezna molitva iz Kurana (prva sura) zove se Fatiha (U ime Boga, sveopega Dobroinitelja,
Milostivog.) ona pokazuje istou namjere, ona je zaziv Boga.
erijat je muslimanski vjerski zakon koji regulira sve privatne, obiteljske i javne odnose, odnose u politici,
gospodarstvu, ishrani i sl. erijat je izrastao iz Kurana i sunne (obiaja). On istie neophodne stvari za
odranje zajednice (vjera, razum, imovina), potrebne stvari (dozvoljeno je bolesniku npr. da ne posti) i
poeljne stvari (istoa tijela, oblaenje najljepeg odijela za damiju,potivanje starijih). erijat je izveden iz
Kurana i iz ivotne prakse kao i iz Sunne (zapis o onom kako je Muhamed ivio) i iz drugih propisa.
Mnogi su kritizirali mnogoenstvo u islamu premda je to danas prodorom zapadnjakog oblika ivota u
opadanju. Zapravo se radilo o tome da se ena zatiti, a osim toga ena je bilo vie nego mukaraca jer su oni
stradavali u ratovima.
Po Kuranu svi su muslimani braa. Strogo im je zabranjeno jesti svinjetinu i svinjske preraevine, leinare,
konzumirati alkohol. Prilikom molitve mukarci i ene su odvojeni. Prije poetka molitve efendija zove s
minareta na molitvu.
Pravila oblaenja: Zabranjeno je muslimanima nositi svilu i zlato, a muslimanke obavezno nose hidab
(odjea propisana po Kuranu). Postoje 3 vrste koje se razlikuju po pokrivalu glave: hidab ferea je
obavezno crna i pokriva cijelo lice. Hidab zar ostavlja otkrivene obrve i oi i moe biti neke druge boje.
Hidab amija se nosi u Europi i SAD. eni je kosa samo simbolino pokriva alom (primjer: pakistanska
predsjednica Benazir Buto)
Blagdani:
Ramazanski Bajram i Kurban Bajram.
Ramazanskom Bajramu prethodi tradicionalni post od 28 dana. Post je obavezan svim vjernicima nakon
navrene 7. Godine. Od posta su izuzeti bolesnici kojima bi post mogao pogorati zdravlje, putnik koji krene
na put od 18 sati pjeakog hoda bez obzira kojim se prijevoznim sredstvima slui, dojilja i trudnica ako
postoji mogunost loih posljedica, vojnici, zatvorenici, fiziki radnici i zemljoradnici, te ene koje imaju hajz
(mjesenicu) ili nifas (krvarenje nakon poroda). No, svi su oni duni , im uvjeti dopuste, da naposte
proputene dane posta. U tijeku ramazana vri se cjelokupna promjena ivota, zavaeni se mire, posjeuju se
damije
Post se vri od izlaska do zalaska sunca, i ne smije se niti jesti niti piti, puiti, teko i naporno raditi ili ulaziti
u seksualne odnose.
Post treba potai pozitivne osobine, osnaiti duh jer puko zadovoljenje potreba ovjeka pretvara u ivotinju.
Post ima i socijalni karakter. Davno je reeno da sit gladnome ne vjeruje, pa je ovo prilika da siti sazna
osjeaje gladnog. Ramazan je inae sveti mjesec u kojem je poela objava Kurana.
Drugi veliki blagdan je Kurban Bajram (kurban ar. = rtva). Korjen vue jo iz doba Ibrahima (Abrahama).
Prema islamskim propisima svaki musliman koji u prva tri dana Kurban Bajrama bude imao preko redovitih
potreba jedan nisab (imovina bilo koje vrste) u vrijednosti 600 grama srebra duan je zaklati kurban. Putnik
koji se due ne zadrava u jednom mjestu nije duan klati kurban, kao i siromane osobe i dunici. Za rtvu se
mora prinijeti govedo ili ovca, koza ili deva. rtvovana ivotinja ne smije imati neki tjelesni nedostatak i
poeljno je da bude stara od 1 3 godine. Meso rtvovane ivotinje dijeli se na tri dijela (susjedima i
prijateljima, blioj i daljnjoj rodbini , ostatak zadravaju u kui). Kurban Bajramu prethodi odlazak na
hodoae (had). Had je obavezno dobro djelo (ibadet) jer njime vjernik iskazuje pokornost Allahu (bogu).
Had je obavezan obaviti svaki zdravi i imuan vjernik. Pri tome vjernik mora nositi bijelu odjeu, mora
hodoae namijeniti, Kabu mora obii sedam puta i mora se popeti na brdo Ararat iznad Meke.
Da bi muslimanka izvrila had mora je pratiti mihrab (mukarac roak) ili mora na put krenuti u enskom
drutvu.

Osoba koja nije u mogunosti obaviti had duna je poslati bedela (zamjenika), osobu koja je ve za sebe
izvrila had i koja poznaje islamske propise.
Dan hidre je muslimanska Nova godina sjeanje na Muhamedov bijeg iz Meke u Medinu 622. godine).
Poslanikov roendan (u 3. mjesecu)
No odluke (no kad je Muhamedu objavljen Kuran .
Razvoj I podjela islama, prinos islamske svjetskoj kulturi:
Islam se danas dijeli u dvije osnovne skupine: iiti i suniti. Ove su podjele nastale zbog spora o nasljeivanju
Muhameda.
Mnogi su na Zapadu u islamu gledali neto reakcionarno, konzervativno ili fundamendalistiko. Moda zbog
osvajanja. No, islam je mnogo pridonio svjetskoj kulturi na podruju knjievnosti, medicine (Avicena otkrio
cirkulaciju krvi i radio operacije bez anestezije), umjetnosti (bilo im je zabranjeno likovno prikazivanje Boga
pa su razvili ornamente, kaligrafiju, keramiku, arabeske, oslikavali su damije, medrese arapske kole),
razvili pravo, matematiku (od Indije preuzeli nulu i decimalni sustav i prenijeli na Zapad), od Kineza preuzeli
nain dobivanja papira te ga prenijeli na Zapad. Arapi su razvili algebru (arapske brojke I danas svijet koristi).
Budui su bili trgovci razvili su kartografiju, astrologiju, atlase
Sjajan razvoj doivljava umjetnost u slubi kranskih vladara i u maurskom stilu u panjolskoj. Cordoba u
panjolskoj je u X. st. imala preko pola milijuna stanovnika I oko 700 damija, 300 javnih kupalita I
nekoliko knjinica. Koristili su marcipan, sapun, mirise, kavu, eer, madrace, a arapaki pjevai su u Europu
donijeli lutnju, gitaru, flautu I druge instrumente.
Medrese teoloke kole, a kasnije i dravne. Oko trgovakih puteva razvijali su se hanovi (za odmor deva),
gadili su kupalita (hammame) radi vjerskih obreda. uprije = mostovi.
ETIKA U ISLAMU
VJEBA: Prisjetimo se u kojim je okolnostima nastao islam.
to znamo o islamu?
Obrada novog gradiva:
Muhamed, Boji poslanik, jednom je rekao da islam = etika. Kuran navodi 5 osnovnih dunosti (pet stupova
islama):
1.Nema Boga osim Allaha, a Muhamed je njegov prorok.
2. Obavezna molitva, koju prate rituali pranja, okretanje prema Meki i zajednika molitva petkom.
3. Obavezni post tijekom mjeseca ramazana: uzdravanje od hrane, vode, duhana i tjelesnih zadovoljstava do
zalaska sunca.
4. Obavezno davanje dijela imetka u karitativne svrhe zekat: Dobar je ovjek onaj koji daje dio svog
imetka, koliko god da mu je drag, blinjima, siroadi, bijednima, putniku, prosjacima i za osloboenje
robova.
5. Dunost posjete islamskog svetita u Meki, barem jednom u ivotu
Kuran je knjiga moralne opomene jer istie potrebu za pravdom, opratanjem, asnim postupkom, dobrotom
i ljubaznou. Kuran kae da tko spasi ovjeka od duhovne ili tjelesne smrti kao da je spasio svijet (slino
kau i idovi).
in ubojstva je zloin spram ovjeanstva. Ne smije se ubijati djecu zbog siromatva. Ne smije se upasti u
blud. Islam svojim vjernicima zabranjuje ubojstvo, blud, pijanstvo, lihvarstvo. Od vjernika trai dobroinstva
prema roditeljima, rodbini, siroadi, bijednicima, susjedima, suputniku i putniku, nalae iskrenost, strpljivost,
skromnost, pravednost, osuuje nasilje, klevetu, la, krenje obiaja, krau, pohlepu, krtost, malodunost,
licemjerje, rasipnost, nemoral
U islamu je zajednica proglaena nepogreivom. Odluka da se ovjek odrekne zajednice ili vjere smatra se
najgorim inom.
Etiku u islamu teko je odvojiti od njegove cjelokopne poruke. Sva vjera (islam) jest etika (moral), Tko
poveava moralne vrijednosti, poveava i vjerske.
Sveope dobro u islamu:
tko vjeruje u Allaha, meleke (anele), Knjigu, poslanike i posljednjidan
tko daje imovinu za ljubav blinjima, siroadima, sirotinji, putniku
tko obavlja salat i namaz (molitve) i daje zekat (milostinju)

tko ispunja obaveze koje obea

tko je strpljiv u nevolji i nepravdi
Socijalne funkcije islama:
zekat (obavezni doprinos, milostinja) 2,5 % od vika imovine, 10% iz prihoda
zekir fitr (otac podmiruje koncem ramazana za svakoga lana obitelji u vrijednosti dva obroka za siromane
za Bajram).
Kuran trai da se dijeli bogatstvo sa siromanima, bijednima, dunicima, zatvorenicima, putnicima sa
svima koji su manje sretni a iz iste su vjerske zajednice. Koda davanja nije bitna koliina nego unutarnji stav.
Odgovornost je bolja od razmetljivosti, a davanje koje se predbacuje je bezvrijedan. Zekat (vjerski doprinos)
je znak proiavanja due, ono je sredstvo okajanja grijeha koji su motivirani ljudskim egoizmom i
neodgovornou. .
Islam je religija koja je posebice svojom etikom, bogatstvom obiaja, znamenitim filozofima i umjetnou
pridonijela svjetskoj kulturi I civilizaciji. Zato sada na kraju izdvojimo: to nas se svakog pojedinano
dojmilo, a to ne u islamskoj religiji, etici i kulturi?
ISLAM U HRVATSKOJ
Pobjedom na rijeci Marici 1371. Turci su se definitivno uvrsili na Balkanu. 1389. Turci su dobili pobjedu na
Kosovu, zauzeli su Skoplje i idu prema Zapadu. Bosna je pala 1463. I Hercegovina 1482.
U XV. st. s turskim osvajanjima islam dolazi i u nae krajeve. Vojne operacije i pustoenja koja su vrli Turci
tjerali su narod s Balkana na Zapad. Neki su prelazili naislam zbog prijetnje smru.
Prije Domovinskog rata u nas je ivjelo blizu 55 tisua muslimana (suniti). Osamdesetih godina je u zagrebu
podignuta velika damija, jedna jo postoji u Gunji, a u drugim gradovima Hrvatske muslimani koriste kue
koje namaju vanjska obiljeja damije.

HINDUIZAM (BRAHMANIZAM)
.
Naziv za Indijca je hindus, pa odatle i naziv za ovu religiju.Ovoj se religiji ne zna osniva. Nemaju ni crkvu u
zapadnjakom smislu. .
To je religiozno filozofski sustav koji se razvio u indijskom potkoninentu. Izvori su brojni:
- vedsko uenje ( vede = itati, knjiga; knjige koje su nastale prije 4 tisue godina; pisane su na sanskrtu
(drevnom indoevropskom jeziku). One tumae nastanak svijeta iz kaosa (nereda). Vede se dijele na RG VEDE
(religijske himne), YAJUR VEDE (molitve), SAMAVEDE (ritualne pjesme) i ATHARVA VEDE
U njima de tumai nastanak svijeta iz kaosa u kozmos, a sve voljom boga INDRE (vrhvni bog)
uenje o kastama (prema kastama stanovnitvo se dijelilo u 4 skupine: grahmani = sveenici, uitelji,

poznavatelji vjere; katrije = ratnici, dravnici, vladari; vajije = zanatlije, trgovci; udre = robovi,
zemljoradnici
- upaniade (pa = pored; ni = dolje ; sad = sjediti uenici su sjedili pored ili do uitelja) polutajno uenje
- epovi Ramajana i Mahabharata
Neki vedski bogovi su uli i u hinduizam: Vinu zatitnik ljudske rase, dobroduan Bog; iva razaratelj i
graditelj; Kali ivina ena, zatitnica braka i simbol sudbine itd.
Bog Vinu moe se pokazati kroz 10 avatara (pojava). Najpopularniji je avatara Krna i Buda (=
prosvijetljeni, osniva budizma).
Brahman je neodreen pojam. To nije bog u klasinom smislu. On je poetak i uzrok svemu to postoji. Zbog
toga hinduizam nema crkvu. Vie je to filozofski pogled na svijet i nain ivota.
Hinduizam ima i svoje isposnike (pustinjake). Tko se na to odlui, to objavi svojoj kasti, a oni ga tada
postavljaju na kunju. Njegovu enu proglaavaju udovicom i vri se postupak nasljeivanja. Isposniku se
oduzima odjea i simbolino ga se tjera iz sela. On doslovno postaje le koji se kree, le bez imena. ivi od
milodara i nitko ga ne prima pod krov.ne smije se pribliavati selu jer je neist i prima samo ostatke hrane koji
su ostavljeni psima. Zabranjeno mu je da se bilo gdje zaustavi osim u vrijeme kie. Tako luta dok ne nae
svog gurua (uitelja). Tada stupa u njegovu kolu. Yogin je jedna vrsta isposnika - onaj koji se odrekao svijeta
i ivi u tjelesnoj (spolnoj) istoi. Nita ne posjeduje Danas se na zapadu pojam yoge promijenio jer se
komercijaliziralo. Yoga je vie stanje duha i tijela koje se postie obuzdavanjem, kontroliranjem disanja,
povlaenje osjetila, duhovnu koncentraciju i meditaciju te sabranost. To znai ne initi zlo, ne lagati, ne krasti,
suzdravati se od spolnih odnosa, ne biti krt, ivjeti sposniki. Tek tada se moe meditirati jer se ne vidi i ne
uje ovaj svijet, prolazi misao kroz svjetlost (om), pronalazi sklad i pribliava se brahmanu.
Rijeke igraju posebnu ulogu kao i zemlja . Rijeke slue za obredna pranja i one su simbol vjenog
ivota. Tu se vre hodoaa, posebno u mjesto Benares (gdje se spajaju svete rijeke Ganges i Jumna). Nakon
smrti tijelo spaljuju i baca u svete rijeke. Hindusi vjeruju u reinkarnaciju ponovno roenje, seobu due iz
jednog tijela u drugi. Mrtvi se spaljuju i bacaju (pepeo) u svetu rijeku. Samsara je tok od roenja do smrti;
(krug ) samsara kojeg oni ele prekinuti i osloboditi se (moka). Karma je djelo. Zapadnjaci na ovjeka
gleda kao na mjerilo svih stvari, hindusi promatraju ovjeka kao dio kozmike cjeline. Zato oni prakticiraju
samodisciplinu i meditaciju, pasivan odnos spram materijalnih vrijednosti.
U doba veda hindusi su slavili mnogo bogova: Agni bog vatre, Indra bog neba, Baruna bog reda itd.
Unutar hinduizma je posve normalno da vjernici tuju jednog ili vie bogova. tovatelji boga ive nose 3
vodoravne crte od pepela na elu, a tovatelji boga Vinua 3 okomite crte. Hindusi potuju sva iva bia i
zbog toga prakticiraju vegetarijanstvo. Bog Vinu ima 10 avatara: Matsya Riba, Kurma Kornjaa, Varaha
Vepar, Nara Simha ovjek lav, Vamana Patuljak, Parua Rama Rama sa sjekirom, Rama andra
junak Ramayana. Krna junak ljubavnik, Buda Prosvijetljeni, Kalki tek treba doi
tuju i kravu koja je simbol majke Indije. ak je i njen izmet svet jer od njega rade obredne kolaie koje pale
.

Sveanosti:
Divali Nova godina, u studenom, sveanost svjetla
Holi proljetne (plodovi) sveanosti posveene Krni
Hinduizam nema crkvu u klasinom smislu, ovdje je vie naglasak na nainu ivota nego na klasinoj religiji.
Sadhu je indijski sveti ovjek, asketa, pustinjak, ivi od milodara
Guru je naziv za duhovnog vou, sveenika koji potie uenike da shvate svoju vlastitu boansku prirodu.
Sai Baba je zaetnik pokreta unutar hinduizma (umro je 1918.), smatrali su ga avatarom boga ive.

Ghandi je bio indijski predsjednik, odgojen u hinduizmu, ali je prihvatio sve pozitivno i u drugim religijama.
ivot je posvetio osloboenju Indije od engleske uprave, provodio je politiku nenasilja. Isticao se mirom i
plemenitostu i kad je patio, nenasiljem i pasivnim odnosom prema ivotu, suzdravao se od spolnih odnosa,
siromatvom. Odbio je podjelu ljudi na kaste. Od svojih sljedbenika traio je ove zavjete: traganje za istinom,
sizdravanje od spolnih aktivnosti i siromatvo.
Tagore (1861.-1941.) dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost
BUDDHIZAM
Zaetnik je Goathama Siddartha Buddha (prosvijetljeni). ivio je u 6. st. pr. Krista. Bio je princ, a onda su tri
dogaaja (susreta) utjecala na njega da sve ostavi i krene u samotni ivot (susret sa starou, boleu i smru).
To mu je pokazalo da je sve prolazno i nitavno, pa i beskorisno, i ovjek treba teiti istinskom znanju. On je
bio prvi koji je ostvario prosvijetljenje (postao buddha), a poslije njega bilo ih je jo nekoliko. To
prosvijetljenje je imalo 3 stupnja: najprije je vidio sve svoje ivote, vidio je ciklus svih svojih raanja i
umiranja, i u treoj je noi vidio 4 svete istine. Tek je tada Buddha uao u buddhistiko nebo nirvanu.
Buddha nije bog, a budizam mnogi i ne dre religijom ve nainom ivota, filozofijom.
Nakon Buddhine smrti njegovo se uenje iri i stvaraju se skupine: mala kola odbijajusve obrede i kipove
Buddhe, i velika kola.
Kasnije se javljaju jo: vara jana budizam (magija, okultizam, mantriranje: om mani padme hum),
lamaizam (lama, duhovni uitelj, Tibet) i zen budizam (Japan Kina; ceremonija aja, ikebana, harakiri)
Budizam odbacuje sve rasprave o Bogu, dui Najvanije je imati udoredni ivot.
Budizam esto nazivaju pesimistinom filozofijom jer tvrde da bjei od ivota koji je bol.
4 su vane istine o boli:
- istina o boli
- istina o postojanju boli
- istina o prestanku boli
- istina o osmerostrukom putu za prestanak boli
Hindus mora imati pravi ivot, pravu tenja, mljenje, rije Do mira i prosvjeenja (spoznaje) vodi
osmerostruku put / prava spoznaja ( prihvaanje 4 svete istine),
- pravi stav (ili prihvaanje pravih duevnih nakana; miroljubivost, izbjegavanje svih tjelesnih elja, mrnje i
zlobe; zaraivanje za ivot ne smije biti na tetu drugima)
- pravi govor ili prava istina (Izbjegavanje lai, brbljanja i ogovaranja)
- pravo zanimanje i zaraivanje za ivot (koji ne bi smio biti na teti drugima),
- pravo djelovanje (moralno ponaanje)
- pravo nastojanje ili potiskivanje zlih poriva kako bi se aktivirala plemenita djela, ini i misli
- prava pozornost tj. nepopustljivost prema udnjama
- pravo udubljenje (koncentracija) /. Ovdje vidimo naglasak na moralnosti i duhovnoj disciplini. Treba unititi
tjelesnost i teiti istoj svijesti. Treba unititi svaku udnju.
Iz toga proizlazi potreba za miroljubivou, izbjegavanjem mrnje i nasilja, lai, ogovaranja, ubojstva, krae,
preljuba
Krajnji cilj je nirvana unitenje tjelesnosti (postati ista i sama svijest). Pojam nirvane doao je u budizam iz
hinduizma. Nirvana znai i osloboenje od boli, kraj svega. Iz hinduizma, u budizam je ula i reinkarnacija.
Budizam je znaajan jer se uzdigao iznad kasta i jer tvdi da spoznaju mou dosei svi bez obzira na rasu i
podrijetlo. Spoznaju (prosvjetljenje) moe postii svi koji unite svoje elje, tko strpljivo podnosi nepravdu,
tko je blag i strpljiv, tko potuje ivot i naelo jednakosti i ljubavi. Budizam se zalagao za vjersku jednakost i
stvorio udoredni ideal.
Nakon Buddhine smrti javlja se nekoliko kola:
konzervativna THERAVADA ili HINAYANA (mala kola) , vrlo je stroga struja, kau da se mogu spasiti
samo rijetki, odbijaju sve obrede i kipove, pa ak i Buddhin (Burma, Tajland, Laos, Kamboda)
neto liberalnija MANASANGHIKE ili MIHAYANA (velika kola) kau da je spas namijenjen cijelom
ovjeanstvu, a ne samo nekolicini (Vijetnam, Kina, Mongolija)
Ostale kole i uenja:
- VARAYANA koja se bazira na misticizmu, okultizmu:
mantre (OM MANI PADME HUM)

mudre (povezane sa seksom i erotikom)

mandale
lamaizam (na Tibetu); sredinja osoba je dalaj lama ; lama = uitelj (lama velik kao ocean); kad lama umre
po cijelom se svijetu alju glasnici da pronau meu novoroenom djecom djeaka koji ima posebne znakove
i koji e biti slijedei lama
zen budizam (u Japanu i Kini; ceremonija aja, ikebana, slikanje, borilake vjetine), u sreditu je
meditacija i koncentracija, disciplina i harmonija. Oni se bave koanima (zagonetke) koje dovode do
prosvijetljenja
Budizam i etika
Moralne vrednote koje moramo potivati: prava vjera, pravi govor, pravo djelovanje, pravo ivljenje, pravilno
miljenje, prava meditacija, pravo odluivanje, prava tenja. Vrijednosti su i ljubav prema roditeljima,
domovini. Moralna vrijednost te miroljubivost.
Kad je jednom Buddhin uenik odluio poi u jedan kraj gdje su ivjeli vrlo zli ljudi, Budha je, da bi
provjerio njegovu spremnost upitao:
Buddha: Ti su ljudi zli i estoki. Ako ti u lice bace drske rijei, to e misliti onda?
Uenik: Ako mi i bace, mislit u da su to dobri ljudi kad me jo ne tuku kamenjem.
Buddha: Ako ti bace kamenje, hoe li i dalje rei da su to dobri ljudi?
Uenik: Da, rei u da su to dobri ljudi kad me jo ne tuku maem i batinom.
Buddha: Ako te udare batinom , mislit e i dalje da su to dobri ljudi.
Uenik: Da, mislit u da su to dobri ljudi kad mi jo ne oduzimaju ivot.
Buddha: A ako ti oduzmu ivot
Uenik: I dalje u misliti da su to dobri i mili ljudi koji me s tako malo boli oslabaaju tijela punog neisti.

AINIZAM
Nastao je u 5 st. pr. Kr. Bilo je to vrijeme intelektualne prekretnice, vrijeme poetak i razvoja grke filozofije,
hebrejskih (idovskih) proroka, to je doba Konfucija u Kini i Zaratustre u Perziji.
Osnivaem ainizma se smatra Varhaman (poznat kao Mahavir = Veliki junak). On je bio Buddhin
suvremenik, a pripadao je plemenitima, pripadnicima vie kaste.Mahavir je bio sin katrijskog voe. Iako iz
dobrostojee obitelji, odluio se za odrei ugodnog ivota. Posveuje se pustinjakom ivotu, askezi. Vrlo
strogim isposnikim ivotom 12 godina. Njegovo jedino vlasnitvobila je samo krpa oko pojasa, a kasnije je i

to odbacio. Na kraju dugog posta postigao je prosvjetljenje i postao pobjednik (ina). Postigao je isto znanje
i postao je savrena dua . Time se oslobodio sile (karme) koja ga je vezivala za kota ponovnog roenja.
ina je umro dobrovoljno postei u selu Pavi i uao u nirvanu (mir). Pava je danas mjesto hodoaa.
Temelj ainizma je ateizam, odbacuju teoriju o stvaraocu svijeta.
Uenje o dui:
U svom prvotnom stanju dua je znala sve. No sada je zarobljena u tijelu i postala je nesavrena.
U svom zemaljskom ivotu dua moe imati 5 razina:
due sa jednim osjetilom (opip) biljke
due sa 2 osjetila (opip, okus) crvi, koljkai
due sa 3 osjetila (opip, okus, miris) mravi i kukci
due sa 4 osjetila (opip, okus, miris, vid) ose, leptiri
due sa 5 osjetila (opip, okus, miris, vid, sluh) ivotinje, ljudi
Zbog ovakvog vjerovanja ainisti se ne bave poljoprivredom i zemljoradnjom. Uglavnom su drvodjelci, a sve
ee trgovci i bankari.
Uenje o karmi:
Svako djelo ima posljedicu. Samo sisciplinom i znanjem ovjek moe kontrolirati karmu. Nebriga, sebinost i
okrutnost oteavaju karmu. Da bi se postigao spas (moka) ovjek mora osloboditi svoju duu od materije
(tijela).
etiri su vrela karme:
vezivanje za stvari iz ovoga svijeta (hrana, odjea, stan, ena, nakit)
davanje maha bijesu, ponosu i pohlepi
lano vjerovanje itd.
ainizam istie ove zavjete:
Nenasilje prema duama sa vie od 1 osjetila
Istinitost
Suzdravanje od krae
ednost
Ogranieno posjedovanje
Ogranieno putovanje i ograniena upotreba stvari
Ne govoriti zlo o drugima, ne ubijati i ne posjedovati oruje
Najmanje 40 minuta dnevno meditirati
ivjeti redovniki
Redovniki ivot
Pridravanje ovih zavjeta daje fizike i duhovne prednosti. Ako se laik eli posvetiti asketskom ivotu,
njegova su odricanja i ivot jo stroi. Svoju odjeu poklanja, oblai odjeu askete, brije glavu, postaje
beskunik i lutalica, sa sobom nosi samo komad odjee kroz koji cijedi vodu (da ne proguta neki insekt oku
nevidljiv), masku od platna za usta da ne povrijedi zrak, tikvicu za vodu, te metlicu za mesti put pred sobom
da ne zgazi ivotinju.
Savreni redovnik mora imati ove vrline: ne jede nou, titi sva iva bia, kontrolira svoja osjetila, nije
pohlepan, prata, ima velike ideale, podnosi nevolje i trpi patnju.
Potpuni spas laik moe postii ako se odlui umrijeti dobrovoljnim postom. To je za enu nemogue, prije
nego se ponovno rodi kao mukarac.
Sljedbenici ine su malobrojni, ima ih oko 3000 i ive iskljuivo u Indiji. Danas se razlikuju 2 skupine:
digambara (goli obueni u nebo)
vetanbara (obueni u bijelo)
Svakodnevi ivot, sveanosti i bogomolje:
ainisti prave hramove kod kue gdje slave svoje velike uitelje. Ali grade i velike hramove kojima
hodoaste. Pred ulazom ostavljaju cipele i arape, na elo stavljaju uti prah, a zatim peru kipove velikih
uitelja (voda, mlijeko, nektar), pjevaju stihove, pale tamjan i rtvuju riu.
Vjerske sveanosti su obino u kolovozu. Tada poste i meditiraju. Imaju i novu godinu divali kao i hindusi.
aini poste i u doba punog mjeseca.

Zakljuak:
anizam nije fatalizam, ali je ateizam jer nema boga u klasinom smislu kao neko vrhovno bie i stvoritelja.
Ali ainizam je duboko pesimistian jer vjeruju da je svijet bijeda i alost i malo trenutka sree nita ne znai.

RELIGIJE U KINI I JAPANU : KONFUCIONIZAM, TAOIZAM I INTOIZAM

KINA
Uvod:
U drugom tisuljeu javljaju se prve dinastije Hsia i Shang. Razvili sz visoku kulturu, imali su pismo Zatim
slijedi dinastija Weia, a iza nje dinastija Chin koja je ujedinila kineske pokrajine i dravice, pojednostavljuje
pismo, uvodi jedinstvene mjere, izgrauje poznati kineski zid, iri granice. No u 3. St. upadaju drugi narodi i

carstvo se raspada na 3 velike drave.

Poznavali su kalendar (12 mjeseci povezanih sa 12 ivotinja). Poznavali su mnoge znaine, mirise, alkohol su
pravili od rie. Najradije su pravili aj. Poznavali su i razne drutvene igre (ah, karte, domino).
Kinezi su imali vrlo stari zakonik koji je predviao ak zakon ponaanja u prometu, bilo je zabranjeno mito,
krae, razbojstva, krivotvorenje.
Kinezi su imali razvijenu medicinu koja je bila ukljuena u astrologiju i geomamciju (tj. gatanje pomou
likova ili crta prirodnih ili namjerno izvedenih). Prakticirali su akupunkturu (lat. acunpuctum = iglom bosti).
Vjerovali su u misticizam brojeva koji utjeu na zdravlje. Poznavali su preko 300 vrsta lijekova, poznavali su
gotove sve unutranje organe (srce, plua, jetru, bubrege, slezenu).
Religija:
Prvi oblici religioznosti su jo vrlo nejasni. Uglavnom se vjerovalo u ravnoteu i harmoniju prirode koja e
se kasnije razviti kao koncepcija yin yang (sile tame i svjetla, enskog i mukog, hladnog i toplog).
Njihova medicina je povezana s njihovom religijom taoizmom.
Taoizam se temelji na 5 elemenata: vatra, zemlja, voda, kovina i teorija yin yang.
Druga ideja koja se u Kini razvija jest ideja neprestane brige za dobro drugih -koncept Tienming ili Volja
neba vjerovanje da se Nebo brine za dobro naroda, da ono sve uje i vidi. U Kini se takoer razvilo tovanje
predaka. Kinezi vjeruju da duapokojnika nakon smrti prebiva na 3 mjesta: jedan dio odlazi u nebo, drugi u
grobu prima rtve, a trei je smjeten u ploici na oltaru predaka. Dui treba pomoi da doe u nebo, pa su im
pogrebni rituali vrlo bogati. Na ovim se tradicijama kasnije razvija konfucionizam i taoizam.
Kineski naziv za konfucionizam je yu obino se smatra filozofijom, ali u njoj ima i obreda i rtvovanja.
Mnogi smatraju da je konfucionizam intelektualna kultura koju je utemeljio Konfucije (ivio je u 6. st. pr.
Krista). Temelj njegove filozofije je ideja ljudskosti (jen), kao to je samilost u budizmu, a ljubav kod
kranstva. Konfucije je na neki nain bio i socijalni reformator jer uvodi slijedei kodeks odnosa:
Vladar podanik
Otac sin
Mu ena
Stari mladi
Prijatelj prijatelj
Ove odnose karakterizira pravednost, dobronamjernost u upravljanju, ispravnost i iskrenost u pokoravanju.
Vladar svima treba biti primjer. Sredinji pojam njegove etike je ovjetvo (jen), pravednost (i), intelekt
(chili) i odravanje obiaja (li). ovjek nita ne smije raditi iz koristi.
Konfucije daje pozitivno i negativno odreenje jena. U negativno Konfucije odreuje: ne ini drugima to
sebi ne eli (to naziva shu); u pozitivnom odreenju ovjekoljubiv je onaj tko elei da sebe odri odrava
i druge i elei da sebe razvija razvija i druge (to naziva zhung).
Druga krepost je ispravnost (ji). To je osjeaj dunosti udorednog djelovanja, izraavanja ovjekoljublja.
Ispravnost ili pravednost omoguava da se doivi srea. Za osjeaj dolinosti ili pristojnosti konfucijevci
smatraju da se oituje u pridravanju lija (obreda, ceremonije, obiaja, idorednih pravila). Mudrost pak
omoguava uoavanje nepromijenjenih zakona u svemu to se dogaa, kako bi se mogao znati tijek zbivanja i
tako djelovati na odranju.

ETIKA U KONFUCIONIZMU
KOMENTIRAJ:
1. Savrene upravljae ljudi ne primjeuju, manje savrene oni vole i hvale, nesavrenih se boje,
najnesavrenije preziru. ( Lao Ce)
Konfucije istie ove moralne vrijednosti:

- privrenost izmeu vladara i podanika

- ljubav izmeu mua i ene
privrenost starijeg i mlaeg brata
vjernost prijatelja
Ovdje su moralne (i vjerske) vrijednosti zasnovane na privrenosti, potinjenosti, ljubavi ali i hijerarhiji.
Cilj konfucionizma je postati mudrac, sluga drutva.
Temeljni pojmovi konfucionizma su: Nebo, Zemlja, ovjek, tao, ming, Yin Yang
Nebo (Tien) to je ono to je tvorac, sudacOn je sveproimajui, izvor udorednog zakona. Odlike su
Tiena: vrstoa, mo, umjerenost, ispravnost, postojanost.
Zemlja njena je odlika to je primajua. Njoj sva bia duguju svoj opstanak.
Yin i Yang Yang je svjelo, postojano, vrsto, aktivno, muko, toplo. Yin je tamno, popustljivo i meko,
ensko, vlano i hladno. U poetku su Zemlja i Nebo bili Yin i Yang.
ovjek on je dio prirode, ali ima izuzetno mjesto. ovjek pripada trojstvu, zajedno s Nebom i Zemljom.
ovjek je duhovno bie, sposobno je misliti, Nebo mu je dalo sposobnost da rasuuje i pravdi i nepravdi i po
tome je srodnik Neba. ovjek je i udoredno bie. Tao ovjeka je ljubav i estitost.
Ming sudbina, usud, Nebeska odluka; ovjek je od Neba stvoren, a ono to je Nebo stvorilo je priroda, i
ovjek je prirodno bie i podlijee zakonima prirode mingu.
Konfucionizam se ogleda i u naglaavanju kulta obitelji kao stupa drutva, zatim obreda i vjere, te u isticanju
pravog vladara i uzurpatora. Od 5 odnosa koji moraju vladati ovjeanstvom (?), tri se odnose na obitelj.
Obitelj je uzor i simbol drutvenog ivota, korijen koji kad se povrijedi, stradava cijelo stablo ( drutvo).
Potivati roditelje (ive ili mrtve) osnovni je zahtijev Konfucija. U obitelji otac ima posebno mjesto, kao to
vladar ima u dravi. Uz Konfucija, druga vana osoba za konfucionizam je Mencije iz 4. st pr. Krista (bio je
prorok i mistik) i Hsuan ce (razradio je rituale i obrede).
Mencije je tvrdio:
onaj kojemu nedostaje osjeaj suuti nije ovjek,
onaj kojemu nedostaje osjeaj stida i gaenja nije ovjek,
onaj kojemu nedostaje osjeaj skromnosti i popustljivosti nije ovjek i
onaj kojemu nedostaje osjeaj za pravo i pogreno nije ovjek.
Suut je zaetnik ovjekoljublja. Osjeaj stida i gaenja zaetak je ispravnosti (pravednosti), osjeaj
skromnosti i popustljivosti zaetak je dolinosti (pristojnosti), osjeaj za pravo i pogreno zaetak je mudrosti.
Ako se ta 4 zaetka razviju, postaju 4 stalne kreposti. Prva od 4 kreposti je jen (ovjekoljublje) i to je jedan
od sredinjih pojmova u konfucionizmu.
Taoizam (tao = put, apsolut, priroda, vrhovni um) je u mnogoemu suprotan konfucionizmu. Tao najee se
prevodi kao put, ponegdje kao prirodni zakon, udoredni zakon, istina, znanje, dobro Taoizam se za razliku
od konfucionizma okree kontemplaciji prirode. Tao je metafiziki apsolut. Cilj Konfucija je postati mudrac,
sluga drutva. Cilj taoista je postati besmrtan (hsein). Njegovali su alkemiju i traili tabletu besmrtnosti.
Prakticirali su yogu i meditaciju, a odravali su i spolnu istou. esto se kae da je taoizam = umjetnost da
se bude na svijetu.
Jedam od glavnih ciljeva taostikih kola i sekta je traenje slobode. Za neke je to osloboenje od politikih i
socijalnih ogranienja konfucijanske drave. Za druge je to traganje za besmrtnou itd. Dok je za
konfucionizam vano usavriti mukarce i ene, za taoizam je vana kontemplacija- Tao (put) je metafora
Apsoluta. Veliki uitelj i osniva taoizma je Lao Ce (6. St. pr. Kr.).
U srednjem vijeku u Kini je dolo do krianja taoizma, konfucionizma i budizma. Nastojalo se spojiti
najbolje: meditacija (iz taoizma), brige za blinje (konfucionizam) samilost (budizam).
JAPAN
Uvod
Japan je bio naseljen jo u prapovijesti. Temelji drave postavljeni su ve u 7. St. pr. Kr. U 4. St. Japan dolazi
u kontakt s kineskom civilizacijom. Drava se organizira po uzoru na kinesku. Car (mikado) postavlja svoje
inovnike.
Japanski jezik je vrlo jednostava, a satoji se od 5 samoglasnika i 17 suglasnika. Sve su rijei graene od 72

kratka sloga.
Religija
U Japanu se iri budizam i u budistikim hramovima se razvija znanost i knjievnost. Prije toga postojao je
animizam (vjerovanje u planine, drvee, ivotinje).
U srednjem vijeku razvija se vitetvo (oguni i samuraji), a budizam se stapa sa intoizmom
intoizam je japanska autohtona religija a temelji se na oboavanju duhova (kami) prirodnih sila. To je prava
narodna religija. Danas je svaki into hram posveen neemu, npr. maevanju (kendo), povijesnoj linosti itd.
U svetite se dolazi posvetiti novoroene, da se moli za sretan put, za novu godinu Tada pale stare stvari, a
kupuje se hamajlija (lutka od papira) za sreu na putovanju, ivotu
Boica Amaterasu je glavno boanstvo (snaga, svjetlost, plodnost). Vjerovali su da je car boanskog porijekla
(to je tek sadanji japanski car 1941. zakonski ukinuo). Tada je into prestao biti dravnom religijom.
Na oblikovanje japanske religije imale su planine, poglavito Fuji koja je simbol religioznosti cijele nacije.