Professional Documents
Culture Documents
Uvod
Uvod
Uvod..str.br.2
Slikarstvo Paul Kleea. str.br.3
Kleeova djelastr.br.5
Zakljuak.str.br.13
Literatura.str.br.14
Uvod
1
pravaca
savremene
umetnosti:
Bauhaus
3
U Prvom svjetskom ratu 1920. godine Klee je pozvan u Njemaku armiju ali kao
slikar je imao sree i nije rasporeen za front ve je radio na maskirnim uzorcima za
avione, ali u ratu je izgubio svoje prijatelje August Makea i Franc Marka. I u armiji je Klee
imao privilegije da izlae i u galeriji turm u Berlinu, izlagao je vie apstraktnih akvarela.
Iz armije je otputen 1918. godine.
Godine 1920. je bila njegova retrospektivna izloba u Minhenu i tada postaje priznat
slikar. Tako je dobio ponudu da predaje slikarstvo u Bauhausu u Vajmaru- koli koju je
osnovao Valter Gropijus. Primio je ponudu i osvanuo je sa Kandinskim na ravnom i
akademskom nivou, prvo je radio kao rukovodilac radionica a posle su obojica vodili
vlastita predavanja slikarstva.
Bauhaus je bila progresivna kola i morala je da se bori protiv konzervativnih shvatanja
nacional - socijalista. Bauhaus se preselio u Desau u zgradu koju je projektovao sam
Valter Gropijus i u kojoj su bili i stanovi za pedagoge i gde je i Paul Klee stanovao.
Obojica (Klee i Kandinski) intenzivno predaju na Bauhausu. Posle kratkog premjetanja
u Berlin 1932. godine Bauhaus je ukinut.
Klee je na Bauhausu ostao do 1930. godine i poslije je primio profesuru na diseldorfskoj
akademiji. Poslije nastupa nacizma kao "degenerisani umetnik" on je otputen.
Profesorski poziv prisilio je Kleea da ispita naela svog slikarstva. On je nastojao da
razjasni stvaralaki proces kao intuitivni in koji proizilazi iz osobnog duha umjetnika, ali
na koji utiu sva njegova iskustva, upamena svjesno ili ne, ukljuujui slike, materijale i
forme kojima je radio. Umjetnost Kleea, za razliku od umjetnosti Mondrijana, pa ak i
umjetnosti Kandinskog u kasnoj fazi, uvijek je imala korijene u prirodi. On je posmatrao
prirodu i oslanjao se na nju u svakom trenutku. Poput Mondrijana i Kandinskog , Klee se
u svojim predavanjima i u slikarstvu interesovao za geometrijske elemente umjetnikog
djela taku, liniju, povrinu, vrsto tijelo.
Za njega su ti elementi imali prvobitnu osnovu u prirodi i razvoju. Za njega se slikarstvo
neprestano razvijalo i mijenjalo, u vremenu kao i prostoru. Boja se nije svodila prosto na
harmonine ili neke drugaije odnose, pa ak ni na sredstvo za utvrivanje prostora na
slici. Boja je bila energija. Ona je bila emocija koja je stvarala raspoloenje slike unutar
koje je linija stvarala akciju.
Kleeova djela
4
Sl.br.3. Zlatna ribica, 1925., uljana i vodena boja na papiru I kartonu, 49,6 x 69,2 cm Hamburg, Hamburger
Kunsthalle, Donacija prijatelja Carla Georga Heisea
Sl.br.4. Stroj koji cvrkue, 1922. Akvarel, pero i tinta na papiru postavljenom
na karton, 64,1 x 48,3 cm. The Museum of Modern Art, New York
Nisen
6
U crvenom balonu ( sl. u boji br.6), boje su ograniene na linearne obrise, ali se ipak
neprimijetno spajaju s nepostojanom, promjenljivom bojom cjeline. Crvene oblike u
gornjem lijevom i desnom uglu ograniavaju linije samo na dijelovima okrenutim prema
centru. Na rubovima slike crveni tonovi se mijenjaju i slivaju u njene, posivjele premaze
osnove. Ostatak geometrijske strukture, potpuni ili djelimini kvadrati i pravougaonici
ute, zelene i umbra boje, lebde u neodreenom prostoru i nemogue ih je tano fiksirati
ili locirati. ak i plavuasto zelena mrlja pri dnu, definisana s desne strane ugaonom
linijom koja sugerie dubinu, pomae da se jo vie zamrsi prostorna neodreenost.
ini se da se samo sredinji crveni krug crveni balon dri kao tajanstvena ia oko
koje polagano gravitira sve drugo u venom menjanju.
Ovo je djelo fantazije napravljeno od apstraktnih elemenata. Klee je linim formama
geometrijske apstrakcije eksperimentisao najee tokom dvadesetih godina, dok je bio
u Bauhausu.
Okolo ribe
Tokom tridesetih godina Klee je izradio niz crvenih slika u kojima je koristio ulje,
ponekad kombinovano s vodenom bojom. Neke od njih su bile tamne podvodne scene u
kojima su ribe plivale kroz okeanske dubine okruene egzotinim biljkama, apstraktnim
oblicima a ponekad i udnim malim ljudskim biima. Ova tema je oblikovana kao
raspored beznaajnih objekata jednih matematikih, drugih organskih predstavljena
je kao neka vrsta nadrealistike mrtve prirode na slici Okolo ribe (sl.br.7). Na njoj je
precizno nacrtana riba na ovalnom purpurnom posluavniku okruena raznim
predmetima koji imaju mainske organske i amblemske forme.
ematska glava u gornjem levom uglu izrasta na dugakoj peteljci iz neke posude, koja
bi mogla biti i maina, i zapanjena je to se sueljava sa crvenom strelom vezanom
tankom linijom za ribu.
Pun i mlad mjesec, crvena taka, zeleni krst i uskolinik razbacani su na crvenom nebu
- ili u okeanskoj dubini kojom plove svi ti razliiti znaci i objekti. U ovom i slinim
djelima on se najvie pribliio pokuajima nadrealista koji su ga smatrali pionirom
nadrealizma.
10
Kleeov ideografski stil jasno je izraen na slici Park pokraj Lu (cerna) sl.br.10. Kao to se
lirski pjesnik moe koristiti najobinijim rijeima, ovi jednostavni oblici sadre cijelo
bogatstvo doivljaja i osjeta; nevinu radost proljea, potkresanu vrijednost svojstvenu za
biljni svijet kad raste u robstvu parka.
Nema li to neke veze duhovne, ako ne injenine s romantinim ljetnim krajolikom u
rukopisu Carmina Burana.
11
12
Zakljuak:
Kleeova nadarenost je rano prepoznata. Njegov prvi minhenski uitelj Heinrich Knirr
shvatio je da e Klee postii neto izvanredno. Njegove slike odiu treptavom energijom
koja vie izgleda kao organska nego geometrijska. Ali one se nikada ne temelje na
neposredno posmatranoj prirodi osim u ranim radovima i skicama. Klee je dakle bio
romantiar, mistik. On je slikarstvo ili tanije reeno stvaralaki in posmatrao kao
magino iskustvo u kome je umjetnik u trenutcima iluminacije uspio da sjedini unutarnju
viziju sa spoljanjim doivljajem svijeta.
Kleeova umjetnost je oigledno izrasla iz tradicija romantizma, i naroito simbolizma.
Kleeov pedagoki rad odredio je veim dijelom ikonografiju njegovih slika. Poto se
sluio strelicama da bi svojim studentima pokazao linije sile, te strelice poele su da
ulaze u njegova djela. Sistematski rasporeene boje, perspektivna predstavljanja,
grafikoni, brzo izraene glave, biljne forme, linearne are, pointilistike are, ahovske
ploe, najrazliitije razbacani ili kombinovani elementi, korieni da neto dokau i bili su
elementi koje je umjetnik pretvarao u maginu ideju.
Kleeov svijet je tako lian i individualan, toliko svojstven normalnom ljudskom iskustvu, a
ipak tako potpuno odvojen od njega ili postojeih ideja o apstraktnoj strukturi slike, bilo o
geometrijskoj ili ekspresionistikoj.
13
Literatura:
-
14