Studija Razvoja Elektroničkog Poslovanja U Republici Hrvatskoj Za 2006. I 2007.

Projekt
Istraivanje metodologije analize i indikatora stanja

razvijenosti te prepreka za primjenu elektronikog
poslovanja u Republici Hrvatskoj
Studija razvoja elektronikog

poslovanja u Republici Hrvatskoj
za 2006. i 2007. godinu
IDC Adriatics
Studeni 2008.
Projekt za Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva

Studija razvoja
UVOD
O studiji: Studija razvoja elektronikog poslovanja u Republici Hrvatskoj za 2006. i

2007. godinu sastavni je dio projekta istraivanja (1) metodologije analize i
indikatora stanja razvijenosti te prepreka za primjenu elektronikog poslovanja te
(2) konkretne primjene te metodologije u istraivanju razvitka elektronikog
poslovanja u Republici Hrvatskoj u 2006. i 2007. godini. Projekt je u listopadu 2008.
godine naruilo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, a projekt je proveo
IDC Adriatics u listopadu i studenom 2008. godine.
Studija razvoja sastoji se iz tri osnovna dijela:
(1) pregleda primjene elektronikog poslovanja u zemlji u 2006. i 2007. godini

dobivenog iz rezultata ankete deset sektora nacionalnog gospodarstva (450
ispitanika na populaciji od 23.562 entiteta)
(2) procjene obujma elektronike trgovine u zemlji dobivene prikupljanjem

podataka od pruatelja elektronike ponude gospodarstvu i graanima i
(3) procjene potencijalnih uteda primjenom elektronikog rauna u dravnoj upravi

polazei od slinih procjena koje su napravile neke europske zemlje.
Zadatak studije razvoja je da prui sistematizirani prikaz primjene elektronikog

poslovanja i time omogui mjerenje napretka uporabe ICT tehnologije u skladu sa
smjernicama datim u Strategiji razvoja elektronikog poslovanja te meunarodne
usporedbe.
Cilj studije je da prui donositeljima odluka na nivou drutva (dravnim organima,

obrazovnom sektoru, privrednim asocijacijma i drugim dionicima), trgovakim
drutvima i graanima polazite da daljnim svjesnim akcijama i mjerama pospjei i
ubrza primjenu elektronikog poslovanja u zemlji, primjenjujui pritom dobru praksu
iz iskustava zemlja lanica Europske unije.
Polazita za izradu studije bila su:

2
Pripremio IDC Adriatics

Studija razvoja
praksa
nalazi
preprekama
elektronikom
poslovanju
date
viegodinjem e-Business Watch projektu koji prati stupanj primjene, razvoj

i efekte elektronikog poslovanja u razliitim sektorima europske ekonomije
s posebnim naglaskom na mala i srednja poduzea, a koji provodi
Directorate General for Enterprise and Industry, Europske komisije
Studija razvoja informacijskog drutva u Hrvatskoj u 2005. godini, a koju je

Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku objavio 2006. godine i
Strategija razvitka elektronikog poslovanja u Republici Hrvatskoj za

razdoblje 2007-2010. godine. U tom je dokumentu u okviru ciljeva vezanih
za razvijenost elektronikog poslovanja iskazanih indikatorima razvijenosti,
pod tokom 13 navedeno da se mjerenje razvitka provodi na indikatorima
eBusiness Watch-a za sva etiri podruja:
Primjena ICT-a
Reinenjering poslovnih procesa
Elektronika nabava
Elektronika prodaja i marketing (Online Sales and Marketing CRM)
Priopenje Europske komisije i2010 - A European Information Society for

Growth and Employment - COM(2005)229 od 01.06.2005.;
Dokument i2010 Benchmarking Framework iz travnja 2006., usvojenom

od i2010 High Level Gruoup o indikatorima razvoja informacijskog drutva
koji e se koristiti u EU;
Metodolokom priruniku za statistike informacijskog drutva (Luxembourg:

Office for Official Publications of the European Communities, 2006, ISBN
92-79-02645-3);
na viegodinjem praenju obujma elektronike trgovine u zemlji koje je

proveo IDC Adriatics
Potreba slubenog praenja razvitka informacijsko-komunikacijskih tehnologija u

EU vrsto hvata korijenje poetkom dekade vezano uz prihvaanje Lisabonske
agende, a koja predstavlja odgovor Europske Unije na zaostajanje u primjeni ICT-a
(i posljedino tome i produktivnosti) u odnosu na SAD. Dva su velika slubena
istraivaka projekta koja se kontinuirano provode. Jedno provodi Eurostat, koji
svojim istraivanjima zasnovanim na kompleksnom anketiranju daje jedan opi
pregled primjene ICT u gospodarstvu i kuanstvima za 27 zemalja lanica EU.
Drugi je E-Business Watch projekt, zapoet 2002. godine koji je vie okrenut
korporativnoj praksi i daje konkretnije smjernice donosiocima odluka u dravnoj
administaciji i drugim ICT stakeholderima (obrazovni sektor, industrijske asocijacije,
regulatorni organi, organizacije za standardizaciju). Projekt je usmjeren na
3

Studija razvoja
elektroniko
poslovanje
po
industrijskim
sektorima
respektirajui
njihove
specifinosti. Fokusiran je na problematiku digitaliziranja i automatiziranja poslovnih

procesa unutar lanca vrijednosti poduzea i kao takav mnogo je detaljniji i
kompleksniji. Uz to, uz kvantifikacije (indikatore) donosi i studije sluajeva (case
studies) koji prikazuju primjere dobre prakse te problematiku pojedinih tehnologija
Ogranienja istraivanja: Ogranienja i potekoe koje su se ispoljile prilikom

istraivanja, a koja su utjecala na poudanost rezultata i kvalitetu njihove
interpretacije sumirana su u sljedeem:
(Pre)mala populacija: Broj hrvatskih poduzea i njihove strukturna

obiljeja su takva da ne omoguuju odreivanje statistiki zadovoljavajue
veliine uzorka kod nekih sektora i posebno u segmentu velikih poduzea.
Naime, openito se uzima da je za bilo koje istraivanje zasnovano na
reprezentativnom uzorku, uzorak za svako pitanje (unutar svih strata) mora
biti najmanje veliine od 30-tak ispitanika. A to u sluaju Hrvatske nije
mogue postii. Ako se pritom uzme u obzir i injenica je openito stopa
odgovaranja na upitnike negdje oko 10% od ukupnog broja subjekata koje
se kontaktira, ispada da bi u ovom istraivanju koje je obuhvatilo deset
sektora stratificiranih prema etiri kategorije po broju zaposlenih i imalo niz
eliminacijskih pitanja koja reduciraju populaciju, za ispunjenje ovih uvjeta,
trebalo obaviti anketiranje daleko veeg broja ispitanika od stvarne
populacije promatranih sektora. Stoga, premali uzorak, posebno kod velikih
poduzea, primjerice samo su etiri velika poduzea u telekom sektoru, ne
daje statistiki pouzdane rezultate, ve u takvim sluajevima treba ih uzeti
kao indikativne i provjeriti u stvarnom ivotu ispitivanjem na druge naine.
2006. i 2007.: Traenje odgovora od ispitanika u studenom 2008. za stanje

u 2007. i naroito 2006. godini, odnosno relativno dugi protok vremena
izmeu anketiranja i i razdoblja na koje se ispitivanje odnosi, pokazalo se
kao ogranienje u pouzdanosti i kvaliteti odgovora. Ispitanici esto nisu bili
u mogunosti precizno odrediti kada se neto dogodilo, bili su skloni
odgovoru "ma bilo je isto" ili pak posebno za 2006. godinu: "e to ne znam"
ili "ne mogu se sjetiti", a neki jednostavno nisu bili na tom radnom mjestu u
razdoblju za koje se pitalo. Pri tome treba imati na umu da je intervju s
ispitanikom trajao prosjeno 40 minuta, njihova dragocjenog vremena, pri
emu je trpjelo obavljanje njihovih redovnih radnih zadataka.

Studija razvoja
Usporedbe: Meunarodni benchmarking raen je na osnovi e-Business

Watch izvjetaja za 2006/07 godinu, objavljenog u travnju 2007. u kojem
podaci i nalazi preteno izraavaju stanje u 2006. godini. Isto tako, treba
imati na umu da su od deset sektora koji su oba istraivanja obuhvatila, njih
pet bilo istih. A tu svakako treba napomenuti i injenicu da bilo koje
usporedbe meu zemljama imaju inherentan hendikep da usporeuju
privrede s razliitim strukturnim znaajkama, posebno razliitim prosjenim
veliinama poduzea. A to je posebno ugraeno u skupnim indeksima tako
da u njima usporedbe izmeu zemalja treba uzeti tek kao ilustrativne.
Neshvaanje pitanja: Kod nekih pitanja oigledno je dolo do zamjene,

odnosno nediferenciranja odreenih kategorija. To je bilo zamjeeno kod
odgovora Intranet prema Internet, elektroniki potpis (koji vrijedi prema
svima) i bankarski token (koji vrijedi samo na relaciji korisnik-banka) te kod
elektronikog naruivanja koje je poistovjeeno s naruivanjem mailom
(kao zamjenom za potu, a to po definiciji nije elektronika trgovina).
Adresiranje: Za neka od postavljenih pitanja, IT strunjaci koji su bili

ispitanici u daleko najveom broju, po prirodi posla koji obavljaju i njihovom
fokusu vjerojatno nisu mogli odgovoriti toliko odgovarajue koliko bi to
mogli neki drugi rukovodei zaposlenici u tvrtkama, primjerice pitanja u
pravnoj regulativi i pitanja vezana uz financije.
I uz ovakva ogranienja, IDC Adriatics dri da nalazi i kvantifikacije ovog

istraivanja daju dobru podlogu za praenje, analizu i osmiljavanje mjera
industrijske politike na ovom podruju. Ovom studijom, praenje kretanja u ICT
industriji i elektronikom poslovanju u zemlji prelazi iz sfere percepcija i paualnih
ocjena u baratanje injenicama i konkretnim brojkama, dajui mu time neophodnu
novu kvalitetu.
IDC Adriatics: sustavno prati kretanja hrvatskog IT trita od sredine devedesetih

godina. Radi se o kompleksnim pregledima i analizi IT trita koji ukljuuje: ocjenu
vrijednosti ukupnog trita i njegovih pojedinih segmenta i podsegmenta (ukupno
negdje oko 150 kategorija), udjele trinih sudionika, strukturne znaajke trita,
kanale distribucije, kretanje cijena, strukturu potranje (tzv. verticals analiza) itd.
kao i analizu opih ekonomsko-politikih i za IT industriju specifinih determinanti.
Pojam trita se pritom definira kao vrijednost isporuka informatike opreme
(osobna raunala, posluitelji, ureaji za pohranu podataka, periferni ureaji,
5

Studija razvoja
paketni softver) i IT usluga krajnjim korisnicima u zemlji. IDC Adriatics je do sada

napravio vie od 60 takvih godinjih i kvartalnih izvjetaja. Ti izvjetaji redovito
ukljuuju i srednjerone prognoze kretanja ukupnog trita i njegovih segmenata.
Studiju je pripremio IDC Adriatics; Boris itnik (projektni menader i glavni analitiar) i
analitiari Nikolina Jurii, Dalibor Subotianec, Kreimir Ali i Karlo Pernek. Dio ankete
kao i obradu prikupljenih podataka proveo je Centum istraivanja iz Zagreba u koordinaciji
s IDC-evim centrom za istraivanja u Pragu. U anketiranju su sudjelovali i ostali djelatnici
iz zagrebakog ureda IDC Adriatics-a. U istraivanju i pripremi teksta o pravnim okvirima
elektronikog poslovanja sudjelovala je Tanja itnik, odvjetnica iz Zagreba.
Zahvaljujemo se na svesrdnoj podrci u radu na ovom projektu svima onima u
poduzeima, bankama, bolnicama i tijelima dravne uprave, koji su se odazvali anketi i
poklonili nam svoje vrijeme i podijelili s nama traene informacije.
Studija je izraena tijekom listopada i studenog 2008. godine.

Studija razvoja
(1) Studija razvoja elektronikog

poslovanja u Republici Hrvatskoj za
2006. i 2007. godinu
(1.1.) Skupni indeksi i Scoreboard benchmarking Sintetiki pokazatelji
ukupnog istraivanja prikazani su u sljedea tri grafikona. Radi se o skupnim
indeksima elektronikog poslovanja u zemlji u 2007. godini i njihovoj usporedbi sa
stanjem u EU10 (u 2006.) prikazanih tako da odraavaju postotno odstupanje
promatranih kategorija od najvie pozicionirane kategorije koja predstavlja 100
posto. Treba, meutim jo jednom napomenuti da su zbog stukturnih razlika meu
zemljama, ove usporedbe, koje budui da u velikoj mjeri odraavaju strukturna
obiljeja pojedinih zemalja, mogu, stoga uzeti tek kao ilustrativne. Skupni indeks
ukljuuje esnaest odabranih indikatora elektoronikog poslovanja, grupiranih u
etiri podindeksa: ICT mree, e-integracija internih procesa u poduzeu,
elektroniku nabavu i e-marketing i prodaju.
Grafikon 1 rangira promatrane zemlje prema stupnju primjene elektronikog

poslovanja (mjereno brojem tvrtki) i to postotnim odstupanjem prema Finskoj koja
predvodi u primjeni elektronikog poslovanja i koja predstavlja 100 posto.
Promatrano na ovaj nain, Hrvatska je bila pozicionirana kao deseta od jedanaest
promatranih zemalja, iza eke, a ispred Maarske. Odstupanje od vodee Finske
bilo je 33 indeksnih poena.
U grafikonu 2, prikazan je stupanj primjene elektronikog poslovanja u broju tvrtki

segmentiranom prema veliini poduzea iskazanu brojem zaposlenih. Prema
oekivanju, velika su poduzea predvodnici u implementiranju elektronikog
poslovanja i stupanj adopcije opada s veliinom poduzea. Slina je situacija i u
EU10, s tim da su razlike prema sektoru velikih poduzea neto manje.
Grafikon 3 rangira promatrane sektore u zemlji i usporedbe s EU10 za one sektore

koji su bili tretirani u zadnjem raspoloivom e-Business Watch izvjetaju. I u EU10 i
u
Hrvatskoj
vodei
sektor
primjeni
elektronikog
poslovanja
bile
su
telekomunikacije. Slijede banke, a zadnje pozicionirana u zemlji bila je industrija

namjetaja. Od sektora za koje su usporedbe s EU10 bile mogue, turizam,
proizvodnja hrane, pia i duhanskih proizvoda i graevinarstvo u Hrvatskoj su
zaostajale manje za vodeim telekom sektorom nego li iste industrije u EU10, dok
je bolniki sektor zastajao vie u usporedbi s EU10.
7

Studija razvoja
Grafikon 1: Skupni indeks eposlovanja po zemljama
20
40
60
80
100
FI
100
93
ES
DE
89
UK
88
83
PL
77
IT
75
FR
72
NL
68
CZ
67
HR
HU
56
Izvor: IDC Adriatics, 2008
Indeks: 100 = najvei rezultat. Ponderirano po poduzeima

Studija razvoja
Grafikon 2: Skupni indeks eposlovanja po veliini poduzea
20
40
60
80
100
velika poduzea
250+
100
59
srednja poduzea
(50-249)
66
45
mala poduzea (1049)
mikro poduzea (09)
100
49
29
34
Hrvatska
EU10

Studija razvoja
Grafikon 3: Skupni indeks eposlovanja po sektorima
20
40
60
80
100
100
Telekomunikacije
100
75
Banke
70
Turizam
56
68
Maloprodaja
68
Bolnice
94
67
Transport
63
Hrana i pie
40
61
Graevinarstvo
46
45
Drava
37
Namjetaj
10

Studija razvoja
eposlovanje benchmarking scoreboard po sektorima
Grafikon 4: eposlovanje benchmarking scoreboard, sektor proizvodnje hrane, pia i duhanskih

proizvoda
50
100
broadband internet pristup 85%
prosjean broj zaposlenih u poduzeima s pristupom internetu 44%
150
200
101
72
W-LAN 54%
128
pristup raunalnoj mrei poduzea s udaljene lokacije 73%
101
koritenje ERP-a 68%
183
ICT sustav poduzea povezan sa ICT sustavom dobavljaa 10%
79
koritenje SCM-a 9% 37
ICT sustav poduzea povezan sa ICT sustavom kupaca 9%
63
koritenje CRM-a 37%
160
prosjeni udio ICT budeta u trokovima poduzea 2% 19
119
slala su zaposlenike redovito na ICT edukaciju 51%
106
povjerila su obavljanje ICT usluga vanjskim pruateljima 44%
115
pozitivan utjecaj ICT na unutarnju organizaciju rada 81%
pozitivan utjecaj ICT na kvalitetu proizvoda/usluga 54%
pozitivan utjecaj ICT na kvalitetu odnosa s kupcima 53%
103
85
Indeks: 100 = aritmetika sredina za 10 promatranih sektora (ponderirano prema

zaposlenosti). Brojka na desnoj strani: rezultat za sektor.
itati: Poduzea koja predstavljaju 85% zaposlenih u sektoru hrane i pia imala su broadband
pristup Internetu u 2007. godini to za 1% odstupa od aritmetike sredine za 10 promatranih
sektora. (indeks = 100)
11

Studija razvoja
Grafikon 5: eposlovanje benchmarking scoreboard, sektor proizvodnje namjetaja
50
100
150
200
73
51
W-LAN 2% 4
76
koritenje ERP-a 43%
116
ICT sustav poduzea povezan sa ICT sustavom dobavljaa 1% 7
koritenje SCM-a -
144
koritenje CRM-a 1% 4
prosjeni udio ICT budeta u trokovima poduzea 5%
49
slala su zaposlenike redovito na ICT edukaciju 1%1
68
79
59
124

itati: Poduzea koja predstavljaju 62% zaposlenih u sektoru proizvodnje namjetaja imala su
broadband pristup Internetu u 2007. godini to za 27% odstupa od aritmetike sredine za 10
promatranih sektora. (indeks = 100)
12

Studija razvoja
Grafikon 6: eposlovanje benchmarking scoreboard, sektor graevinarstva
50
100
150
200
82
72
W-LAN 46%
108
65
koritenje ERP-a 14%37
ICT sustav poduzea povezan sa ICT sustavom dobavljaa -
koritenje SCM-a 4% 17
ICT sustav poduzea povezan sa ICT sustavom kupaca -
koritenje CRM-a 6%
24
49
34
povjerila su obavljanje ICT usluga vanjskim pruateljima 18% 43
83
89
89

itati: Poduzea koja predstavljaju 70% zaposlenih u sektoru graevinarstva imala su
13

Studija razvoja
Grafikon 7: eposlovanje benchmarking scoreboard, sektor maloprodaje
50
100
150
90
115
W-LAN 57%
135
83
koritenje ERP-a 34%
91
koritenje SCM-a 14%
151
58
koritenje CRM-a 13%
200
69
56
prosjeni udio ICT budeta u trokovima poduzea 4% 39
119
111
87
99
87

itati: Poduzea koja predstavljaju 76% zaposlenih u sektoru maloprodaje imala su
14

Studija razvoja
Grafikon 8: eposlovanje benchmarking scoreboard, sektor turizama
50
100
98
100
W-LAN 48%
81
62
koritenje SCM-a 13%
136
51
koritenje CRM-a 18%
127
76
97
200
113
koritenje ERP-a 23%
150
66
106
104
98
102

itati: Poduzea koja predstavljaju 83% zaposlenih u sektoru turizma imala su broadband
15

Studija razvoja
Grafikon 9: eposlovanje benchmarking scoreboard, sektor transporta i logistike
50
100
150
200
88
125
W-LAN 56%
134
83
koritenje ERP-a 34%
92
91
koritenje SCM-a 15%
62
ICT sustav poduzea povezan sa ICT sustavom kupaca 2% 12
koritenje CRM-a 2%
136
slala su zaposlenike redovito na ICT edukaciju 11% 26
98
104
97
105

itati: Poduzea koja predstavljaju 75% zaposlenih u sektoru transporta i logistike imala su
16

Studija razvoja
Grafikon 10: eposlovanje benchmarking scoreboard, telekomunikacijski sektor
50
100
150
200
114
161
W-LAN 96%
228
136
koritenje ERP-a 93%
252
ICT sustav poduzea povezan sa ICT sustavom dobavljaa 1% 4
koritenje SCM-a 93%
376
ICT sustav poduzea povezan sa ICT sustavom kupaca 1% 8
koritenje CRM-a 93%
398
165
222
povjerila su obavljanje ICT usluga vanjskim pruateljima 11% 27
54
pozitivan utjecaj ICT na kvalitetu proizvoda/usluga 8% 15
pozitivan utjecaj ICT na kvalitetu odnosa s kupcima 10%16


itati: Poduzea koja predstavljaju 97% zaposlenih u sektoru telekomunikacija imala su
17

Studija razvoja
Grafikon 11: eposlovanje benchmarking scoreboard, bankarski sektor
50
100
150
200
118
138
W-LAN 5% 13
130
koritenje ERP-a 10% 26
317
koritenje SCM-a -
koritenje CRM-a 21%
276
88
126
155
118
133
177
148

itati: Institucije koja predstavljaju 100% zaposlenih u sektoru bankarstva imala su broadband
18

Studija razvoja
Grafikon 12: eposlovanje benchmarking scoreboard, bolniki sektor
50
100
200
118
56
W-LAN 36%
84
111
koritenje ERP-a 33%
150
90
16
koritenje SCM-a -
koritenje CRM-a 24%
105
175
78
93
99
112
89

itati: Institucije koja predstavljaju 100% zaposlenih u bolnikom sektoru imala su broadband
19

Studija razvoja
Grafikon 13: eposlovanje benchmarking scoreboard, dravni sektor
50
100
111
54
koritenje ERP-a 19%
200
118
W-LAN 23%
150
133
51
ICT sustav poduzea povezan sa ICT sustavom dobavljaa -
koritenje SCM-a -
koritenje CRM-a 19%
80
146
181
232
141
150
156

itati: Institucije koja predstavljaju 100% zaposlenih u dravnom sektoru imala su broadband
20

Studija razvoja
(1.2.) Agregatni sektorski pregled

ICT infrastruktura
Internet: U svih 10 istraivanih sektora gotovo sve tvrtke koje koriste

raunala imala su pristup internetu. Prema veliini poduzea, skoro da
nema razlika u koritenju interneta jer je interval koritenja od 97%-100%.
Usporeujui prosjek Hrvatske s prosjekom EU10, u Hrvatskoj 98%
poduzea ima pristup internetu dok je to u zemljama EU10 bilo 93%. Sva
poduzea u sektoru proizvodnje namjetaja, turizmu, transportu i logistici,
telekomunikacijama, bankama i dravnoj administraciji imala su pristup
internetu.
Broadband: irokopojasnu vezu u Hrvatskoj imalo je 63% poduzea, pri

emu mikro i mala oko 60%, dok su srednja i velika imala 85%, odnosno
89%. Gledajui na totalu, u odnosu na prosjek EU10 (69%), Hrvatska ima
neto nii postotak poduzea s broadband pristupom internetu. Prema
veliini poduzea nema velikih odstupanja kod mikro, srednjih i velikih
poduzea pri usporedbi Hrvatske i EU10, osim kod poduzea koja
zapoljavaju 10-49 radnika gdje je primjeeno jedino vee odstupanje. Po
sektorima u Hrvatskoj, najmanji postotak poduzea s broadband pristupom
internetu zabiljeen je u maloprodaji i proizvodnji namjetaja, dok najvei
postotak dre sektori bankarstva i bolnica.
Zaposleni s pristupom internetu: Prosjean broj zaposlenih s pristupom

internetu u Hrvatskoj je bio 72%, to je znatno vie od prosjeka svih
sektora u EU10 (43%). Po veliini poduzea, velike razlike zabiljeene su
kod mikro, malih i srednjih poduzea. U Hrvatskoj, postoje znaajne razlike
izmeu sektora po prosjenom broju zaposlenih koji koriste internet u
svakodnevnom radu. U sektorima s tradicionalnim radom, odnosno velikim
brojem djelatnika u neposrednoj proizvodnji proizvodnja hrane, pia i
duhanskih proizvoda, proizvodnja namjetaja te u bolnicama najnii
postotak zaposlenih je imao potrebu za pristupom internetu. S druge
strane, poduzea koja u svom radu intenzivno koriste ICT tehnologiju
telekomunikacije, dravna administracija i banke, imaju najvie zaposlenih
s pristupom internetu.
21

Studija razvoja
Grafikon 14: Broadband
Mala poduzea / institucije (10-49)
25
Maloprodaja
Turizam
Banke
Bolnice
Drava
Hrvatska
25
50
75
84
86
Hrana i pie
62
20
Namjetaj
56
Graevinarstvo
73
65
83
67
73
87
86
Maloprodaja
60
82
72
100
75
Turizam
100
Transport
60
87
100
100
71
90
EU10
100
79
Telekomunikacije
100
Banke
100
86
Bolnice
100
Drava
Hrvatska
100
89
Ukupno
59
Transport
Telekomunikacije
100
75
Hrana i pie
Graevinarstvo
75
61
Ukupno
Namjetaj
50
Velika poduzea / institucije (250+)
EU10
itati: "Poduzea / institucije koja predstavljaju % zaposlenih u malim poduzeima (10-49) /

velikim poduzeima (250+) pristupala su internetu broadbandom."
Ponderirano po zaposlenosti.
Udaljeni pristup: Pristup raunalnoj mrei poduzea s udaljene lokacije imalo je

19% poduzea, prema 16% u EU10. Po veliini poduzea, najvea razlika je
zabiljeena kod velikih poduzea: 93% u Hrvatskoj nasuprot 60% u EU10. Iako
22

Studija razvoja
udaljeni pristup raunalnoj mrei kompanije nije vie sofisticirana tehnologija, on je u

Hrvatskoj uobiajen u velikim i srednjim poduzeima, ali ne i meu malim i mikro
poduzeima. Najvei postotak poduzea s udaljenim pristupom mrei tvrtke bio je u
sektoru telekomunikacija i bankarstva, dok je najmanji zabiljeen u sektoru
proizvodnje namjetaja od svega 5%.
Tablica 1: Pristup internetu i udaljni pristup (svi sektori)
Poduzea s
pristupom
internetu
Ponderirano % zap.
Hrvatska - svi sektori
% pod.
99
98
Poduzea
broadband
internet pristupu
Prosjean broj
zaposlenih u
poduzeima s
pristupom
internetu
Pristup
raunalnoj mrei
poduzea s
udaljene lokacije
% zap.
% zap.
% zap.
% pod.
84
63
% pod.
-
72
% pod.
68
19
Po veliini poduzea
1-9
99
63
77
14
10-49
97
61
55
26
99
85
58
52
100
89
48
93
50-249
250+
Hrvatska
99
98
84
63
Proizvodnja hrane i pia
99
94
85
Proizvodnja namjetaja
72
68
19
63
49
73
17
Po sektoru
100
100
62
55
65
55
Graevinarstvo
99
97
70
74
69
47
19
Maloprodaja
99
99
76
54
75
60
14
Turizam
100
100
83
58
73
59
29
Transport i logistika
100
100
75
65
73
60
17
Telekomunikacije
100
100
97
64
77
98
58
Banke
100
100
100
94
92
94
51
Bolnice
98
93
100
100
41
80
50
100
100
100
88
83
96
27
95
93
76
69
43
16
Dravna administracija
EU10 - svi sektori
Po veliini poduzea
1-9
89
62
51
12
10-49
98
75
29
22
50-249
99
83
33
43
250+
99
84
44
60
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
Poduzea s
Poduzea koja
koriste raunala pristupom internetu koriste raunala
N (Total)
450
450
442
450
Upitnik
A1
A3
A2
A5
23

Studija razvoja
LAN: LAN instaliran u poduzeu imalo je 44% tvrtki u zemlji. U totalu i po

veliini poduzea, Hrvatska se bitno ne razlikuje od EU10. Koritenje
lokalne mree raste s veliinom poduzea. Moe se rei da je ak i u malim
kompanijama iroko zastupljeno koritenje LANa (61%). Najvei postotak
poduzea s lokalnom mreom bio je u sektoru dravne administracije i
bolnica, a najmanji u proizvodnji namjetaja.
WLAN: Koritenje beine LAN tehnologije u veoj je upotrebi kod

hrvatskih poduzea (34%) negoli na nivou EU10 (16%). Najvea
odstupanja od EU10 mogu se primjetiti na razini mikro i malih poduzea.
Napredno koritenje beine LAN tehnologije u Hrvatskoj u odnosu na
EU10 moe se objasniti razliitim vremenskim periodima u kojem je
istraivanje raeno. Podaci za EU10 datiraju iz 2006. godine. Treba
spomenuti da je WLAN tehnologija u meuvremenu pojeftinila i time
postala pristupana svim veliinama poduzea. Po sektorima, najnia
zastupljenost WLANa u poduzeima je u proizvodnji hrane, pia i
duhanskih proizvoda te namjetaja, a najvea u sektorima turizma i
telekomunikacija.
VoIP: Koritenje Internet protokola za prijenos glasovnih poziva koristilo je

11% poduzea prema 13% u EU10. Koritenje VoIPa je u porastu kako u
EU10 tako i u Hrvatskoj. Nema velike razlike u koritenju VoIPa izmeu
mikro, malih i srednjih poduzea u Hrvatskoj. Tek je koritenje istog
znaajnije u velikim kompanijama. Predvodnik koritenja VoIPa kako u
Hrvatskoj, tako i u EU10 je sektor telekomunikacija, u kojem 21% poduzea
koristi VoIP usluge, to je jo uvijek bitno nie negoli u sektoru
telekomunikacija na razini EU10 od 37%. U Hrvatskoj u proizvodnji
namjetaja nije bilo koritenja VoIP tehnologije.
VPN: Koritenje virualne privatne mree kod udaljenog pristupa mrei

poduzea u Hrvatskoj koristi 40% poduzea. U EU10 taj udio iznosi 26% u
2006. godini. Po veliini poduzea, najvea razlika u koritenju izmeu
Hrvatske i EU10 je kod mikro poduzea. Bitno je primjetiti da postotak
poduzea koji koriste VPN raste s njegovom veliinom. Najvea
24

Studija razvoja
zastupljenost koritenja VPNa je u sektoru bolnica i telekomunikacija, a

najmanja u industriji proizvodnje namjetaja.
Tablica 2: Mree i primjenjeni protokoli (svi sektori)
LAN
Ponderirano % zap.
W-LAN
% pod.
84
44
% zap.
% pod.
43
Koriste VPN za
pristup na daljinu
Koriste VoIP
% zap.
34
% pod.
25
% zap.
11
% pod.
68
40
Po veliini poduzea
1-9
38
31
10
35
10-49
61
40
14
38
50-249
86
43
17
62
250+
97
53
32
73
Hrvatska
84
44
43
34
25
11
68
40
90
34
54
12
41
90
39
63
25
39
16
Graevinarstvo
71
42
46
39
14
10
36
26
Maloprodaja
75
39
57
31
25
13
81
58
Turizam
82
62
48
48
18
16
80
33
80
52
56
23
32
62
53
Telekomunikacije
96
43
96
43
94
21
98
75
Banke
95
80
20
26
76
33
Bolnice
98
82
36
26
11
10
72
76
100
88
23
24
39
15
60
62
65
46
32
16
16
13
57
26
Po sektoru
EU10 - svi sektori
Po veliini poduzea
1-9
35
12
14
20
10-49
59
21
11
32
50-249
84
37
13
57
250+
96
47
22
79
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
omoguuju pristup
na daljinu
N (Total)
450
450
450
160
Upitnik
A4a
A4b
A4c
A6d
25

Studija razvoja
Razvoj vjetina za elektroniko poslovanje
ICT strunjaci: U Hrvatskoj, 9% poduzea zapoljavalo je ICT strunjake,

prema 14% za u EU10. Gledano prema postotku zaposlenih, brojka je vie
od dva puta vea (65%) u usporedbi s EU10 (27%) to se moe objasniti
znatno veim udjelom ICT profesionalaca kod srednjih i velikih poduzea u
korist Hrvatske. Dok samo 5% mikro i 13% malih poduzea zapoljava ICT
profesionalce, kod srednjih poduzea taj se postak die na 47%, te 93%
kod velikih poduzea. Formiranje IT odjela i broj profesionalaca po
poduzeu raste s njegovom veliinom. Najvei postotak poduzea koja
zapoljavaju ICT strunjake bio je u sektorima bolnica i telekomunikacija, a
najmanji u sektoru maloprodaje.
ICT edukacija i trening: Od ukupnog broja poduzea u 10 promatranih

sektora, njih 10% redovito alju svoje zaposlenike na ICT edukaciju i
trening, prema 13% zabiljeenih u EU10. Postotak raste s veliinom
poduzea od 8% u mikro kompanijama do 53% kod velikih poduzea.
Bitno je napomenuti da na edukaciju ne odlaze samo ICT strunjaci ve i
ICT korisnici u poduzeima. Telekomunikacije su predvodile u broju
poduzea koje alju svoje zaposlenike na ICT edukaciju dok u sektoru
graevinarstva samo 2% poduzea koriste ovu uslugu.
Problemi pri zapoljavanju ICT strunjaka: Samo 2% poduzea u

Hrvatskoj izjavilo je da je imalo problema pri zapoljavanju ICT strunjaka.
Pritom odgovore na to pitanje nije dalo ni jedno mikro poduzee dok je taj
problem bio vrlo izraen u velikim poduzeima (22%), a upravo iz razloga
to mikro i mala poduzea zapoljavaju mali broj ICT strunjaka. Moe se
primjetiti da je najvei broj poduzea s problemom zapoljavanja bio u
sektoru bolnica i dravne administracije. Problem zapoljavanja ICT
strunjaka na nivou EU10 imalo je 1% poduzea.
E-obrazovanje:
Edukacija
uz
pomo
obrazovnog
materijala
elektronikom obliku koji se odvija putem Intraneta ili Interneta koristi svega
13% kompanija u Hrvatskoj, odnosno 11% u EU10. U usporedbi s EU10,
nema velikih odstupanja u koritenju ove usluge po veliini poduzea, osim
26

Studija razvoja
kod velikih poduzea gdje je Hrvatska ispod prosjeka EU10. e-obrazovanje

je bilo najvie zastupljeno u sektoru telekomunikacija, a najmanje u
bankarskom sektoru.
Tablica 3: ICT strunjaci i edukacija (svi sektori)
Poduzea koja
Poduzea koja su
Poduzea koja svoje zaposlenike
imala problema s Poduzea koja
zapoljavaju ICT redovito alju na
popunjavanjem koriste e-learning
strunjake
ICT edukaciju i
ICT radnih mjesta
trening
Ponderirano % zap.
% pod.
65
% zap.
9
% pod.
42
% zap.
10
% pod.
24
% zap.
2
% pod.
32
13
Po veliini poduzea
1-9
13
10-49
13
11
12
50-249
47
22
21
250+
93
53
22
28
Hrvatska
65
42
10
24
32
13
78
15
51
43
13
29
14
25
Graevinarstvo
42
11
15
Maloprodaja
52
51
14
13
25
18
Turizam
48
13
28
17
13
22
16
48
10
11
Telekomunikacije
98
51
96
10
46
29
94
Banke
93
28
67
28
13
41
46
Bolnice
82
61
97
30
33
22
22
12
45
28
78
37
75
15
78
26
27
14
22
13
21
11
Po sektoru
EU10 - svi sektori

Po veliini poduzea
1-9
12
12
10-49
15
16
11
50-249
29
28
19
250+
59
41
35
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
N (Total)
450
450
450
450
Upitnik
B1
B4
B2
B5
Baza (100%)

27

Studija razvoja
Outsourcing i ICT izdaci i ulaganja
Vanjske ICT usluge: Postotak poduzea koja su povjerila obavljanje IT

usluga vanjskim pruateljima iznosio je 21% u Hrvatskoj prema 14% koliko
je zabiljeeno u EU10. Vea razina povjeravanja obavljanja IT usluga
drugima u Hrvatskoj u odnosu na EU10 moe se objasniti razlikama u
meustrukturi po veliini poduzea. Na razini 10 promatranih sektora u
Hrvatskoj, mikro poduzea imaju udio od 77% i utjeu na prosjek sektora u
puno znaajnijoj mjeri nego u EU10 gdje je udio mikro poduzea puno nii.
Gledano po veliini poduzea najvie je velikih poduzea, njih 45%,
povjerilo obavljanje IT usluga vanjskim pruateljima, dok je taj postotak kod
srednjih 41%. U Hrvatskoj je jo uvijek znaajno prisutna tradicija
formiranja internih IT odjela, ali unato tome srednja i velika poduzea
povjeravaju obavljanje dijela ICT usluga vanjskim priateljima. Sektori
banaka i bolnica su imali najvei postotak poduzea koja su povjerila
obavljanje IT usluga vanjskim pruateljima, dok je najmanji postotak
zabiljeen u sektorima graevinarstva i proizvodnje namjetaja.
ICT proraun: Prosjeni ICT budet poduzea u 10 promatranih sektora u

Hrvatskoj, ukljuujui izdatke za hardver, softver i usluge iznosio je oko
10% ukupnih trokova kompanija. Na razini EU10, budet je iznosio 5%
ukupnih trokova poduzea. Gledano prema veliini poduzea, mikro i
velika imaju vei udio u trokovima. U Hrvatskoj su najvea izdvajanja
ostvarena u sektorima bolnica, telekomunikacijama i turizmu.
ICT investicije: Na pitanje jesu li u proteklih 12 mjeseci investirali u ICT

potvrdno je odgovorilo 61% poduzea u Hrvatskoj prema 50% u EU10.
Gledano prema veliini poduzea, gotovo sva velika poduzea investirala
su u ICT. Zanimljivo je i da je veina mikro poduzea investirala u ICT to
je utjecalo na prosjek svih sektora, a to nije bio sluaj u EU10. Po
sektorima, najvei broj tijela dravne uprave je investiralo u ICT, dok je to
bilo najmanje u sektoru proizvodnje namjetaja.
28

Studija razvoja
Financiranje ICT investicija: 29% poduzea, koja su financirale ICT

ulaganja iz tekueg poslovanja, imalo je potekoa u izdvajanju sredstava
za tu namjenu.
Tablica 4: Outsourcing i ICT investicije (svi sektori)
Poduzea koja
Poduzea koja su
Udio ICT budeta
povjerila
imala potekoa
kao % u ukupnim Poduzea koja su
obavljanje ICT
u pronalaenju
trokovima
investirala u ICT
usluga vanjskim
novca za ICT
poduzea
pruateljima
investicije
Ponderirano % zap.
% pod.
45
% zap.
21
% pod.
10
% zap.
10
% pod.
84
61
% zap.
% pod.
32
29
Po veliini poduzea
1-9
21
11
62
29
10-49
18
55
26
50-249
41
74
30
250+
45
98
26
Hrvatska
45
21
10
10
84
61
32
29
44
32
88
59
23
37
28
18
90
39
35
41
Graevinarstvo
18
12
12
70
59
21
26
Po sektoru
Maloprodaja
45
26
80
62
18
30
Turizam
43
23
10
16
79
63
31
28
40
22
14
10
78
65
21
27
Telekomunikacije
11
33
17
17
91
58
37
Banke
48
63
13
12
94
67
27
37
Bolnice
38
44
18
17
96
85
59
66
95
34
15
100
92
63
30
19
14
65
50
EU10 - svi sektori

Po veliini poduzea
1-9
39
10-49
21
60
50-249
21
78
250+
31
86
Poduzea koja
Baza (100%)
koriste raunala
N (Total)
450
Poduzea koja
koriste raunala
(iskljueno "ne
znam")
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja su
u iCT investirala iz
tekueg poslovanja
225
450
272
29

Studija razvoja
Upitnik
B6
C1
C3
C5
Izvori financiranja ICT investicija: Financiranje ICT ulaganja iz tekueg

poslovanja je bio dominantan izvor financiranja u gotovo 97% poduzea.
Ostali izvori financiranja bili su javni fondovi (0.9%), bankovni krediti (0,5%)
dok se ostatak odnosi na ostale izvore.
Tablica 5: Izvor financiranja ICT ulaganja (svi sektori)
Iz tekueg
poslovanja
Ponderirano % zap.
84
Bankovnih
kredita
% pod.
97
% zap.
% pod.
*
Venture kapitala
Javnih fondova i
ostalo
% zap.
% zap.
% pod.
-
% pod.
5
Po veliini poduzea
1-9
98
10-49
94
50-249
91
250+
85
84
97
94
83
97
98
Graevinarstvo
94
100
Maloprodaja
99
99
Turizam
89
92
92
99
Telekomunikacije
38
84
12
Banke
100
100
Bolnice
84
76
61
79
20
12
74
82
10
Hrvatska
Po sektoru
EU10 - svi sektori

Po veliini poduzea
1-9
82
10-49
81
50-249
70
10
250+
67
14
30

Studija razvoja
Baza (100%)
Poduzea koja su Poduzea koja su Poduzea koja su Poduzea koja su

investirala u ICT
investirala u ICT investirala u ICT investirala u ICT
N (Total)
300
300
300
300
Upitnik
C4
C4
C4
C4
e-Standardi i interoperabilnost
Standardi: Kako bi se postigla interoperabilnost izmeu razliitih sustava,

potreban je dogovor o tehnikim standardima. Bez interoperabilnosti ICT
sustava koji zahtjevaju standarde i njihovu kompatibilnost, napredne forme
e-poslovanja (digitalna integracija sustava i B2B razmjene) gotovo da nisu
mogue. U 2007. godini, EDI bazirani standard koristilo je svega 1%
poduzea u Hrvatskoj, XML takoer 1%, kao i proprietary standard 1%. U
usporedbi s EU10, koritenje standarda na razini poduzea je vrlo nisko EDI 3%, XML 5% i proprietary standardi 12%. Prema postotku zaposlenih
razlike nisu toliko izraene. Gledano prema veliini poduzea, najvei
postotak poduzea koji su koristili standarde bio je u segmentu velikih to
se slae s EU10. Bitno je za napomenuti da mikro poduzea u Hrvatskoj, a
za razliku od mikro poduzea u EU10, nisu koristila standarde. EDI
bazirane standarde koristilo je najvei postotak poduzea u dravnoj
administraciji i proizvodnji hrane, pia i duhanskih proizvoda; XML
standarde koristilo je najvei postotak tijela u dravnoj administraciji, dok su
proprietary standarde najvie koristile kompanije u sektorima bankarstva i
bolnica.
Sigurna serverska tehnologija: Sigurna serverska tehnologija znai da je

razmjena podataka izmeu raunala bazirana na odreenim tehnikim
standardima i protokolima kao to su Secure Sockets Layer (SSL) protokol
i njegov nasljednik, Transport Layer Security (TLS). To su kriptografski
protokoli koji pruaju sigurnost i integritet podataka za komunikaciju preko
TCP/IP mrea, kao to je internet. Sigurnu serversku tehologiju koristilo je
16% poduzea u Hrvatskoj prema 20% u EU10, pri emu supanj primjene
raste s veliinom poduzea. Gledano po veliini poduzea, Hrvatska ne
odudara od prosjeka svih sektora u EU10. Koritenje sigurne serverske
31

Studija razvoja
tehnologije najvie je izraeno u sektorima dravne administracije i

bolnicama, dok je najmanje u sektoru proizvodnje namjetaja.
Tablica 6: Koritenje standarda (svi sektori)
EDI bazirani
standardi
Ponderirano % zap.
XML bazirani
standardi
% pod.
12
% zap.
1
Proprietary
standardi
% pod.
7
% zap.
1
% pod.
16
Po veliini poduzea
1-9
10-49
50-249
17
11
24
250+
Hrvatska
12
16
1
1
Po sektoru
31
19
18
Graevinarstvo
15
25
16
16
21
14
Maloprodaja
Turizam
Telekomunikacije
Banke
Bolnice
EU10 - svi sektori
21
50
11
11
10
19
19
19
11
19
12
Po veliini poduzea
1-9
10
10-49
13
50-249
10
10
24
250+
29
27
31
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
N (Total)
450
450
450
Upitnik
G1a
G1b
G1c
32

Studija razvoja
Elektroniki potpis: Elektroniki potpis koristilo je 40% poduzea u deset

izabranih sektora u Hrvatskoj, prema 15% u EU10. Iz ovog je oito da su u
odgovoru na ovo pitanje ispitanici imali u vidu potpisivanje elektronikih
platnih transakcija sa bankarskim sektorom, a ne elektroniki potpis u
pravom smislu.
Vatrozid: Kao to je bilo i oekivano, vatrozid je najrasprostranjenije

koriten sigurnosni alat, kako u Hrvatskoj tako i u EU10 u svim
kategorijama veliine poduzea. Ukupno, 55% kompanija u Hrvatskoj (koje
zapoljavaju ukupno 80% zaposlenih) koristi vatrozid kako bi se zatitilo od
virusnih e-mailova i neautoriziranih upada, naspram 62% u EU10. Pri tome
koritenje raste s veliinom poduzea. Vatrozid koristi najvei postotak
poduzea u sektorima bolnica te transporta i logistike, a najmanje u sektoru
proizvodnje namjetaja.
Grafikon 15: Aplikacije otvorenog koda
75
70
60
55
55
45
48
45
40
30
34
20
15
7
26
30
27
10
10
3
0
operativni sustav
otvorenog koda
Ukupno
1-9 zaposlenih
baze podataka
otvorenog koda
10-49 zaposlenih
pretraivae otvorenog
koda
50-249 zaposlenih
250+ zaposlenih
itati: "Poduzea / institucije koja predstavljaju % zaposlenih koristila su operativni sustav

otvorenog koda / baze podataka otvoreneog koda / pretraivae otvorenog koda."
Baza: Hrvatska, 10 sektora. Ponderirano po zaposlenosti.
33

Studija razvoja
Tablica 7: Koritenje ICT sigurnosnih mjera (svi sektori)
Koritenje
sigurne serverske
tehnologije
Ponderirano % zap.
% pod.
52
Koritenje
elektronikog
potpisa
% zap.
16
% pod.
51
40
Koritenje
vatrozida
% zap.
% pod.
80
55
Po veliini poduzea
1-9
12
37
54
10-49
23
46
49
50-249
43
51
73
250+
64
63
94
Hrvatska
52
16
51
40
80
55
58
21
57
58
91
50
25
14
16
44
42
Graevinarstvo
32
20
51
36
59
47
Maloprodaja
46
13
57
34
76
56
Turizam
38
15
62
53
73
48
33
12
64
50
88
82
Telekomunikacije
93
18
96
43
98
61
Banke
92
15
72
20
94
61
Bolnice
58
42
47
32
98
93
79
44
23
39
100
80
36
20
21
15
78
62
Po sektoru
EU10 - svi sektori

Po veliini poduzea
1-9
16
13
56
10-49
23
17
73
50-249
36
25
84
250+
64
39
94
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
N (Total)
450
450
450
Upitnik
G9a
G9b
G9c
34

Studija razvoja
Unutarnja i vanjska elektronika kolaboracija
Intranet: Gotovo svaka peta kompanija u Hrvatskoj na bazi 10 promatranih

sektora koristi intranet, dok je to na bazi EU10 svako etvrto poduzee.
Vanost intraneta za olakavanje pristupa informacijama poduzea
oekivano raste s veliinom poduzea. Vie od polovice velikih tvrtki koristi
intranet, za razliku od 13% mikro i 30% malih poduzea. Najvie poduzea,
korisnika intraneta u Hrvatskoj bilo je u sektoru telekomunikacija. Nalaze iz
ovog pitanja treba uzeti s ogradom posebno u analizi po sektorima. IDC
vjeruje da je pri odgovoru na ovo pitanje dolo do neshvaanja pitanja, i
zamjene pojma intraneta s internetom.
ERP: Na pitanje o koritenju ERP-a potvrdno je odgovorilo 3% tvrtki u

Hrvatskoj, nasuprot 11% u EU10. No bitno je naglasiti da je gledano prema
broju zaposlenih, postotak koritenja na strani Hrvatske 30% zaposlenih
naspram 11% u EU10. ERP sustav veinom koriste velike tvrtke kako na
nivou Hrvatske tako i u EU10. Stoga je bio oekivan rezultat da polovica
velikih poduzea i etvrtina srednjih koristi ERP, dok je on gotovo
nezastupljen u malim i mikro poduzeima. ERP je najzastupljeniji u
sektorima bolnica i telekomunikacijama, a najmanje u graevinarstvu.
EDM:
Aplikacija
upravljanja
elektronikim
dokumentima
je
rijetko
zastupljena u gotovo svim sektorima u Hrvatskoj te na nivou Hrvatske

iznosi 3% od ukupnog broja poduzea. U odnosu na EU10 (13%), postotak
poduzea koji ga koriste je nizak, dok je odnos prema postotku zaposlenih
na istoj razini. Koritenje EDMa u Hrvatskoj raste s veliinom poduzea pa
ga tako koristi 17% srednjih i 20% velikih tvrtki. Najvei postotak poduzea
u dravnoj administraciji koristilo je EDM, dok ga sektori bolnica i
proizvodnje namjetaja nisu koristili.
35

Studija razvoja
Tablica 8: Koritenje ICT sustava za unutarnji protok informacija (svi sektori)
Intranet
Ponderirano % zap.
ERP
% pod.
51
% zap.
18
EDM
% pod.
30
% zap.
3
% pod.
19
Po veliini poduzea
1-9
13
10-49
30
50-249
48
23
17
250+
55
49
20
Hrvatska
51
18
30
19
44
29
68
22
43
36
14
14
Po sektoru
Graevinarstvo
Maloprodaja
45
13
34
27
Turizam
39
30
23
51
28
34
12
Telekomunikacije
97
54
93
14
36
Banke
92
25
10
11
21
Bolnice
45
28
33
18
79
39
19
39
15
42
23
19
11
19
13
EU10 - svi sektori

Po veliini poduzea
1-9
19
11
10-49
28
16
13
50-249
43
25
19
250+
76
45
42
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
N (Total)
450
450
435
Upitnik
D1a
D1d
D1c
36

Studija razvoja
Grafikon 16a: ERP
Poduzea / institucije s ERP-om
25
50
68
Hrana i pie
32
43
Namjetaj
14
18
34
Maloprodaja
23
15
Turizam
34
Transport
93
Telekomunikacije
Banke
32
10
33
Bolnice
Drava
100
30
19
Ukupno
Graevinarstvo
75
33
19
Hrvatska
EU10
itati: "Poduzea / institucije koja predstavljaju % zaposlenih koristila su ERP"

37

Studija razvoja
Grafikon 16b: ERP
Poduzea / institucije s ERP-om
0
Ukupno
Hrana i pie
Namjetaj
Graevinarstvo
Maloprodaja
Turizam
Transport
25
100
11
6
10
2
1
11
2
5
7
5
14
11
11
18
11
Bolnice
Drava
75
Telekomunikacije
Banke
50
Hrvatska
EU10
itati: "% poduzea / institucija koja su koristila ERP"

Ponderirano po poduzeima.
38

Studija razvoja
Elektronika nabava
Elektroniko naruivanje: Uinkovito upravljanje narudbama je vrlo

vano u sektorima s velikim brojem transakcija, jer i malo poboljanje u
ovoj domeni moe donijeti znaajne utede. Ovo je esto prvi korak k
sveobuhvatnom i integriranom koritenju ICTa u poslovnim procesima. U
2007. godini, preko 50% poduzea u 10 izabranih sektora je izjavilo da
naruuje online. U totalu, Hrvatska ne odstupa od prosjeka EU10, ali
odstupa u veliini poduzea koje koriste elektroniko naruivanje. Postotak
velikih poduzea koja koriste online naruivanje je ispod prosjeka Hrvatske.
Kako je zastupljenost B2B intermedijarne potronje u zemlji izrazito
skromna, oito ovdje se preteno radi o B2B naruivanju proizvoda krajnje
potronje, a vjerojatno su tu ukljuene i narudbe poslane e-mailom (kao
zamjenom za obinu potu), koje po definiciji ne predstavljaju elektroniku
trgovinu.
Udio elektronikih narudbi prema dobavljaima: Od ukupnog broja

poduzea u Hrvatskoj koja su primjenjivala elektroniko naruivanje, njih
64% je izjavilo da je udio njihovih elektronikih narudbi bio manji od 25%,
a 34% da je bio vei. Na nivou EU10 iz 2006., broj poduzea iji je udio
online narudbi vei od 25% bio je nii (25%) od prosjeka Hrvatske.
Maloprodaja i telekomunikacije imali su najvei postotak poduzea s online
narudbama veim od 25%.
Rjeenje za elektroniku nabavu: U 2007. u Hrvatskoj, samo 7%

poduzea u 10 sektora se izjasnilo da koriste specifina programska
rjeenja za e-nabavu. Za usporedbu, na bazi EU10, 9% kompanija koristi
specijalni softver za e-nabavu. Ovo ukazuje na postojanje velike praznine
izmeu broja kompanija koje naruuju barem neto online (53%) i onih koji
koriste specijalni program za narudbu. Moe se pretpostaviti da poduzea
bez specijalnog softvera naruuju veinom preko web stranica ili putem
Extraneta dobavljaa, to ne zahtjeva specijalni program za naruivanje.
Najvei postotak kompanija u transportu i logistici koristilo je specifina
rjeenja za elektroniku nabavu, dok ga tvrtke u sektorima banaka, bolnica
i dravne administracije nisu uope koristile.
39

Studija razvoja
Tablica 9: Elektronika nabava (svi sektori)
Poduzea kojima Poduzea kojima

Koritenje
je udio online
je udio online
specifinog ICT
narudbi bio
narudbi bio vei
rjeenja za emanji od 25%
od 25%
nabavu
Online
naruivanje
Ponderirano % zap.
% pod.
45
53
% zap.
% pod.
72
64
% zap.
% pod.
27
% zap.
34
% pod.
5
Po veliini poduzea
1-9
54
63
35
10-49
50
69
29
50-249
52
60
40
10
250+
37
75
25
Hrvatska
45
53
72
64
27
34
30
42
66
74
34
20
33
51
79
31
15
36
Graevinarstvo
37
44
68
82
33
18
Maloprodaja
55
61
54
46
45
53
12
Turizam
56
62
85
74
14
22
43
48
49
67
51
33
Telekomunikacije
13
65
64
44
35
46
Banke
67
39
69
78
31
Bolnice
56
30
80
80
20
20
38
30
100
100
57
48
74
75
26
25
16
Po sektoru
EU10 - svi sektori

Po veliini poduzea
1-9
44
73
27
10-49
54
80
20
10
50-249
60
76
24
16
250+
68
75
25
29
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
Poduzea koja
koriste elekroniku koriste elekroniku
nabavu
nabavu
Poduzea koja
koriste raunala
N (Total)
450
218
218
450
Upitnik
E1
E3
E3
E7
40

Studija razvoja
Online marketing i prodaja
Primanje online narudbi: ICT te posebno internet, moe biti koriten na

razne
naine
kao
pomo
marketinkim
aktivnostima,
ukljuujui
komunikaciju s potroaima, nuenje proizvoda na prodaju te za razvoj

marketinkih strategija. Poslovni procesi i koritene aplikacije ovise o tome
da li poduzee prodaje proizvode izravno krajnjim korisnicima ili
posrednicima (veleprodaji, maloprodaji) ili drugim kompanijama. U 2007.
godini, 19% poduzea u Hrvatskoj u 10 promatranih sektora izjavilo je da
omoguava korisnicima naruivanje proizvoda online. U EU10 taj broj
iznosi 25%. Po veliini poduzea, gotovo da nema razlika u broju poduzea
koja zaprimaju narudbe online, osim u mikro poduzeima gdje je taj
postotak neto nii. Sektor turizma, s preko 50% kompanija s mogunou
naruivanja online predvodi u tome, a slijedi ga transport i logistika s 26%.
S druge strane, tijela dravne administracije nisu uope zaprimala online
narudbe.
Udio primljenih elektronikih narudbi od kupaca: Od ukupnog broja

poduzea u Hrvatskoj koja zaprimaju online narudbe, 57% je izjavilo da je
udio njihovih elektronikih narudbi bio manji od 25%, a 37% da je bio vei
od 25%. Na nivou EU10, broj poduzea iji je udio online narudbi vei od
25% bio je nii (25%) od prosjeka Hrvatske. Banke, maloprodaja i turizam
imali su najvei postotak poduzea s online narudbama veim od 25%.
Rjeenje za elektroniku prodaju: U 2007. u Hrvatskoj, samo 4%

poduzea u 10 sektora je izjavilo da koriste specifina programska rjeenja
za e-prodaju. Za usporedbu, na bazi EU10, 9% kompanija koristi specijalni
softver za e-prodaju. Ovim pitanjem se eljelo testirati koja je veliina
digitalno integriranih procesa e-prodaje te da li kompanije moda vie
koriste jednostavne forme e-prodaje, kao to su primanje narudbi putem
e-maila bez integracije sustava i bez protoka dokumenata. Sektori s
najveim postotkom primjene specifinog ICT rjeenja za e-prodaju bili su
turizam i graevinarstvo, dok istodobno rjeenje nije koriteno u sektorima
proizvodnje
namjetaja,
telekomunikacijama,
bolnicama
dravnoj
administraciji.
41

Studija razvoja
Tablica 10: Online zaprimanje narudbi (svi sektori)

Koritenje
je udio online
je udio online
specifinog ICT
zaprimljenih
zaprimljenih
rjeenja za enarudbi manji narudbi vei od
prodaju
od 25%
25%
Poduzea koja
zaprimaju online
narudbe
Ponderirano % zap.
% pod.
24
% zap.
19
% pod.
69
% zap.
57
% pod.
21
% zap.
37
% pod.
8
Po veliini poduzea
1-9
17
52
44
10-49
27
71
22
50-249
24
51
26
250+
29
80
12
14
Hrvatska
24
19
69
57
21
37
11
13
15
80
16
15
11
76
83
Po sektoru
Graevinarstvo
Maloprodaja
32
16
58
47
38
52
13
Turizam
58
52
75
50
18
44
25
15
26
63
55
31
43
Telekomunikacije
37
19
99
63
37
Banke
92
15
68
38
33
62
21
Bolnice
24
20
92
63
35
25
73
75
27
25
18
EU10 - svi sektori
Po veliini poduzea
1-9
23
79
21
10-49
26
76
24
12
50-249
29
75
25
16
250+
26
74
26
27
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
Poduzea koja
nabavu
nabavu
Poduzea koja
koriste raunala
N (Total)
450
100
100
450
Upitnik
F4
F6
F6
F10
42

Studija razvoja
Grafikon 17: Integracija kanala nabave / prodaje
75
60
45
30
13
15
8
12
12
0
koritenje SCM Supply Chain
Managem ent-a
Ukupno
1-9 zaposlenih
ICT sustav povezan s ICT sustavom

dobavljaa
10-49 zaposlenih
50-249 zaposlenih
250+ zaposlenih
itati: "Poduzea / institucije koja predstavljaju % zaposlenih koristila su SCM (CRM) / bila
su povezana s ICT sustavom dobavljaa (kupaca)."
75
60
45
30
13
15
24
18
5
14
0
koritenje CRM-a
Ukupno
1-9 zaposlenih
ICT sustav povezan s ICT sustavom

kupaca
10-49 zaposlenih
50-249 zaposlenih
250+ zaposlenih
43

Studija razvoja
Grafikon 18: CRM
Poduzea/institucije s CRM-om
25
Maloprodaja
Turizam
Transport
37
14
1
6
9
13
18
23
18
93
Telekomunikacije
Banke
Bolnice
Drava
100
18
Hrana i pie
Graevinarstvo
75
18
Ukupno
Namjetaj
50
48
21
24
12
19
Hrvatska
EU10
itati: "Poduzea / institucije koja predstavljaju % zaposlenih koristila su CRM"

44

Studija razvoja
Grafikon 19: Vlastite Web stranice
Poduzea / institucije s web

stranicama
25
50
75
100
83
75
Ukupno
76
70
Hrana i pie
90
Namjetaj
70
Graevinarstvo
52
77
Maloprodaja
87
83
Turizam
77
Transport
97
91
Telekomunikacije
94
Banke
95
89
Bolnice
100
Drava
Hrvatska
EU10
itati: "Poduzea / institucije koja predstavljaju % zaposlenih imala su vlastite web stranice"
45

Studija razvoja
Grafikon 20: Utjecaj ICT-a u budunosti na...
Mala poduzea / institucije (10-49)
20
40
23
Menadment
27
36
Raunovodstvo
Istraivanje i
razvoj
Proizvodnja
60
25
14
Logistika
Podrka
kupcima
visok utjecaj
80
27
18
24
28
Marketing
Logistika
22
srednji utjecaj
60
Podrka
kupcima
visok utjecaj
80
33
100
29
62
Raunovodstvo
Proizvodnja
33
40
51
Istraivanje i
razvoj
17
21
20
Menadment
13
Marketing
Velika poduzea / institucije (250+)
28
25
24
27
30
29
43
41
19
26
srednji utjecaj
itati: "Poduzea / institucije koja predstavljaju % zaposlenih u malim poduzeima (10-49) /

velikim poduzeima (250+) oekuju da e ICT imati visok / srednji utjecaj na manadment /
raunovodstvo / u budunosti."
46

Studija razvoja
(1a) 2007. vs 2006.
Dinamika promjene, odnosno napredak u koritenju pojedinih ICT tehnologija i

primjeni pojedinih aspekata elektronikog poslovanja u zemlji u 2007. godini u
odnosu na 2006. zbog dugog proteka vremena izmeu trenutka ispitivanja i stanja
na koje se ispitivanje odnosilo nije dalo potpune rezultate (ve objanjeno u okviru
ogranienja istraivanju datim u uvodu studije). Meutim, ipak je 226 ispitanika
zadovoljavajue odgovorili na stanja u jednoj i drugoj godini. Rezultati obrade tih
upitnika prikazene su u grafikonu 21. U njemu su odgovori (pokazatelji) rangirani od
najbre rastueg prema onima s najmanjim poveanjem. Crvenim je prikazana
stopa rasta u 2007. prema 2006. godini, utim udio (postotak) potvrdnih odgovora
ispitanika u 2007. i plavim isti postotak za 2006. godinu. Grafikon predvode
indikatori s izrazito malim udjelima potvrdnih odgovora, gdje je i promjena u malom
broju odgovora odraena velikim rastom. Dovoljno je, primjerice da etiri ispitanika
kau da su u 2007. uveli i koristili RFID, a da meugodinji rast koritenja te
tehnologije bude 200%. Osim ovih sluajeva, rast od preko 20% zabiljeen je u
koritenju: beinih lokalnih mrea, internet protokola za prijenos glasovnih poruka,
e-obrazovanja, irokopojasnog pristupu internetu i operativnih sustava otvorenog
koda. Od prikazanih indikatora, na zaelju po stopi rasta je koritenje integranog
sklopa poslovnih aplikacija (ERP), to je korespondira s nalazima IDC-ovog ERP
reporta za 2007. godinu napravljanog na temelju supply-side istraivanja.
47

Studija razvoja
Grafikon 21: Usporedba odabranih indikatora u 2007. i 2006. godini
20
40
60
80
100
200
RFID
3
1
45
8
problema sa zapoljavanjem ICT

strunjaka
6
40
5
EDI
4
29
38
WLAN
29
28
51
40
pretraivae otvorenog koda

27
19
15
VoIP
26
stopa rasta (%)
24
2007 udio (%)
19
e-learning
23
2006 udio (%)

75
61
broadband
23
19
16
OS otvorenog koda
20
9
EDM
7
19
11
CRM
9
19
33
sigurnu serversku tehnologiju
27
19
70
vatrozid
59
48

Studija razvoja
20
40
60
80
100
15
WEB stranice
66
57
15
SCM
7
6
13
ICT strunjake
38
34
10
elektroniki bankovni potpis
47
43
10
ulaganja u ICT
74
67
povezanost ICT sustava s ICT sustavom

dobavljaa
9
6
5
9
stopa rasta (%)

60
udaljeni pristup
2007 udio (%)
55
2006 udio (%)
9
16
baze podataka otvorenog koda
15
9
71
LAN
66
8
24
ICT edukacija
22
6
99
internet
93
6
30
outsourcing
28
6
ERP
15
14
49

Studija razvoja
(1.3.) Sektorski pregledi
(1.3.1.) Proizvodnja hrane, pia i

duhanskih proizvoda
Sektorstaka studija za industriju hrane, pia i duhanbskih proizvoda Cilj dati prikaz
Ope znaajke sektora
Ekonomski poloaj: U 2007. godini hrvatska industrija hrane, pia i duhanskih

proizvoda (NACE D15 i 16) ostvarila je ukupni prihod od 35,5 milijardi kuna, za
6,8% vie nego li prethodne godine. Konsolidirana dobit sektora porasla je za
6,7%. Broj zaposlenih u industriji, istodobno je stagnirao, preciznije smanjen je za
0,1%. Produktivnost sektora, izraena kao omjer ukupnog prihoda i broja
zaposlenih poveana je za 7,0%.
Udjel industrije hrane, pia i duhanskih proizvoda u ukupnom prihodu realnog

sektora ekonomije prole je godine iznosio 5,4%, odnosno za 0,2 postotna poena
manje nego li godinu dana prije. Istodobno, udjel u konsolidiranoj dobiti opao je za
0,7 postotnih poena.
Strukturne znaajke: U 2007. godini u industriji hrane, pia i duhana djelovala su

1.373 trgovaka drutva, prema 1.332 godinu dana prije. Od toga je bilo 3% velikih,
8% srednjih, 32% i 57% mikro poduzea. Prvih pet poduzea po ukupnom prihodu
(Podravka, Vindija, TDR, Lura, PIK Vrbovec) uzeta uzajedno, ostvarila su 31%, a
najveih deset 46% ukupnog prihoda industrije.
Obiljeja i trendovi: Proizvodnja hrane, pia i duhanskih proizvoda predstavljala je

najznaajniju industrijsku granu u ukupnoj preraivakoj industriji u zemlji, ija je
proizvodnja u 2007. porasla za 6,6%. Porast proizvodnje u industriji hrane, pia i
duhanskih proizvoda zabiljeen je u gotovo svim grupama proizvoda osim u
sektoru ostalih prehrambenih proizvoda (eeri i zaini), ija je proizvodnja bila za
od 1% manja nego li u prethodnoj godini. U 2007. godini zalihe gotovih proizvoda
prosjeno su porasle za 7,9%, kao rezultat smanjene inozemne potranje. Prole
godine, zbog poveanje potranje za biogorivima u svijetu, koja se proizvode od
razliitih kultura itarica, porasle su cijene mesa i mlijenih proizvoda. Globalni rast
cijena industrijskih prehrambenih proizvoda, prelio se i na ovisno uvozno domae
50

Studija razvoja
trite te je bio osnovan inilac rasta inflacije. Prosjean godinji rast cijena hrane i
bezalkoholnih pia u zemlji iznosio je 3,3%. Maloprodajne cijene prehrambenih
proizvoda bile su uvjetovane rastom cijena proizvoaa, odnosno poveanih
uvoznih cijena.
Tablica 11: Proizvodnja hrane, pia i duhanskih proizvoda; odabrani indikatori ekonomskog poloaja u
2006. i 2007. godini
Ukupni prihod (milijardi kuna)

Dobit (milijardi kuna)
2006
2007
Rast 07/06 (%)
33,25
35,51
6,8
1,42
1,51
6,3
49.901
49.830
-0,1
Prihod/zaposleni (tisua kuna)
666
713
6,9
Dobit/zaposleni (tisua kuna)
28
30
6,5
U ukupnom prihodu (%)
5,6
5,4
-3,6
U ukupnoj dobiti (%)
6,4
5,7
-10,9
U ukupnom broju zaposlenih (%)

Izvor: FINA, 2008
5,8
5,6
-3,4
Broj zaposlenih
Udjeli u realnom sektoru nacionalnog gospodarstva
IT potronja: U 2007. godini izdaci sektora proizvodnje hrane, pia i duhanskih

proizvoda za IT opremu i vanjske IT usluge dosegli su 208 milijuna kuna i smanjeni
su za 11,1% u odnosu na prethodnu godinu. IT potronja po poduzeu iznosila je
151.224 kune, a po zaposlenom 4.167 kune.
Tablica 12: IT potronja u sektoru proizvodnje hrane, pia i duhanskih proizvoda u 2006. i 2007. godini
IT potronja sektora (milijuni kuna)

IT potronja po zaposlenom (kuna)
IT potronja po poduzeu (kuna)
2006
2007
Rast 07/06 (%)
233,61
4.682
207,63
4.167
-11,1
-11,0
175.384
151.224
-13,8
Rezultati ankete
ICT infrastruktura
Internet: Pristup internetu u industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda

imalo je 94% poduzea, neto nie od prosjeka svih promatranih sektora u
zemlji (98%), ali vie nego li u istoj industriji u EU10 (88%). Gledano prema
51

Studija razvoja
veliini poduzea, velika i srednja poduzea imala su 100% pristup, mala

88% i mikro poduzea 96%.
Broadband: irokopojasnu vezu u industriji hrane, pia i duhanskih

proizvoda koristilo je 63% poduzea, pri emu sva velika i srednja
poduzea. Toliko je iznosio i prosjek svih promatranih poduzea u zemlji,
dok je u istoj industriji u EU10 bio tek jedan postotni poen vii.
Grafikon 22: broadband, sektor proizvodnje hrane, pia i duhanskih proizvoda
20
40
60
80
100
85
Proizvodnja
hrane i pia
63
72
Proizvodnja
hrane i pia EU10
64
84
Hrvatska
63
76
EU10
69
% zaposlenih
% poduzea / institucija
Zaposleni s pristupom Internetu: Postotak zaposlenih koji su imali

pristup internetu u tvrtkama u industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda
iznosio je 49%. Taj postatak je bio znatno nii od prosjeka svih promatranih
52

Studija razvoja
sektora u zemlji (72%), ali istodobno znatno vii nego li u istoj industriji u
EU10 (25%).
Udaljeni pristup: Pristup raunalnoj mrei poduzea s udaljene lokacije u

tvrtkama u industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda koristilo je 17%
poduzea (s 73% zaposlenih u industriji), prema 19% koliko je iznosio
prosjek promatranih sektora i 14% koliko su iskazala poduzea iz iste
industrije u EU10.
Tablica 13: Pristup internetu i udaljni pristup u industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda
Poduzea s
broadband
internet
pristupom
Poduzea s
pristupom
internetu
Ponderirano % zap.
% pod.
99
94
% zap.
% pod.
85
63
Prosjean broj
zaposlenih u
poduzeima s
pristupom
internetu
Pristup
raunalnoj mrei
poduzea s
udaljene lokacije
% zap.
% zap.
% pod.
49
% pod.
73
17
Po veliini poduzea
1-9
96
58
61
12
16
10-49
88
59
26
50-249
100
100
57
29
250+
100
86
40
100
Svi sektori Hrvatska
99
98
84
63
72
68
19
Po veliini poduzea
1-9
99
63
77
14
10-49
97
61
55
26
50-249
99
85
58
52
100
89
48
93
250+
Proizvodnja hrane i pia EU10
95
88
72
64
25
34
14
Po veliini poduzea
1-9
85
61
32
11
10-49
91
62
18
20
50-249
100
78
23
37
250+
100
83
47
69
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
Poduzea s
Poduzea koja
N (za sektor)
64
64
60
64
Upitnik
A1
A3
A2
A5
53

Studija razvoja
Grafikon 23: LAN, sektor proizvodnje hrane, pia i duhanskih proizvoda
20
40
60
80
100
90
Proizvodnja
hrane i pia
34
69
Proizvodnja
hrane i pia EU10
31
84
Hrvatska
44
65
EU10
46
% zaposlenih
LAN: Lokalnu mreu u industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda koristilo

je 34% tvrtki (na koje otpada 90% zaposlenih), neto nie od 44% koliki je
bio prosjek promatranih sektora u zemlji, ali znatno vie nego li je to
zabiljeeno kod industrije hrane, pia i duhanskih proizvoda u EU10 (29%).
Sva su velika i srednja poduzea imala instaliranu lokalnu mreu i po tome
bila iznad prosjeka u istoj industriji u EU10.
WLAN: Beinu lokalnu mreu u industriji hrane, pia i duhanskih

proizvoda koristilo je 12% poduzea (s udjelom od 54% zaposlenih),
znatno nie od 34% koliki je bio prosjek svih promatranih sektora u zemlji,
kao i od prosjeka te industrije u EU10 (29%).
VoIP: Internet protokol za prijenos glasovnih poziva u industriji hrane, pia i

duhanskih proizvoda koristilo je 7% poduzea (s udjelom od 41% u broju
54

Studija razvoja
zaposlenih), prema 11% koliki je bio prosjek svih promatranih sektora u

zemlji i znatno nie nego li su to inila poduzea iz iste industrije u EU10
(19%).
VPN: Od tvrtki u industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda koje svojim

djelatnicima omoguuju rad na daljinu, njih 39% (s udjelom od 90% u broju
zaposlenih) koristilo za to virtualnu privatnu mreu, (odnosno oko 10% od
ukupne populacije sektora). To je otprilike na razini prosjeka svih
promatranih sektora u zemlji, i neto vie nego li u istoj industriji u EU10
(29%).
Tablica 14: Mree i primjenjeni protokoli u industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda
LAN
Ponderirano % zap.
W-LAN
% pod.
90
34
% zap.
% pod.
54
Koriste VPN za
pristup na daljinu
Koriste VoIP
% zap.
12
% pod.
41
% zap.
7
% pod.
90
39
Po veliini poduzea
1-9
20
33
10-49
36
16
25
50-249
100
29
14
250+
100
71
57
100
84
44
43
34
25
11
68
40
Po veliini poduzea
1-9
38
31
10
35
10-49
61
40
14
38
50-249
86
43
17
62
250+
97
53
32
73
69
31
30
15
19
65
29
Po veliini poduzea
1-9
18
19
13
10-49
49
16
10
34
50-249
89
30
10
59
100
73
30
91
250+
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
omoguuju pristup
na daljinu
N (za sektor)
64
64
64
16
A4a
A4b
A4c
A6d
Upitnik
55

Studija razvoja
ICT strunjaci: U industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda, 15%

poduzea (s udjelom od 78% u ukupnom broju zaposlenih) zapoljavalo je
ICT strunjake, prema 9% koliki je bio prosjek svih promatranih sektora u
zemlji i 11% zabiljeenih u istoj industriji u EU10. Oekivano, velike su
razlike gledano prema veliini poduzea. Dok samo 8% mikro i malih
poduzea zapoljava ICT profesionalce, kod srednjih poduzea taj se
postotak die na 57%, a sva velika poduzea imaju uposlene ICT
strunjake (za razliku od velikih tvrtki iz iste industrije u EU10, od kojih
samo 70% zapoljava IT strunjake).
ICT edukacija i trening: U industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda,

13% tvrtki (s udjelom od 51% u ukupnom broju zaposlenih) redovito alje
svoje djelatnike na ICT edukaciju i trening, prema 10% koliki je bio prosjek
svih promatranih sektora i 11% zabiljeenih u istoj industriji u EU10. Pritom
su, gledano prema veliini poduzea, prisutne osjetne razlike, od 8% kod
mikro poduzea do 71% kod velikih poduzea.

industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda odgovorilo je da je imalo
problema pri zapoljavanju ICT strunjaka. Pritom odgovore na to pitanje
nije dalo ni jedno mikro, malo i srednje poduzee, dok su to navela 14%
velikih poduzea. Slini rezultati bili su i za EU10.
E-obrazovanje: U industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda, 14%

poduzea (s 29% zaposlenih) koristilo je e-learning, prema 13% koliki je bio
prosjek svih promatranih sektora u zemlji i 9% zabiljeenih u istoj industriji
u EU10.
56

Studija razvoja
Grafikon 24: Zapoljavanje ICT strunjaka, sektor proizvodnje hrane, pia i duhanskih proizvoda
20
60
80
100
78
Proizvodnja
hrane i pia
Proizvodnja
hrane i pia EU10
40
15
26
11
65
Hrvatska
9
27
EU10
14
% zaposlenih
57

Studija razvoja
Grafikon 25: e-learning, sektor proizvodnje hrane, pia i duhanskih proizvoda
20
60
80
100
29
Proizvodnja
hrane i pia
Proizvodnja
hrane i pia EU10
40
14
16
9
32
Hrvatska
13
21
EU10
11
% zaposlenih
58

Studija razvoja
Tablica 15: ICT strunjaci i edukacija u industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda
Poduzea koja
Poduzea koja su
strunjake
ICT edukaciju i
ICT radnih mjesta
trening
Ponderirano % zap.
% pod.
78
% zap.
15
% pod.
51
% zap.
13
% pod.
% zap.
1
% pod.
29
14
Po veliini poduzea
1-9
20
10-49
16
50-249
57
14
100
71
14
43
250+
65
42
10
24
32
13
Po veliini poduzea
5
13
10-49
13
11
12
50-249
47
22
21
250+
93
53
22
28
1-9
26
11
26
14
16
Po veliini poduzea
5
10
10-49
11
16
10
50-249
24
22
21
250+
70
50
35
1-9
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
64
64
64
64
Upitnik
B1
B4
B2
B5
59

Studija razvoja
Vanjske ICT usluge: Postotak poduzea u industriji hrane, pia i

duhanskih proizvoda koja su povjerila obavljanje ICT usluga vanjskim
pruateljima iznosio je 32% (s 44% zaposlenih), prema 21% koliko je
iznosio prosjek svih promatranih sektora u zemlji i 12% zabiljeenih u istoj
industriji u EU10. Gledano po veliini poduzea najvie je srednjih
poduzea, njih 60% povjerilo obavljanje IT usluga vanjskim pruateljima,
dok je taj postotak kod velikih 40%, to je i oekivano jer imaju vee i
kompetentnije IT odjele.
ICT proraun: Izdaci na ICT, poduzea u industriji hrane, pia i duhanskih

proizvoda (koja su odgovorila na ovo pitanje), iznosili su 4% od njihovih
ukupnih trokova, prema 10% koliko je iznosio prosjek svih promatranih
sektora u zemlji i 4% u toj industriji u EU10.
ICT investicije: Na pitanje jesu li u proteklih 12 mjeseci investirali u ICT u

industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda, potvrdno je odgovorilo 59%
poduzea, prema 61% koliki je bio prosjek svih promatranih sektora u
zemlji i 44% istoj industriji u EU10. Gledano prema veliini poduzea raste i
broj potvrdnih odgovora. Sva velika poduzea investirala su u ICT.
Financiranje ICT investicija: 37% poduzea u industriji hrane, pia i

duhanskih proizvoda, koja su financirala ICT ulaganja iz tekueg
poslovanja, imalo je potekoa u izdvajanju sredstava za tu namjenu. Pri
tome su te potekoe bile to vee to su poduzea bila manja.
60

Studija razvoja
Grafikon 26: Investicije u ICT, sektor proizvodnje hrane, pia i duhanskih proizvoda
20
40
60
80
100
88
Proizvodnja
hrane i pia
59
65
Proizvodnja
hrane i pia EU10
44
84
Hrvatska
61
65
EU10
50
% zaposlenih
61

Studija razvoja
Tablica 16: Outsourcing i ICT investicije u industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda
Poduzea koja
Poduzea koja su
Udio ICT budeta
povjerila
imala potekoa
obavljanje ICT
u pronalaenju
trokovima
investirala u ICT
usluga vanjskim
novca za ICT
poduzea
pruateljima
investicije
Ponderirano % zap.
% pod.
44
% zap.
32
% pod.
% zap.
4
% pod.
88
% zap.
59
% pod.
23
37
Po veliini poduzea
1-9
32
56
46
10-49
24
56
31
50-249
57
71
25
250+
43
100
20
45
21
10
10
84
61
32
29
Po veliini poduzea
1-9
21
11
62
29
10-49
18
55
26
50-249
41
74
30
250+
45
98
26
24
12
65
44
Po veliini poduzea
7
37
10-49
14
53
50-249
22
76
250+
33
90
1-9
Poduzea koja
Baza (100%)
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
(iskljueno "ne
znam")
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja su
tekueg poslovanja
N (za sektor)
64
27
64
33
Upitnik
B6
C1
C3
C5
Izvori
financiranja
ICT
investicija:
Dominantni
izvor
financiranja
investicaja u ICT bilo je s 83% tekue poslovanje, putem bankovnih kredita

8%, te javni fondovi 4%. Struktura financiranja ICT investicija u industriji
hrane i pia EU10 bila je slina.
62

Studija razvoja
Tablica 17: Izvor financiranja ICT ulaganja u industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda
Iz tekueg
poslovanja
Ponderirano % zap.
Bankovnih
kredita
% pod.
75
83
% zap.
% pod.
Venture kapitala
Javnih fondova i
ostalo
% zap.
% zap.
% pod.
% pod.
Po veliini poduzea
1-9
79
14
10-49
93
50-249
80
250+
71
84
97
Po veliini poduzea
1-9
98
10-49
94
50-249
91
250+
85
77
90
Po veliini poduzea
1-9
91
10-49
89
50-249
71
250+
85
Baza (100%)

investirala u ICT
N (za sektor)
40
40
40
40
Upitnik
C4
C4
C4
C4
Standardi: EDI standard u industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda

koristilo je 4% poduzea, XML 2%, a proprietary standard 1%. U istoj
industriji u EU10, EDI je primjenjivalo 6% poduzea, XML 4% i proprietary
standarde 11%.
Tablica 18: Koritenje standarda u industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda

63

Studija razvoja
EDI bazirani
standardi
Ponderirano % zap.
XML bazirani
standardi
% pod.
31
% zap.
4
Proprietary
standardi
% pod.
19
% zap.
2
% pod.
18
Po veliini poduzea
1-9
10-49
50-249
14
250+
43
29
29
12
16
Po veliini poduzea
1-9
10-49
17
11
24
50-249
250+
31
20
11
Po veliini poduzea
5
1-9
10
10-49
11
11
50-249
30
10
20
250+
67
11
37
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
64
64
64
G1a
G1b
G1c
Upitnik
Sigurna serverska tehnologija: Koritenje sigurne serverske tehologije u

industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda potvrdilo je 21% poduzea,
prema 16%, koliki je bio prosjek promatranih sektora i 18% u EU10.
Elektroniki potpis: Koritenje elektronikog potpisa u industriji hrane,

pia i duhanskih proizvoda deklariralo je 58% poduzea, prema 40% koliki
je bio prosjek promatranih sektora. U istoj industriji u EU10 na to pitanje
potvrdno je odgovorilo samo 15% tvrtki. Iz ovog je oito da su se u
odgovoru na ovo pitanje ispitanici imali u vidu potpisivanje elektronikih
64

Studija razvoja
platnih transakcija u bankarskom sektoru, a ne elektroniki potpis u punom

smislu.
Vatrozid: Polovica od ukupnog broja poduzea industriji hrane, pia i

duhanskih proizvoda koristilo je vatrozid, prema 55% koliki je bio prosjek
promatranih sektora, i 55% zabiljeenih istoj industriji u u EU10.
Zastupljenost
koritenja
vatrozida
raste
od
mikro
prema
velikim
poduzeima.
Tablica 19: Koritenje ICT sigurnosnih mjera u industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda
Koritenje
sigurne serverske
tehnologije
Ponderirano % zap.
% pod.
58
21
Koritenje
elektronikog
potpisa
% zap.
Koritenje
vatrozida
% pod.
57
% zap.
58
% pod.
91
50
Po veliini poduzea
1-9
16
60
32
10-49
20
56
68
50-249
43
57
86
250+
71
57
100
52
16
51
40
80
55
Po veliini poduzea
1-9
12
37
54
10-49
23
46
49
50-249
43
51
73
250+
64
63
94
34
18
26
15
72
51
Po veliini poduzea
1-9
10
43
10-49
29
21
66
50-249
36
30
76
250+
62
45
95
Baza (100%)
N (za sektor)
Upitnik
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
64
64
64
G9a
G9b
G9c

65

Studija razvoja
Intranet: Od ukupnog broja poduzea u hrvatskoj industiji hrane, pia i

duhanskih proizvoda, njih 29% je izjavilo da koristi intranet, pri emu ak
24% mikro poduzea. Ovo je oito nerealno, i oigledno je da je pri
odgovoru na ovo pitanje dolo do neshvaanja i zamjenjivanje za internet.
Stoga odgovori na ovo pitanje nisu vjerodostojni. U istoj industriji u EU10
na ovo je pitanje potvrdno odgovorilo 18% tvrtki, ali interesantno i tamo
neoekivano veliki broj mikro poduzea, njih 11%, to je takoer teko za
prihvatiti.
Grafikon 27: ERP, sektor proizvodnje hrane, piai duhanskih proizvoda
20
40
60
80
100
68
Proizvodnja
hrane i pia
32
Proizvodnja
hrane i pia EU10
10
30
Hrvatska
3
19
EU10
11
% zaposlenih
66

Studija razvoja
ERP: Na pitanje o koritenju ERP-a u industriji hrane, pia i duhanskih

proizvoda potvrdno je odgovorilo 6% tvrtki. Pri tome, mikro poduzea ga
nisu uope koristila, od malih poduzea ERP aplikaciju primjenjivalo je njih
4%, od srednjih 14% te sva velika poduzea u toj industriji. Ovi postoci su
vii nego od prosjeka promatranih sektora za velika poduzea i neto manji
kod ostalih kategorija poduzea po veliini. U usporedbi s prosjekom u istoj
industriji u EU10, hrvatske velike tvrke vie koriste ERP dok srednja i mala
poduzea to ine osjetno manje. Meutim kod velikih poduzea treba
napomenuti da je uzorak velikih poduzea bio premali za donoenje
statistiki vjerodostojnog zakljuka, podatak je tek indikativan i podloan je
daljnjoj provjeri.
EDM: Od ukupnog broja poduzea u industriji hrane, pia i duhanskih

proizvoda, njih 3% je izjavilo da koristi aplikaciju za upravljanje
dokumentima unutar poduzea, pri emu 14% srednjih i 29% velikih tvrtki.
Ti su postoci neto manji nego li kod prosjeka promatranih sektora. U istoj
industriji u EU10 upravljanje dokumentima je u veoj uporabi, tj. koristilo
ga je 37% poduzea.
Tablica 20: Koritenje ICT sustava za unutarnji protok informacija u industriji hrane, pia i
duhanskih
proizvoda
Intranet
Ponderirano % zap.
44
ERP
% pod.
29
% zap.
68
EDM
% pod.
% zap.
6
22
% pod.
3
Po veliini poduzea
1-9
24
10-49
28
50-249
57
14
14
250+
43
100
29
51
18
30
19
Po veliini poduzea
1-9
13
10-49
30
2
3
50-249
48
23
17
250+
55
49
20
67

Studija razvoja
40
16
32
10
17
11
Po veliini poduzea
1-9
11
10-49
19
17
13
50-249
46
33
13
250+
72
66
37
Baza (100%)
N (za sektor)
Upitnik
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
64
64
64
D1a
D1d
D1c
Elektronika nabava
Elektroniko naruivanje: Od ukupnog broja poduzea u industriji hrane,

pia i duhanskih proizvoda, njih 42% je izjavilo da elektroniki naruuje
robe i usluge, prema 53% koliki je bio prosjek promatranih sektora. Kako je
zastupljenost B2B intermedijarne potronje u zemlji izrazito skromna, oito
ovdje se preteno radi o B2B naruivanju proizvoda krajnje potronje, a
vjerojatno su tu ukljuene i narudbe poslane e-mailom (kao zamjenom za
obinu potu), koje po definiciji ne predstavljaju elektroniku trgovinu.

poduzea u industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda, koja su elektroniki
naruivala, njih 74% je izjavilo da je broj njihovih elektronikih narudbi bio
manji od 25%, a 20% da je bio vei od tog postotka.
Rjeenje za elektroniku nabavu: Od ukupnog broja poduzea u industriji

hrane, pia i duhanskih proizvoda, njih 4% koristilo je posebno ICT rjeenje
za elektroniku nabavu, prema 7% koliko je iznosio prosjek promatranih
sektora i 9% zabiljeenih u istoj industriju u EU10.
Tablica 21: Elektronika nabava u industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda

68

Studija razvoja

Koritenje
je udio online
je udio online
specifinog ICT
narudbi bio
narudbi bio vei rjeenja za emanji od 25%
od 25%
nabavu
Online
naruivanje
Ponderirano % zap.
% pod.
30
42
% zap.
% pod.
66
74
% zap.
% pod.
34
% zap.
20
% pod.
Po veliini poduzea
1-9
48
67
25
10-49
36
89
11
50-249
29
100
250+
29
50
50
45
53
72
64
27
34
Po veliini poduzea
1-9
54
63
35
10-49
50
69
29
50-249
52
60
40
10
250+
37
75
25
57
48
74
75
26
25
16
Po veliini poduzea
1-9
44
73
27
10-49
54
80
20
10
50-249
60
76
24
16
250+
68
75
25
29
Poduzea koja
Poduzea koja
nabavu
nabavu
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
64
25
25
64
Upitnik
E1
E3
E3
E7
Primanje elektronikih narudbi: Od ukupnog broja poduzea u industriji

hrane, pia i duhanskih proizvoda, njih 13% je izjavilo da prima narudbe
elektroniki, prema 19% koliki je bio prosjek promatranih sektora i u toj
industriji u EU10.
Udio primljenih elektronikih narudbi od kupaca:
Od poduzea u
industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda koja su elektroniki zaprimala

narudbe, za njih 80% postotak primljenih narudbi je bio manji od 25%.
69

Studija razvoja
No, broj dobivenih odgovora je bio toliko mali da se odgovori mogu tretirati
tek kao indikacija.
Rjeenje za elektroniku prodaju: Od ukupnog broja poduzea u

industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda, njih 5% koristilo je posebno ICT
rjeenje za elektroniku prodaju, prema 4% koliko je iznosio prosjek
promatranih sektora i isto toliko zabiljeeno u istoj industriji u EU10.
Tablica 22: Online zaprimanje narudbi u industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda

Koritenje
je udio online
je udio online
specifinog ICT
zaprimljenih
zaprimljenih
prodaju
od 25%
25%
Poduzea koja
zaprimaju online
narudbe
Ponderirano % zap.
% pod.
11
% zap.
13
% pod.
15
% zap.
80
% pod.
% zap.
-
% pod.
16
Po veliini poduzea
1-9
16
75
10-49
12
100
29
14
14
50-249
250+
24
19
69
57
21
37
Po veliini poduzea
1-9
17
52
44
10-49
27
71
22
50-249
24
51
26
250+
29
80
12
14
31
19
82
87
18
13
14
Po veliini poduzea
1-9
13
95
10-49
26
89
11
50-249
40
90
10
14
250+
41
83
17
51
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
Poduzea koja
nabavu
nabavu
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
64
64
Upitnik
F4
F6
F6
F10
70

Studija razvoja
(1.3.2.) Proizvodnja namjetaja
Ope znaajke sektora
Ekonomski poloaj: U 2007. godini hrvatski proizvoai namjetaja (NACE

D36.11, 36.12, 36.13 i 36.14) ostvarili su ukupni prihod od 2,85 milijardi kuna, to je
za 4,4% vie nego li prethodne godine. Konsolidirana dobit sektora opala je za
42,9%. Broj zaposlenih u proizvodnji namjetaja dosegao je 10,9 tisua i opao je za
0,2%. Istodobno, produktivnost sektora, izraena kao omjer ukupnog prihoda i
broja zaposlenih poveana je za 4,6%. Dobit po zaposlenom iznosila je 2 tisua
kuna i bila je za 42,8% manja nego li u 2006.
Udjel proizvodnje namjetaja u ukupnom prihodu realnog sektora ekonomije prole

je godine iznosio 0,4%, odnosno za 0,1 postotni poena manje nego li godinu dana
prije. Istodobno, udjel u konsolidiranoj dobiti opao je za 0,1 postotnih poena, dok je
broj zaposlenih povean smanjen za takoer za 0,1 postotni poen.
Strukturne znaajke: U 2007. godini u proizvodnji namjetaja je bilo 364

poduzetnika, prema 362 godinu dana prije. Od toga je bilo 2% velikih, 5% srednjih,
15% malih i 77% mikro poduzea. Pet najveih poduzetnika po ukupnom prihodu
(Tvin, Prima Commerce, Finvest Corp., Spin Valis, Oriolik) uzeta zajedno ostvarila
su 38%, a najveih deset 51% ukupnog prihoda industrije.
Obiljeja i trendovi: Sektor proizvodnje namjetaja, u koji se ubrajaju kuno

pokustvo, kuhinjski namjetaj, stolci, sjedala, naslonjai, dvosjedi i trosjedi,
proizveo je 3,762 milijuna jedinica u 2007. godini, uz neznatan rast od 0,8% u
odnosu na prethodnu godinu. Glavni nedostaci domae industrije su tehnoloka
zastarjelost proizvodnih pogona, orijentiranost na proizvodnju u velikim serijama, i
nespecijaliziranost domaih tvrtki. Suradnja dizajnera i proizvoaa je u procesu
razvoja, a zanemareno je i upravljenje kvalitetom. Vidljiv je takoer nedostatak
stranih ulaganja u industriju namjetaja. Jedan od velikih problema za industriju je
neadekvatno organizirano trite drvne sirovine. Veliku prepreku razvoju domae
proizvodnje namjetala predstavlja konkurencija iz uvoza. Naime, nastavlja se trend
rasta uvoza namjetaja koji je u 2007. godini bio za 26% vei od izvoza. Prole
godine uvezeno je namjetaja u vrijednosti 2,58 miljardi kuna odraavajui rast od
71

Studija razvoja
20,9% u odnosu na 2006. godinu. Istodobno, izvoz je porastao za 26,1%, doseui

2,05 miljarde kuna.
Tablica 23: Proizvodnja namjetaja; odabrani indikatori ekonomskog poloaja u 2006. i 2007. god
2006
2007
2,73
2,85
4,4
0,04
0,02
-42,9
10.930
10.912
-0,2
250
261
4,6
-42,8
0,5
0,4
-13,0
0,2
0,1
-60,0
U ukupnom broju zaposlenih (%)
1,3
1,2
-7,7
Broj zaposlenih
Rast 07/06 (%)
Izvor: FINA, 2008
IT potronja: U 2007. godini izdaci hrvatskih proizvoaa namjetaja za IT opremu

i vanjske usluge dosegli su 5,88 milijuna kuna i poveani su za 7,6% u odnosu na
prethodnu godinu. IT potronja po poduzeu iznosila je 15.445 kune, a po
zaposlenom 539 kuna.
Tablica 24: IT potronja u sektoru proizvodnje namjetaja u 2006. i 2007. godini

2006
2007
Rast 07/06 (%)
5,47
500
5,88
539
7,6
7,8
14.428
15.445
7,1
Rezultati ankete
ICT infrastruktura
Internet: Pristup internetu u industriji namjetaja imalo je 100% poduzea,

neto vie od prosjeka promatranih sektora u zemlji (98%).
Broadband: irokopojasnu vezu u industriji namjetaja koristilo je 55%

poduzea, neto nie od prosjeka promatranih sektora u zemlji (63%).
72

Studija razvoja
Grafikon 28: Broadband, sektor proizvodnje namjetaja
20
40
60
80
100
62
Proizvodnja
namjetaja
55
Proizvodnja
namjetaja EU10
84
Hrvatska
63
76
EU10
69
% zaposlenih
Zaposleni s pristupom internetu: Postotak zaposlenih koji su imali

pristup internetu u tvrtkama u industriji namjetaja iznosio je 65% (od broja
poduzea koja su koristila internet) i bio je sedam postotnih poena nii od
prosjeka promatranih sektora u zemlji (72%).

tvrtkama proizvoaima namjetaja koristilo je svega 5% poduzea, prema
19% koliko je iznosio prosjek promatranih sektora u zemlji.
73

Studija razvoja
Tablica 25: Pristup internetu i udaljni pristup u proizvodnji namjetaja
Poduzea s
broadband
internet
pristupom
Poduzea s
pristupom
internetu
Ponderirano % zap.
% pod.
100
100
% zap.
% pod.
62
55
Prosjean broj
zaposlenih u
poduzeima s
pristupom
internetu
Pristup
raunalnoj mrei
poduzea s
udaljene lokacije
% zap.
% zap.
% pod.
65
% pod.
55
Po veliini poduzea
1-9
100
61
71
10-49
100
20
60
50-249
100
67
17
67
250+
100
67
28
67
99
98
84
63
72
68
19
Po veliini poduzea
1-9
99
63
77
14
10-49
97
61
55
26
50-249
99
85
58
52
100
89
48
93
250+
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
Poduzea s
Poduzea koja
N (za sektor)
32
32
32
32
Upitnik
A1
A3
A2
A5
LAN: Lokalnu mreu u industriji namjetaja koristilo je 25% tvrtki, znatno

nie od 44%, koliki je bio prosjek promatranih sektora u zemlji.
WLAN: Beinu lokalnu mreu u industriji namjetaja koristilo je 3%

poduzea, bitno nie od 34%, koliki je bio prosjek promatranih sektora u
zemlji.
VoIP: Koritenje internet protokola za prijenos glasovnih poziva u industriji

namjetaja nije zabiljeen.
VPN: Nedovoljan broj odgovora na pitanje o koritenju VPN-a ne daje

podlogu za interpretiranje rezultata.
74

Studija razvoja
Grafikon 29: LAN, sektor proizvodnje namjetaja
Proizvodnja
namjetaja
20
40
60
80
100
63
25
Proizvodnja
namjetaja EU10
84
Hrvatska
44
65
EU10
46
% zaposlenih
75

Studija razvoja
Tablica 26: Mree i primjenjeni protokoli u proizvodnji namjetaja
LAN
Ponderirano % zap.
W-LAN
% pod.
63
% zap.
25
Koriste VPN za
pristup na daljinu
Koriste VoIP
% pod.
% zap.
3
% pod.
% zap.
-
% pod.
39
16
Po veliini poduzea
1-9
17
10-49
40
20
50-249
83
250+
67
50
84
44
43
34
25
11
68
40
Po veliini poduzea
1-9
38
31
10
35
10-49
61
40
14
38
50-249
86
43
17
62
250+
97
53
32
73
Baza (100%)
N (za sektor)
Upitnik
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
omoguuju pristup
na daljinu
32
32
32
A4a
A4b
A4c
A6d
ICT strunjaci: U industriji proizvodnje namjetaja, 6% poduzea (s

udjelom od 43% zaposlenih) zapoljavalo je ICT strunjake, prema 9%
koliki je bio prosjek svih promatranih sektora u zemlji. ICT strunjake
zapoljavala su velika poduzea.
ICT edukacija i trening: U industriji proizvodnje namjetaja svega 4%

tvrtki je redovito slalo svoje djelatnike na ICT edukaciju i trening, prema
10% koliki je bio prosjek promatranih sektora.
Problemi pri zapoljavanju ICT strunjaka: Problema pri zapoljavanju

ICT strunjaka u industriji proizvodnje namjetaja imalo je 2% tvrtki, to je
jednako prosjeku svih promatranih sektora. Gledajui prema veliini
poduzea, na probleme je nailo 17% srednjih te 33% velikih poduzea.
76

Studija razvoja
E-obrazovanje: U industriji prozvodnje namjetaja, nije se koristilo eobrazovanje.
Grafikon 30: Zapoljavanje ICT strunjaka, sektor proizvodnje namjetaja
Proizvodnja
namjetaja
20
40
60
80
100
43
6
Proizvodnja
namjetaja EU10
65
Hrvatska
9
27
EU10
14
% zaposlenih
77

Studija razvoja
Tablica 27: ICT strunjaci i edukacija u proizvodnji namjetaja
Poduzea koja
Poduzea koja su
strunjake
ICT edukaciju i
ICT radnih mjesta
trening
Ponderirano % zap.
% pod.
43
% zap.
6
% pod.
% zap.
4
% pod.
25
% zap.
2
% pod.
Po veliini poduzea
1-9
10-49
50-249
67
250+
65
42
17
33
10
24
32
13
Po veliini poduzea
5
13
10-49
13
11
12
50-249
47
22
21
250+
93
53
22
28
1-9
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
32
32
32
32
Upitnik
B1
B4
B2
B5
Vanjske IT usluge: Postotak poduzea u industriji proizvodnje namjetaja

koja su povjerila obavljanje ICT usluga vanjskim pruateljima iznosio je
18% (s 28% zaposlenih), to je tri postotna poena manje od prosjeka svih
promatranih sektora u zemlji. Gledano po veliini poduzea, 33% velikih,
po 17% srednjih i mikro, te 20% malih poduzea su povjerila obavljanje ICT
usluga vanjskim pruateljima.
ICT proraun: Izdaci za ICT, poduzea u industriji proizvodnje namjetaja,

iznosili su 6% od njihovih ukupnih trokova, prema 10% koliko je iznosio
prosjek promatranih sektora u zemlji.
78

Studija razvoja
ICT investicije: U industriji proizvodnje namjetaja, na pitanje jesu li u

proteklih 12 mjeseci investirali u ICT, potvrdno je odgovorilo 39%
poduzea, prema 61% koliki je bio prosjek promatranih sektora u zemlji.
Broj potvrdnih odgovora raste prema veliini poduzea. Sva srednja i velika
poduzea investirala su u ICT.
Grafikon 31: Investicije u ICT, sektor proizvodnje namjetaja
20
40
60
80
100
90
Proizvodnja
namjetaja
39
Proizvodnja
namjetaja EU10
84
Hrvatska
61
65
EU10
50
% zaposlenih
79

Studija razvoja
Financiranje ICT investicija: 41% poduzea u industriji namjetaja, koja

su financirala ICT ulaganja iz tekueg poslovanja, imalo je potekoa u
izdvajanju sredstava za tu namjenu, prema 29% koliko je iznosio prosjek
promatranih sektora.
Tablica 28: Outsourcing i ICT investicije u proizvodnji namjetaja
Poduzea koja
Poduzea koja su
Udio ICT budeta
povjerila
imala potekoa
obavljanje ICT
u pronalaenju
trokovima
investirala u ICT
usluga vanjskim
novca za ICT
poduzea
pruateljima
investicije
Ponderirano % zap.
% pod.
28
18
% zap.
% pod.
% zap.
6
% pod.
90
39
% zap.
% pod.
35
41
Po veliini poduzea
1-9
17
10-49
20
50-249
17
250+
33
45
21
10
28
20
60
100
100
20
100
33
10
84
61
32
29
Po veliini poduzea
1-9
21
11
62
29
10-49
18
55
26
50-249
41
74
30
250+
45
98
26
Poduzea koja
Baza (100%)
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
(iskljueno "ne
znam")
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja su
tekueg poslovanja
N (za sektor)
32
20
32
16
Upitnik
B6
C1
C3
C5
Izvori financiranja ICT investicija: Sva poduzea (osim 2% koja nisu

znala odgovor na ovo pitanje) koristila su tekue poslovanje kao glavni
izvor financiranja.
80

Studija razvoja
Tablica 29: Izvor financiranja ICT ulaganja u proizvodnji namjetaja
Iz tekueg
poslovanja
Ponderirano % zap.
Bankovnih
kredita
% pod.
97
% zap.
98
% pod.
Venture kapitala
Javnih fondova i
ostalo
% zap.
% zap.
% pod.
% pod.
Po veliini poduzea
1-9
100
10-49
100
50-249
83
100
250+
84
97
Po veliini poduzea
1-9
98
10-49
94
50-249
91
250+
85
Baza (100%)

investirala u ICT investirala u ICT
investirala u ICT investirala u ICT
N (za sektor)
17
17
17
17
Upitnik
C4
C4
C4
C4
Standardi: U industriji proizvodnje namjetaja nije bilo koritenja niti EDI,

niti XML niti proprietary standarda.
Tablica 30: Koritenje standarda u proizvodnji namjetaja
EDI bazirani
standardi
Ponderirano % zap.
XML bazirani
standardi
% pod.
% zap.
-
Proprietary
standardi
% pod.
% zap.
-
% pod.
-
Po veliini poduzea
1-9
81

Studija razvoja
10-49
50-249
250+
12
16
Po veliini poduzea
1-9
10-49
50-249
17
11
24
250+
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
32
32
32
G1a
G1b
G1c
Upitnik
Sigurna serverska tehnologija: Sigurne serverske tehologije u industriji

proizvodnje namjetaja koristilo je svega 2% poduzea, pri emu samo
srednje i velike tvrtke. To je bitno manje od 16%, koliko je iznosio prosjek
Elektroniki potpis: U industriji proizvodnje namjetaja, elektroniki potpis

koristilo je 16% poduzea, to je takoer znatno manje od 40% koliko
iznosi prosjek promatranih sektora. Jasno, i ovdje je oito da je dolo do
zamjenjivanja potpisa kod bankarskih platnih transakcija s "pravim"
elektronikim potpisom.
Vatrozid: Vatrozid je koristilo 42% poduzea koja se bave proizvodnjom

namjetaja, to je 13 postotnih poena manje od prosjeka promatranih
sektora.
82

Studija razvoja
Tablica 31: Koritenje ICT sigurnosnih mjera u proizvodnji namjetaja
Koritenje
sigurne serverske
tehnologije
Ponderirano % zap.
% pod.
25
Koritenje
elektronikog
potpisa
% zap.
2
Koritenje
vatrozida
% pod.
14
% zap.
16
% pod.
44
42
Po veliini poduzea
1-9
10-49
17
33
80
50-249
17
67
67
250+
33
33
52
16
51
40
80
55
Po veliini poduzea
1-9
12
37
54
10-49
23
46
49
50-249
43
51
73
250+
64
63
94
Baza (100%)
N (za sektor)
Upitnik
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
32
32
32
G9a
G9b
G9c
Intranet: Od ukupnog broja poduzea koja koriste raunala u industriji

proizvodnje namjetaja, svega 3% je koristilo intranet, bitno manje od 18%
koliko je iznosio prosjek promatranih sektora.
ERP: Na pitanje o koritenju ERP-a potvrdno je odgovorilo 2% tvrtki

proizvoaa namjetaja, sve iz segmenta velikih poduzea. To je za jedan
postotni poen manje od prosjeka promatranih sektora.
EDM: Niti jedno poduzee nije potvrdno odgovorilo na pitanje o koritenju

EDM-a.
83

Studija razvoja
Grafikon 32: ERP, sektor proizvodnje namjetaja
Proizvodnja
namjetaja
20
40
60
80
100
43
2
Proizvodnja
namjetaja EU10
30
Hrvatska
3
19
EU10
11
% zaposlenih
84

Studija razvoja
Tablica 32: Koritenje ICT sustava za unutarnji protok informacija u proizvodnji namjetaja
Intranet
Ponderirano % zap.
ERP
% pod.
% zap.
3
EDM
% pod.
43
% zap.
2
% pod.
Po veliini poduzea
1-9
10-49
20
50-249
250+
67
51
18
30
19
Po veliini poduzea
1-9
13
10-49
30
50-249
48
23
17
250+
55
49
20
Baza (100%)
N (za sektor)
Upitnik
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
32
32
32
D1a
D1d
D1c
Elektronika nabava
Elektroniko naruivanje: Od ukupnog broja poduzea koja koriste

raunala u industiji proizvodnje namjetaja, njih 51% je izjavilo da
primjenjuje elektroniko naruivanje. Ova brojka je nerealna, pogotovo ako
primjetimo da je ak 56% mikro poduzea izjavilo da primjenjuje
elektroniko naruivanje. Oito je da su ispitanici u to ukljuili i naruivanje
posredstvom e-maila kao zamjene za obinu potu.

poduzea proizvoaa namjetaja, koja su primjenjivala elektroniko
naruivanje, njih 31% je izjavilo da je broj njihovih elektronikih narudbi
bio manji od 25%, a 36% da je bio vei. No broj odgovora je bio premali da
bi bio statistiki validan.
85

Studija razvoja
Rjeenje za elektroniku nabavu: Od ukupnog broja tvrtki u industriji

proizvodnje namjetaja, njih 9% je izjavilo da koristi posebno ICT rjeenje
za elektroniku nabavu, prema 7% koliko je iznosio prosjek promatranih
sektora.
Tablica 33: Elektronika nabava u proizvodnji namjetaja

Koritenje
je udio online
je udio online
specifinog ICT
narudbi bio
od 25%
nabavu
Online
naruivanje
Ponderirano % zap.
% pod.
33
51
% zap.
% pod.
79
% zap.
31
% pod.
15
% zap.
36
% pod.
Po veliini poduzea
1-9
56
20
10-49
40
50-249
17
250+
33
45
53
72
40
11
100
100
100
64
27
34
Po veliini poduzea
1-9
54
63
35
10-49
50
69
29
50-249
52
60
40
10
250+
37
75
25
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
Poduzea koja
nabavu
nabavu
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
32
14
14
32
Upitnik
E1
E3
E3
E7
Primanje elektronikih narudbi: Od ukupnog broja poduzea u

proizvodnji namjetaja, njih 4% (s 1% zaposlenih) odgovorilo da prima
narudbe elektroniki.
86

Studija razvoja
Udio primljenih elektronikih narudbi od kupaca: Niti jedno poduzee

iz sektora proizvodnje namjetaja nije dala odgovor na ovo pitanje.
Rjeenje za elektroniku prodaju: Ni jedna tvrtka iz sektora proizvodnje

namjetaja nije dala odgovor na ovo pitanje.
Tablica 34: Online zaprimanje narudbi u proizvodnji namjetaja

Koritenje
je udio online
je udio online
specifinog ICT
zaprimljenih
zaprimljenih
prodaju
od 25%
25%
Poduzea koja
zaprimaju online
narudbe
Ponderirano % zap.
% pod.
% zap.
4
% pod.
% zap.
-
% pod.
% zap.
-
% pod.
Po veliini poduzea
1-9
10-49
50-249
250+
24
19
69
57
21
37
Po veliini poduzea
1-9
17
52
44
10-49
27
71
22
50-249
24
51
26
250+
29
80
12
14
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
Poduzea koja
nabavu
nabavu
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
32
32
Upitnik
F4
F6
F6
F10
87

Studija razvoja
(1.3.3.) Graevinarstvo
Ope znaajke sektora
Ekonomski poloaj: U 2007. godini hrvatsko je graevinarstvo (NACE F45)

ostvarilo ukupni prihod od 57,9 milijardi kuna, to je za 7,1% vie nego li prethodne
godine. Konsolidirana dobit sektora pala je za 18,6%. Broj zaposlenih u
graevinarstvu dosegao je 102,3 tisue i povean je za 6,0%. Istodobno,
produktivnost sektora, izraena kao omjer ukupnog prihoda i broja zaposlenih
poveana je za 1.0% . Dobit po zaposlenom iznosila je 16 tisua kuna i bila je za
23,2% manja nego li u 2006.
Udjel graevinarstva u ukupnom prihodu realnog sektora ekonomije prole je

godine iznosio 8.8%, odnosno za 0,3 postotna poena manje nego li godinu dana
prije. Istodobno, udjel u konsolidiranoj dobiti opao je za 1,7 postotnih poena, dok je
broj zaposlenih povean za 0., postotna poena.
Strukturne znaajke: U 2007. godini u graevinarstvu je bilo 9.063 poduzetnika,

prema 8.132 godinu dana prije. Od toga je bilo 1% velikih, 4% srednjih, 22%
srednjih i 74% mikro poduzea. Pet najveih poduzetnika po ukupnom prihodu
(Konstruktor Inenjering, Dalekovod, Viadukt, Hrvatske autoceste, Tehnika) uzeta
zajedno, ostvarila su 14%, a najveih deset 22% od ukupnog prihoda industrije.
Obiljeja i trendovi: Rezultati i pokazatelji za sektor graevinarstva u 2007. godini

nastavljaju uzlaznom putanjom. Prole godine zavrena je 10.561 zgrada, od toga
je 80.3% stambenih zgrada i 19,7% nestambenih zgrada. Povrina zavrenih
zgrada iznosila je 5.164.904 m2, to je za 15,0% vie nego u 2006. Ve estu
godinu za redom broj izgraenih stambenih jedinica raste. U 2007. godini
izgraeno je rekordnih 25.609 stanova stambene povrine od 2.075.193 m2.
Prema vrsti radova, pretean broj stanova (93,1%) sagraen je kao novogradnja,
6,4%
dogradnjom/nadogradnjom
postojeih
zgrada,
a 0,5%
prenamjenom
nestambenog prostora u stan. Vrijednost radova koje su izvrili radnici na

gradilitima u 2007. vea je za 13,4% u odnosu na 2006 i iznosila je 24,30 milijardi
kuna. U 2007. godini izdana je 12.801 graevinska dozvola, to je za 5,7% manje
nego u 2006. Hrvatsko graevinarstvo i dalje pati od nestaice radne snage pa je
tako u 2007. godini odobreno 1.396 radnih dozvola za strance koji su posao nali u
88

Studija razvoja
graevinskom sektoru kao zidari, tesari, betonirci i armirai to predstavlja 45% od

ukupmog broja izdanih radnih dozvola.
Tablica 35: Graevinarstvo; odabrani indikatori ekonomskog poloaja u 2006. i 2007. godini
2006
2007
54,13
57,95
7,1
Dobit/gubitak (milijardi kuna)
1,99
1,62
-18,6
96.578
102.328
6,0
Broj zaposlenih
Rast 07/06 (%)
560
566
1,0

21
16
-23,2
9,1
8,8
-3,3
8,8
7,3
-17,0
11,2
11,4
1,8
U ukupnoj broju zaposlenih (%)

Izvor: FINA, 2008
IT potronja: U 2007. godini izdaci graevinskog sektora za IT opremu i vanjske

usluge dosegli su 157 milijuna kuna i uveani su za 28,8% u odnosu na prethodnu
godinu. IT potronja po poduzeu iznosila je 17.294 kune, a po zaposlenom 1.532
kune.
Tablica 36: IT potronja u sektoru graevinarstva u 2006. i 2007. godini

2006
2007
Rast 07/06 (%)
121,73
156,74
28,8

1.260
14.969
1.532
17.294
21,5
15,5
Rezultati ankete
ICT infrastruktura
Internet: U graevinskoj industrji, pristup internetu imalo je 97% poduzea,

samo jedan postotni poen manje od prosjeka svih promatranih sektora u
zemlji (98%), ali vie nego li u istoj industriji u EU10 (90%). Gledano prema
veliini poduzea, 96% mikro, te 100% malih srednjih i velikih poduzea
imalo je pristup internetu.
89

Studija razvoja
Broadband: irokopojasnu vezu u sektoru graevinarstva koristilo je 74%

poduzea, to je vie od prosjeka promatranih poduzea (63%) kao i od
istog sektora u EU10 (64%).
Grafikon 33: Broadband, sektor graevinarstva
20
40
60
80
100
70
Graevinarstvo
74
72
Graevinarstvo
EU10
64
84
Hrvatska
63
76
EU10
69
% zaposlenih

pristup internetu u sektoru graevinarstva, iznosio je 69% (od broja
poduzea koja su koristila Internet), samo tri postotna poena manje od
prosjeka
promatranih sektora u zemlji (72%), ali istodobno znatno vii
nego li u istoj industriji u EU10 (47%).
90

Studija razvoja
Udaljeni pristup: U 19% graevinskih poduzea, zaposlenici su mogli

pristupati raunalnoj mrei s udaljene lokacije, to je jednako prosjeku
promatranih sektora, te za est postotnih poena vie od istog sektora u
EU10.
Tablica 37: Pristup internetu i udaljni pristup u graevinarstvu
Poduzea s
broadband
internet
pristupom
Poduzea s
pristupom
internetu
Ponderirano % zap.
Graevinarstvo
% pod.
99
97
% zap.
% pod.
70
74
Prosjean broj
zaposlenih u
poduzeima s
pristupom
internetu
Pristup
raunalnoj mrei
poduzea s
udaljene lokacije
% zap.
% zap.
% pod.
69
% pod.
47
19
Po veliini poduzea
96
79
82
16
10-49
1-9
100
56
38
24
50-249
100
75
49
40
250+
100
73
27
91
99
98
84
63
72
68
19
Po veliini poduzea
1-9
99
63
77
14
10-49
97
61
55
26
50-249
99
85
58
52
100
89
48
93
250+
Graevinarstvo EU10
95
90
72
64
47
25
13
Po veliini poduzea
1-9
89
60
48
10
10-49
99
73
28
23
50-249
99
86
38
40
250+
98
87
42
56
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
Poduzea s
Poduzea koja
N (za sektor)
81
81
79
81
Upitnik
A1
A3
A2
A5
91

Studija razvoja
LAN: U graevinskoj industriji, lokalnu mreu koristilo je 42% tvrtki, neto

nie od 44%, koliki je bio prosjek promatranih sektora u Hrvatskoj te u istoj
industriji u EU10 (43%). LAN su koristila sva velika graavinska poduzea.
Grafikon 34: LAN, sektor graevinarstva
20
40
60
80
100
71
Graevinarstvo
42
58
Graevinarstvo
EU10
43
84
Hrvatska
44
65
EU10
46
% zaposlenih
WLAN: Beinu lokalnu mreu u graevinskoj industriji koristilo je 39%

poduzea (s udjelom od 46% zaposlenih), 5 postotnih poena vie od 34%
koliki je bio prosjek promatranih sektora, i ak tri puta vie od prosjeka te
industrije u EU10 (13%).
VoIP: Internet protokol za prijenos glasovnih poziva koristilo je 10%

graevinskih poduzea, prema 11% koliki je bio prosjek promatranih
sektora, a takoer i prosjek graevinske industrije u EU10.
92

Studija razvoja
VPN: Od graevinskih tvrtki koje su svojim djelatnicima omoguile rad na

daljinu, njih 26% (s udjelom od 36% u broju zaposlenih) koristilo za to
virtualnu privatnu mreu. To je manje od prosjeka promatranih sektora u
zemlji (40%), i prosjeka graevinskog sektora u EU10 (34%).
Tablica 38: Mree i primjenjeni protokoli u graevinarstvu
LAN
Ponderirano % zap.
Graevinarstvo
W-LAN
% pod.
71
42
% zap.
% pod.
46
Koriste VPN za
pristup na daljinu
Koriste VoIP
39
% zap.
% pod.
14
% zap.
10
% pod.
36
26
Po veliini poduzea
1-9
36
36
25
10-49
56
48
16
17
50-249
75
40
10
63
100
55
18
30
250+
84
44
43
34
25
11
68
40
Po veliini poduzea
1-9
38
31
10
35
10-49
61
40
14
38
50-249
86
43
17
62
250+
97
53
32
73
Graevinarstvo EU10
58
43
20
13
13
11
52
34
Po veliini poduzea
1-9
36
10
10
24
10-49
57
19
10
30
50-249
86
29
11
60
250+
88
35
29
77
Baza (100%)
N (za sektor)
Upitnik
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
omoguuju pristup
na daljinu
81
81
81
28
A4a
A4b
A4c
A6d
93

Studija razvoja
ICT strunjaci: U sektoru graevinarstva 11% poduzea (s udjelom od

42% u ukupnom broju zaposlenih) zapoljavalo je ICT strunjake, prema
9% koliki je bio prosjek promatranih sektora i 14% zabiljeenih u istoj
industriji u EU10. Gledajui po veliini poduzea, ak 97% velikih tvrtki
zapoljavale su ICT strunjake, to je gotovo dvostruko vie nego li u istoj
brani u EU10 (52%).
Grafikon35: Zapoljavanje ICT strunjaka, sektor graevinarstva
20
40
60
80
100
42
Graevinarstvo
11
22
Graevinarstvo
EU10
14
65
Hrvatska
9
27
EU10
14
% zaposlenih
ICT edukacija i trening: 2% graevinskih tvrtki slalo je svoje djelatnike na

ICT edukaciju i trening, prema 10% koliki je bio prosjek promatranih
sektora. U graevinskoj industriji u EU10 taj je postotak bio znatno nii
(8%).
94

Studija razvoja
Problemi pri zapoljavanju ICT strunjaka: Graevinska poduzea

gotovo da nisu iskazala problem sa zapoljavanjem ICT strunjaka.
E-obrazovanje:
U graevinskoj industriji, 14% poduzea koristilo je e-
learning, to je vie i od prosjeka promatranih sektora (13%), a i od

prosjeka istog sektora u EU10 (8%).
Grafikon 36: e-learning, sektor graevinarstva
20
40
60
80
100
9
Graevinarstvo
14
12
Graevinarstvo
EU10
32
Hrvatska
13
21
EU10
11
% zaposlenih
95

Studija razvoja
Tablica 39: ICT strunjaci i edukacija u graevinarstvu
Poduzea koja
Poduzea koja su
strunjake
ICT edukaciju i
ICT radnih mjesta
trening
Ponderirano % zap.
Graevinarstvo
% pod.
42
% zap.
11
% pod.
15
% zap.
2
% pod.
% zap.
0
% pod.
14
Po veliini poduzea
1-9
16
10-49
16
50-249
35
10
15
250+
91
36
65
42
10
24
32
13
Po veliini poduzea
5
13
10-49
13
11
12
50-249
47
22
21
250+
93
53
22
28
1-9
Graevinarstvo EU10
22
14
18
12
12
Po veliini poduzea
1-9
14
10
10-49
19
18
50-249
28
28
14
250+
52
32
30
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
81
81
81
81
Upitnik
B1
B4
B2
B5
Vanjske IT usluge: Postotak graevinskih poduzea koja su povjerila

obavljanje ICT usluga vanjskim pruateljima iznosio je 12%, prema 21%
koliko je iznosio prosjek promatranih sektora. Gledano po veliini, najvie je
srednjih poduzea, njih 40% povjerilo obavljanje IT usluga vanjskim
pruateljima. Prosjek sektora graevinarstva u EU10 bio je 14%.
96

Studija razvoja
ICT proraun: Izdaci za ICT poduzea u graevinarstvu (koja su

odgovorila na ovo pitanje), iznosili su 12% od njihovih ukupnih trokova, to
je za dva postotna poena manje od prosjeka promatranih sektora u zemlji, i
etiri puta vie od prosjeka graevinskog sektora u EU10.
ICT investicije: U graevinskoj industriji, na pitanje jesu li u proteklih 12

mjeseci investirali u ICT, potvrdno je odgovorilo 59% poduzea, prema
61% koliki je bio prosjek promatranih sektora te 45% koliki je zabiljeeno u
istoj brani u EU10.
Grafikon 37: Investicije u ICT, sektor graevinarstva
20
40
60
80
100
70
Graevinarstvo
59
58
Graevinarstvo
EU10
45
84
Hrvatska
61
65
EU10
50
% zaposlenih
97

Studija razvoja
Financiranje ICT investicija: 26% poduzea u graevinskoj industriji, koja

su financirale ICT ulaganja iz tekueg poslovanja, imalo je potekoa u
Tablica 40: Outsourcing i ICT investicije u graevinarstvu
Poduzea koja
Poduzea koja su
Udio ICT budeta
povjerila
imala potekoa
obavljanje ICT
u pronalaenju
trokovima
investirala u ICT
usluga vanjskim
novca za ICT
poduzea
pruateljima
investicije
Ponderirano % zap.
Graevinarstvo
% pod.
18
% zap.
12
% pod.
% zap.
12
% pod.
70
% zap.
59
% pod.
21
26
Po veliini poduzea
1-9
12
15
60
27
10-49
52
23
50-249
40
70
31
91
11
250+
45
21
10
10
84
61
32
29
Po veliini poduzea
1-9
21
11
62
29
10-49
18
55
26
50-249
41
74
30
250+
45
98
26
Graevinarstvo EU10
20
14
58
45
Po veliini poduzea
8
38
10-49
24
60
50-249
23
79
250+
41
85
1-9
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
(iskljueno "ne
znam")
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja su
tekueg poslovanja
N (za sektor)
81
47
81
50
Upitnik
B6
C1
C3
C5
Izvori
financiranja
ICT
investicija:
Sva
poduzea
sektoru
graevinarstva, koristila su tekue poslovanje kao glavni izvor financiranja.
98

Studija razvoja
Tablica 41: Izvor financiranja ICT ulaganja u graevinarstvu
Iz tekueg
poslovanja
Ponderirano % zap.
Graevinarstvo
Bankovnih
kredita
% pod.
94
100
% zap.
% pod.
Venture kapitala
Javnih fondova i
ostalo
% zap.
% zap.
% pod.
% pod.
Po veliini poduzea
1-9
100
10-49
100
50-249
93
250+
90
10
84
97
Po veliini poduzea
1-9
98
10-49
94
50-249
91
250+
85
Graevinarstvo EU10
74
74
10
13
Po veliini poduzea
1-9
73
15
10-49
76
50-249
77
250+
79
Baza (100%)

investirala u ICT
N (za sektor)
52
52
52
52
Upitnik
C4
C4
C4
C4
Standardi: Koritenje e-standarda u graevinskoj industriji zabiljeeno je

tek u tragovima.
99

Studija razvoja
Tablica 42: Koritenje standarda u graevinarstvu
EDI bazirani
standardi
Ponderirano % zap.
Graevinarstvo
XML bazirani
standardi
% pod.
% zap.
0
Proprietary
standardi
% pod.
% zap.
0
% pod.
Po veliini poduzea
1-9
10-49
50-249
250+
12
16
Po veliini poduzea
1-9
10-49
17
11
24
50-249
250+
Graevinarstvo EU10
15
10
Po veliini poduzea
1-9
10-49
50-249
22
11
32
26
250+
12
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
81
81
81
G1a
G1b
G1c
Upitnik
Sigurna serverska tehnologija: Na pitanje o koritenju sigurne serverske

tehologije potvrdno je odgovorilo 20% poduzea iz sektora graevinarstva,
neto vie od 16% koliko je bio prosjek promatranih sektora te 19%
zabiljeenih u istoj industriji u EU10.
100

Studija razvoja
Elektroniki potpis: Koritenje elektronikog potpisa u graevinarstvu

deklariralo je 36% poduzea (s 51% zaposlenih), prema 40% koliki je bio
prosjek promatranih sektora. To je ak tri puta vie od prosjeka sektora u
EU10 (12%) te je iz ovog oito da su u odgovoru na ovo pitanje ispitanici
imali u vidu potpisivanje elektronikih platnih transakcija u bankarskom
sektoru, a ne elektroniki potpis u pravom smislu.
Vatrozid: 47% graevinskih tvrtki koristilo je vatrozid, manje i od 55% koliki

je bio prosjek promatranih sektora i 56% koliko je bio prosjek u istoj brani
u EU10.
Tablica 43: Koritenje ICT sigurnosnih mjera u graevinarstvu
Koritenje
sigurne serverske
tehnologije
Ponderirano % zap.
Graevinarstvo
32
% pod.
20
Koritenje
elektronikog
potpisa
% zap.
51
% pod.
36
Koritenje
vatrozida
% zap.
59
% pod.
47
Po veliini poduzea
1-9
20
32
48
10-49
16
48
44
50-249
30
40
45
250+
55
73
91
52
16
51
40
80
55
Po veliini poduzea
1-9
12
37
54
10-49
23
46
49
50-249
43
51
73
250+
64
63
94
Graevinarstvo EU10
26
19
19
12
69
56
Po veliini poduzea
1-9
19
10
52
10-49
18
18
72
50-249
31
24
83
250+
53
32
89
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
101

Studija razvoja
N (za sektor)
Upitnik
81
81
81
G9a
G9b
G9c
Intranet: Od ukupnog broja graevinskih poduzea, njih 14% je izjavilo da

ima intranet, neto manje od prosjeka svih promatranih sektora (18%)
istog sektora u u EU10 (22%).
ERP: Na pitanje o koritenju ERP-a potvrdno je odgovorilo svega 1%

graevinskih tvrtki . Pri tome, 20% srednjih te 27% velikih poduzea. To je
manje i od prosjeka promatranih sektora (3%) i znatno manje od prosjeka
istog sektora u EU10 (11%).
Grafikon 38: ERP, sektor graevinarstva
20
40
60
80
100
14
Graevinarstvo
18
Graevinarstvo
EU10
11
30
Hrvatska
3
19
EU10
11
% zaposlenih
102

Studija razvoja
EDM: U graevinskoj industriji primjena elektronike razmjene dokumenata

tek je neznatno zabiljeena i to kod srednjih i velikih tvrtki.
Tablica 44: Koritenje ICT sustava za unutarnji protok informacija u graevinarstvu
Intranet
Ponderirano % zap.
Graevinarstvo
ERP
% pod.
36
% zap.
14
EDM
% pod.
14
% zap.
1
% pod.
Po veliini poduzea
1-9
10-49
28
50-249
30
20
10
250+
64
27
51
18
30
19
Po veliini poduzea
1-9
13
10-49
30
50-249
48
23
17
250+
55
49
20
Graevinarstvo EU10
31
22
18
11
17
15
Po veliini poduzea
1-9
19
15
10-49
28
20
14
50-249
36
26
16
250+
67
37
22
Baza (100%)
N (za sektor)
Upitnik
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
81
81
81
D1a
D1d
D1c
103

Studija razvoja
Elektronika nabava
Elektroniko naruivanje: Od ukupnog broja poduzea u graevinarstvu,

njih 44% je izjavilo da elektroniki naruuje robu i usluge, prema 53% koliki
je
bio
prosjek
promatranih
sektora.
Kako
je
zastupljenost
B2B
intermedijarne potronje u zemlji izrazito skromna, oito ovdje se preteno

radi o B2B naruivanju proizvoda krajnje potronje, a vjerojatno su tu
ukljuene i narudbe poslane e-mailom (kao zamjenom za obinu potu),
koje po definiciji ne predstavljaju elektroniku trgovinu.

poduzea u graevinarstvu koja su elektroniki naruivala, njih 82% je
izjavilo da je broj njihovih elektronikih narudbi bio manji od 25%, a 18%
da je bio vei od tog postotka.
Rjeenje za elektroniku nabavu: Od ukupnog broja poduzea u

graevinskoj industriji, njih 8% koristilo je posebno ICT rjeenje za
elektroniku nabavu, prema 7% koliko je iznosio prosjek promatranih
sektora u zemlji i 6% zabiljeenih u istoj industriju u EU10.
Tablica 45: Elektronika nabava u graevinarstvu

Koritenje
je udio online
je udio online
specifinog ICT
narudbi bio
od 25%
nabavu
Online
naruivanje
Ponderirano % zap.
Graevinarstvo
37
% pod.
% zap.
44
68
% pod.
% zap.
82
33
% pod.
% zap.
18
% pod.
Po veliini poduzea
1-9
44
82
18
10-49
44
91
50-249
55
55
46
15
100
250+
45
53
72
64
27
34
Po veliini poduzea
1-9
54
63
35
7
104

Studija razvoja
10-49
50
69
29
50-249
52
60
40
10
250+
37
75
25
Graevinarstvo EU10
53
51
74
72
26
28
12
Po veliini poduzea
1-9
10-49
50-249
250+
Poduzea koja
Poduzea koja
nabavu
nabavu
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
81
34
34
81
Upitnik
E1
E3
E3
E7
Primanje elektronikih narudbi: Od ukupnog broja graevinskih

poduzea, njih 11% je odgovorilo da prima narudbe elektroniki, prema
19% koliki je bio prosjek promatranih sektora i u toj industriji u EU10.
Udio primljenih elektronikih narudbi od kupaca: Od graevinskih

tvrtki koje su elektroniki zaprimala narudbe, za njih 55% postotak
primljenih narudbi je bio manji od 25%, a za 8% vei od tog postotaka. No,
broj odgovora je bio toliko mali da se odgovori mogu tretirati tek kao
indikacija.
Rjeenje za elektroniku prodaju: Od ukupnog broja poduzea u

graevinskoj industriji, njih 7% koristilo je posebno ICT rjeenje za
elektroniku prodaju, prema 4% koliko je iznosio prosjek promatranih
sektora i 5% zabiljeeno u istoj industriji u EU10.
Tablica 46: Online zaprimanje narudbi u graevinarstvu
Poduzea koja
zaprimaju online
narudbe

Koritenje
je udio online
je udio online
specifinog ICT
zaprimljenih
zaprimljenih
prodaju
od 25%
25%
105

Studija razvoja
Ponderirano % zap.
Graevinarstvo
% pod.
15
% zap.
11
% pod.
76
% zap.
83
% pod.
% zap.
8
% pod.
Po veliini poduzea
1-9
100
10-49
36
78
11
50-249
15
67
250+
24
19
69
57
21
37
Po veliini poduzea
1-9
17
52
44
10-49
27
71
22
50-249
24
51
26
250+
29
80
12
14
Graevinarstvo EU10
13
11
84
88
16
12
Po veliini poduzea
1-9
12
90
11
10-49
11
87
13
50-249
14
83
17
250+
13
78
22
16
Poduzea koja
Poduzea koja
nabavu
nabavu
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
81
13
13
81
Upitnik
F4
F6
F6
F10
106

Studija razvoja
(1.3.4.) Maloprodaja
Ope znaajke sektora
Ekonomski poloaj: U 2007. godini maloprodaja (NACE G52) u Hrvatskoj je

ostvarila ukupni prihod od 99,98 milijardi kuna, za 6,9% vie nego li prethodne
godine. Konsolidirana dobit sektora poveana je za 44,0%. Broj zaposlenih u
maloprodaji dosegao je 98,2 tisue i povean je za 8,3%. Istodobno, produktivnost
sektora, izraena kao omjer ukupnog prihoda i broja zaposlenih smanjena je za
1,3% . Dobit po zaposlenom iznosila je 23 tisua kuna i bila je za 33,0% vea nego
li u 2006.
Udjel maloprodaje u ukupnom prihodu realnog sektora ekonomije prole je godine

iznosio 15,3%, odnosno za 0,5 postotnih poena manje nego li godinu dana prije.
Istodobno, udjel u konsolidiranoj dobiti porastao je za 1,5 postotni poen, dok je broj
zaposlenih povean za 0,5 postotna poena.
Strukturne znaajke: U 2007. godini u u maloprodaji je bilo 8.230 poduzetnika,

prema 8.212 godinu dana prije. Od toga je bilo 1% velikih, 2% srednjih, 13% malih
i 84% mikro poduzea. Prvih pet poduzetnika po ukupnom prihodu (Konzum, OMV,
PZ Auto, Tisak, Mercator), uzeta zajedno ostvarila su 23%, a najveih deset 30%
ukupnog prihoda industrije.
Obiljeja i trendovi: Realni rast prometa maloprodaje iznosio je 5,3% u 2007.

godini. Najvei rast zabiljeen je u sektoru maloprodaje automobilskih goriva od
30,1%, te u maloprodaji tekstilom, obuom i koom od 24,7% u odnosu na 2006.
godinu. Strane investicije u sektoru maloprodaje u 2007. godini iznosile su 120,5
milijuna eura ili 4,6% od ukupno ostvarenih investicija u Hrvatskoj. Glavne
karakteristike hrvatskog maloprodajnog trita su koncentracija, internacionalizacija
i konsolidacija. Nadalje, maloprodaja u Hrvatskoj suoava se s izazovima poveane
konkurencije,
uvoenja
novih
tehnologija,
novih
maloprodajnih
formata
elektronike trgovine. Navedene karakteristike nisu nikakva hrvatska specifinost i

u skladu su s europskom i svjetskom praksom. Hrvatsku maloprodajnu mreu jo
uvijek obiljeava usitnjenost. U 2007. godini, najvei vrijednosni udio na
maloprodajnom tritu zauzimaju i dalje male trgovine s udjelom od 34,6%, no s
tendencijom nastavka smanjenja tritnog udjela. S druge strane nastavlja se trend
poveanja udjela supermarketa (32,1%) i hipermarketa (17,1%) koji odgovaraju
107

Studija razvoja
promjenama u nainu ivota i potrebama kupaca. Gradnja trgovakih kapaciteta u

Hrvatskoj je proces koji je za sada obiljeen teritorijalnom koncentracijom velikih
prodavaonica u veim upanijskim sreditima Zagrebu, Splitu, Rijeci, Zadru i
Osijeku.
Tablica 47: Maloprodaja; odabrani indikatori ekonomskog poloaja u 2006. i 2007. godini

Broj zaposlenih
2006
2007
Rast 07/06 (%)
93,56
99,98
6,9
1,60
2,30
44,0
90.682
98.185
8,3
1.032
1.018
-1,3
18
23
33,0
15,8
15,3
-3,2
7,8
9,3
19,1
10,5
11,0
4,3

Izvor: FINA, 2008
IT potronja:
U 2007. godini izdaci maloprodajnih poduzea za IT opremu i
vanjske usluge dosegli su 277 milijuna kuna i poveani su za 6,9% u odnosu na

prethodnu godinu. IT potronja po poduzeu iznosila je 10.109 kune, a po
zaposlenom 1.366 kune.
Tablica 48: IT potronja u sektoru maloprodaje u 2006. i 2007. godini

2006
2007
Rast 07/06 (%)
259,26
277,06
6,9

1.338
9.471
1.366
10.109
2,1
6,7
ICT infrastruktura
Internet: Pristup internetu u maloprodaji imalo je 99% poduzea, to je

neto vie od prosjeka promatranih sektora u zemlji (98%). Gledano prema
veliini poduzea, velika, srednja i mikro poduzea imala su 100% pristup,
dok je kod malih bio neto nii (92%).
108

Studija razvoja
Broadband: irokopojasnu vezu u maloprodaji koristilo je 54% poduzea,

najvie u srednjim i velikim poduzeima. Taj broj je nii od prosjeka
promatranih poduzea u zemlji (63%).
Grafikon 39: Broadband, sektor maloprodaje
20
40
60
80
100
76
Maloprodaja
54
Maloprodaja
EU10
84
Hrvatska
63
76
EU10
69
% zaposlenih

pristup internetu u tvrtkama u maloprodaji u prosjeku je iznosio 75%.
Postotak zaposlenih s pristupom internetu u maloprodaji je bio neto vii od
prosjeka promatranih sektora (72%).

tvrtkama u maloprodaji koristilo je 14% poduzea (s 60% zaposlenih u
109

Studija razvoja
industriji), prema 19% koliko je iznosio prosjek promatranih sektora. Pristup

raunalnoj mrei raste s veliinom poduzea, od 8% kod mikro do 86% kod
velikih tvrtki.
Tablica 49: Pristup internetu i udaljni pristup u maloprodaji
Poduzea s
broadband
internet
pristupom
Poduzea s
pristupom
internetu
Ponderirano % zap.
Maloprodaja
% pod.
99
99
% zap.
% pod.
76
54
Prosjean broj
zaposlenih u
poduzeima s
pristupom
internetu
Pristup
raunalnoj mrei
poduzea s
udaljene lokacije
% zap.
% zap.
% pod.
75
% pod.
60
14
Po veliini poduzea
1-9
100
52
75
10-49
92
65
76
40
50-249
100
86
74
64
250+
100
86
64
86
99
98
84
63
72
68
19
Po veliini poduzea
1-9
99
63
77
14
10-49
97
61
55
26
99
85
58
52
100
89
48
93
50-249
250+
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
Poduzea s
Poduzea koja
N (za sektor)
71
71
69
71
Upitnik
A1
A3
A2
A5
LAN: Lokalnu mreu koristilo je 39% maloprodajnih tvrki (s 75%

zaposlenih), to je nie od prosjeka promatranih sektora (44%). Najvei
postotak poduzea s instaliranim LAN-om bio je kod srednjih i velikih
poduzea.
WLAN: Beinu lokalnu mreu u maloprodaji koristilo je 31% poduzea (s

udjelom od 57% zaposlenih), to je gotovo na razini prosjeka promatranih
sektora u zemlji (34%).
110

Studija razvoja
VoIP: Internet protokol za prijenos glasovnih poziva u maloprodaji koristilo

je 13% poduzea (s udjelom od 25% u broju zaposlenih), prema 11% koliki
je bio prosjek promatranih sektora. Najvei postotak poduzea korisnika
VoIPa bio je kod srednjih i velikih poduzea.
Grafikon 40: LAN, sektor maloprodaje
20
40
60
80
100
75
Maloprodaja
39
Maloprodaja
EU10
84
Hrvatska
44
65
EU10
46
% zaposlenih
VPN: Od tvrtki u maloprodaji koje svojim djelatnicima omoguuju rad na

daljinu, njih 58% (s udjelom od 81% u broju zaposlenih) koristilo za to
virtualnu privatnu mreu. To je znatno vie od prosjeka promatranih sektora
(40%).
111

Studija razvoja
Tablica 50: Mree i primjenjeni protokoli u maloprodaji
LAN
Ponderirano % zap.
Maloprodaja
W-LAN
% pod.
75
39
% zap.
% pod.
57
Koriste VPN za
pristup na daljinu
Koriste VoIP
31
% zap.
% pod.
25
13
% zap.
% pod.
81
58
Po veliini poduzea
1-9
32
28
12
50
10-49
72
48
16
60
50-249
93
57
36
89
250+
86
71
29
83
84
44
43
34
25
11
68
40
Po veliini poduzea
1-9
38
31
10
35
10-49
61
40
14
38
50-249
86
43
17
62
250+
97
53
32
73
Baza (100%)
N (za sektor)
Upitnik
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
omoguuju pristup
na daljinu
71
71
71
27
A4a
A4b
A4c
A6d
ICT strunjaci: 3% maloprodajnih poduzea (s udjelom od 52% u

ukupnom broju zaposlenih) zapoljavalo je ICT strunjake, prema 9% koliki
je bio prosjek promatranih sektora. Oekivano, velike su razlike gledano
prema veliini poduzea. Dok samo 5% mikro i 13% malih poduzea u
maloprodaji zapoljava ICT profesionalce, kod srednjih poduzea taj se
postotak die na 47% te 93% kod velikih poduzea.
ICT edukacija i trening: U maloprodaji, 13% tvrtki (s udjelom od 51% u

ukupnom broju zaposlenih) redovito alje svoje djelatnike na ICT edukaciju
i trening, prema 10% koliki je bio prosjek promatranih sektora. Pritom su,
gledano prema veliini poduzea prisutne osjetne razlike i broj raste s
veliinom poduzea.
112

Studija razvoja

maloprodaji odgovorilo je da je imalo problema pri zapoljavanju ICT
strunjaka. Pritom, odgovor na to pitanje nije dalo ni jedno mikro poduzee,
dok su to navela 43% velikih poduzea. Postotak poduzea koja su imala
probleme bio je na razini promatranih sektora u Hrvatskoj.
Grafikon 41: Zapoljavanje ICT strunjaka, sektor maloprodaje
20
40
60
80
100
52
Maloprodaja
3
Maloprodaja
EU10
65
Hrvatska
9
27
EU10
14
% zaposlenih
113

Studija razvoja
E-obrazovanje:
sektoru
maloprodaje,
13%
poduzea
(s
18%
zaposlenih) koristilo je e-obrazovanje, to je na razini prosjeka promatranih

sektora. Najvee koritenje e-obrazovanja zabiljeen je kod srednjih tvrtki.
Grafikon 42: e-learning, sektor maloprodaje
20
40
60
80
100
18
Maloprodaja
13
Maloprodaja
EU10
32
Hrvatska
13
21
EU10
11
% zaposlenih
114

Studija razvoja
Tablica 51: ICT strunjaci i edukacija u maloprodaji
Poduzea koja
Poduzea koja su
strunjake
ICT edukaciju i
ICT radnih mjesta
trening
Ponderirano % zap.
Maloprodaja
% pod.
52
% zap.
3
% pod.
51
% zap.
13
% pod.
25
% zap.
2
% pod.
18
13
Po veliini poduzea
1-9
12
12
10-49
12
16
16
50-249
57
36
21
36
250+
86
86
43
14
65
42
10
24
32
13
Po veliini poduzea
5
13
10-49
13
11
12
50-249
47
22
21
250+
93
53
22
28
1-9
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
71
71
71
71
Upitnik
B1
B4
B2
B5
Vanjske ICT usluge: Postotak maloprodajnih tvrtki koja su povjerila

obavljanje ICT usluga vanjskim pruateljima iznosio je 26% (s 45%
zaposlenih),
prema 21% koliko je iznosio prosjek promatranih sektora.
Najvei postotak kompanija koje koriste vanjske ICT usluge bio je kod
velikih poduzea i to visoko iznad prosjeka promatranih sektora.
ICT proraun: Izdaci na ICT, poduzea u maloprodaji, iznosili su 5% od

njihovih ukupnih
trokova, prema 10%
koliko je iznosio
prosjek

sektoru maloprodaje, potvrdno je odgovorilo 62% poduzea (s 80%
115

Studija razvoja
zaposlenih u sektoru), to je na razini prosjeka promatranih sektora (61%).

Gledano prema veliini poduzea raste i broj potvrdnih odgovora, s
izuzetkom mikro poduzea. Sva velika poduzea ulagala su u ICT.
Grafikon 43: Investicije u ICT, sektor maloprodaje
20
40
60
80
100
80
Maloprodaja
62
Maloprodaja
EU10
84
Hrvatska
61
65
EU10
50
% zaposlenih
Financiranje ICT investicija: 30% poduzea u maloprodaji, koja su

financirala ICT ulaganja iz tekueg poslovanja, imalo je potekoa u
116

Studija razvoja
Tablica 52: Outsourcing i ICT investicije u maloprodaji
Poduzea koja
Poduzea koja su
Udio ICT budeta
povjerila
imala potekoa
obavljanje ICT
u pronalaenju
trokovima
investirala u ICT
usluga vanjskim
novca za ICT
poduzea
pruateljima
investicije
Ponderirano % zap.
Maloprodaja
% pod.
45
26
% zap.
% pod.
% zap.
5
% pod.
80
62
% zap.
% pod.
18
30
Po veliini poduzea
1-9
28
64
31
10-49
12
48
18
50-249
29
79
18
250+
71
100
14
45
21
10
10
84
61
32
29
Po veliini poduzea
1-9
21
11
62
29
10-49
18
55
26
50-249
41
74
30
250+
45
98
26
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
(iskljueno "ne
znam")
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja su
tekueg poslovanja
N (za sektor)
71
29
71
45
Upitnik
B6
C1
C3
C5

** indikativni pokazatelji jer je broj anketa manji od 50
*** broj nema statistiku vrijednost jer je broj anketa manji od 25
Izvori financiranja ICT investicija: U maloprodaji, 99% poduzea je

navelo tekue poslovanje kao glavni izvor financiranja investicaja u ICT.
117

Studija razvoja
Tablica 53: Izvor financiranja ICT ulaganja u maloprodaji
Iz tekueg
poslovanja
Ponderirano % zap.
Maloprodaja
Bankovnih
kredita
% pod.
99
99
% zap.
% pod.
Venture kapitala
Javnih fondova i
ostalo
% zap.
% zap.
% pod.
% pod.
Po veliini poduzea
1-9
100
10-49
92
50-249
100
250+
100
84
97
Po veliini poduzea
1-9
98
10-49
94
50-249
91
250+
85
Baza (100%)

investirala u ICT
N (za sektor)
46
46
46
46
Upitnik
C4
C4
C4
C4
Standardi: U sektoru maloprodaje, EDI bazirani standard koristilo je svega

1% poduzea, XML takoer 1% te proprietary standard 2%, to je otprilike
na razini prosjeka promatranih sektora.
118

Studija razvoja
Tablica 54: Koritenje standarda u maloprodaji
EDI bazirani
standardi
Ponderirano % zap.
Maloprodaja
XML bazirani
standardi
% pod.
15
% zap.
1
Proprietary
standardi
% pod.
% zap.
1
% pod.
25
Po veliini poduzea
1-9
10-49
12
50-249
14
29
43
250+
12
16
Po veliini poduzea
1-9
10-49
17
11
24
50-249
250+
Baza (100%)
N (za sektor)
Upitnik
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
71
71
71
G1a
G1b
G1c
Sigurna serverska tehnologija: Sigurnu serversku tehnologiju u sektoru

maloprodaje koristilo je 13% poduzea (s 46% zaposlenih u industriji), to
je neto nie od 16% koliko je iznosio prosjek promatranih sektora. Najvea
zastupljenost koritenja bila je kod srednjih i velikih poduzea.
Elektroniki potpis: Koritenje elektronikog potpisa u maloprodaji

deklariralo je 57% poduzea, prema 40% koliki je bio prosjek promatranih
sektora. Oito je da su pri odgovoru na ovo pitanje ispitanici imali u vidu
potpisivanje elektronikih platnih transakcija u bankarskom sektoru, a ne
elektroniki potpis u punom smislu.
119

Studija razvoja
Vatrozid: 56% maloprodajnih tvrtki koristilo je vatrozid, prema 55% koliki je

bio prosjek promatranih sektora. Zastupljenost koritenja vatrozida raste od
mikro prema velikim poduzeima.
Tablica 55: Koritenje ICT sigurnosnih mjera u maloprodaji
Koritenje
sigurne serverske
tehnologije
Ponderirano % zap.
Maloprodaja
% pod.
46
Koritenje
elektronikog
potpisa
% zap.
13
% pod.
57
34
Koritenje
vatrozida
% zap.
% pod.
76
56
Po veliini poduzea
1-9
32
56
10-49
36
44
52
50-249
64
57
93
250+
57
71
86
52
16
51
40
80
55
Po veliini poduzea
1-9
12
37
54
10-49
23
46
49
50-249
43
51
73
250+
64
63
94
Baza (100%)
N (za sektor)
Upitnik
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
71
71
71
G9a
G9b
G9c
Intranet: U sektoru maloprodaje, 13% poduzea koja zapoljavaju 45%

radnika, je koristilo intranet. Razina koritenja intraneta je nia od prosjeka
promatranih sektora (18%).
ERP: Na pitanje o koritenju ERP-a potvrdno je odgovorilo 2% poduzea

(s 34% zaposlenih) u maloprodaji to je gotovo na razini prosjeka svih
sektora u Hrvatskoj (3%). Koritenje ERPa oekivano raste s veliinom
firme.
120

Studija razvoja
EDM: Aplikaciju upravljanja elektronikim dokumentima koristilo je 5%

maloprodajnih poduzea, to je vie od prosjeka promatranih sektora (3%).
Postotak zaposlenih koji koriste EDM (27%), je vei u sektoru maloprodaje
nego na razini svih sektora u Hrvatskoj (19%). Koritenje EDM-a raste s
veliinom poduzea pa ga tako koristi 8% malih i 43% velikih tvrtki.
Grafikon 44: ERP, sektor maloprodaje
20
40
60
80
100
34
Maloprodaja
2
Maloprodaja
EU10
30
Hrvatska
3
19
EU10
11
% zaposlenih
121

Studija razvoja
Tablica 56: Koritenje ICT sustava za unutarnji protok informacija u maloprodaji
Intranet
Ponderirano % zap.
Maloprodaja
ERP
% pod.
45
% zap.
13
EDM
% pod.
34
% zap.
2
% pod.
27
Po veliini poduzea
1-9
10-49
32
12
50-249
64
29
29
250+
57
57
43
51
18
30
19
Po veliini poduzea
1-9
13
10-49
30
50-249
48
23
17
250+
55
49
20
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
71
71
71
D1a
D1d
D1c
Upitnik
Elektronika nabava
Elektroniko naruivanje: U sektoru maloprodaje, 61% poduzea (koja

zapoljavaju 55% radnika) koristilo je elektroniko naruivanja. Postotak
poduzea koja su koristila online nabavu je vei od prosjeka svih sektora u
Hrvatskoj (53%). Zanimljivo je primjetiti da je najmanji postotak poduzea
koja koriste elektroniko naruivanje kod velikih firmi. Iako se u maloprodaji
moe oekivati vea zastupljenost elektronikog naruivanja, oito je
meutim da je i ovdje ukljueno zamjenjivanje elektronikog naruivanja s
naruivanjem putem e-maila.

poduzea u maloprodaji koja su koristila elektroniku nabavu, 46% je
122

Studija razvoja
izjavilo da je udio njihovih elektronikih narudbi bio manji od 25%, a 53%

da je bio vei. Udio poduzea s elektronikim narudbama iznad 25% je
vei od prosjeka svih sektora u Hrvatskoj (34%).
Rjeenje za elektroniku nabavu: U sektoru maloprodaje, 8% poduzea

(s 12% zaposlenih) odgovorilo je da koriste specifina programska rjeenja
za e-nabavu to je na razini prosjeka promatranih sektora (7%).
Tablica 57: Elektronika nabava u maloprodaji

Koritenje
je udio online
je udio online
specifinog ICT
narudbi bio
od 25%
nabavu
Online
naruivanje
Ponderirano % zap.
Maloprodaja
% pod.
55
61
% zap.
% pod.
54
46
% zap.
% pod.
45
53
% zap.
% pod.
12
Po veliini poduzea
1-9
60
47
53
10-49
64
44
50
50-249
71
50
50
14
250+
43
67
33
14
45
53
72
64
27
34
Po veliini poduzea
1-9
54
63
35
10-49
50
69
29
50-249
52
60
40
10
250+
37
75
25
Poduzea koja
Poduzea koja
nabavu
nabavu
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
71
44
44
71
Upitnik
E1
E3
E3
E7
Primanje online narudbi: U sektoru maloprodaje, 16% poduzea (koja

zapoljavaju 32% radnika) omoguilo je svojim kupcima elektroniko
naruivanje proizvoda.
123

Studija razvoja

maloprodajnih tvrtki koje su primala elektronike narudbe, 47% je izjavilo
da je udio njihovih elektronikih narudbi bio manji od 25%, a 52% da je bio
vei. Udio poduzea sa zaprimljenim narudbama veim od 25% bio je vei
od prosjeka promatranih sektora (37%). Meutim, zbog premalog broja
odgovora na ova pitanje, ovi pokazatelji se mogu uzeti tek kao indikativni.
Rjeenje za elektroniku prodaju: Samo 2% poduzea (odnosno 13%

zaposlenih) u maloprodaji koristilo je specifina programska rjeenja za eprodaju. Za usporedbu, prosjek promatranih sektora iznosio je 4%.
Tablica 58: Online zaprimanje narudbi u maloprodaji
Poduzea koja
zaprimaju online
narudbe
Ponderirano % zap.
Maloprodaja
% pod.
32

Koritenje
je udio online
je udio online
specifinog ICT
zaprimljenih
zaprimljenih
prodaju
od 25%
25%
% zap.
16
% pod.
58
% zap.
47
% pod.
38
52
% zap.
% pod.
13
Po veliini poduzea
1-9
16
50
50
10-49
100
12
50-249
43
50
33
21
250+
43
67
33
14
24
19
69
57
21
37
Po veliini poduzea
1-9
17
52
44
10-49
27
71
22
50-249
24
51
26
250+
29
80
12
14
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
Poduzea koja
nabavu
nabavu
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
71
15
15
71
Upitnik
F4
F6
F6
F10
124

Studija razvoja
(1.3.5.) Turizam
Ope znaajke sektora
Ekonomski poloaj: U 2007. godini hrvatske turistike organizacije; hoteli i

restorani, putnike agencije i turoperatori (NACE H55 i I63,30) ostvarile su ukupni
prihod od 17,31 milijardi kuna, za 15,1% vie nego li prethodne godine. Sektor je
iskazao konsolidiranu dobit od minimalnih 10 milijuna kuna u odnosu na isto tako
minimalni gubitak prethodne godine. Broj zaposlenih u industriji dosegao je 47,5,
tisua i povean je za 4,8%. Istodobno, produktivnost sektora, izraena kao omjer
ukupnog prihoda i broja zaposlenih poveana je za 10,1% . Dobit po zaposlenom
iznosila je 210 kuna.
Udjel turizma u ukupnom prihodu realnog sektora ekonomije prole je godine

iznosio 2,6%, odnosno za 0,1 postoti poen manje nego li godinu dana prije.
Istodobno, udjel u konsolidiranoj dobiti bio je zanemariv.
Strukturne znaajke: U 2007. godini u turizmu je bilo 5.098 poduzetnika, prema

4.798 godinu dana prije. Od toga je bilo 1% velikih, 4% srednjih, 22% malih i 72%
mikro poduzea. Pet najveih poduzetnika po ukupnom prihodu (Maistra, Riviera
Holding, Plava Laguna, Diners Club Adriatic, Istraturist Umag) uzeta zajedno
ostvarila su 13%, a prvih deset 21% od ukupnog prihoda industrije.
Obiljeja i trendovi: U 2007. godini broj noenja u Hrvatskoj je iznosio 56 milijuna,

to predstavlja porast od 5,7% u odnosu na 2006. godinu. Strani turisti ostvarili su
88,5% od ukupnog broja noenja. Deset najznaajnijih emitivnih zemalja generiralo
je oko 71% ukupno ostvarenih noenja u 2007. godini, pri emu su najvei broj
noenja ostvarili Njemci (19,4%) i Slovenci (10,2%). Najvei broj noenja ostvaren
je u privatnom smjetaju (31,6%), hotelima (26,9%) i kampovima (23,1%). U
odnosu na 2006. porast je zabiljeen u svim vrstama smjetajnih kapaciteta, osim u
turistikim naseljima (-8.9%) to je posljedica smanjenja ukupnih kapaciteta u tom
smjetaju. Najvei broj noenja ostvaren je na podruju Istre i Kvarnera i gorja
(53,6%), koji je vodei prema broju smjetajnih kapaciteta, te Dalmaciji (42,1%). U
strukturi smjetajnih kapaciteta izraenih brojem stalnih leajeva, na razini Hrvatske
dominiraju privatni smjetaj (41%), kampovi (23%) i hoteli (14%).
125

Studija razvoja
Glavni trendovi turistike potranje i potronje u Hrvatskoj su: kontinuirana

dominacija srednje dobne skupine, mali rast udjela bolje obrazovanih gostiju;
dolazak u krugu obitelji i dalje je dominantan i raste; u Hrvatsku se, uz odmor i
oputanje, sve vie dolazi zbog zabave, uivanja u jelu i piu, a raste broj onih koje
zanimaju kulturne znamenitosti; uz dominantan automobilski prijevoz, zabiljeen je
porast udjela zranog prijevoza; znatan je porast stupnja zadovoljstva, a najloiji
aspekti ponude su mogunosti za kupnju, zabavu i kulturu, lokalni prijevoz i
oznaavanje znamenitosti.
Tablica 59: Turizam; odabrani indikatori ekonomskog poloaja u 2006. i 2007. godini

Dobit/gubitak (milijardi kuna)
Broj zaposlenih
Gubitak/zaposleni (tisua kuna)
2006
2007
Rast 07/06 (%)
15,04
17,31
15,1
-0,02
0,01
45.344
47.521
4,8
332
364
10,1
2,5
2,6
4,0
0,0
5,2
5,3
1,9

Izvor: FINA, 2008
IT potronja: U 2007. godini izdaci turistikih poduzea poduzea za IT opremu i

vanjske usluge dosegli su 42 milijuna kuna i uveani su za 3,0% u odnosu na
prethodnu godinu. IT potronja po poduzeu iznosila je 8.261 kuna, a po
zaposlenom 866 kuna.
Tablica 60: IT potronja u sektoru turizma u 2006. i 2007. godini
2006
2007
Rast 07/06 (%)

40,89
902
42,11
886
3,0
-1,7
8.523
8.261
-3,1
Rezultati ankete
ICT infrastruktura
Internet: Pristup internetu u turistikoj industriji imala su sva poduzea, to

je vie od prosjeka promatranih sektora (98%) te vie od prosjeka u istoj
126

Studija razvoja
brani u EU10 (90%). Pristup Internetu imala su sva poduzea bez obzira
na veliinu.
Broadband: irokopojasnu vezu u turizmu koristilo je 58% poduzea (s

udjelom od 83% zaposlenih). Taj broj je nii od prosjeka
promatranih
sektora (63%) i prosjeka iste industrije u EU10 (68%). Sva srednja i velika
poduzea koristila su irokopojasnu vezu.
Grafikon 45: Broadband, sektor turizma
20
40
60
80
100
83
Turizam
58
72
Turizam EU10
68
84
Hrvatska
63
76
EU10
69
% zaposlenih
Zaposleni s pristupom Internetu: Postotak zaposlenih koji su imali

pristup internetu u tvrtkama u turizmu u prosjeku je iznosio 73% i otprilike je
razini je prosjeka promatranih sektora (72%). Postotak zaposlenih s
pristupom internetu u istoj industriji u EU10 bio nii (53%).
127

Studija razvoja

turizmu koristilo je 29% poduzea (s 59% zaposlenih u industriji), to je
puno vie od 19% koliko je iznosio prosjek promatranih sektora i 13%
koliko su iskazala poduzea u istoj industriji u EU10. Pristup raunalnoj
mrei bio je najvei u srednjim i velikim poduzeima.
Tablica 61: Pristup internetu i udaljni pristup u turizmu
Poduzea s
broadband
internet
pristupom
Poduzea s
pristupom
internetu
Ponderirano % zap.
Turizam
% pod.
100
100
% zap.
% pod.
83
58
Prosjean broj
zaposlenih u
poduzeima s
pristupom
internetu
Pristup
raunalnoj mrei
poduzea s
udaljene lokacije
% zap.
% zap.
% pod.
73
% pod.
59
29
Po veliini poduzea
1-9
100
10-49
50-249
250+
99
54
75
31
100
60
70
12
100
100
49
67
100
100
58
100
98
84
63
72
68
19
Po veliini poduzea
1-9
99
63
77
14
10-49
97
61
55
26
50-249
99
85
58
52
100
89
48
93
250+
Turizam EU10
93
90
72
68
53
38
13
Po veliini poduzea
1-9
90
65
57
13
10-49
98
82
33
19
50-249
98
80
26
49
250+
93
75
39
71
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
Poduzea s
Poduzea koja
N (za sektor)
65
65
65
65
Upitnik
A1
A3
A2
A5
128

Studija razvoja
LAN: Lokalnu mreu imalo je instalirano 64% tvrtki u turistikoj industriji u

zemlji, znatno vie od 44% koliki je bio prosjek promatranih sektora i vie
od turistikih organizacija u EU10 (39%). Postotak koritenja lokalne mree
rastao je s veliinom poduzea. Sva velika poduzea koristila su LAN.
Grafikon 46: LAN, sektor turizma
20
40
60
80
100
82
Turizam
62
65
Turizam EU10
39
84
Hrvatska
44
65
EU10
46
% zaposlenih
WLAN: Beinu lokalnu mreu u turistikoj industriji koristilo je 48%

poduzea (s udjelom od 48% zaposlenih), to je vie od prosjeka
promatranih sektora (34%) i prosjeka te industrije u EU10 (15%). godine.
Najvie korisnika WLANa bilo je u velikim i mikro poduzeima.
VoIP: Internet protokol za prijenos glasovnih poziva koristilo je 16%

turistikih poduzea (s udjelom od 18% u broju zaposlenih), prema 11%
koliki je bio prosjek promatranih sektora te je bio na razini iste industrije u
EU10 (15%).
129

Studija razvoja
VPN: Od tvrtki u sektoru turizma koje svojim djelatnicima omoguuju rad

na daljinu, njih 33% (s udjelom od 80% u broju zaposlenih) koristilo za to
virtualnu privatnu mreu. To je nie od prosjeka promatranih sektora
(40%), ali vie od prosjeka turistike industrije u EU10 (16%). U koritenju
VPNa prednjae srednja i velika poduzea.
Tablica 62: Mree i primjenjeni protokoli u turizmu
LAN
Ponderirano % zap.
Turizam
W-LAN
% pod.
82
62
% zap.
% pod.
48
Koriste VPN za
pristup na daljinu
Koriste VoIP
48
% zap.
% pod.
18
% zap.
16
% pod.
80
33
Po veliini poduzea
1-9
58
54
19
25
10-49
68
28
33
50-249
89
44
67
100
60
40
100
250+
84
44
43
34
25
11
68
40
Po veliini poduzea
1-9
38
31
10
35
10-49
61
40
14
38
50-249
86
43
17
62
250+
97
53
32
73
Turizam EU10
65
39
30
15
16
15
57
16
Po veliini poduzea
1-9
35
13
16
17
10-49
63
26
12
29
50-249
73
58
15
40
250+
92
45
20
71
Baza (100%)
N (za sektor)
Upitnik
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
omoguuju pristup
na daljinu
65
65
65
22
A4a
A4b
A4c
A6d
130

Studija razvoja
ICT strunjaci: U turizmu, 13% poduzea (s udjelom od 48% u ukupnom

broju zaposlenih) zapoljavalo je ICT strunjake, prema 9% koliki je bio
prosjek promatranih sektora. Sektor je bio na razini te brane u EU10
(12%). Dok samo 12% mikro i 8% malih poduzea u turizmu zapoljava
ICT profesionalce, sva velika poduzea imaju ICT strunjake.
Grafikon 47: Zapoljavanje ICT strunjaka, sektor turizma
20
40
60
80
100
48
Turizam
13
27
Turizam EU10
12
65
Hrvatska
9
27
EU10
14
% zaposlenih
ICT edukacija i trening: U sektoru turizma, 17% tvrtki (s udjelom od 28%

u ukupnom broju zaposlenih) redovito alje svoje djelatnike na ICT
edukaciju i trening, prema 10% koliki je bio prosjek promatranih sektora i
11% u EU10. Pritom, gledano prema veliini poduzea, postotak raste s
veliinom poduzea.
Problemi pri zapoljavanju ICT strunjaka: U turistikoj industriji, 5%

poduzea odgovorilo je da je imalo problema pri zapoljavanju ICT
131

Studija razvoja
strunjaka. Pritom potvrdne odgovore na to pitanje nije dalo ni jedno mikro i

veliko poduzee. Postotak poduzea koja su imala probleme bio je vii od
razine promatranih sektora (2%) i prosjeka istog sektora u EU10 (2%).
E-obrazovanje: U turizmu, 16% poduzea (s 22% zaposlenih) koristilo je

e-obrazovanje, to je na razini prosjeka iste industrije u EU10 (15%)
neto je vie od prosjeka promatranih sektora (13%). Najvei postotak

koritenja e-obrazovanja zabiljeen je u srednjim poduzeima.
Grafikon 48: e-learning, sektor turizma
20
40
60
80
100
22
Turizam
16
29
Turizam EU10
15
32
Hrvatska
13
21
EU10
11
% zaposlenih
Tablica 63: ICT strunjaci i edukacija u turizmu
132

Studija razvoja
Poduzea koja
Poduzea koja su
strunjake
ICT edukaciju i
ICT radnih mjesta
trening
Ponderirano % zap.
Turizam
% pod.
48
% zap.
13
% pod.
28
% zap.
17
% pod.
% zap.
5
% pod.
22
16
Po veliini poduzea
1-9
12
15
15
10-49
16
20
16
50-249
44
33
11
33
100
40
20
250+
65
42
10
24
32
13
Po veliini poduzea
5
13
10-49
13
11
12
50-249
47
22
21
250+
93
53
22
28
1-9
Turizam EU10
27
12
21
11
29
15
Po veliini poduzea
11
16
10-49
13
15
50-249
20
24
22
250+
51
33
54
1-9
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
65
65
65
65
Upitnik
B1
B4
B2
B5
Vanjske ICT usluge: Postotak turistikih tvrtki koja su povjerila obavljanje

ICT usluga vanjskim pruateljima iznosio je 23% (s 43% zaposlenih),
prema 21% koliko je iznosio prosjek promatranih sektora i 10% u istoj
industriji u EU10.
ICT proraun: Izdaci za ICT poduzea u turizmu, iznosili su 16% od

njihovih ukupnih
trokova, prema 10%
koliko je iznosio
prosjek
promatranih sektora i 5% u sektoru turizma u EU10.

133

Studija razvoja

sektoru turizma, potvrdno je odgovorilo 63% poduzea (s 79% zaposlenih u
sektoru), to je na razini prosjeka promatranih sektora (61%) i neto vie
od razine prosjeka iste industrije u EU10 (45%). Gledano prema veliini
poduzea, raste i broj potvrdnih odgovora. Sva velika poduzea investirala
su u ICT.
Grafikon 49: Investicije u ICT, sektor turizma
20
40
60
80
100
79
Turizam
63
63
Turizam EU10
45
84
Hrvatska
61
65
EU10
50
% zaposlenih
Financiranje ICT investicija: 28% poduzea u turistikoj industriji, koja su

financirala ICT ulaganja iz tekueg poslovanja, imalo je potekoa u
134

Studija razvoja

Tablica 64: Outsourcing i ICT investicije u turizmu
Poduzea koja
Poduzea koja su
Udio ICT budeta
povjerila
imala potekoa
obavljanje ICT
u pronalaenju
trokovima
investirala u ICT
usluga vanjskim
novca za ICT
poduzea
pruateljima
investicije
Ponderirano % zap.
Turizam
% pod.
43
% zap.
23
% pod.
10
% zap.
16
% pod.
79
% zap.
63
% pod.
31
28
Po veliini poduzea
1-9
15
18
62
27
10-49
40
13
64
29
50-249
44
11
78
43
250+
60
100
25
45
21
10
10
84
61
32
29
Po veliini poduzea
1-9
21
11
62
29
10-49
18
55
26
50-249
41
74
30
250+
45
98
26
Turizam EU10
21
10
63
45
Po veliini poduzea
8
40
10-49
20
62
50-249
18
75
250+
37
13
80
1-9
Poduzea koja
Baza (100%)
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
(iskljueno "ne
znam")
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja su
tekueg poslovanja
N (za sektor)
65
34
65
40
Upitnik
B6
C1
C3
C5
Izvori financiranja ICT investicija: U sektoru turizma, dominantni izvor

financiranja investicaja u ICT bilo je s tekue poslovanje, dok je 1%
kompanija financiralo ICT ulaganja iz javnih fondova i ostalog.
135

Studija razvoja
Tablica 65: Izvor financiranja ICT ulaganja u turizmu
Iz tekueg
poslovanja
Ponderirano % zap.
Turizam
Bankovnih
kredita
% pod.
89
92
% zap.
% pod.
Venture kapitala
Javnih fondova i
ostalo
% zap.
% zap.
% pod.
% pod.
Po veliini poduzea
1-9
94
10-49
88
50-249
100
80
250+
84
97
Po veliini poduzea
1-9
98
10-49
94
50-249
91
250+
85
Turizam EU10
75
90
Po veliini poduzea
1-9
91
10-49
86
50-249
62
11
250+
64
Baza (100%)

investirala u ICT
N (za sektor)
44
44
44
44
Upitnik
C4
C4
C4
C4
Standardi: U sektoru turizma, gotovo ni jedno poduzee nije koristilo EDI

bazirani standard, XML je koristilo 1% poduzea, te proprietary standard
takoer 1%, to je gotovo na razini prosjeka promatranih sektora . U
usporedbi s sektorom turizma u EU10, koritenje standarda na razini
poduzea je vrlo nisko - EDI 2%, XML 6% i proprietary standardi 10%.
136

Studija razvoja
Tablica 66: Koritenje standarda u turizmu
EDI bazirani
standardi
Ponderirano % zap.
Turizam
XML bazirani
standardi
% pod.
% zap.
0
Proprietary
standardi
% pod.
16
% zap.
1
% pod.
16
Po veliini poduzea
1-9
10-49
11
11
11
40
40
50-249
250+
12
16
Po veliini poduzea
1-9
10-49
50-249
17
11
24
250+
Turizam EU10
15
20
10
Po veliini poduzea
1-9
10-49
13
14
28
50-249
250+
Baza (100%)
N (za sektor)
Upitnik
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
65
65
65
G1a
G1b
G1c
Sigurna serverska tehnologija: Sigurnu serversku tehnologiju u sektoru

turizma koristilo je 15% poduzea (s 38% zaposlenih u industriji), to je na
gotovo istoj razini prosjeka promatranih sektora i prosjeka u istoj industriji u
EU10. Najvea zastupljenost koritenja, bila je kod srednjih i velikih
poduzea. Po veliini poduzea, postotak tvrtki koja su koristila sigurnu
serversku tehnologiju bio je slian razdiobi na razini promatranih sektora u
zemlji.
137

Studija razvoja
Elektroniki potpis: Elektroniki potpis u turizmu koristilo je 53%

poduzea (s 62% zaposlenih u sektoru), prema 40% koliko je iznosio
prosjek svih promatranih sektora u Hrvatskoj. Prosjek sektora turizma puno
je vii od prosjeka iste industrije u EU10 (16%) iz ega je oito da je i tu
dolo do zamjene pravog elektronikog potpisa i elektronikog potpisivanja
bankarskih platnih transakcija.
Vatrozid: Vatrozid je koristilo 48% turistikih poduzea s 73% zaposlenih

prema 55% koliki je bio prosjek promatranih sektora i 64% zabiljeen u istoj
industriji u EU10. Sva velika poduzea koristila su vatrozid.
Tablica 67: Koritenje ICT sigurnosnih mjera u turizmu
Koritenje
sigurne serverske
tehnologije
Ponderirano % zap.
Turizam
38
% pod.
15
Koritenje
elektronikog
potpisa
% zap.
62
% pod.
53
Koritenje
vatrozida
% zap.
73
% pod.
48
Po veliini poduzea
1-9
12
58
50
10-49
20
32
32
50-249
44
67
89
250+
60
80
100
52
16
51
40
80
55
Po veliini poduzea
1-9
12
37
54
10-49
23
46
49
50-249
43
51
73
250+
64
63
94
Turizam EU10
42
17
18
16
81
64
Po veliini poduzea
1-9
13
17
61
10-49
29
13
78
50-249
29
19
85
250+
77
22
98
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
138

Studija razvoja
N (za sektor)
Upitnik
65
65
65
G9a
G9b
G9c
Intranet: U sektoru turizma, 30% poduzea (s udjelom od 39% u ukupnom

broju zaposlenih u sektoru), je koristilo intranet. Razina koritenja intraneta
je znatno via od prosjeka promatranih sektora (18%) te prosjeka iste
ERP: Na pitanje o koritenju ERP-a potvrdno je odgovorilo 5% poduzea

(s 23% zaposlenih) u turizmu to je neto vie od prosjeka promatranih
sektora (3%) i nie od prosjeka turistike industrije u EU10 (8%). Koritenje
ERPa oekivano raste s veliinom kompanije.
Grafikon 50: ERP, sektor turizma
20
40
60
80
100
23
Turizam
5
15
Turizam EU10
7
30
Hrvatska
3
19
EU10
11
% zaposlenih
139

Studija razvoja
EDM: Aplikaciju upravljanja elektronikim dokumentima koristilo je manje

od 1% poduzea u sektoru turizma to je ispod prosjeka svih sektora u
Hrvatskoj (3%) i nie od prosjeka iste industrije u EU10 (8%)
Tablica 68: Koritenje ICT sustava za unutarnji protok informacija u turizmu
Raunovodstveni
program
Intranet
Ponderirano % zap.
Turizam
% pod.
39
30
% zap.
% pod.
68
32
ERP
% zap.
EDM
% pod.
23
% zap.
5
% pod.
Po veliini poduzea
1-9
31
31
10-49
24
24
50-249
56
89
33
11
250+
40
100
40
51
18
73
38
30
19
Po veliini poduzea
1-9
13
33
10-49
30
50
50-249
48
66
23
17
250+
55
86
49
20
Turizam EU10
46
20
67
46
15
13
Po veliini poduzea
1-9
20
45
10-49
30
63
10
50-249
36
79
10
250+
80
91
29
22
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
Upitnik
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
65
65
65
65
D1a
D1e
D1d
D1c
Elektronika nabava
Elektroniko naruivanje: U sektoru turizma, 62% poduzea (koja

zapoljavaju 56% radnika) koristilo je elektroniko naruivanja. Postotak
140

Studija razvoja
poduzea koja su koristila online nabavu je vei od prosjeka svih sektora u

Hrvatskoj (53%) i prosjeka iste industrije u EU10 (39%). Oito je da je pri
odgovoranju na ovo pitanje ispitanici ukljuili i naruivanje putem e-maila
kao zamjenom za obinu potu.

poduzea u turizmu koja su koristila elektroniku nabavu, 74% je izjavilo da
je udio njihovih elektronikih narudbi bio manji od 25%, a 22% da je bio
vei. Udio poduzea s elektronikim narudbama iznad 25% u sektoru
turizma, je bio manji od prosjeka svih sektora u Hrvatskoj (34%) i iste
Rjeenje za elektroniku nabavu: U turizmu, 4% poduzea (s 5%

zaposlenih u sektoru) izjavilo je da koriste specifina programska rjeenja
za e-nabavu to je ispod prosjeka svih sektora za Hrvatsku (7%) i prosjeka
sektora turizma u EU10 (12%).
Tablica 69: Elektronika nabava u turizmu

Koritenje
je udio online
je udio online
specifinog ICT
narudbi bio
od 25%
nabavu
Online
naruivanje
Ponderirano % zap.
Turizam
56
% pod.
62
% zap.
85
% pod.
74
% zap.
14
% pod.
% zap.
22
% pod.
Po veliini poduzea
1-9
69
72
22
10-49
40
80
20
50-249
56
80
20
11
250+
60
100
45
53
72
64
27
34
Po veliini poduzea
1-9
54
63
35
10-49
50
69
29
50-249
52
60
40
10
250+
37
75
25
Turizam EU10
60
39
77
72
23
28
20
12
Po veliini poduzea
1-9
38
73
27
11
10-49
54
83
17
12
141

Studija razvoja
50-249
61
75
25
16
250+
80
73
27
40
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
Poduzea koja
nabavu
nabavu
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
65
36
36
65
Upitnik
E1
E3
E3
E7
Elektronika nabava
Primanje online narudbi: U sektoru turizma, 52% poduzea (koja

zapoljavaju 58% radnika) omoguilo je svojim kupcima naruivanje
proizvoda online. Postotak poduzea koja su zaprimala online narudbe je
bio vii od prosjeka svih sektora u Hrvatskoj (19%) i prosjeka sektora
turizma u EU10 (36%). Izmeu svih promatranih sektora u Hrvatskoj,
sektor turizma ima najvei udio online narudbi, to je i logino, jer je danas
vrlo popularno rezervirati sobu ili aranman putem interneta. Mikro i velika
poduzea zabiljeila su najvei postotak online narudbi.

poduzea u turizmu koja su primala elektronike narudbe, 50% je izjavilo
da je udio njihovih elektronikih narudbi bio manji od 25%, a 44% da je bio
vei. Udio poduzea sa zaprimljenim narudbama veim od 25% je bio vei
od prosjeka svih sektora u Hrvatskoj (37%) i istog sektora u EU10 (28%).
Rjeenje za elektroniku prodaju: U turizmu, 8% poduzea (odnosno

25% zaposlenih) koristilo je specifina programska rjeenja za e-prodaju.
Za usporedbu, prosjek svih sektora Hrvatske iznosi 4%, a za sektor turizma
u EU10 11%. Najvei udio, od 60%, bio je kod velikih poduzea.
Tablica 70: Online zaprimanje narudbi u turizmu

142

Studija razvoja
Poduzea koja
zaprimaju online
narudbe
Ponderirano % zap.
Turizam
% pod.
58
52

Koritenje
je udio online
je udio online
specifinog ICT
zaprimljenih
zaprimljenih
prodaju
od 25%
25%
% zap.
% pod.
75
50
% zap.
% pod.
18
% zap.
44
% pod.
25
Po veliini poduzea
1-9
54
43
50
10-49
44
73
27
50-249
44
50
25
11
250+
80
100
60
24
19
69
57
21
37
Po veliini poduzea
1-9
17
52
44
10-49
27
71
22
50-249
24
51
26
250+
29
80
12
14
Turizam EU10
49
36
68
72
32
28
28
11
Po veliini poduzea
1-9
35
74
26
10-49
46
69
31
20
50-249
55
64
36
32
250+
61
65
35
50
Poduzea koja
Poduzea koja
nabavu
nabavu
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
65
33
33
65
Upitnik
F4
F6
F6
F10
143

Studija razvoja
(1.3.6.) Transport i logistika
Ope znaajke sektora
Ekonomski poloaj: U 2007. godini hrvatska poduzea u transportu i logistici

(NACE I60.24, 63.11, 63.12 i 63.40) ostvarila su ukupni prihod od 12,56 milijardi
kuna, za 16,7% vie nego li prethodne godine. Konsolidirana dobit sektora
poveana je za 13,8%. Broj zaposlenih u transportu i logistici dosegao je 20,5
tisua i povean je za 10,4%. Istodobno, produktivnost sektora, izraena kao omjer
ukupnog prihoda i broja zaposlenih poveana je za 5,7% . Dobit po zaposlenom
iznosila je 28 tisua kuna i bila je za 3,0% vea nego li u 2006.
Udjel transporta i logistike u ukupnom prihodu realnog sektora ekonomije prole je

godine iznosio 1,9%, odnosno za 0,1 postotni poen vie nego li godinu dana prije.
Istodobno, udjel u konsolidiranoj dobiti je za 0,1 postotni poen, dok je broj
zaposlenih povean za 0,2 postotna poena.
Strukturne znaajke: U 2007. godini u transportu i logistici je bilo 1.819

poduzetnika, prema 1.944 godinu dana prije. Od toga je bilo 0,3% velikih, 2%
srednjih, 14% malih i 83% mikro poduzea. Pet najveih poduzetnika po ukupnom
prihodu (AGIT, Centar za kombinirani transport Zagreb, Distri-press, Pevec
Transport, Intereuropa) uzeta zajedno, ostvarila su 15%, a prvih deset 24% od
ukupnog prihoda industrije.
Obiljeja i trendovi: Transportna djelatnost u Hrvatskoj jaa iz godine u godinu

kao rezultat modernizacije prometne infrastrukture, poveanja broja turista koji
posjeuju zemlju te sve ivlje trgovake razmjene u zemlji te s inozemstvom.
Tijekom 2007. godine, ukupan broj prevezenih putnika porastao je za visokih
13,0% u odnosu na godinu ranije. Najvei porast od ak 34,1% zabiljeen je u
eljeznikom prometu. Rast se biljei i u segmentu prijevoza roba i to po stopi od
4,5% u usporedbi s koliinom robe prevezene tijekom 2006. godine. Ovdje je vrlo
vano napomenuti da razliiti oblici prijevoza biljee razliite trendove: dok je zrani
prijevoz robe stagnirao, cjevovodni transport je narastao za ak 12,1%, a prijevoz
unutarnjim vodenim putovima pao za 4,0%.
144

Studija razvoja
Tablica 71: Transport i logistika; odabrani indikatori ekonomskog poloaja u 2006. i 2007. godini
2006
2007
Rast 07/06 (%)
10,76
12,56
16,7
0,50
0,57
13,8
18.529
20.463
10,4
581
614
5,7

27
28
3,0
1,8
1,9
5,6

Izvor: FINA, 2008
2,4
2,3
-4,2
2,1
2,3
9,5

Broj zaposlenih
IT potronja:
U 2007. godini izdaci poduzea za IT opremu i vanjske usluge
dosegli su 139 milijuna kuna i uveani su za 10,3% u odnosu na prethodnu godinu.

IT potronja po poduzeu iznosila je 76.562 kuna, a po zaposlenom 6.806 kuna.
Tablica 72: IT potronja u sektoru transporta i logistike u 2006. i 2007. godini

2006
2007
Rast 07/06 (%)
126,27
139,27
10,3

6.814
64.952
6.806
76.562
-0,1
17,9
145

Studija razvoja
Rezultati ankete
ICT infrastruktura
Internet: Pristup internetu u sektoru transporta i logistike imala su sva

poduzea, neto vie od prosjeka promatranih sektora u zemlji (98%).
Broadband: irokopojasnu vezu u transportu i logistici koristilo je 65%

tvrtki, pri emu sva velika poduzea.
Grafikon 51: Broadband, sektor transporta i logistike
20
40
60
80
100
75
Transport i
logistika
65
Transport i
logistika EU10
84
Hrvatska
63
76
EU10
69
% zaposlenih
146

Studija razvoja

pristup Internetu u tvrtkama u transportu i logistici iznosio je 73%, neznatno
vie od prosjeka promatranih sektora u zemlji (72%).

tvrtkama u sektoru transporta i logistike koristilo je 17% poduzea (s 60%
zaposlenih u industriji), prema 19% koliko je iznosio prosjek promatranih
sektora.
Tablica 73: Pristup internetu i udaljni pristup u transportu i logistici
Poduzea s
broadband
internet
pristupom
Poduzea s
pristupom
internetu
Ponderirano % zap.
% pod.
100
100
% zap.
% pod.
75
65
Prosjean broj
zaposlenih u
poduzeima s
pristupom
internetu
Pristup
raunalnoj mrei
poduzea s
udaljene lokacije
% zap.
% zap.
% pod.
73
% pod.
60
17
Po veliini poduzea
1-9
100
64
74
12
10-49
100
72
65
36
50-249
100
60
81
80
250+
100
100
80
100
99
98
84
63
72
68
19
Po veliini poduzea
1-9
99
63
77
14
10-49
97
61
55
26
50-249
99
85
58
52
100
89
48
93
250+
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
Poduzea s
Poduzea koja
N (za sektor)
57
57
57
57
Upitnik
A1
A3
A2
A5
LAN: Lokalnu mreu u transportu i logistici koristilo je 52% tvrtki (na koje
otpada 80% zaposlenih), neto vie od 44% koliki je bio prosjek
promatranih sektora u zemlji. Sva su velika i srednja poduzea imala
147

Studija razvoja
instaliranu lokalnu mreu i po tome bila iznad prosjeka promatranih sektora

u zemlji.
Grafikon 52: LAN, sektor transporta i logistike
20
40
60
80
100
80
Transport i
logistika
52
Transport i
logistika EU10
84
Hrvatska
44
65
EU10
46
% zaposlenih
WLAN: Beinu lokalnu mreu u sektoru transporta i logistike koristilo je

23% poduzea (s udjelom od 56% zaposlenih), znatno nie od 34% koliki
je bio prosjek promatranih sektora u zemlji.
VoIP: Internet protokol za prijenos glasovnih poziva u transportu i logistici

koristilo je 8% poduzea (s udjelom od 32% u broju zaposlenih), prema
11% koliki je bio prosjek promatranih sektora u zemlji.
148

Studija razvoja
VPN: Od tvrtki u transportu i logistici koje svojim djelatnicima omoguuju

rad na daljinu, njih 53% (s udjelom od 62% u broju zaposlenih) koristilo za
to virtualnu privatnu mreu, neto vie od razine prosjeka promatranih
sektora u zemlji.
Tablica 74: Mree i primjenjeni protokoli u transportu i logistici
LAN
Ponderirano % zap.
W-LAN
% pod.
80
52
% zap.
% pod.
56
Koriste VPN za
pristup na daljinu
Koriste VoIP
23
% zap.
% pod.
32
% zap.
8
% pod.
62
53
Po veliini poduzea
1-9
48
20
67
10-49
64
36
28
33
50-249
100
60
40
25
250+
100
100
50
100
84
44
43
34
25
11
68
40
Po veliini poduzea
1-9
38
31
10
35
10-49
61
40
14
38
50-249
86
43
17
62
250+
97
53
32
73
Baza (100%)
N (za sektor)
Upitnik
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
omoguuju pristup
na daljinu
57
57
57
18
A4a
A4b
A4c
A6d
ICT strunjaci: U industriji transporta i logistike, 10% poduzea (s udjelom

od 48% u ukupnom broju zaposlenih) zapoljavalo je ICT strunjake,
prema 9% koliki je bio prosjek promatranih sektora u zemlji. Oekivano,
velike su razlike gledano prema veliini poduzea. Dok samo 8% mikro i
12% malih poduzea zapoljava ICT profesionalce, kod srednjih poduzea
149

Studija razvoja
taj se postotak die na 60%, a sva velika poduzea zapoljavaju ICT

strunjake.
ICT edukacija i trening: U industriji transporta i logistike, 9% tvrtki alje

svoje djelatnike na ICT edukaciju i trening, prema 10% koliki je bio prosjek
promatranih sektora u zemlji.
Grafikon 53: Zapoljavanje ICT strunjaka, sektor transporta i logistike
Transport i
logistika
20
40
60
80
100
48
10
Transport i
logistika EU10
65
Hrvatska
9
27
EU10
14
% zaposlenih
150

Studija razvoja

transportu i logistici odgovorilo je da je imalo problema pri zapoljavanju
ICT strunjaka.
E-obrazovanje: U industriji transporta i logisitike, 10% poduzea koristilo

je e-learning, prema 13% koliki je bio prosjek promatranih sektora u zemlji.
Grafikon 54: e-learning, sektor transporta i logistike
Transport i
logistika
20
40
60
80
100
7
10
Transport i
logistika EU10
32
Hrvatska
13
21
EU10
11
% zaposlenih
151

Studija razvoja
Tablica 75: ICT strunjaci i edukacija u transportu i logistici
Poduzea koja
Poduzea koja su
strunjake
ICT edukaciju i
ICT radnih mjesta
trening
Ponderirano % zap.
% pod.
48
% zap.
10
% pod.
11
% zap.
9
% pod.
% zap.
1
% pod.
10
Po veliini poduzea
1-9
10-49
12
16
20
50-249
60
20
100
250+
65
42
10
24
32
13
Po veliini poduzea
5
13
10-49
13
11
12
50-249
47
22
21
250+
93
53
22
28
1-9
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
57
57
57
57
Upitnik
B1
B4
B2
B5
Vanjske ICT usluge: Postotak poduzea u transportu i logistici koja su

povjerila obavljanje ICT usluga vanjskim pruateljima iznosio je 22% (s
40% zaposlenih), prema 21% koliko je iznosio prosjek promatranih sektora
u zemlji. Gledano po veliini poduzea najvie je srednjih poduzea, njih
60%, povjerilo obavljanje IT usluga vanjskim pruateljima, dok je taj
postotak kod velikih 50%.
ICT proraun: Izdaci za ICT poduzea u transportu i logistici (koja su

odgovorila na ovo pitanje), iznosili su 10% od njihovih ukupnih trokova,
isto kao i prosjek promatranih sektora u zemlji.
152

Studija razvoja

industriji transporta i logistike, potvrdno je odgovorilo 65% poduzea,
prema 61% koliki je bio prosjek promatranih sektora u zemlji. Gledano
prema veliini poduzea raste i broj potvrdnih odgovora. Sva velika
poduzea investirala su u ICT.
Grafikon 55: Investicije u ICT, sektor transporta i logistike
20
40
60
80
100
78
Transport i
logistika
65
Transport i
logistika EU10
84
Hrvatska
61
65
EU10
50
% zaposlenih
Financiranje ICT investicija: 27% poduzea u industriji transporta i

logistike, koja su financirala ICT ulaganja iz tekueg poslovanja, imalo je
potekoa u izdvajanju sredstava za tu namjenu, prema 29% koliko je
iznosio prosjek promatranih sektora. Pritom, niti jedno veliko poduzee nije
odgovorilo da je imalo tih potekoa.
153

Studija razvoja
Tablica 76: Outsourcing i ICT investicije u transportu i logistici
Poduzea koja
Poduzea koja su
Udio ICT budeta
povjerila
imala potekoa
obavljanje ICT
u pronalaenju
trokovima
investirala u ICT
usluga vanjskim
novca za ICT
poduzea
pruateljima
investicije
Ponderirano % zap.
% pod.
40
22
% zap.
% pod.
14
% zap.
10
% pod.
78
65
% zap.
% pod.
21
27
Po veliini poduzea
1-9
20
10
64
25
10-49
24
64
40
50-249
60
80
33
250+
50
20
100
45
21
10
10
84
61
32
29
Po veliini poduzea
1-9
21
11
62
29
10-49
18
55
26
50-249
41
74
30
250+
45
98
26
Poduzea koja
Baza (100%)
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
(iskljueno "ne
znam")
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja su
tekueg poslovanja
N (za sektor)
57
24
57
36
Upitnik
B6
C1
C3
C5
Izvori financiranja ICT investicija: Tekue poslovanje bilo je dominantni

izvor financiranja ulaganja u ICT za 99% tvrtki u transportu i logistici.
154

Studija razvoja
Tablica 77: Izvor financiranja ICT ulaganja u transportu i logistici
Iz tekueg
poslovanja
Ponderirano % zap.
Bankovnih
kredita
% pod.
92
% zap.
99
% pod.
Venture kapitala
Javnih fondova i
ostalo
% zap.
% zap.
% pod.
% pod.
Po veliini poduzea
1-9
100
10-49
94
50-249
75
100
250+
84
97
Po veliini poduzea
1-9
98
10-49
94
50-249
91
250+
85
Baza (100%)

investirala u ICT
N (za sektor)
38
38
38
38
Upitnik
C4
C4
C4
C4
Standardi: EDI bazirani standard koristilo je 2% poduzea u industriji

transporta i logistike, koliko i XML te proprietary standard 1%, to je
neznatno vie od prosjeka svih promatranih sektora.
Tablica 78: Koritenje standarda u transportu i logistici
EDI bazirani
standardi
Ponderirano % zap.
21
XML bazirani
standardi
% pod.
% zap.
2
Proprietary
standardi
% pod.
% zap.
2
14
% pod.
1
Po veliini poduzea
155

Studija razvoja
1-9
10-49
50-249
20
20
250+
50
50
12
16
Po veliini poduzea
1-9
10-49
50-249
17
11
24
250+
Baza (100%)
N (za sektor)
Upitnik
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
57
57
57
G1a
G1b
G1c

tehologije potvrdno je odgovorilo 12% poduzea iz sektora transporta i
logistike, neto nie od 16% koliki je bio prosjek promatranih sektora. Pri
tome, stupanj primjene raste s veliinom poduzea.
Elektroniki potpis: Koritenje elektronikog potpisa deklariralo je 50%

poduzea (64% zaposlenih) u transportu i logistici, prema 40% koliki je bio
prosjek promatranih sektora u zemlji. Iz ovog je oito da su u odgovoru na
ovo pitanje ispitanici imali u vidu potpisivanje elektronikih platnih
transakcija u bankarskom sektoru, a ne elektroniki potpis u pravom
smislu.
Vatrozid: 82% tvrtki u industriji transporta i logistike koristilo je vatrozid,

znatno vie od 55% koliki je bio prosjek promatranih sektora. Sva srednja i
velika poduzea koristila su vatrozid.
156

Studija razvoja
Tablica 79: Koritenje ICT sigurnosnih mjera u transportu i logistici
Koritenje
sigurne serverske
tehnologije
Ponderirano % zap.
% pod.
33
Koritenje
elektronikog
potpisa
% zap.
12
% pod.
64
50
Koritenje
vatrozida
% zap.
% pod.
88
82
Po veliini poduzea
1-9
48
10-49
28
64
64
50-249
40
40
100
250+
50
100
100
52
16
51
40
84
80
55
Po veliini poduzea
1-9
12
37
54
10-49
23
46
49
50-249
43
51
73
250+
64
63
94
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
Upitnik
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
57
57
57
G9a
G9b
G9c
Intranet: Od ukupnog broja poduzea u transportu i logistici, njih 28% je

izjavilo da ima intranet, pri emu ak 24% mikro poduzea. Ovo je nerealno
i oigledno je pri odgovoru na ovo pitanje dolo do njegova neshvaanja i
zamjene pojma s internetom. Stoga odgovori na ovo pitanje nisu
vjerodostojni.
ERP: Na pitanje o koritenju ERP-a potvrdno je odgovorilo 5% tvrtki iz

sektora transporta i logistike. Pri tome, 4% mikro i malih poduzea, 20%,
srednjih te sva velika poduzea u toj industriji. Ovi postoci su vii od
prosjeka promatranih sektora. Meutim, kod srednjih i velikih poduzea
treba napomenuti da je uzorak bio premali za donoenje statistiki
vjerodostojnog zakljuka, pa se podaci mogu tretirati samo kao indikativani
i podloni su daljnjoj provjeri.
157

Studija razvoja
Grafikon 56: ERP, sektor transporta i logistike
Transport i
logistika
20
40
60
80
100
34
5
Transport i
logistika EU10
30
Hrvatska
3
19
EU10
11
% zaposlenih
EDM: Od ukupnog broja poduzea u transportu i logisitici, njih 1% je

izjavilo da koristi aplikaciju za upravljanje dokumentima unutar poduzea,
prema 3% koliki je bio prosjek svih sektora.
Tablica 80: Koritenje ICT sustava za unutarnji protok informacija u transportu i logistici
Intranet
ERP
EDM
158

Studija razvoja
Ponderirano % zap.
% pod.
51
% zap.
28
% pod.
34
% zap.
5
% pod.
12
Po veliini poduzea
1-9
24
10-49
44
50-249
80
20
40
250+
50
100
51
18
30
19
Po veliini poduzea
1-9
13
10-49
30
50-249
48
23
17
250+
55
49
20
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
Upitnik
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
57
57
57
D1a
D1d
D1c
Elektronika nabava
Elektroniko naruivanje: Od ukupnog broja poduzea u transportu i

logistici, njih 48%, je izjavilo da elektroniki naruuje robu i usluge, prema
53% koliki je bio prosjek promatranih sektora. Kako je zastupljenost B2B
intermedijarne potronje u zemlji izrazito skromna, ovdje se preteno radi o
B2B naruivanju proizvoda krajnje potronje, a vjerojatno su tu ukljuene i
narudbe poslane putem e-maila (kao zamjena za obinu potu), koje po
definiciji ne predstavljaju elektroniku trgovinu.

poduzea u transportu i logistici koja su elektroniki naruivala, njih 67% je
izjavilo da je broj njihovih elektronikih narudbi bio manji od 25%, a 33%
da je bio vei od tog postotka.
Rjeenje za elektroniku nabavu: Od ukupnog broja poduzea u

transportu i logistici, njih 9% koristilo je posebno ICT rjeenje za
elektroniku nabavu, prema 7% koliko je iznosio prosjek svih promatranih
sektora.
159

Studija razvoja
Tablica 81: Elektronika nabava u transportu i logistici

Koritenje
je udio online
je udio online
specifinog ICT
narudbi bio
od 25%
nabavu
Online
naruivanje
Ponderirano % zap.
% pod.
43
% zap.
48
% pod.
49
% zap.
67
% pod.
51
% zap.
33
% pod.
Po veliini poduzea
1-9
44
73
27
10-49
72
50
50
16
50-249
60
33
67
250+
45
53
72
64
27
34
Po veliini poduzea
1-9
54
63
35
10-49
50
69
29
50-249
52
60
40
10
250+
37
75
25
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
Poduzea koja
nabavu
nabavu
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
57
32
32
57
Upitnik
E1
E3
E3
E7
Primanje elektronikih narudbi: Od ukupnog broja poduzea u

transportu i logistici, njih 26% je izjavilo da prima narudbe elektroniki i to
samo mikro i mala poduzea.
Udio primljenih elektronikih narudbi od kupaca: Od poduzea koja

primjenjuju elektroniko primanje narudbi, za njih 55% postotak primljenih
narudbi je bio manji od 25%, a za 43% vei od 25% od ukupnog broja
narudbi.
Rjeenje za elektroniku prodaju: Od ukupnog broja poduzea u sektoru

transporta i logistike, njih 1% koristilo je posebno ICT rjeenje za
160

Studija razvoja
elektroniku prodaju, prema 4% koliko je iznosio prosjek svih promatranih

sektora.
Tablica 82: Online zaprimanje narudbi u transportu i logistici

Koritenje
je udio online
je udio online
specifinog ICT
zaprimljenih
zaprimljenih
prodaju
od 25%
25%
Poduzea koja
zaprimaju online
narudbe
Ponderirano % zap.
% pod.
15
% zap.
26
% pod.
63
% zap.
55
% pod.
31
% zap.
43
% pod.
Po veliini poduzea
1-9
24
50
50
10-49
40
70
20
50-249
250+
24
19
69
57
21
37
Po veliini poduzea
1-9
17
52
44
10-49
27
71
22
50-249
24
51
26
250+
29
80
12
14
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
Poduzea koja
nabavu
nabavu
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
57
16
16
57
Upitnik
F4
F6
F6
F10
(1.3.7.) Telekomunikacije
Ope znaajke sektora
161

Studija razvoja
Ekonomski poloaj: U 2007. godini telekomunikacijski je sektor (NACE I64.20)

ostvario ukupni prihod od 16,83 milijardi kuna, za 6,8% vie nego li prethodne
godine. Konsolidirana dobit sektora uveana je za 15,6%. Broj zaposlenih u
telekomunikacijma dosegao je 9,3 tisue i smanjen je za 5,1%. Istodobno,
produktivnost sektora, izraena kao omjer ukupnog prihoda i broja zaposlenih
poveana je za 12,6% . Dobit po zaposlenom iznosila je 371 tisuu kuna i bila je za
21,9% vea nego li u 2006.
Udjel telekomunikacija u ukupnom prihodu realnog sektora ekonomije prole je

godine iznosio 5,4%, odnosno za 0,1 postotni poen manje nego li godinu dana
prije. Istodobno, udjel u konsolidiranoj dobiti smanjen je za je 0,6 postotnih poena,
dok je udjel broja zaposlenih opao za 0,2 postotna poena.
Strukturne znaajke: U 2007. godini u telekomunikacijskom sektoru je bilo 116

poduzetnika, prema 104 godinu dana prije. Od toga je bilo 4% velikih, 7% srednjih,
19% malih i 70% mikro poduzea. Prvih pet najveih poduzetnika po ukupnom
prihodu (HT-Hrvatske telekomunikacije, T-Mobile Hrvatska, VIPnet, TELE2,
Odailjai i veze) uzeta zajedno, ostvarila su 95%, a prvih deset 97% od ukupnog
prihoda industrije.
Obiljeja i trendovi: 2007. godina donijela je nastavak ve uhodanih trendova u

hrvatskoj telekomunikacijskoj industriji. Tako je nastavljen rast broja korisnika
mobilne telefonije, rast prometa u mobilnim mreama, rast broja korisnika
irokopojasnog pristupa Internetu, nastavak investriranja operatera u vlastitu
mrenu infrastrukturu, ali i sukobi Hrvatskog Telekoma s dravnim te lokalnim
vlastima oko upravljanja DTK infrastrukturom, opadanje glasovnog prometa u
fiksnim mreama, otputanja zaposlenih od strane najveeg operatera, itd. Krajem
prole godine, Hrvatska je brojala ukupno 1,85 milijuna fiksnih telefonskih linija,
5,03 milijuna korisnika mobilne telefonije te 387 tisua korisnika irokopojasnog
pristupa Internetu.
Tablica 83: Telekomunikacije; odabrani indikatori ekonomskog poloaja u 2006. i 2007. godini

2006
2007
Rast 07/06 (%)
15,75
16,83
6,8
3,00
3,47
15,6
162

Studija razvoja
Broj zaposlenih
9.845
9.339
-5,1
1.600
1.802
12,6
304
371
21,9
2,7
2,6
-3,7
14,6
14,0
-4,1
1,1
1,3
15,0

Izvor: FINA, 2008
IT potronja: U 2007. godini izdaci telekomunikacijskog sektora za IT opremu i

vanjske IT usluge dosegli su 1,44 milijarde kuna i uveani su za 42,4% u odnosu
na prethodnu godinu. IT potronja po poduzeu iznosila je 12,45 milijuna kuna, a
po zaposlenom 154.627 kuna.
Tablica 84: IT potronja u sektoru telekomunikacija u 2006. i 2007. godini

2006
2007
Rast 07/06 (%)
1.013,82
1.444,06
42,4

102.978
9.748.289
154.627
12.448.800
50,2
27,7
Rezultati ankete
Prije interpretacije rezultata ankete i analiziranje podataka sektora telekomunikacija

valja istaknuti da je populacija u sektoru telekomunikacija u Hrvatskoj izuzetno mala
te obuhvaa manje od 120 institucija. IDC Adriatics je analizu sektora
telekomunikacija napravio na uzorku od 20 anketa te se rezultati dobiveni anketom
moraju smatrati samo indikativnim pokazateljima. Uz to valja napomenuti da se
rezultati dobiveni po veliini poduzea ne mogu uzeti ni kao indikativni s obzirom na
mali uzorak.
ICT infrastruktura
Internet: Pristup internetu u sektoru telekomunikacija imalo je 100%

institucija koje predstavljaju 100% zaposlenih u sektoru.
163

Studija razvoja
Broadband: irokopojasnu vezu u telekomunikacijskom sektoru koristilo je

64% institucija, koje predstavljaju gotovo 100% zaposlenih u sektoru.
Grafikon 57: Broadband, sektor telekomunikacija
20
40
60
80
100
97
Telekomunikacije
64
88
Telekomunikacije
EU10
85
84
Hrvatska
63
76
EU10
69
% zaposlenih

pristup internetu u telekomunikacijskom sektoru iznosio je 77%. Taj
postatak je bio neto vei od prosjeka svih promatranih sektora u zemlji
(72%) u Hrvatskoj, ali nii nego prosjek sektora telekomunikacija u EU10
(90%).
Udaljeni pristup: Pristup raunalnoj mrei tvrtke s udaljene lokacije

koristilo je 58% poduzea u telekomunikacijama (s 98% zaposlenih u
164

Studija razvoja
sektoru), prema 19% koliko je iznosio prosjek promatranih sektora, te 46%

u istoj industriji u EU10.
Tablica 85: Pristup internetu i udaljni pristup u telekomunikacijama
Poduzea s
broadband
internet
pristupom
Poduzea s
pristupom
internetu
Ponderirano % zap.
Telekomunikacije
% pod.
100
100
% zap.
% pod.
97
64
Prosjean broj
zaposlenih u
poduzeima s
pristupom
internetu
Pristup
raunalnoj mrei
poduzea s
udaljene lokacije
% zap.
% zap.
% pod.
-
77
% pod.
98
58
Po veliini poduzea
1-9
100
10-49
50-249
250+
60
73
40
100
60
80
100
100
100
99
100
100
100
100
100
99
98
84
63
1-9
99
99
63
10-49
97
97
61
50-249
99
99
100
100
72
68
19
63
77
16
14
61
55
26
26
86
85
58
51
52
100
92
89
48
94
93
99
88
85
90
74
46
Po veliini poduzea
250+
Telekomunikacije EU10
Po veliini poduzea
99
85
90
41
10-49
100
87
87
70
50-249
100
85
79
83
250+
100
79
74
93
1-9
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
Poduzea s
Poduzea koja
N (za sektor)
20
20
20
20
Upitnik
A1
A3
A2
A5
LAN: Lokalnu mreu u sektoru telekomunikacija koristilo je 43% institucija

(na koje otpada 96% zaposlenih), to je na razini prosjeka promatranih
sektora (44%), ali nie od prosjeka sektora telekomunikacija u EU10 (74%).
Grafikon 58: LAN, sektor telekomunikacija

165

Studija razvoja
20
40
60
80
100
96
Telekomunikacije
43
94
Telekomunikacije
EU10
74
84
Hrvatska
44
65
EU10
46
% zaposlenih
WLAN: Beinu lokalnu mreu u sektoru telekomunikacija koristilo je 43%

institucija (s 96% zaposlenih) prema 34% koliki je bio prosjek svih
promatranih sektora u zemlji i na razini je istog sektora u EU10 (44%).
VoIP:
Internet
protokol
za
prijenos
glasovnih
poziva
sektoru
telekomunikacija koristilo je 21% institucija (koje zapoljavaju 94% radnika

u sektoru), prema 11% koliki je bio prosjek svih promatranih sektora u
zemlji i 37% koliki je bio prosjek sektora telekoma u EU10.
VPN: Od telekom poduzea, koja svojim djelatnicima omoguuju rad na

daljinu, 75% njih (koje zapoljavaju 98% radnika u sektoru) koristilo je za to
166

Studija razvoja
virtualnu privatnu mreu, to je iznad prosjeka promatranih sektora u zemlji

(40%) i iznad prosjeka istog sektora u EU10 (50%).
Tablica 86: Mree i primjenjeni protokoli u telekomunikacijama
LAN
Ponderirano % zap.
Telekomunikacije
W-LAN
% pod.
96
43
% zap.
% pod.
96
Koriste VPN za
pristup na daljinu
Koriste VoIP
43
% zap.
% pod.
94
21
% zap.
% pod.
98
75
Po veliini poduzea
1-9
30
30
10
10-49
60
60
20
60
50-249
100
100
100
100
250+
100
100
100
100
75
84
44
43
34
25
11
68
40
1-9
39
38
33
31
11
10
33
35
10-49
61
61
41
40
15
14
37
38
50-249
86
86
44
43
17
17
63
62
250+
97
97
45
53
34
32
72
73
94
74
52
44
45
37
78
50
Po veliini poduzea
Po veliini poduzea
1-9
71
42
36
45
10-49
94
51
45
62
94
52
50
81
100
76
52
83
50-249
250+
Baza (100%)
N (za sektor)
Upitnik
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
omoguuju pristup
na daljinu
20
20
20
14
A4a
A4b
A4c
A6d
ICT strunjaci: U sektoru telekomunikacija, 51% tvrtki (s udjelom od 98%

u ukupnom broju zaposlenih) zapoljavalo je ICT strunjake, to je znatno
167

Studija razvoja
vie od 9% koliki je bio prosjek svih promatranih sektora u zemlji i vie

negoli prosjek istog sektora u EU10 (33%).
Grafikon 59: Zapoljavanje ICT strunjaka, sektor telekomunikacija
20
40
60
80
100
98
Telekomunikacije
51
63
Telekomunikacije
EU10
33
65
Hrvatska
9
27
EU10
14
% zaposlenih
ICT edukacija i trening: U telekom sektoru, 46% institucija (koje

zapoljavaju 96% radnika u sektoru) redovito alje svoje djelatnike na ICT
edukaciju i trening, prema 10% koliki je bio prosjek svih promatranih
sektora i 21% u istom promatranom sektoru u EU10.
Problemi pri zapoljavanju ICT strunjaka: U telekom sektoru, 8%

institucija odgovorilo je da je imalo problema pri zapoljavanju ICT
strunjaka.
168

Studija razvoja
E-obrazovanje: U sektoru telekomunikacija, 28% institucija (s 94%

zaposlenih) koristilo je e-learning, to je na razini istog promatranog
sektora u EU10, ali nie od prosjeka promatranih sektora u zemlji (13%).
Grafikon 60: e-learning, sektor telekomunikacija
20
40
60
80
100
94
Telekomunikacije
28
41
Telekomunikacije
EU10
28
32
Hrvatska
13
21
EU10
11
% zaposlenih
Tablica 87: ICT strunjaci i edukacija u telekomunikacijama
169

Studija razvoja
Poduzea koja
Poduzea koja su
strunjake
ICT edukaciju i
ICT radnih mjesta
trening
Ponderirano % zap.
Telekomunikacije
% pod.
98
% zap.
51
% pod.
96
% zap.
46
% pod.
29
% zap.
8
% pod.
94
28
Po veliini poduzea
1-9
30
40
10
10-49
100
40
20
50-249
100
100
100
250+
100
100
33
100
65
42
10
24
20
32
13
Po veliini poduzea
6
14
13
10-49
13
13
11
11
11
12
50-249
48
47
22
22
21
21
250+
94
93
63
53
39
22
44
28
63
33
52
21
12
41
28
1-9
Po veliini poduzea
1-9
30
17
26
10-49
48
36
14
40
50-249
63
55
13
34
250+
83
65
15
57
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
20
20
20
20
Upitnik
B1
B4
B2
B5
Vanjske ICT usluge: Postotak poduzea u telekomunikacijskom sektoru

koja su povjerila obavljanje ICT usluga vanjskim pruateljima iznosio je
33%, prema 21% koliko je iznosio prosjek promatranih sektora u zemlji i
15% u istoj industriji u EU10. Bitno je napomenuti da je tih 33% telekom
institucija zapoljavalo samo 11% radnika u sektoru s obzirom da su sve
velike telekom institucije izjasnile da ne koriste vanjske ICT usluge. Veliki
170

Studija razvoja
telekom igrai imaju vee i kompetentnije IT odjele te bitno manju potrebu

za vanjskim pruateljima ICT usluga.
ICT proraun: Izdaci na ICT u telekom sektoru, (koja su odgovorila na ovo

pitanje), iznosili su 17% od njihovih ukupnih trokova, prema 10% koliko je
iznosio prosjek svih promatranih sektora u zemlji i 21% u sektoru
telekomunikacija u EU10.
Grafikon 61: Investicije u ICT, sektor telekomunikacija
20
40
60
80
100
91
Telekomunikacije
58
88
Telekomunikacije
EU10
70
84
Hrvatska
61
65
EU10
50
% zaposlenih

telekom sektoru, potvrdno je odgovorilo 58% poduzea (koja su
171

Studija razvoja
zapoljavala 91% radnika u sektoru), prema 61% koliki je bio prosjek

promatranih sektora u zemlji te 70% u istom sektoru u EU10.
Financiranje ICT investicija: 37% poduzea u telekomunikacijama, koja

su financirale ICT ulaganja iz tekueg poslovanja, imalo je potekoa u
Tablica 88: Outsourcing i ICT investicije u telekomunikacijama
Poduzea koja
Poduzea koja su
Udio ICT budeta
povjerila
imala potekoa
obavljanje ICT
u pronalaenju
trokovima
investirala u ICT
usluga vanjskim
novca za ICT
poduzea
pruateljima
investicije
Ponderirano % zap.
Telekomunikacije
% pod.
11
% zap.
33
% pod.
17
% zap.
17
% pod.
91
% zap.
58
% pod.
-
Po veliini poduzea
1-9
20
16
50
10-49
60
18
100
50-249
100
100
250+
45
21
10
10
84
61
42
44
1-9
20
21
12
11
61
62
42
44
10-49
18
18
56
55
50-249
41
41
74
74
250+
58
45
12
99
98
24
15
12
21
88
70
31
11
Po veliini poduzea
Po veliini poduzea
1-9
13
21
67
10-49
21
21
89
50-249
25
90
250+
41
93
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
(iskljueno "ne
znam")
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea s
vanjskim izvorima
financiranja za ICT
N (za sektor)
20
20
Upitnik
B6
C1
C3
C5

172

Studija razvoja
Tablica 89: Izvor financiranja ICT ulaganja u telekomunikacijama
Iz tekueg
poslovanja
Ponderirano % zap.
Telekomunikacije
Bankovnih
kredita
% pod.
38
% zap.
84
% pod.
0
12
Venture kapitala
Javnih fondova i
ostalo
% zap.
% zap.
% pod.
-
% pod.
-
Po veliini poduzea
1-9
10-49
50-249
250+
80
20
100
33
84
97
1-9
98
98
10-49
94
94
50-249
89
91
250+
80
85
71
79
Po veliini poduzea
Po veliini poduzea
1-9
81
10-49
74
10
50-249
58
11
250+
69
Baza (100%)

investirala u ICT
N (za sektor)
13
13
13
13
Upitnik
C4
C4
C4
C4
173

Studija razvoja
Standardi: Po rezultatima ankete, veina dobivenih odgovora bila je ne ili

ne znam pa se moe zakljuiti da promatrani standardi nisu koriteni u
sektoru telekomunikacija.
Tablica 90: Koritenje standarda u telekomunikacijama
EDI bazirani
standardi
Ponderirano % zap.
Telekomunikacije
XML bazirani
standardi
% pod.
-
% zap.
-
Proprietary
standardi
% pod.
-
% zap.
-
% pod.
-
Po veliini poduzea
1-9
10-49
50-249
250+
12
16
Po veliini poduzea
1-9
10-49
50-249
18
17
11
11
24
24
13
29
14
37
23
250+
Po veliini poduzea
11
21
10-49
11
27
32
50-249
34
38
27
43
34
1-9
250+
Baza (100%)
N (za sektor)
Upitnik
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
20
20
20
G1a
G1b
G1c
Sigurna serverska tehnologija:
U telekom sektoru, koritenje sigurne
serverske tehologije koncentrirano je u velikim poduzeima. Na totalu svih

promatranih sektora u zemlji, 16% poduzea koristi sigurnu serversku
tehnologiju te zapoljava 52% svih radnika. U sektoru telekomunikacija,
18% institucija koriste SST, a zapoljavaju vie od 90% radnika.
174

Studija razvoja
Elektroniki potpis: Elektroniki potpis koristi 43% poduzea u telekomu

u Hrvatskoj, to je na razini prosjeka promatranih sektora. Iz ovog je oito
da su u odgovoru na ovo pitanje ispitanici imali u vidu potpisivanje
elektronikih platnih transakcija u bankarskom sektoru, a ne elektroniki
potpis u pravom smislu.
Vatrozid: U sektoru telekomunikacija, 61% institucija koje zapoljavaju

98% radnika koristi vatrozid. Zastupljenost koritenja vatrozida raste
gledano od mikro prema velikim poduzeima. Koritenje vatrozida u
promatranom sektoru je neto vie od prosjeka svih sektora u zemlji, ali
nie od prosjeka telekom sektora u EU10.
Tablica 91: Koritenje ICT sigurnosnih mjera u telekomunikacijama
Koritenje
sigurne serverske
tehnologije
Ponderirano % zap.
Telekomunikacije
93
% pod.
Koritenje
elektronikog
potpisa
% zap.
18
96
% pod.
43
Koritenje
vatrozida
% zap.
98
% pod.
61
Po veliini poduzea
1-9
10
30
60
80
50-249
100
100
100
250+
100
100
100
10-49
50
52
16
51
40
80
55
1-9
13
12
38
37
53
54
10-49
23
23
46
46
49
49
50-249
43
43
51
51
74
73
250+
69
64
54
63
95
94
72
45
38
23
96
86
Po veliini poduzea
Po veliini poduzea
1-9
41
20
85
10-49
74
37
96
50-249
72
37
95
250+
86
74
100
175

Studija razvoja
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
20
20
20
G9a
G9b
G9c
Upitnik
Intranet: Od ukupnog broja institucija u sektoru telekomunikacija, 54% ih

ima intranet i od toga 40% malih poduzea. Ovo je oito nerealno, i
oigledno je pri odgovoru na ovo pitanje dolo do neshvaanja pitanja i
zamjenjivanja za internet. Stoga odgovori na ovo pitanje nisu vjerodostojni.
ERP: Na pitanje o koritenju ERP-a potvrdno je odgovorilo 14% tvrtki iz

sektora telekomunikacija. Pri tome, 20% malih poduzea te sva srednja i
velika poduzea u toj industriji. Ovi postoci su vii od prosjeka svih
promatranih sektora. Meutim, treba napomenuti, da je uzorak bio premali
za donoenje statistiki vjerodostojnog zakljuka, podaci su tek indikativani
i podloni daljnjoj provjeri.
EDM: Od ukupnog broja institucija u sektoru telekomunikacija, 8% je

izjavilo da koristi aplikaciju za upravljanje dokumentima, prema 3% koliki je
bio prosjek promatranih sektora u zemlji i 13% zabiljeenih u istoj industriji
u EU10.
Grafikon 62: ERP, sektor telekomunikacija

176

Studija razvoja
20
40
60
80
100
93
Telekomunikacije
14
32
Telekomunikacije
EU10
11
30
Hrvatska
3
19
EU10
11
% zaposlenih
Tablica 92: Koritenje ICT sustava za unutarnji protok informacija u telekomunikacijama

177

Studija razvoja
Intranet
Ponderirano % zap.
Telekomunikacije
ERP
% pod.
97
54
% zap.
EDM
% pod.
93
% zap.
14
% pod.
36
Po veliini poduzea
1-9
40
10-49
80
20
50-249
100
100
100
250+
100
100
33
51
18
30
19
1-9
14
13
10-49
30
30
50-249
48
48
23
23
17
17
250+
63
55
43
49
29
20
76
41
32
11
25
13
Po veliini poduzea
Po veliini poduzea
1-9
36
11
10-49
68
21
19
50-249
78
32
30
250+
91
53
30
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
20
20
20
D1a
D1d
D1c
Upitnik
Elektronika nabava
Elektroniko naruivanje: U telekomunikacijskom sektoru, 65% poduzea

je izjavilo da elektroniki naruuje robe i usluge, prema 53% koliki je bio
prosjek promatranih sektora. Kako je zastupljenost B2B intermedijarne
potronje u zemlji izrazito skromna, oito se ovdje preteno radi o B2B
naruivanju proizvoda krajnje potronje, a vjerojatno su tu ukljuene i
narudbe poslane e-mailom (kao zamjenom za obinu potu), koje po
178

Studija razvoja

institucija u sektoru telekomunikacija, koja su elektroniki naruivala, njih
44% je izjavilo da je broj njihovih elektronikih narudbi bio manji od 25%, a
46% da je bio vei od tog postotka.
Rjeenje za elektroniku nabavu: Samo 10% mikro poduzea je izjavilo

da je koristilo specifina rjeenja za e-nabavu, dok ta rjeenja nisu koristile
kompanije u malim, srednjim i velikim tvrtkama u sektoru telekomunikacija.
Tablica 93: Elektronika nabava u telekomunikacijama

Koritenje
je udio online
je udio online
specifinog ICT
narudbi bio
od 25%
nabavu
Online
naruivanje
Ponderirano % zap.
Telekomunikacije
% pod.
13
% zap.
65
% pod.
64
% zap.
44
% pod.
35
% zap.
46
% pod.
0
Po veliini poduzea
1-9
60
50
33
10
10-49
80
100
50-249
100
100
250+
45
53
72
64
27
34
1-9
54
54
65
63
33
35
10-49
50
50
70
69
28
29
50-249
49
52
61
60
39
40
10
250+
40
37
79
75
21
25
78
77
54
49
46
51
26
12
Po veliini poduzea
Po veliini poduzea
1-9
77
49
51
11
10-49
80
47
53
23
50-249
77
60
40
24
250+
84
45
55
29
Poduzea koja
Poduzea koja
nabavu
nabavu
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
20
12
12
20
Upitnik
E1
E3
E3
E7

179

Studija razvoja
Primanje elektronikih narudbi: U telekomunikacisjkom sektoru, 19%

institucija zaprima online narudbe (a predstavljaju 37% zaposlenih u
sektoru) to je na razini prosjeka svih sektora u Hrvatskoj i nie je od
prosjeka istog sektora u EU10 (40%).
Udio primljenih elektronikih narudbi od kupaca: Od poduzea u

telekom sektoru koja koriste elektroniko primanje narudbi, za njih 63%
postotak primljenih narudbi je bio manji od 25%, a za 37% vei od 25% od
ukupnog broja narudbi.
Rjeenje za elektroniku prodaju: Poduzea u sektoru telekomunikacija

nisu koristila specifina rjeenja za online prodaju.
Tablica 94: Online zaprimanje narudbi u telekomunikacijama
Poduzea koja
zaprimaju online
narudbe
Ponderirano % zap.
Telekomunikacije
37
% pod.
19

Koritenje
je udio online
je udio online
specifinog ICT
zaprimljenih
zaprimljenih
prodaju
od 25%
25%
% zap.
99
% pod.
% zap.
63
% pod.
1
% zap.
37
% pod.
-
Po veliini poduzea
1-9
10
100
10-49
20
100
50-249
100
100
33
100
250+
24
19
69
57
21
37
1-9
19
17
51
52
45
44
10-49
27
27
71
71
22
22
50-249
24
24
48
51
28
26
250+
25
29
77
80
16
12
14
36
40
66
63
34
37
37
21
Po veliini poduzea
Po veliini poduzea
1-9
40
63
37
19
10-49
37
62
38
28
180

Studija razvoja
50-249
35
68
32
35
250+
63
62
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
Poduzea koja
nabavu
nabavu
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
20
20
Upitnik
F4
F6
F6
F10
181

Studija razvoja
(1.3.8.) Banke
Ope znaajke sektora
Ekonomski poloaj: U 2007. godini hrvatski bankarski sektor (NACE J65, 65.22 )
je ostvario ukupni prihod od 38,22 milijardi kuna, za 30,5% vie nego li prethodne
godine. Sektor je iskazao dobit prije oporezivanja od 5,53 milijarde kuna,
odraavajui rast od 22,1%. Broj zaposlenih u bankarskom sektoru dosegao je
20,9 tisua i povean je za 3,4%. Istodobno, produktivnost sektora, izraena kao
omjer ukupnog prihoda i broja zaposlenih poveana je za 26,2%. Dobit po
zaposlenom prije oporezivanja iznosila je 263 tisue kuna i bila je za 18,0% vea
nego li u 2006.
Ukupni prihod bankarskog sektora u proloj godini bio je na razini 5,8% ukupnog
prihoda realnog sektora gospodarstava. Istodobno, dobit sektora bila je na razini
22,3% ukupne dobiti realnog sektora, dok je broj zaposlenih u bankarstvu bio na
nivou od 2,3% gledano prema ukupnom broju zaposlenih u realnom sektoru.
Strukturne znaajke: U 2007. godini u Hrvatskoj su djelovale 33 poslovne banke

jednako kao i prethodne godine. Pet najveih banaka po ukupnom prihodu
(Zagrebaka banka, Privredna banka, Erste i Steiermarkishe, Raiffeisenbank
Austria, Societe Generale Splitska Banka) uzete zajedno, ostvarile su 53%, a
prvih deset 86% ukupnog prihoda industrije. Bankarski sektor u zemlji iznimno je
konsolidiran to je posljedica spajanja i preuzimanja te steajeva pojedinih banaka.
U godinama koje slijede oekuje se daljnja konsolidacija. Ope je stajalite da je
broj banaka u odnosu na broj stanovnika jo uvijek prevelik. U stranom vlasnitvu
nalazi se 16 banaka, 15 banaka je u domaem vlasnitvu, dok su 2 banke u
vlasnitvu drave. U 2007, udio stranog vlasnitva u ukupnoj aktivi banaka iznosilo
je 90,4%.
Obiljeja i trendovi: Restriktivne mjere Hrvatske Narodne Banke obiljeile su

2007. godinu u bankarskom sektoru. Uvoenje kreditnog limita od 12% godinje,
kako bi se utjecalo na smanjenje ukupnog vanjskog duga, rezultiralo je sporijim
rastom kredita banaka u 2007. godini (za 13,3%). Poslovne banke odobrile su
ukupno 215,49 milijardi kuna kredita (kunskih i deviznih). Udio kredita stanovnitvu
u ukupnim kreditima banaka iznosio je 52,4%, dok je udio kredita trgovakim
182

Studija razvoja
drutvima iznosio 40,0%. Preostalih 7,6% su krediti odobreni sredinjoj i lokalnoj

dravi 6,7%, ostalim bankarskim institucijama 0,1% te nebankarskim financijskim
institucijama 0,8%. Krajem 2007., aktiva banaka dosegnula 344 milijarde kuna to
predstavlja rast od 13,0% u usporedbi s prethodnom godinom. Krajem 2007. godini
u Hrvatskoj je instalirano 2.986 bankomata. Ukupan broj ETF POS terminala
instaliranih na raznim lokacijama diljem zemlje iznosio je 70.556.
Tablica 95: Banke; odabrani indikatori ekonomskog poloaja u 2006. i 2007. godini

Dobit prije oporezivanja (milijardi kuna)
Broj zaposlenih
Usporedba s realnim sektorom gospodarstva
Prema ukupnom prihodu (%)
Prema dobiti (%)
Prema kupnom broju zaposlenih (%)
Izvor: FINA, 2008
2006
2007
Rast 07/06 (%)
29,28
38,22
30,5
4,53
5,53
22,1
20.302
20.996
3,4
1.442
1.820
26,2
223
263
18,0
4,9
5,8
18,4
22,0
22,3
1,3
2,3
2,3
0,0
IT potronja: U 2007. godini izdaci poduzea za IT opremu i vanjske usluge

dosegli su
1.18 milijardi kuna i uveani su za 38,9% u odnosu na prethodnu
godinu. IT potronja po poduzeu iznosila je 6.61 milijuna kuna, a po zaposlenom

56.363 kuna. Nastavljaju se i znaajna ulaganja u tehnoloki razvoj banaka kako bi
se postigla konkurentnost na triu i obogatila postojea ponuda. U 2007. godini
najvei dio IT investicija banaka bio je vezan uz usklaivanje bankarskog
poslovanja s propisima (regulatory compliance) i uvoenje, odnosno poveanju
primjene elektronikog poslovanja (internetskog, telefonskog, mobilnog, "drive-in
banking" i dr).
Tablica 96: IT potronja u sektoru bankarstva u 2006. i 2007. godini

2006
2007
Rast 07/06 (%)
852,02
41.967
1.183,39
56.363
38,9
34,3
4.759.866
6.611.110
38,9
183

Studija razvoja
Rezultati ankete
Prije analize podataka i interpretacije rezultata ankete bankarskog sektora valja

istaknuti da je populacija u sektoru bankarstva u Hrvatskoj izuzetno mala te
obuhvaa neto manje od 180 institucija. IDC Adriatics je analizu sektora
bankarstva napravio na uzorku od 22 ispitanika te se rezultati dobiveni anketom
moraju smatrati samo indikativnim pokazateljima. tovie, rezultati dobiveni po
veliini poduzea s obzirom na mali uzorak ne mogu se uzeti ni kao indikativni.
Nadalje, na temelju odgovora na neka pitanja proizlazi da bankarski sektor ne ide u
korak s ICT-em ili e-poslovanjem (npr. WLAN, VoIP), ali IDC vjeruje da je to
posljedica nevoljkosti ispitanika da odgovore na pitanja iz podruja sigurnosti.
ICT infrastruktura
Internet: Oekivano, pristup Internetu u sektoru bankarstva imalo je 100%

institucija koje predstavljaju 100% zaposlenih u sektoru.
Grafikon 63: Broadband, bankarski sektor
20
40
60
80
100
100
Banke
94
Banke EU10
84
Hrvatska
63
76
EU10
69
% zaposlenih
184

Studija razvoja
Broadband: irokopojasnu vezu u sektoru bankarstva koristilo je 94%

institucija, koje predstavljaju gotovo 100% zaposlenih u sektoru.
Zaposleni s pristupom Internetu: Od promatranih sektora, zaposleni u

sektoru bankarstva najee imaju pristup internetu na svom radom
mjestu. Postotak zaposlenih koji su imali pristup internetu u bankarskom
sektoru iznosio je 92%. Taj postatak je bio je znatno vei od prosjeka svih
Udaljeni pristup: Pristup raunalnoj mrei institucije s udaljene lokacije u

sektoru bankarstva koristilo je 51% institucija (s 94% zaposlenih u sektoru),
Tablica 97: Pristup internetu i udaljni pristup u bankarstvu
Poduzea s
broadband
internet
pristupom
Poduzea s
pristupom
internetu
Ponderirano % zap.
Banke
% pod.
100
100
% zap.
% pod.
100
94
Prosjean broj
zaposlenih u
poduzeima s
pristupom
internetu
Pristup
raunalnoj mrei
poduzea s
udaljene lokacije
% zap.
% zap.
% pod.
92
% pod.
94
51
Po veliini poduzea
1-9
100
90
97
40
10-49
100
100
65
60
50-249
100
100
97
67
250+
100
100
83
100
99
98
84
63
72
68
19
Po veliini poduzea
1-9
99
63
77
14
10-49
97
61
55
26
50-249
99
85
58
52
100
89
48
93
250+
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
Poduzea s
Poduzea koja
N (za sektor)
22
22
22
22
Upitnik
A1
A3
A2
A5

185

Studija razvoja
LAN: Lokalnu mreu u sektoru bankarstva koristilo je 80% institucija (na

koje otpada 95% zaposlenih), znatno vie nego je to bio prosjek
promatranih sektora u zemlji (44%).
Grafikon 64: LAN, bankarski sektor
20
40
60
80
100
95
Banke
80
Banke EU10
84
Hrvatska
44
65
EU10
46
% zaposlenih
WLAN: Beinu lokalnu mreu u sektoru bankarstva koristilo je 80%

institucija to je znatno nie od 34% koliki je bio prosjek svih promatranih
sektora u zemlji.
186

Studija razvoja
VoIP: Internet protokol za prijenos glasovnih poziva u sektoru bankarstva

koristilo je 9% institucija (koje zapoljavaju 26% radnika u sektoru), prema
VPN: Od institucija, u sektoru bankarstva, koje svojim djelatnicima

omoguuju rad na daljinu, 33% njih (koje zapoljavaju 76% radnika u
sektoru) je koristilo za to virtualnu privatnu mreu, to je ispod prosjeka
Tablica 98: Mree i primjenjeni protokoli u bankarstvu
LAN
Ponderirano % zap.
Banke
W-LAN
% pod.
95
% zap.
80
% pod.
Koriste VPN za
pristup na daljinu
Koriste VoIP
% zap.
20
% pod.
26
% zap.
9
% pod.
76
33
Po veliini poduzea
1-9
80
20
10-49
80
20
20
33
50-249
67
33
33
100
100
25
75
250+
84
44
43
34
25
11
68
40
Po veliini poduzea
1-9
38
31
10
35
10-49
61
40
14
38
50-249
86
43
17
62
250+
97
53
32
73
Baza (100%)
N (za sektor)
Upitnik
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
omoguuju pristup
na daljinu
22
22
22
13
A4a
A4b
A4c
A6d

187

Studija razvoja
ICT strunjaci: U sektoru bankarstva, 28% institucija (s udjelom od 93% u

ukupnom broju zaposlenih) zapoljavalo je ICT strunjake, to je znatno
vie od 9% koliki je bio prosjek promatranih sektora.
Grafikon 65: Zapoljavanje ICT strunjaka, bankarski sektor
20
40
60
80
100
93
Banke
28
Banke EU10
65
Hrvatska
9
27
EU10
14
% zaposlenih
ICT edukacija i trening: U sektoru bankarstva, 13% institucija (koje

zapoljavaju 67% radnika u sektoru) redovito alje svoje djelatnike na ICT
edukaciju i trening, prema 10% koliki je bio prosjek promatranih sektora.
Problemi pri zapoljavanju ICT strunjaka: Samo 4% bankarskih

institucija odgovorilo je da je imalo problema pri zapoljavanju ICT
strunjaka.
188

Studija razvoja
E-obrazovanje: U sektoru bankarstva samo 8% institucija (s 46%

zaposlenih) koristilo je e-learning, prema 13% koliki je bio prosjek
Grafikon 66: e-learning, bankarski sektor
20
40
60
80
100
46
Banke
8
Banke EU10
32
Hrvatska
13
21
EU10
11
% zaposlenih
189

Studija razvoja
Tablica 99: ICT strunjaci i edukacija u bankarstvu
Poduzea koja
Poduzea koja su
strunjake
ICT edukaciju i
ICT radnih mjesta
trening
Ponderirano % zap.
Banke
% pod.
93
% zap.
28
% pod.
67
% zap.
13
% pod.
41
% zap.
4
% pod.
46
Po veliini poduzea
1-9
10
10-49
40
20
50-249
67
33
33
100
75
50
50
250+
65
42
10
24
32
13
Po veliini poduzea
5
13
10-49
13
11
12
50-249
47
22
21
250+
93
53
22
28
1-9
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
22
22
22
22
Upitnik
B1
B4
B2
B5
Vanjske ICT usluge: Postotak institucija u bankarskom sektoru koja su

povjerila obavljanje ICT usluga vanjskim pruateljima bio je najvei od svih
promatranih sektora i iznosio je ak 62%, prema 21% koliko je iznosio
prosjek promatranih sektora. Tih 62% bankarskih institucija zapoljavalo je
48% radnika u sektoru pa iz toga moemo zakljuiti da su to uglavnom bila
mikro, male i srednje velike institucije koje zapoljavaju manji broj ICT
strunjaka dok velike banke imaju vee i kompetentnije IT odjele te manju
potrebu za vanjskim pruateljima ICT usluga.
ICT proraun: Izdaci na ICT u bankarskom sektoru, (koja su odgovorila na

ovo pitanje), iznosili su 12% od njihovih ukupnih trokova vie nego 10%
koliko je iznosio prosjek svih promatranih sektora u zemlji.
190

Studija razvoja
ICT investicije: Na pitanje je su li u proteklih 12 mjeseci investirali u ICT

bankarskom sektoru, potvrdno je odgovorilo 67% institucija (koje su
zapoljavale 94% zaposlenih u sektoru), prema 61% koliki je bio prosjek
svih promatranih sektora u zemlji. Iz toga proizlazi da velike institucije
redovito ulau u ICT tehnologije dok kod mikro i malih to nije sluaj.
Grafikon 67: Investicije u ICT, bankarski sektor
20
40
60
80
100
94
Banke
67
Banke EU10
84
Hrvatska
61
65
EU10
50
% zaposlenih
191

Studija razvoja
Financiranje ICT investicija: 37% organizacija u bankarskoj industriji (s

27% zaposlenih), koja su financirale ICT ulaganja iz tekueg poslovanja,
imalo je potekoa u izdvajanju sredstava za tu namjenu, prema 29%
koliko je iznosio prosjek promatranih sektora. Pritom su te potekoe bile
znatno izraenije kod malih financijskih institucija, dok su kod velikih bile
daleko manje izraene.
Tablica 100: Outsourcing i ICT investicije u bankarstvu
Poduzea koja
Poduzea koja su
Udio ICT budeta
povjerila
imala potekoa
obavljanje ICT
u pronalaenju
trokovima
investirala u ICT
usluga vanjskim
novca za ICT
poduzea
pruateljima
investicije
Ponderirano % zap.
Banke
% pod.
48
63
% zap.
% pod.
13
% zap.
12
% pod.
94
67
% zap.
% pod.
27
37
Po veliini poduzea
1-9
70
12
70
43
10-49
60
15
40
50-249
33
15
67
50
250+
50
12
100
25
45
21
10
10
84
61
32
29
Po veliini poduzea
1-9
21
11
62
29
10-49
18
55
26
50-249
41
74
30
250+
45
98
26
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
(iskljueno "ne
znam")
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja su
tekueg poslovanja
N (za sektor)
22
14
22
15
Upitnik
B6
C1
C3
C5
Izvori financiranja ICT investicija: U sektoru bankarstva, jedini izvor

financiranja za ICT bilo je iz tekueg poslovanja.
192

Studija razvoja
Tablica 101: Izvor financiranja ICT ulaganja u bankarstvu
Iz tekueg
poslovanja
Ponderirano % zap.
Banke
Bankovnih
kredita
% pod.
100
100
% zap.
% pod.
Venture kapitala
Javnih fondova i
ostalo
% zap.
% zap.
% pod.
% pod.
Po veliini poduzea
1-9
100
10-49
100
50-249
100
250+
100
84
97
Po veliini poduzea
1-9
98
10-49
94
50-249
91
250+
85
Baza (100%)

investirala u ICT
N (za sektor)
15
15
15
15
Upitnik
C4
C4
C4
C4
Standardi: EDI bazirani standard koristilo je 2% bankarskih institucija (1%

je prosjek svih sektora). Od svih promatranih sektora proprietary standardi
su najraireniji u bankarskom sektoru i njime se sluilo 11% institucija dok
je prosjek 10 sektora 1%. Po rezultatima ankete, XML e-standard se ne
koristi u bankarskom sektoru u Hrvatskoj.
193

Studija razvoja
Tablica 102: Koritenje standarda u bankarstvu
EDI bazirani
standardi
Ponderirano % zap.
Banke
XML bazirani
standardi
% pod.
21
% zap.
2
Proprietary
standardi
% pod.
% zap.
-
% pod.
50
11
Po veliini poduzea
1-9
10-49
50-249
67
25
50
250+
12
16
Po veliini poduzea
1-9
10-49
17
11
24
50-249
250+
Baza (100%)
N (za sektor)
Upitnik
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
22
22
22
G1a
G1b
G1c
Sigurna serverska tehnologija: U bankarskom sektoru, koritenje sigurne

serverske tehologije koncentrirano je u velikim bankarskim institucijama i
izraenije je nego na totalu promatranih sektora. Naime, na totalu, 16%
poduzea/institucija koristi sigurnu serversku tehnologiju te zapoljavaju
52% svih zaposlenih. U sektoru bankarstva pojava je jo vidljivija te 16%
bankarskih institucija koriste SST, a zapoljavaju vie od 90% radnika.
Elektroniki potpis: Elektroniki potpis koristi 20% bankarskih institucija u

Hrvatskoj, prema 40% koliki je bio prosjek promatranih sektora. Ovdje
moemo potvrditi tezu da su, u odgovoru na ovo pitanje, ispitanici imali u
vidu potpisivanje elektronikih platnih transakcija u bankarskom sektoru, a
ne elektroniki potpis u smislu definicije iz zakona. U isto vrijeme institucije
u bankarskom sektoru nisu imale problem s distinkcijom tih dvaju pojmova.
194

Studija razvoja
Tome ide u prilog i injenica da od svih 10 promatranih sektora banke

najmanje koriste elektroniki potpis.
Vatrozid: U sektoru bankarstva, 61% institucija koje zapoljavaju 94%

radnika koristi vatrozid. Zastupljenost koritenja vatrozida raste gledano od
mikro prema velikim institucijama.
Tablica 103: Koritenje ICT sigurnosnih mjera u bankarstvu
Koritenje
sigurne serverske
tehnologije
Ponderirano % zap.
Banke
% pod.
92
Koritenje
elektronikog
potpisa
% zap.
15
Koritenje
vatrozida
% pod.
72
% zap.
20
% pod.
94
61
Po veliini poduzea
1-9
50
10-49
40
80
67
67
67
100
75
100
50-249
250+
52
16
51
40
80
55
Po veliini poduzea
1-9
12
37
54
10-49
23
46
49
50-249
43
51
73
250+
64
63
94
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
22
22
22
G9a
G9b
G9c
Upitnik
Intranet: Od ukupnog broja institucija u bankarskom sektoru, njih 25% ima

intranet i to uglavnom srednje i velike banke.
ERP: Kod bankarskog sektora je specifina situacija u pogledu ERP-a. Po

rezultatima ankete, 11% banaka koristi ERP to i nije tako lo rezultat, ali
195

Studija razvoja
injenica da tih 11% bankarskih institucija zapoljava samo 10% radnika u

sektoru govori da rezultate ne moemo prihvatiti bez odgovarajueg
komentara. IDC vjeruje da srednje i velike banke nisu odgovorile da imaju
ERP jer imaju specifina IT rjeenja koja koriste dugi niz godina i
zamjenjuju ERP, a razvili su ih IT sektori banke i po mjeri su potreba
dotine banke. Bitno je napomenuti da takva softverska rjeenja, po
rigoroznoj
definicji
nisu
ERP
iako
praksi
zadovoljavaju
sve
funkcionalnosti. Nasuprot njima, mikro i male financijske institucije nisu

razvijala svoja IT rjeenja, ve su kupovala ERP-ove dostupne na tritu.
Grafikon 68: ERP, bankarski sektor
20
40
60
80
100
10
Banke
11
Banke EU10
30
Hrvatska
3
19
EU10
11
% zaposlenih
196

Studija razvoja
EDM: Od ukupnog broja bankarskih institucija, njih 2% (koje zapoljavaju

21% radnika u sektoru) je izjavilo da koristi aplikaciju za unutarnje
upravljanje dokumentima.
Tablica 104: Koritenje ICT sustava za unutarnji protok informacija u bankarstvu
Intranet
Ponderirano % zap.
Banke
ERP
% pod.
92
25
% zap.
EDM
% pod.
10
% zap.
11
% pod.
21
Po veliini poduzea
1-9
10
10-49
20
20
50-249
67
67
100
25
250+
51
18
30
19
Po veliini poduzea
1-9
13
10-49
30
50-249
48
23
17
250+
55
49
20
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
Upitnik
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
22
22
22
D1a
D1d
D1c
Elektronika nabava
Elektroniko naruivanje: U sektoru bankarstva, 39% institucija je izjavilo

da elektroniki naruuje robu i usluge, prema 53% koliki je bio prosjek
promatranih sektora. Kako je zastupljenost B2B intermedijarne potronje u
zemlji izrazito skromna, oito ovdje se preteno radi o B2B naruivanju
proizvoda krajnje potronje, a vjerojatno su tu ukljuene i narudbe poslane
197

Studija razvoja
e-mailom (kao zamjenom za obinu potu), koje po definiciji ne

predstavljaju elektroniku trgovinu.

institucija u sektoru bankarstva, koja su elektroniki naruivala, njih 78% je
izjavilo da je broj njihovih elektronikih narudbi bio manji od 25%, a 5% da
je bio vei od tog postotka.
Rjeenje za elektroniku nabavu: Niti jedna bankarska institucija

obraena u ovom istraivanju nije imala specifino ICT rjeenje za enabavu.
Tablica 105: Elektronika nabava u bankarstvu

Koritenje
je udio online
je udio online
specifinog ICT
narudbi bio
od 25%
nabavu
Online
naruivanje
Ponderirano % zap.
Banke
% pod.
67
39
% zap.
% pod.
69
78
% zap.
% pod.
31
% zap.
5
% pod.
Po veliini poduzea
1-9
40
75
10-49
20
100
50-249
33
100
250+
75
67
33
45
53
72
64
27
34
Po veliini poduzea
1-9
54
63
35
10-49
50
69
29
50-249
52
60
40
10
250+
37
75
25
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
Poduzea koja
nabavu
nabavu
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
22
22
Upitnik
E1
E3
E3
E7
198

Studija razvoja
Primanje elektronikih narudbi: U bankarskom sektoru, 15% institucija

(s 92% zaposlenih) zaprima online narudbe. Iz odnosa broja institucija i
broja zaposlenih vidi se da se radi uglavnom o veim bankama koje svojim
klijentima nude internet bankarstvo koje se promatra kao online naruivanje
usluga koje banka odrauje za njih (plaanje rauna, otplata kredita,
kupovina udjela u fondovima, naruivanje ekova itd.)
Udio primljenih elektronikih narudbi od kupaca: Od bankarskih

institucija koje primjenjuju elektroniko primanje narudbi, za njih 38%
postotak primljenih narudbi je bio manji od 25%, a za 62% vei od 25% od
ukupnog broja narudbi.
Rjeenje za elektroniku prodaju koristi 2% od ukupnog broja institucija u

bankarskom sektoru, prema 4% koliko je iznosio prosjek svih promatranih
sektora.
Tablica 106: Online zaprimanje narudbi u bankarstvu

Koritenje
je udio online
je udio online
specifinog ICT
zaprimljenih
zaprimljenih
prodaju
od 25%
25%
Poduzea koja
zaprimaju online
narudbe
Ponderirano % zap.
Banke
92
% pod.
% zap.
15
68
% pod.
% zap.
38
33
% pod.
% zap.
62
% pod.
21
Po veliini poduzea
1-9
10-49
67
100
100
75
25
25
50-249
250+
24
19
69
57
21
37
Po veliini poduzea
1-9
17
52
44
10-49
27
71
22
50-249
24
51
26
250+
29
80
12
14
199

Studija razvoja
Poduzea koja
Poduzea koja
nabavu
nabavu
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
22
22
Upitnik
F4
F6
F6
F10
200

Studija razvoja
(1.3.9.) Bolnice
Ope znaajke sektora
Ekonomski poloaj: U 2007. godini hrvatske bolnice (NACE N85.11) su ostvarile

ukupni prihod od
9,30 milijardi kuna, otprilike na nivou prethodne godine.
Istodobno razlika izmeu planiranih prihoda i ostvarenih rashoda iznosila je 4.40

milijarde kuna. Broj zaposlenih u bolnikom sektoru dosegao
je 42,8 tisua i
povean je za 3,6% prema 2006. godini. Bolniki sektor je prole godine

zapoljavao je 4,8% od ukupnog broja zaposlenih u realnom sektoru.
Strukturne znaajke: U 2007. godini u Hrvatskoj je djelovalo 68 bolnica, isto koliko

i godinu dana prije. Od toga je bilo 49% velikih, 36% srednjih, 11% malih i 4%
mikro organizacija. Pet najveih bolnica po ukupnom prihodu (KBC Zagreb, KBC
Split, KBC Rijeka, KBC Osijek, KB Sestre milosrdnice) uzete zajedno, ostvarile su
39%, a prvih deset 54% od ukupnog prihoda bolnikog sektora.
Obiljeja i trendovi: Financijski problemi i kanjanja u plaanju dobavljaima i

nadalje obiljeavaju ekonomski poloaj bolnikog sektora u Hrvatskoj. Krize u
plaanjima redovito se ponavljaju i rjeavaju naknadnim subvencijama iz dravnog
prorauna. Bolniki sektor vue nasljedstvo iz socijalistikog sustava s nizom
nerijeenih problema; pitanje broja i geografske disperzije bolnica, pitanje cijena
bolnikih usluga, neefikasno upravljanje, nezadovoljavajueg odnosa prema
pacijentima, relativno niske plae bolnikog osoblja i niz drugih, koji trae temeljitu
strukturnu reformu i uspostavu stabilnog sustava financiranja.
Tablica 107: Bolnice; odabrani indikatori ekonomskog poloaja u 2006. i 2007. godini

Razlika prihoda i rashoda (milijardi kuna)
Broj zaposlenih
Produktivnost (prihod/zaposleni)
2006
2007
Rast 07/06 (%)
9,36
9,30
-0,6
-0,41
-4,40
41.353
42.829
3,6

Izvor: FINA, 2008
4,8
4,8
0,0
201

Studija razvoja
IT potronja: U 2007. godini izdaci bolnica za IT opremu i vanjske IT usluge

dosegli su 93 milijuna kuna i smanjeni su za 0,5% u odnosu na prethodnu godinu.
IT potronja po bolnici iznosila je 519.903 kuna, a po zaposlenom 2.173 kuna.
Tablica 108: IT potronja u bolnicama u 2006. i 2007. godini

2006
2007
Rast 07/06 (%)
93,55
2.262
93,06
2.173
-0,5
-4,0
522.632
519.903
-0,5
Rezultati ankete
Prije interpretacije rezultata ankete i analiziranje podataka sektora bolnica valja

istaknuti da je populacija u sektoru bolnica u Hrvatskoj izuzetno mala te obuhvaa
74 institucije. Pritom treba napomenuti da je uobiajeni broj odgovora pri
anketiranju populacije 10%. IDC Adriatics je analizu sektora bolnica napravio na
uzorku od 15 prikupljenih anketa to je dvostruko vie od uobiajenog broja
odgovora za tu veliinu populacije. Unato tome, a s obizirom na jo uvijek mali
uzorak, rezultati dobiveni anketom mogu se smatrati samo indikativnim
pokazateljima.
ICT infrastruktura
Internet: Pristup internetu imalo je 93% bolnica, neto nie od prosjeka

promatranih sektora (98%) i takoer nie od prosjeka tog sektora u EU10
(98%).
Broadband: irokopojasnu vezu koristile su sve bolnice to je vie od

prosjeka promatranih sektora (63%) te znatno vie nego li u u istoj brani
EU10 (78%).

pristup internetu u bolnikom sektoru u prosjeku iznosio je 41% to je nie
od prosjeka promatranih sektora (72%) i na razini je bolnikog sektora u
EU10 (41%).
202

Studija razvoja
Grafikon 69: Broadband, bolniki sektor
20
40
60
80
100
100
Bolnice
100
85
Bolnice EU10
78
84
Hrvatska
63
76
EU10
69
% zaposlenih
Udaljeni pristup: Pristup raunalnoj mrei s udaljene lokacije koristilo je

50% bolnica (s 80% zaposlenih), prema 19% koliko je iznosio prosjek
promatranih sektora i 34% zabiljeenih u istom sektoru u EU10.
203

Studija razvoja
Tablica 109: Pristup internetu i udaljni pristup u bolnicama
Bolnice s
broadband
internet
pristupom
Bolnice s
pristupom
internetu
Ponderirano % zap.
% pod.
% zap.
% pod.
Prosjean broj
zaposlenih u
bolnicama s
pristupom
internetu
Pristup
raunalnoj mrei
poduzea s
udaljene lokacije
% zap.
% zap.
% pod.
% pod.
Bolnice
98
93
100
100
34
41
80
50
99
98
84
63
58
72
68
19
100
98
85
78
41
39
34
Bolnice EU10
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
Poduzea s
Poduzea koja
N (za sektor)
15
15
14
15
Upitnik
A1
A3
A2
A5
LAN: Lokalnu mreu koristilo je 82% bolnica (na koje otpada 98%
zaposlenih), znatno vie od 44% koliki je bio prosjek promatranih sektora u
zemlji, ali neto nie nego li je to zabiljeeno kod bolnikog sektora u EU10
(84%).
WLAN: Beinu lokalnu mreu koristilo je 26% bolnica (s udjelom od 36%

zaposlenih), znatno nie od 34% koliki je bio prosjek promatranih sektora u
zemlji, ali jednako prosjeku tog sektora u EU10.
VoIP: Internet protokol za prijenos glasovnih poziva koristilo je 10% bolnica

(s udjelom od 11% u broju zaposlenih), prema 11% koliki je bio prosjek
promatranih sektora u zemlji, ali ipak vie nego nego li je zabiljeeno u
istom sektora u EU10 (8%).
VPN: Od bolnica koje svojim djelatnicima omoguuju rad na daljinu, njih

76% (s udjelom od 72% u broju zaposlenih) koristilo je za to virtualnu
privatnu mreu. Meutim taj je pokazatelj, s obzirom na nedovoljan broj
odgovora trai daljnju provjeru.
204

Studija razvoja
Grafikon 70: LAN, bolniki sektor
20
40
60
80
100
98
Bolnice
82
96
Bolnice EU10
84
84
Hrvatska
44
65
EU10
46
% zaposlenih
Tablica 110: Mree i primjenjeni protokoli u bolnicama
LAN
Ponderirano % zap.
W-LAN
% pod.
% zap.
Koriste VPN za
pristup na daljinu
Koriste VoIP
% pod.
% zap.
% pod.
% zap.
% pod.
Bolnice
98
82
36
26
11
10
72
76
84
44
43
34
25
11
68
40
Bolnice EU10
96
84
32
26
71
63
205

Studija razvoja
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
omoguuju pristup
na daljinu
N (za sektor)
15
15
15
A4a
A4b
A4c
A6d
Upitnik
ICT strunjaci:
61% bolnica (s udjelom od 82% u ukupnom broju
zaposlenih) zapoljavalo je ICT strunjake, prema 9% koliki je bio prosjek

promatranih sektora i 39% zabiljeenih u istoj industriji u EU10.
Grafikon 71: Zapoljavanje ICT strunjaka, bolniki sektor
20
40
60
80
100
82
Bolnice
61
57
Bolnice EU10
39
65
Hrvatska
9
27
EU10
14
% zaposlenih
206

Studija razvoja
ICT edukacija i trening:
22% bolnica (s udjelom od 33% zaposlenih)
redovito alje svoje djelatnike na ICT edukaciju i trening, prema 10% koliki
je bio prosjek promatranih sektora i 34% zabiljeenih u istom sektoru u
EU10.
Problemi pri zapoljavanju ICT strunjaka: 12% bolnica odgovorilo je

da je imalo problema pri zapoljavanju ICT strunjaka, znatno vie od
prosjeka promatranih sektora u zemlji (2%) i prosjeka istog sektora u EU10
(3%).
Grafikon 72: e-learning, bolniki sektor
20
40
60
80
100
45
Bolnice
28
26
Bolnice EU10
22
32
Hrvatska
13
21
EU10
11
% zaposlenih
207

Studija razvoja
E-obrazovanje:
28% bolnica (s 45% zaposlenih) koristilo je e-learning,
prema 13% koliki je bio prosjek promatranih sektora u zemlji
i 22%
zabiljeenih u istom sektoru u EU10.
Tablica 111: ICT strunjaci i edukacija u bolnicama
Bolnice koje
Bolnice koje su
Bolnice koje
svoje zaposlenike
imala problema s
Bolnice koje
strunjake
ICT edukaciju i
ICT radnih mjesta
trening
Ponderirano % zap.
% pod.
% zap.
% pod.
% zap.
% pod.
% zap.
% pod.
Bolnice
82
61
33
22
22
12
45
28
65
42
10
24
32
13
Bolnice EU10
57
39
39
34
26
22
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
15
15
15
15
Upitnik
B1
B4
B2
B5
Vanjske ICT usluge: Postotak bolnica koje su povjerile obavljanje ICT

usluga vanjskim pruateljima iznosio je 44% (s 38% zaposlenih), prema
21% koliko je iznosio prosjek promatranih sektora i 20% zabiljeenih u
istom sektoru u EU10.
ICT proraun:
Izdaci na ICT, u bolnikom sektoru (od ukupnog broja
bolnica koja su odgovorila na ovo pitanje), iznosili su 17% od njihovih

ukupnih trokova, prema 10% koliko je iznosio prosjek promatranih sektora
i 8% u tom sektoru u EU10.
ICT investicije: Na pitanje je su li u proteklih 12 mjeseci investirali u ICT,

potvrdno je odgovorilo 85% bolnica, prema 61% koliki je bio prosjek svih
promatranih sektora u zemlji i 79% u istom sektoru u EU10.
208

Studija razvoja
Grafikon 73: Investicije u ICT, bolniki sektor
20
40
60
80
100
96
Bolnice
85
87
Bolnice EU10
79
84
Hrvatska
61
65
EU10
50
% zaposlenih
Financiranje ICT investicija: 66% bolnica, koja su financirale ICT

ulaganja iz tekueg poslovanja, imalo je potekoa u izdvajanju sredstava
za tu namjenu, prema 29% koliko je iznosio prosjek promatranih sektora.
Tablica 112: Outsourcing i ICT investicije u bolnicama
209

Studija razvoja
Bolnice koje
Bolnice koje su
Udio ICT budeta
povjerila
imala potekoa
kao % u ukupnim Bolnice koje su
obavljanje ICT
u pronalaenju
trokovima
investirala u ICT
usluga vanjskim
novca za ICT
bolnice
pruateljima
investicije
Ponderirano % zap.
% pod.
% zap.
% pod.
% zap.
% pod.
% zap.
% pod.
Bolnice
38
44
18
17
96
85
59
66
45
21
10
10
84
61
32
29
Bolnice EU10
23
20
87
79
36
23
Poduzea koja
Baza (100%)
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
(iskljueno "ne
znam")
Poduzea koja su
tekueg poslovanja
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
15
15
10
Upitnik
B6
C1
C3
C5
Izvori
financiranja
ICT
investicija:
Dominantni
izvor
financiranja
investicaja u ICT bilo je iz tekue poslovanja (76%).
Tablica 113: Izvor financiranja ICT ulaganja u bolnicama
Iz tekueg
poslovanja
Ponderirano % zap.
Bankovnih
kredita
% pod.
% zap.
% pod.
Venture kapitala
Javnih fondova i
ostalo
% zap.
% zap.
% pod.
% pod.
Bolnice
84
76
84
97
Bolnice EU10
51
56
26
26
Baza (100%)

investirala u ICT
N (za sektor)
13
13
13
13
Upitnik
C4
C4
C4
C4
210

Studija razvoja
Standardi: Hrvatski bolniki sektor nije koristio EDI i XML bazirane

standarde. Proprietary standard koristilo je 10% bolnica u sektoru, znatno
vie od prosjeka svih promatranih sektora u zemlji (1%), ali i puno nie od
prosjeka sektora EU10 (30%). Meutim, zbog premalog broja odgovora,
nalaz je indikativan.
Tablica 114: Koritenje standarda u bolnicama
EDI bazirani
standardi
Ponderirano % zap.
Bolnice
XML bazirani
standardi
% pod.
% zap.
Proprietary
standardi
% pod.
% zap.
% pod.
11
10
12
16
Bolnice EU10
23
19
28
21
32
30
Baza (100%)
N (za sektor)
Upitnik
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
15
15
15
G1a
G1b
G1c
Sigurna serverska tehnologija: Sigurnu serversku tehologiju koristilo je

42% bolnica, prema 16% koliko iznosi prosjek promatranih sektora u zemlji
i 47% u bolnikom sektoru u EU10.
Elektroniki potpis: Elektroniki potpis koristilo je 32% bolnica, prema

40% koliko iznosi prosjek promatranih sektora i 29% u bolnikom sektoru
EU10.
Vatrozid: 93% bolnica (s 98% zaposlenih) koristi vatrozid kako bi se

zatitilo od virusnih e-mailova i neautoriziranih upada, to je vie od
prosjeka svih sektora (55%) i na razini bolnikog sektora u EU10.
211

Studija razvoja
Tablica 115: Koritenje ICT sigurnosnih mjera u bolnicama
Koritenje
sigurne serverske
tehnologije
Ponderirano % zap.
% pod.
Koritenje
elektronikog
potpisa
% zap.
% pod.
Koritenje
vatrozida
% zap.
% pod.
Bolnice
58
42
47
32
98
93
52
16
51
40
80
55
Bolnice EU10
63
47
40
29
92
90
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
15
15
15
G9a
G9b
G9c
Upitnik
Intranet: Intranet u Hrvatskoj koristi 28% bolnica, to je vie od prosjeka

svih sektora u Hrvatskoj (18%), ali je znatno nie od prosjeka bolnikog
sektora u EU10 (55%). (I tu je prisutna vjerojatna zamjena s internetom).
ERP: Na pitanje o koritenju ERP-a potvrdno je odgovorilo 18% bolnica,

to je znaajno vie od prosjeka promatranih sektora (3%) te neznatno
manje od 21% koliko je zabiljeeno u bolnikom sektora u EU10.
EDM: Nedovoljan broj odgovora na pitanje o koritenju aplikacija za

upravljanja elektronikim dokumentima ne daje podlogu za interpretiranje
rezultata.
Grafikon 74: ERP, bolniki sektor

212

Studija razvoja
20
40
60
80
100
33
Bolnice
18
33
Bolnice EU10
21
30
Hrvatska
3
19
EU10
11
% zaposlenih
Tablica 116: Koritenje ICT sustava za unutarnji protok informacija u bolnicama
Intranet
Ponderirano % zap.
ERP
% pod.
% zap.
EDM
% pod.
% zap.
% pod.
Bolnice
45
28
33
18
51
18
30
19
Bolnice EU10
75
55
33
21
69
59
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
213

Studija razvoja
N (za sektor)
Upitnik
15
15
D1a
D1d
D1c
Elektronika nabava
Elektroniko naruivanje: Od ukupnog broja bolnica, njih 30% je izjavilo

da primjenjuje elektroniko naruivanje, to je znatno nie od prosjeka
promatranih sektora (53%), odnosno prosjeka istog sektora u EU10 (67%).

bolnica koje su primjenjivale elektroniko naruivanje, 80% je izjavilo da je
broj njihovih elektronikih narudbi bio manji od 25%, a 20% da je bio vei.
Rjeenje za elektroniku nabavu: Niti jedna bolnica obraena u ovom

istraivanju nije imala specifino ICT rjeenje za e-nabavu.
Tablica 117: Elektronika nabava u bolnicama
Bolnice kojima je Bolnice kojima je

Koritenje
udio online
udio online
specifinog ICT
narudbi bio
od 25%
nabavu
Online
naruivanje
Ponderirano % zap.
% pod.
% zap.
% pod.
% zap.
% pod.
% zap.
% pod.
Bolnice
56
30
80
80
20
20
45
53
72
64
27
34
Bolnice EU10
67
67
71
73
29
27
19
12
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
Poduzea koja
nabavu
nabavu
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
15
15
Upitnik
E1
E3
E3
E7
Primanje elektronikih narudbi: Od ukupnog broja bolnica, njih 20% je

izjavilo da zaprimaju elektronike narudbe, to je priblino prosjeku
214

Studija razvoja
promatranih sektora (19%), ali i znatno vie od prosjeka sektora unutar

EU10 (10%). Ovo bi trebala danjenje istraiti. IDC vjeruje da je pri
odgovoranje na ovo pitanje bile na umu transakcije bolnica s HZZO-om.
Udio primljenih elektronikih narudbi od kupaca: Broj odgovora je

premali za interpretiranje rezultata.
Rjeenje za elektroniku prodaju: Niti jedna bolnica nije koristila

specifino ICT rjeenje za e-prodaju.
Tablica 118: Online zaprimanje narudbi u bolnicama
Bolnice koje
zaprimaju online
narudbe
Ponderirano % zap.
% pod.
Bolnice kojima je Bolnice kojima je

Koritenje
udio online
udio online
specifinog ICT
zaprimljenih
zaprimljenih
prodaju
od 25%
25%
% zap.
% pod.
% zap.
% pod.
% zap.
% pod.
Bolnice
24
20
92
63
24
19
69
57
21
37
10
93
83
17
Bolnice EU10
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
Poduzea koja
nabavu
nabavu
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
15
15
Upitnik
F4
F6
F6
F10
215

Studija razvoja
(1.3.10.) Dravna administracija
Ope znaajke sektora
Ekonomski poloaj: U 2007. godini prihodi poslovanja tijela dravne uprave

(NACE L75.11 i 11.3) sadrana u dravnom proraunu iznosili su 108,23 milijarde
kuna, za 13,7% vie nego li prethodne godine. Istodobno rashodi poslovanja bili su
108,01 milijardi odraavajui poveanje od 12,6%. Broj zaposlenih u
dravnoj
administraciji dosegao je 104,8 tisua i povean je za 0,8%.
Prihod poslovanju u dravnom proraunu u proloj godini bio je na razini 16,5%

ukupnog prihoda realnog sektora gospodarstava. Broj zaposlenih u dravnoj upravi
bio je na nivou od 11,7% gledano prema ukupnom broju zaposlenih u realnom
sektoru.
Strukturne znaajke: U 2007. godini, dravna uprava se sastojala od
15
ministarstava, 21 upanije, 127 gradova i 429 opina, 456 pravosudnih institucija i

niza agencija, zavoda i drugih tijela (ukupno oko 1.300). Najvei korisnisnici
prorauna bili su Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Ministarstvo
zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo financija, Ministarstvo znanosti obrazovanja
i porta i Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka.
Obiljeja i trendovi: Relativno visok rast prihoda i rashoda poslovanja tijela

dravne administracije financiran iz dravnog prorauna nastavljen je i u 2007.
godini uz daljnje smanjene deficita.
Tablica 119: Dravna administracija; Prihodi i rashodi poslovanja u dravnom proraunu za 2006. i 2007
2006
2007
Rast 07/06 (%)
Prihodi poslovanja (milijardi kuna)
95,24
108,32
13,7
Rashodi poslovanja (milijardi kuna)
95,95
108,01
12,6
-0,71
0,31
103.943
104.803
0,8
Prema ukupnom prihodu (%)
16,0
16,5
3,1
Prema ukupnom broju zaposlenih (%)

Izvor: Godinji obraun dravnog prorauna, DZS
12,0
11,7
-2,5
Razlika (milijardi kuna)

Broj zaposlenih
Usporedba s realnim sektorom gospodarstva
216

Studija razvoja
IT potronja: U 2007. godini izdaci tijela dravne uprave za IT opremu i vanjske IT

usluge dosegli su 763 milijuna kuna i smanjeni su za 1,0% u odnosu na prethodnu
godinu. IT potronja po tijelu dravne uprave iznosila je 585.256 kuna, a po
zaposlenom 7.282 kuna.
Tablica 120: IT potronja u dravnoj administraciji u 2006. i 2007. godini

2006
2007
Rast 07/06 (%)
771,27
7.420
763,17
7.282
-1,0
-1,9
591.916
585.256
-1,1
Rezultati ankete
ICT infrastruktura
Internet: Pristup Internetu imala su sva tijela dravne uprave.
Broadband: irokopojasnu vezu koristilo je 88% organizacija u dravnoj

administraciji, prema 66% koliki je bio prosjek promatranih sektora.
Zaposleni s pristupom Internetu:
Postotak zaposlenih koji su imali
pristup Internetu u dravnoj administriciji iznosio je 83%, znatno vie od

prosjeka promatranih sektora u zemlji (72%).
Udaljeni pristup: Pristup raunalnoj mrei institucije dravne uprave s

udaljene lokacije koristilo je 27% tijela drave uprave (s 96% zaposlenih)
217

Studija razvoja
Grafikon 75: Broadband, dravni sektor
20
40
60
80
100
100
Dravna
administracija
88
Dravna
administracija
EU10
84
Hrvatska
63
76
EU10
69
% zaposlenih
218

Studija razvoja
Tablica 121: Pristup internetu i udaljni pristup u tijelima dravne uprave
Poduzea s
broadband
internet
pristupom
Poduzea s
pristupom
internetu
Ponderirano % zap.
% pod.
100
100
% zap.
% pod.
100
88
Prosjean broj
zaposlenih u
poduzeima s
pristupom
internetu
Pristup
raunalnoj mrei
poduzea s
udaljene lokacije
% zap.
% zap.
% pod.
83
% pod.
96
27
Po veliini poduzea
1-9
100
67
83
10-49
100
90
94
50-249
100
100
74
60
250+
100
100
67
100
99
98
84
63
72
68
19
Po veliini poduzea
1-9
99
63
77
14
10-49
97
61
55
26
99
85
58
52
100
89
48
93
50-249
250+
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
Poduzea s
Poduzea koja
N (za sektor)
23
23
23
23
Upitnik
A1
A3
A2
A5
LAN: Lokalnu mreu u dravnoj administraciji koristilo je 88% tijela dravne

uprave (na koje otpada gotovo 100% zaposlenih), za dvostruko vie od
44% koliki je bio prosjek promatranih sektora u zemlji.
WLAN: Beinu lokalnu mreu u dravnoj administraciji koristilo je 88%

tijela dravne uprave (s udjelom od gotovo 100% zaposlenih), vie nego
duplo od 34%, koliki je bio prosjek promatranih sektora u zemlji.
219

Studija razvoja
VoIP: Internet protokol
za prijenos
glasovnih
poziva u dravnoj
administracije nije zabiljeen.
Grafikon 76: LAN, dravni sektor
20
40
60
80
100
100
Dravna
administracija
88
Dravna
administracija
EU10
84
Hrvatska
44
65
EU10
46
% zaposlenih
VPN:
Koritenje virtualne privatne mree u dravnoj administraciji nije
zabiljeeno.
220

Studija razvoja
Tablica 122: Mree i primjenjeni protokoli u tijelima dravne uprave
LAN
Ponderirano % zap.
W-LAN
% pod.
100
88
% zap.
% pod.
23
Koriste VPN za
pristup na daljinu
Koriste VoIP
% zap.
24
% pod.
39
% zap.
15
% pod.
60
62
Po veliini poduzea
1-9
67
10-49
90
20
10
50-249
100
80
20
67
250+
100
20
40
60
84
44
43
34
25
11
68
40
1-9
39
38
33
31
11
10
33
35
10-49
61
61
41
40
15
14
37
38
50-249
86
86
44
43
17
17
63
62
250+
97
97
45
53
34
32
72
73
Po veliini poduzea
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
Upitnik
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
omoguuju pristup
na daljinu
23
23
23
A4a
A4b
A4c
A6d
ICT strunjaci:
U dravnoj administraciji 30% tijela dravne uprave (s
udjelom od 97% zaposlenih) zapoljavalo je ICT strunjake, prema 9%

koliki je bio prosjek promatranih sektora u zemlji. Uposlene ICT
profesionalce imale su srednja i velike jedinice dravne administracije.
ICT edukacija i trening:
U dravnoj administraciji, 37% tijela dravne
uprave alje svoje djelatnike na ICT edukaciju i trening, prema 10% koliki
je bio prosjek promatranih sektora u zemlji.
221

Studija razvoja
Problemi pri zapoljavanju ICT strunjaka: 15% tijela dravne uprave

(s 75% zaposlenih) odgovorilo je da je imalo problema pri zapoljavanju
ICT strunjaka, od ega 89% srednjih i sve velike jedinice dravne uprave.
Grafikon 77: Zapoljavanje ICT strunjaka, dravni sektor
20
40
60
80
100
97
Dravna
administracija
30
Dravna
administracija
EU10
65
Hrvatska
9
27
EU10
14
% zaposlenih
222

Studija razvoja
E-obrazovanje:
26% jedinica u dravnoj administraciji koristilo je
e-
learning, prema 13% koliki je bio prosjek promatranih sektora u zemlji.

Grafikon 78: e-learning, dravni sektor
20
40
60
80
100
78
Dravna
administracija
26
Dravna
administracija
EU10
32
Hrvatska
13
21
EU10
11
% zaposlenih
223

Studija razvoja
Tablica 123: ICT strunjaci i edukacija u tijelima dravne uprave
Poduzea koja
Poduzea koja su
strunjake
ICT edukaciju i
ICT radnih mjesta
trening
Ponderirano % zap.
% pod.
97
% zap.
30
% pod.
78
% zap.
37
% pod.
75
% zap.
15
% pod.
78
26
Po veliini poduzea
1-9
10-49
30
80
60
80
100
80
80
80
50-249
250+
65
42
10
24
32
13
Po veliini poduzea
5
13
10-49
13
11
12
50-249
47
22
21
250+
93
53
22
28
1-9
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
23
23
23
23
Upitnik
B1
B4
B2
B5
Vanjske ICT usluge: 34% jedinica dravne uprave (s 95% zaposlenih)

povjerila su obavljanje ICT usluga vanjskim pruateljima, prema 21% koliko
je iznosio prosjek promatranih sektora u zemlji. To su uinile sve velike
organizacije u sektoru.
ICT proraun:
Izdaci na ICT u dravnoj upravi, kod jedinica koja su
odgovorila na ovo pitanje, iznosili su 5% od njihovih ukupnih rashoda,

prema 10% isto koliko je iznosio prosjek promatranih sektora u zemlji.
ICT investicije: Na pitanje je su li u proteklih 12 mjeseci investirali u ICT,

potvrdno je odgovorilo 92% jedinica dravne uprave (s gotovo 100%
224

Studija razvoja
zaposlenih), prema 61% koliki je bio prosjek promatranih sektora u zemlji.

Sve mala, srednja i velika tijela dravne uprave ulagala su u ICT.
Grafikon 79: Investicije u ICT, dravni sektor
20
40
60
80
100
100
Dravna
administracija
92
Dravna
administracija
EU10
84
Hrvatska
61
65
EU10
50
% zaposlenih
Financiranje ICT investicija: 30% tijela dravne uprave, koja su

financirale ICT ulaganja iz tekueg poslovanja, imalo je potekoa u
225

Studija razvoja
Tablica 124: Outsourcing i ICT investicije u tijelima dravne uprave
Poduzea koja
Poduzea koja su
Udio ICT budeta
povjerila
imala potekoa
obavljanje ICT
u pronalaenju
trokovima
investirala u ICT
usluga vanjskim
novca za ICT
poduzea
pruateljima
investicije
Ponderirano % zap.
% pod.
95
% zap.
34
% pod.
15
% zap.
5
% pod.
100
92
% zap.
% pod.
63
30
Po veliini poduzea
1-9
67
10-49
30
100
50-249
20
100
100
16
100
250+
45
21
10
10
84
61
32
29
Po veliini poduzea
1-9
21
11
62
29
10-49
18
55
26
50-249
41
74
30
250+
45
98
26
Poduzea koja
Baza (100%)
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
(iskljueno "ne
znam")
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja su
tekueg poslovanja
N (za sektor)
23
13
23
17
Upitnik
B6
C1
C3
C5
Izvori financiranja ICT investicija: Tekui prihodi bili su je dominantni

izvor financiranja za 79% jedinica dravne administracije, dok su za 12%
tijela dravne uprave to bili javni fondovi.
226

Studija razvoja
Tablica 125: Izvor financiranja ICT ulaganja u tijelima dravne uprave
Iz tekueg
poslovanja
Ponderirano % zap.
Bankovnih
kredita
% pod.
61
79
% zap.
% pod.
Venture kapitala
Javnih fondova i
ostalo
% zap.
% zap.
% pod.
% pod.
20
12
Po veliini poduzea
1-9
100
10-49
80
10
50-249
80
20
250+
60
20
84
97
Po veliini poduzea
1-9
98
10-49
94
50-249
91
250+
85
Baza (100%)

investirala u ICT
N (za sektor)
22
22
22
22
Upitnik
C4
C4
C4
C4
Standardi: 4% jedinica dravne uprave odgovorila je da je koristilo EDI

bazirani standard i isto toliko XML i proprietary standarde.
227

Studija razvoja
Tablica 126: Koritenje standarda u tijelima dravne uprave
EDI bazirani
standardi
Ponderirano % zap.
XML bazirani
standardi
% pod.
19
% zap.
4
Proprietary
standardi
% pod.
19
% zap.
4
% pod.
19
Po veliini poduzea
1-9
10-49
50-249
20
20
20
250+
12
16
Po veliini poduzea
1-9
10-49
17
11
24
50-249
250+
Baza (100%)
N (za sektor)
Upitnik
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
23
23
23
G1a
G1b
G1c

tehologije potvrdno je odgovorilo je 44% tijela dravne uprave, znatno vie
od 16% koliko je bio prosjek promatranih sektora.
Elektroniki potpis: Koritenje elektronikog potpisa deklariralo je 39%

tijela dravne uprave (s 74% zaposlenih), prema 40% koliki je bio prosjek
Vatrozid: 80% jedinica dravne administracije koristilo je vatrozid, znatno

vie od 55% koliki je bio prosjek promatranih sektora. Sva srednja i velika
tijela dravne uprave koristila su vatrozid.
228

Studija razvoja
Tablica 127: Koritenje ICT sigurnosnih mjera u tijelima dravne uprave
Koritenje
sigurne serverske
tehnologije
Ponderirano % zap.
% pod.
79
Koritenje
elektronikog
potpisa
% zap.
44
Koritenje
vatrozida
% pod.
23
% zap.
39
% pod.
100
80
Po veliini poduzea
1-9
10-49
40
60
90
50-249
80
60
100
250+
80
20
100
52
16
51
40
33
80
55
Po veliini poduzea
1-9
12
37
54
10-49
23
46
49
50-249
43
51
73
250+
64
63
94
Baza (100%)
N (za sektor)
Upitnik
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
23
23
23
G9a
G9b
G9c
Intranet: Od ukupnog broja tijela dravne uprave, njih 39% je izjavilo da

ima intranet, prema 18% koliko je bio prosjek promatranih sektora u zemlji.
Grafikon 80: ERP, dravni sektor

229

Studija razvoja
20
40
60
80
100
19
Dravna
administracija
Dravna
administracija
EU10
30
Hrvatska
3
19
EU10
11
% zaposlenih
ERP: Na pitanje o koritenju ERP-a potvrdno je odgovorilo 8% tijela

dravne uprave.
EDM: Od ukupnog broja tijela dravne uprave, njih 15% odgovorilo je da

koristi aplikaciju za upravljanje dokumentima unutar organizacije, prema
Tablica 128: Koritenje ICT sustava za unutarnji protok informacija u tijelima dravne uprave
230

Studija razvoja
Intranet
Ponderirano % zap.
ERP
% pod.
79
% zap.
39
EDM
% pod.
19
% zap.
8
% pod.
39
15
Po veliini poduzea
1-9
10-49
30
10
10
50-249
80
20
250+
80
20
40
51
18
30
19
Po veliini poduzea
1-9
13
10-49
30
50-249
48
23
17
250+
55
49
20
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
Upitnik
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
koriste raunala
23
23
23
D1a
D1d
D1c
Elektronika nabava
Elektroniko naruivanje: 30% tijela dravne uprave je odgovorilo da

elektroniki naruuje robe i usluge. Ovdje se preteno radi o B2B
naruivanju proizvoda krajnje potronje, a mogue su tu ukljuene i
narudbe poslanih mailom (kao zamjenom za obinu potu), koje po
Udio elektronikih narudbi prema dobavljaima: Udio elektronikih

narudbi kod svih tijela dravne uprave koji su odgovorili da elektroniki
naruuju bio je manji od 25%.
Rjeenje za elektroniku nabavu: Koritenje posebnog ICT rjeenje za

elektroniku nabavu u tijelima dravne uprave nije zabiljeeno.
231

Studija razvoja
Tablica 129: Elektronika nabava u tijelima dravne uprave

Koritenje
je udio online
je udio online
specifinog ICT
narudbi bio
od 25%
nabavu
Online
naruivanje
Ponderirano % zap.
% pod.
38
% zap.
30
% pod.
100
% zap.
100
% pod.
% zap.
-
% pod.
Po veliini poduzea
1-9
10-49
50
100
40
100
50-249
250+
45
53
72
64
27
34
Po veliini poduzea
1-9
54
63
35
10-49
50
69
29
50-249
52
60
40
10
250+
37
75
25
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
Poduzea koja
nabavu
nabavu
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
23
23
Upitnik
E1
E3
E3
E7
Primanje elektronikih narudbi: Primanje elektronikih narudbi u

tijelima dravne uprave nije zabiljeeno.
Udio primljenih elektronikih narudbi od kupaca: Odgovor nije bio

mogu.
Rjeenje za elektroniku prodaju: Koritenje posebnog ICT rjeenje za

elektroniku prodaju u tijelima dravne uprave nije zabiljeeno.
232

Studija razvoja
Tablica 130: Online zaprimanje narudbi u tijelima dravne uprave

Koritenje
je udio online
je udio online
specifinog ICT
zaprimljenih
zaprimljenih
prodaju
od 25%
25%
Poduzea koja
zaprimaju online
narudbe
Ponderirano % zap.
% pod.
% zap.
-
% pod.
% zap.
-
% pod.
% zap.
-
% pod.
Po veliini poduzea
1-9
10-49
50-249
250+
24
19
69
57
21
37
Po veliini poduzea
1-9
17
52
44
10-49
27
71
22
50-249
24
51
26
250+
29
80
12
14
Baza (100%)
Poduzea koja
koriste raunala
Poduzea koja
Poduzea koja
nabavu
nabavu
Poduzea koja
koriste raunala
N (za sektor)
23
23
Upitnik
F4
F6
F6
F10
233

Studija razvoja
(1.4.) Metodoloke napomene

Anketa: Podatke o koritenju ICT-a i elektronikog poslovanja u zemlji prikupljeni
su putem ankete "Elektroniko poslovanje za godine 2006. i 2007.", zasnovane na
reprezentativnom stratificiranog uzorka. Anketa inae prvo ispitivanje ovakvog tipa
u zemlji, imala je opseg od 450 ispitanika u poduzeima, bankama, tijelima dravne
uprave i bolnicama. Intervjui su voeni u studenom 2008. Podatci su primarno
prikupljeni koristei tehniku raunalno upravljanih telefonskim intervjua (CATI), a u
specifinim sluajevima koristile su i tehnike online i face-to-face intervjua. Dio
CATI intervjua, IDC Adriatics je zbog izuzetno kratkog roka podugovorio s
agencijom Centum istraivanja, koja je procesirala prikupljene podataka u
koordinaciji s IDC-evim istraivakim centrom iz Praga.
Ispitanici su donositelji odluka u poduzeima i organizacijama, uobiajeno osobe

odgovorne za ICT u poduzeu, tipino IT menaderi. Alternativno, posebno u malim
poduzeima koja nemaju posebnu IT jedinicu, intervjuiran je menader ili vlasnik
poduzea.
Populacija: Ciljana populacija su aktivne organizacije, pravne osobe s jednim i vie

zaposlenih u Republici Hrvatskoj, koje koriste raunala, u jednom od sljedeih
sektora odreenih na osnovi NACE Rev. 1 klasifikacije djelatnosti:
Kriteriji za odabir sektora su:
relativni znaaj i vanost sektora na nacionalnu ekonomiju
postajanje adekvatnog istraivanja u okviru e-Business Watcha kako bi se

mogla osigurati usporedivost
234

Studija razvoja
Tablica 131: broj i struktura predvienih intervjua
Sektor
NACE
Broj
poduzeca
Broj
intervjua
Proizvodnja hrane i pica
D15
D36.12, 36.13, 36.14
Gradevinarstvo
F45
Maloprodaja
G52
8.230
71
Turizam
H55, I63.30
3.000
65
I60.24, I63.11, I63.12, I63.40
2.406
57
Telekomunikacije
I64.20
114
20
Banke
J65.12, J65.22
179
22
Bolnice
N85.11
74
15
L 75.11.1, L75.11.3
Total
1.257
64
364
32
7.833
81
105
23
23.562
450
Deset odabranih sektora za anketu su veoma heterogeni to se tie veliine.

Graevinarstvo i maloprodaja su najvei sektori s oko 8.000 poduzea. Na drugom
kraju opsega su bolniki, telekomunikacijski i sektor tijela dravne administracije s
oko 100 organizacija; ovo je faktor od oko 80 izmeu najveeg i najmanjeg sektora.
Ova neravnotea neizbjeno ima znaajan uticaj na ponderiranje i na taj nain na
cjelokupne rezultate, kojima dominiraju brojke iz graevinarstva i maloprodaje.
Upitnik: Upitnik je strukturiran tako da omogui prikupljanje podataka za sva

predviena podruja istraivanja tj. (1) mjerenja stupnja primjene elektronikog
poslovanja, (2) ocjenu stupnja prisutnosti prepreka usvajanja elektronikog
poslovanja, (3) kvantifikaciju obujma elektronike trgovine u zemlji, (4) procjenom
uteda koje bi bile mogue primjenom e-Rauna i (5) usporedbu s osnovnim
indikatorima s EU 27 temeljnih na istraivanju Eurostat-a.
Upitnik se sastoji od pitanja (numerikih obiljeja, indikatora) strukturiranih u 10

modula i to:
Modul A: ICT infrastruktura (indikatori: koritenje i naini pristupa

internetu; koritenje osobnih raunala, koritenje mrea i VoiP-a;
mogunost i naini udaljenog pristupa raunalnom sustavu poduzea)
Modul B: Razvoj vjetina za elektroniko poslovanje i outsourcing

(indikatori: broj i problemi upoljavanja ICT strunjaka u poduzeu;
zastupljenost ICT edukacije i e-learninga; prisustvo i obujam ICT poslova
koje poduzee povjerava vanjskim pruateljima)
235

Studija razvoja
Modul C: ICT izdaci i investicije (indikatori: udio izdataka za ICT u

ukupnim trokovima poduzea; prisustvo ICT investicija; izvori financiranja
ICT investicija)
Modul D: Unutarnja i vanjska elektronika kolaboracija (indikatori:

koritenje intraneta, extraneta i aplikacija za upravljanje znanjem,
dokumentima, lancem nabave; ERP-a; RFID-a; prisustvo i obujam primjene
primljenih i poslatih e-Rauna)
Modul E: Elektronika nabava (indikatori: prisustvo i obujam koritenje

interneta i drugih mrea za online naruivanje; struktura online narudbi
prema tipu proizvoda i usluga; koritenje specifinih rjeenja za odabir,
pronalaenje dobavljaa i naruivanje)
Modul F: Online marketing i prodaja (indikatori: prisustvo Web stranica;

primjena i ocjena korisnosti CRM rjeenja; prisustvo i obujam online
narudbi; struktura online narudbi prema tipu i geografskom porijeklu
kupaca; koritenje specifinih rjeenja u prodajnim poslovnim procesima)
Modul G: e-Standardi i interoperabilnost (indikatori: koritenje EDI-a i

drugih standarda; znaaj interoperabilnosti za pojedine poslovne procese;
koritenje softverskih aplikacija otvorenog koda)
Modul H: Utjecaj, pokretai i ogranienja elektronikog poslovanja

(indikatori: motivi primjene elektronikog poslovanja; utjecaj elektronikog
poslovanja na pojedine poslovne procese unutar poduzea; prepreke za
primjenu elektronikog poslovanja; stavovi o oekivanom utjecaju
elektronikog poslovanja u budunosti)
Modul I: Inovacijske aktivnosti (indikatori: povezanost inovacija i prijene

ICT tehnologije)
Modul J: Pravni okviri elektronikog poslovanja (indikatori: stupanj

spoznaja o zakonskoj regulativi elektronikog poslovanja; problemi u
primjeni elektronikog poslovanja vezani uz pravnu regulativu)
Agregirani indikatori, indeksi su prikazani u skladu s e-Business Scoreboard

pristupom koji e-Business Watch primjenjuje od 2004. godine, a ukljuuju e 16
indikatora uvrtenih u 4 podindeksa:
A pristup ICT mreama (primjena ICT-a)
B integracija elektronikih procesa (reininjering poslovnih procesa)
C elektronikla nabava
D elektronika prodaja i marketing (CRM)

236

Studija razvoja
Podindeksi su dalje agregirani u jedinstveni inteks elektronikog poslovanja (eBusiness Index).
U sluaju kvantifikacije obujma elektronike trgovine u zemlji provedeno je i

dodatno istraivanje s odgovarajuim upitnikom. Cilj ovog dijela istraivanja je da
se omogui nastavak serije podataka u godinama nakon 2005., odnosno nastavak
e-Commerce studija koje je IDC Adriatics izradio za godine od 2002. do 2005.
Studije sluajeva temeljene su na face-to face intervjuima temeljene na

polustrukturiranom upitniku.
Procjena uteda od uvoenja eRauna temelji e se na pristupu koji je primjenjen

u sluaju Danske, Finske i Francuske. IDC Adriatics je prikupio podatke o broju
rauna dobavljaa prema javnom sektoru. Temeljem te procjene kao i procjene
trokova vezanih uz slanje (papir, tisak, potarina) i poslovnih procesa vezanih uz
zaprimanje i obradu rauna izraunat je obujam moguih uteda uvoenjem eRauna.
Uzorak: Odabrani uzorak je reprezentativni uzorak
entiteta u populaciji
odgovarajueg sektora. Uzorci su odreeni sluajnim izborom iz FINA-ine baze

aktivnih poduzea i popisa tijela dravne uprave. Unutar pojedinog sektora
organizacije su stratificirane prema broju zaposlenih i to:
mikro (od 1 do 9 zaposlenih)
male (od 10 do 49)
srednje (od 50 do 249)
velike (preko 250)
Istraivanje je obuhvatilo 11% velikih, 17% srednjih, 34% malih i 38% mikro
organizacija.
Ponderiranje: Zbog primjene stratificiranog uzorka, veliina uzorka u svakoj

kategoriji veliine poduzea nije proporcionalna s njenom populacijom. Kad bi se
koristila proporcionalna raspodjela, veliine uzorka u kategoriji velikih poduzea
(250+) bile bi krajnje mala, ne dozvoljavajui nikakvu razumnu prezentaciju
rezultata. Zbog toga je primjenjeno ponderiranje kako bi rezultati adekvatno odrazili
strukturu i distribuciju poduzea u populaciji odgovarajueg sektora. Primjenjena su
dva oblika ponderiranja; prema broju zaposlenih i prema broju poduzea.
237

Studija razvoja
Ponderiranje s brojem zaposlenih: Razlog za koritenje ponderiranja brojem

zaposlenih je da ima mnogo vie mikro poduzea od broja ostalih firmi. Kad ne bi
uzeli u obzir specifini ekonomski znaaj poduzea u razliitim kategorinama
veliine poduzea, rezultatima bi dominirali postoci opaeni u kategoriji mikro
poduzea. Rezultati ponderirani brojem zaposlenih interpretiraju se kao "poduzea
s x% zaposlenih".
Tablica 132: ponderirani indeksi na osnovi broja zaposlenih
Sektor
Mikro
Mala
poduzeca (1- poduzeca
9)
(10-49)
Srednja
poduzeca
(50-249)
Velika
poduzeca
+250
0.06946
0.18804
1.37330
4.16455
0.04103
0.15837
0.26413
1.88049
Graevinarstvo
0.63510
1.08851
1.39408
2.70176
Maloprodaja
0.58867
0.62240
1.03232
5.56844
Turizam
0.30839
0.39579
1.36304
2.87902
0.16276
0.18235
1.03773
2.54363
Telekomunikacije
0.02530
0.09568
0.36162
2.74510
Banke
0.02920
0.11576
1.02134
4.58299
Bolnice
0.00820
0.19874
0.91009
4.87866
0.03073
0.14342
0.62715
13.55141
Tablica 133: ponderirani indeksi na osnovi broja poduzea
Sektor
Mikro
Mala
poduzeca (1- poduzeca
9)
(10-49)
Srednja
poduzeca
(50-249)
Velika
poduzeca
+250
0.54698
0.30787
0.26465
0.11186
0.29603
0.21390
0.06366
0.05730
Graevinarstvo
4.43316
1.28724
0.27406
0.10070
Maloprodaja
5.30405
0.83422
0.21418
0.10368
Turizam
1.59326
0.51490
0.25677
0.13751
1.52788
0.26585
0.19099
0.07639
Telekomunikacije
0.15279
0.08403
0.07639
0.02546
Banke
0.22154
0.11077
0.12732
0.06684
Bolnice
0.05730
0.15279
0.10313
0.08594
0.15279
0.08976
0.05730
0.07257
Ponderiranje s brojem poduzea: vrijednosti koju su iskazane kao x% poduzea

(u totalu ili sektoru) pokazuju udio firmi bez obzira na njihovu veliinu, t.j. mikro
poduzee s nekoliko zaposlenih i velika tvrtka s tisuama zaposlenih, obje se broje
jednako.
238

Studija razvoja
Statistika tonost; intervali pouzdanosti: Statistika varira u svojoj preciznosti, u

zavisnosti od metode uzorkovanja, veliine uzorka i varijabilnosti obiljeja. Interval
pouzdanosti predstavlja mjeru koja pomae da se procjeni preciznost koja se od
prikupljenih podataka moe oekivati. Interval pouzdanosti je izraunati raspon
vrijednosti na izvjesnoj razini, odnosno vjerovatnoi pouzdanosti; u ovom
istraivanja to je 0.90.
Tabela 4 prikazuje indikatore o nivoima preciznosti procjene koja se moe oekivati

za ukupne rezultate u zavisnosti od primjenjenog naina ponderiranja. Za total svih
sektora moe se oekivati tonost od oko +/-4 postotnih poena i to za veinu
vrijednosti koje su izraene i kao % poduzea i za vrijednosti koje su ponderirane
s brojem zaposlenih. Intervali pouzdanosti za sve sektore uzete zajedno znatno se
razlikuju od pojedinanih intervala po sektorima, kategorijama poduzea s obzirom
na veliinu, i nainu ponderiranja. Intervali pouzdanosti su najvei kod
telekomunikacijskog sektora, banaka, bolnica i dravne administracije zbog
relativno malog broja jedinica kao i zbog toga zbog toga to su ovi sektori osjetljiviji
zbog svoje strukture (dominacije velikih poduzea u relativnoj maloj populaciji).
Podaci za ove sektore su stoga indikativni i ne moe se tvrditi da imaju statistiku
preciznost. Meutim, IDC je u takvim sluajevima pokuao kontaktirati i prikupiti
podatke od svih ili veine entiteta u datoj kategoriji.
Tablica 134: Intervali pouzdanosti za sektore i total

Rezultat
intervjua
Total svi sektori
Ponderirano s %
poduzeca
Ponderirano s brojem
zaposlenih
10.0%
7.7%
12.5%
7.7%
10.0%
1.8%
26.5%
3.7%
10.0%
Graevinarstvo
10.0%
4.8%
12.5%
20.2%
Neponderirano
7.7%
12.5%
4.3%
18.1%
2.8%
23.3%
11.5%
4.7%
13.9%
4.5%
15.3%
Maloprodaja
10.0%
6.3%
14.7%
5.1%
17.1%
4.8%
17.9%
Turizam
10.0%
4.2%
19.1%
3.5%
20.9%
4.6%
18.3%
10.0%
3.7%
20.4%
1.2%
29.7%
4.2%
19.0%
Telekomunikacije
10.0%
1.6%
25.7%
Banke
10.0%
1.7%
25.6%
1.7%
25.7%
Bolnice
10.0%
2.2%
13.5%
1.1%
28.8%
10.0%
2.7%
10.0%
1.6%
23.9%
36.8%
29.4%
36.8%
Total svi sektori
30.0%
29.4%
36.8%
29.4%
30.0%
30.0%
17.6%
51.6%
21.4%
45.7%
23.0%
43.2%
6.5%
70.6%
8.4%
66.8%
19.5%
Graevinarstvo
49.1%
30.0%
20.7%
30.9%
21.7%
35.6%
21.8%
37.9%
Maloprodaja
30.0%
26.8%
39.7%
24.6%
42.6%
24.0%
43.5%
239

Studija razvoja
Turizam
30.0%
23.0%
44.8%
21.6%
46.6%
23.6%
44.0%
30.0%
21.7%
46.2%
15.7%
54.8%
22.8%
44.5%
Telekomunikacije
30.0%
9.4%
62.3%
14.8%
49.4%
Banke
30.0%
15.8%
49.8%
15.8%
49.9%
Bolnice
30.0%
13.8%
29.9%
12.6%
51.6%
30.0%
13.5%
24.3%
15.3%
46.6%
Total svi sektori
1.7%
84.9%
50.0%
45.6%
53.5%
45.6%
53.5%
45.6%
53.5%
50.0%
31.6%
67.4%
36.3%
61.9%
38.1%
59.3%
50.0%
15.8%
84.1%
19.5%
80.3%
34.2%
65.1%
Graevinarstvo
50.0%
33.0%
43.8%
35.2%
49.9%
35.6%
52.6%
Maloprodaja
50.0%
42.7%
56.3%
40.3%
59.2%
39.5%
60.0%
Turizam
50.0%
38.3%
61.3%
36.7%
63.0%
39.0%
60.6%
50.0%
36.7%
62.6%
29.1%
70.6%
38.1%
61.0%
Telekomunikacije
50.0%
20.2%
75.5%
27.4%
63.4%
Banke
50.0%
29.1%
64.4%
29.2%
64.5%
Bolnice
50.0%
6.5%
92.6%
23.4%
40.5%
24.2%
65.1%
50.0%
22.1%
33.6%
27.9%
60.5%
240

Studija razvoja
(2) Elektronika trgovina u Hrvatskoj

u 2006. i 2007. godini
IDC Adriatics je u okviru godinjih izvjetaja procjenjivao vrijednost elektronike
trgovine u zemlji od godine od godine od 2002. do zakljuno 2005. Dakle, zadnji
izraeni report, Croatia eCommerce Market 2006-2010 Forecast and Year 2005
Review, donio je procjenu vrijednosti elektronike trgovine za 2005. godinu. U
okviru ovog projekta nastavljeno je istraivanja za naredne dvije godine.
Predvieno je da se istraivanje nastavi u godinama koje slijede, a kako bi se
pokazateljima koje donosi, pratio rast i napredak elektronikog poslovanja u zemlji.
IDC prati vrijednost elektronike trgovine anketiranjem prodavatelja o udjelu

elektronike trgovine u njihovoj ukupnoj realizaciji. Posebno se prate transakcije,
odnosno vrijednost prodanih proizvoda i usluga krajnjim potroaima (B2C) i
vrijednost elektronikih kupoprodaja izmeu poslovnih subjekata (B2B). Unutar
B2B segmenta razlikuje se prodaja robe i usluga koje kupci ugrauju u svoje
proizvode i usluge namijenjene prodaji kao i proizvode koji su u nepromjenjenom
stanju namjenjeni daljnjoj prodaji (B2B intermedijarna potronja) i proizvoda i
usluga koje se krajnje troe unutar poslovnih subjekata, kao to su nabava uredske
opreme, kancelarijskog namjetaja, uredskog materijala, sanitarnih potreptina,
hrane i pia i niz drugih proizvoda i usluga (B2B krajnja potronja).
Ovaj pregled donosi i pokazatelje i elektronikog bankarstva, segmenta koji daleko

najrazvijeniji u ukupnom elektronikom poslovanju u zemlji. Detaljne podatke
ukupnom broju i volumenu bankarskih transakcija prua Hrvatska narodna banka.
Elektronika trgovina u Hrvatskoj 2002.-2007.: Vrijednost prodane robe i usluga

elektronikim putem u zemlji u promatranom estogodinjem razdoblju poveana je
za preko sedam puta, odnosno rasla je po prosjenoj godinjoj stopi rasta (PGSR)
od 48,9%. Pritom je neto via PGSR zabiljeena u B2C segmentu, od 59,9%, dok
je za B2B iznosila 47, 5% (tablica 131 i grafikon 81). Rast je zbog poetnog
relativno malog obujma transakcija bio osjetno bri od 2002. do 2004. da bi nakon
toga neto usporio. Vrijednost kupoprodaja ostvarenih elektronikim putem u
ukupnom volumenu kopoprodaja u zemlji, iako iz godine u godinu raste jo je
izrazito skroman. Tako B2C trgovina u u ukupnom vrijednosti distributivne trgovine
u 2007 je iznosio 1.02% (prema 0,27% zabiljeenih u 2002.). Iako za B2B trgovinu
nemamo adakvatni usporedivi pokazatelj, IDC je uvjeren da njegov udio u
241

Studija razvoja
vrijednosti ukupnih transakcija izmeu privrednih subjekata u prodajnom lancu je

ispod 1%. (Kao kontrast navedimo da je istodobno udio elektronikih platnih
bankarskih transakcija u ukupnom broju platnih bankarskih trasakcija u 2007. bio
46,2%).
Tablica 135: Obujam elektronike trgovine u Hrvatskoj, 2002-2007 (milijuna kuna)

Segment
2002
2003
2004
2005
2006
2007
PGSR
39,85
103,46
172.,1
253,50
329,05
416,15
59.9%
Raunala i raunalna oprema
8.91
21.00
27.00
34.00
43.00
56.12
44.5%
Online knjiare
3.24
4.18
5.53
8.50
12.05
14.02
34.0%
57.2%
B2C
24.46
71.65
109.15
155.00
192.00
234.98
Potroaka elektronika
1.78
3.00
7.00
14.00
27.00
39.41
85.8%
Ostalo
B2B
1.46
3.62
23.74
42.00
55.00
71.62
117.9%
358,99
880,38
1.487,36
1.779,00
2.116,00
2.504,42
47.5%
17.98
45.24
77.56
129.00
166.00
212.87
63.9%
341.01
835.15
1409.80
1650.00
1950.00
2291.55
46.4%
398.84
983.84
1.659,77
2.032,50
2.445,05
2.920,57
48.9%
Turistike agencije
Krajnja potronja
Intermedijarna potronja
Elektronika trgovina ukupno
Izvor, IDC Adriatics, 2008
Grafikon 81: Obujam elektronike trgovine u Hrvatskoj 2002-2007
3,500
3,000
(M)
2,500
2,000
1,500
1,000
500
0
2002
2003
2004
2005
2006
2007
B2C
B2B krajnja potronja
B2B intermedijarna potronja
242

Studija razvoja
Prosjeni Hrvat potroio je u 2007. godinu na nabavku robe elektronikim putem 93

kune, prema 9 kuna est godina ranije, dok je B2B potronja po glavi stanovnika u
2007 iznosila 605 kuna, prema 89 kuna koliko je bila u 2002. godini.
Tablica 136: Elektronika trgovina u Hrvatskoj po glavi stanovnika, 2002-2007 (kn)
Segment
2002
2003
2004
2005
2006
2007
B2C
23
38
56
73
93
B2B
80
196
331
396
471
558
krajnja potronja
intermedijarna potronja
Elektronika trgovina ukupno
10
17
29
37
47
76
186
314
367
434
510
89
219
370
453
545
650
Elektronika trgovina u Hrvatskoj u 2006. i 2007. godini: Vrijednost prodane

robe i usluga elektronikim putem u Hrvatskoj u 2007. godini dosegla je 2,92
milijarde kuna i poveana je za 19,4% u odnosu na prethodnu godinu. B2C
segment je zabiljeio rast od 26.5%. Istodobno, B2B intermedijarna potronja
porasla je za 17.5%, a B2B krajnja potronja poveana je za 28,2%.
Tablica 137: Obujam, rast i struktura elektronicke trgovine u Hrvatskoj u 2006.-2007. godini (mln. kuna)
2006
2007
Segment
Vrijednost
B2C
Rast (%)
Udio
Vrijednost
Rast (%)
Udio
329,05
29,8
13,5%
416,15
26,5
14,2%
Racunala i racunalna oprema
43,00
26,5
1,8%
56,12
30,5
1,9%
Online knjiare
12,05
41,7
0,5%
14,02
16,4
0,5%
192,00
23,9
7,9%
234,98
22,4
8,0%
Potroacka elektronika
27,00
92,9
1,1%
39,41
46,0
1,3%
Ostalo
B2B
55,00
31,0
2,2%
71,62
30,2
2,5%
2.116,00
18,9
86,5%
2.504,42
18,4
85,8%
166,00
28,7
6,8%
212,87
28,2
7,3%
Intermedijarna potronja
1.950,00
18,2
79,8%
2.291,55
17,5
78,5%
Elektronicka trgovina ukupno

2.445,05
20,3
100,0%
2.920,57
19,4
100,0%
Turisticke agencije
Krajnja potronja
243

Studija razvoja
Gledano prema strukturi pojedinih segmenta elektronike trgovine, u 2007. godini

na B2B trgovinu otpada 85,8%, a na B2C preostalih 14,2%. U odnosu na
prethodnu godinu ti udjeli nisu bitnije izmjenjeni.
Grafikon 82: Struktura elektronike trgovine, 2007
B2C
14%
Intermedijarna
potronja
79%
Krajnja
potronja
7%
B2C elektronika trgovina: Vrijednost elektroniki prodane robe i usluga krajnjim

potroaima (kuanstvima) u 2007. godini iznosio je 416,5 milijuna kuna i povean
je za 26,5% u odnosu na prethodnu godinu. U ukupnom hrvatskom elektronikom
tritu B2C segment je sudjelovao s 14.2%, odnosno sa 0.7 postotnih poena vie
nego godinu ranije.
Istodobno, udjel vrijednosti elektronike trgovine u ukupnoj vrijednosti distributivne

trgovine u zemlji iznosio je 1,02% (prema 1,0% u 2006.).
Najznaajnije kategorije primjene elektronike trgovine u B2C segmentu su putne i

turistike agencija, trgovci raunalima, raunalnom
opremom
i potronim
materijalom, online knjiare i trgovci potroakom elektronikom. Po ostvarenom

prometu turistike agencije su i dalje predvodnici B2C segmenta, s 56.5% udjela.
Slijede trgovine raunalima i raunalnom opremom s udjelom od 13.5%, potroaka
elektronika koja je uestvovala s 9,5%, dok je udio online knjiara bio 3,4%.
244

Studija razvoja
Preostalih 17,2% otpada na niz cvjearnice, prodavaonice zdrave (eko) hrane, sexshopove, prodavaonice odjeom i obuom, prodavaonica darova, online kioske,
prodaju ulaznica, prodavaonice djeje opreme, prodaju robe iroke potronje itd.
Turistike agencije: Prodaja i rezervacija smjetajnih kapaciteta i drugih turistikih

usluga po osvarenom prometu najvei je segment u B2C poslovanju. U 2007.
online promet turistike agencije iznosio je 294,98 milijuna kuna i porastao je
22,4%, i to ponajvie zahvaljujui inozemnim klijentima.
FIGURE 4
Neka od znaajnijih poduzea koja primjenjuju elektroniku trgovinu u ovom

sektoru su:
Adriatica.net: Adriatica.net je turistika agencija sa sjeditem u Zagrebu.

Osnovana je u veljai 2000. i zapoljava 327 radnika. Izvorno je djelovala
kao odjel IT i investicijske kompanije Emporion, no vrlo brzo se
osamostalila i fokusirala na pruanje privatnog smjetaja na Jadranu.
Zadnjih godina preuzela je nekoliko tvrtki iz brane, Atlas Airtours, Atlas
Dubrovnik i Kompas. Po obujmu elektronike trgovine bez premca je u
okvirima turistike djelatnosti.
Adriatic.hr: Adriatic.hr je osnovan 2000. godine sa sjeditem u Splitu.

Tvrtka je razdjeljena na odjele - sluba za korisnike koja prua podrku na
nekoliko jezika (eki, slovaki, talijanski, maarski, engleski, poljski, itd.),
financijski odjel, IT odjel, i specijalizirani poslovno orijentirani odjel
usmjeren ka povezanosti sa vlasnicima apartmana i kua koji s kojima
surauju
E-Tours: E-Tours je specijelizirana trailica i rezervacijski program

pokrenut od strane Iskon Interneta u 2001. Kako bi pruila kvalitetnu uslugu
svojim klijentima, tvrtka odrava stalnu vezu sa rezervacijskim sistemom
Amadeus, osiguravajui informacije o trenutnim cijenama karata u
stvarnom vremenu. Osim Amadeusa, kompanija je povezana sa Lotus Asia
Tours (koji nudi putovanja u Burmi, Indoneziju, Singapur, Maleziju i
Australiju), i Hertz Rent-a-Car agenciju.
Trgovine raunalima, raunalnom opremom i potronim materijalom:

Vrijednost elektronike prodaje raunala, raunalne opreme i potronog materijala
245

Studija razvoja
kuanstvima porasla je za 30,5% u 2007., doseui brojku od 56,12 milijuna kuna.

Rast elektronike trgovine u ovom segmentu je kontinuiran i primjetno je da se
omjer stranica s web-shopovima u odnosu na stranice koje nude samo kataloge
poveava. Meutim, kod domaih kupaca jo uvijek prevladava uvjerenje da se
tehnika roba, posebice raunala i elektronikih ureaja mora vidjeti i uivo prije
kupnje. Tome treba pridodati i jo uvijek prisutnu bojazan od uporabe kartica za
internet kupovinu zbog moguih zloupotreba. Danas, gotovo svi vei sastavljai
osobnih raunala imaju neki oblik internet trgovine i prodaju raunala krajnjim
kupcima, bilo domainstima (B2C) ili privrednim subjektima (B2B krajnja potronja).
Treba spomenuti da M San Grupa, najvei domai asembler raunala prestao
prodavati izravno graanima i sada isporuke u cjelosti idu preko partnera, tako da
je vrijednost elektronike prodaje M San-u ukljuena u B2B segment. Ipak, veina
ostalih domaih tvrtki prua mogunost kupovine i partnerima i fizikim licima. Osim
to nude vlastita raunala, domai sastavljai raunala, nude i strane brandove te
periferne ureaje i potroni materijal. Znatan dio njihove ponude otpada i razne
proizvode potroake elektronike, od kuanskih aparata, klima ureaja do praznih
nosaa medija.

sektoru su:
Vemil: Poduzee je osnovano 1991. godine te trenutno zapoljava 230

ljudi. Sjedite tvrtke nalazi se u Zagrebu, a ima urede i prodajna mjesta
irom zemlje. Vemil distribuira proizvode niza globalnih proizvoaa, kao
to su Sony, Noevo, Altec Lansing, Brother, Gigabyte, Logitech i LG, a
takoer nudi i vlastitu proizvodnu liniju (Astro raunala) i odjel specijaliziran
za usluge implementacije mrenih rjeenja, odravanja i nadogradnji
sistema i sl. Tvrtka je u posljenjih nekoliko godina poela nuditi potroaku
elektroniku, no i dalje raunala i raunalna oprema ine veinu ukupnog
poslovanja.
HGspot: Tvrtka je osnovana 1994. godine u Zagrebu. HGspot se od tada

razvio u tvrtku koja je prisutna u 20 hrvatskih gradova na 50 prodajnih
mjesta i zapoljava 231 osobu. Ovlateni je distributer za Abit, Alpha,
Asrock, Epox, Grundig, Gainward, Infosmart, Leadtek, Matsonic, Mitac,
Kingmax, Kinngstech, KME, Pioneer, Sapphire, Thermaltake i Trust, a
takoer se moe pohvalititi statusima Microsoft Gold Certified Partnera,
Intel Premier Providera, HP Business Partnera i Autorizirane Trgovine,
Lexmark Sub-Distributora, i IBM Business Partnera.
246

Studija razvoja
Mikronis: Mikronis je osnovan 2001., kao 'kerka' kompanije Zel-Cos, prve

hrvatske privatne kompanije specijalizirane za podrku i odravanje IBM
raunalne opreme. Mikronis je fokusiran na prodaju notebook raunala, i
njihov portfolio ukljuuje Lenovo (IBM), HP, Toshiba, Dell, Fujitsu-Siemens,
NEC i Acer proizvode. Tvrtka nudi i uslugu podrke kupcima.
Online knjiare: Promet online knjiare 2007 dosegao je 14,02 milijuna kuna i
uvean je za 16,4% u odnosu nas godinu ranije. Elektronika prodaja knjiga
konstantno se, iz godine u godinu poveava, ali znatno umjerenije od rasta ukupne
B2C trgovine. Veliku prepreku daljnjem poveanju online prodaje knjiga predstavlja
relativno visoki iznos potarine koju je potrebno platiti pri dostavi naruenih knjiga.

sektoru su:
Superknjiara: Uz online knjiare smjetene na www.superknjizara.com i

www.superknjizara.hr, tvrtka ima i klasinu knjiaru u Zagrebu. Knjiara
nudi kompletni portfolio hrvatskih izdavaa, a uz klasinu elektronsku
trgovinu nudi i dostavu knjiga kao poklona, te se brine za upakiravanje,
umotavanje i dostavu istih.
Algoritam: Poduzee je osnovano 1990. kao knjiara specijalizirana za

prodaju inozemne literature, uredske opreme i raunalnog softvera. Uz
elektroniku trgovinu, tvrtka posjeduje i fizike trgovine u Zagrebu, Osijeku,
Splitu, Dubrovniku, Puli i Varadinu, Algoritmova online trgovina djeluje kao
klub; registracija je besplatna , dok se lanstvo dijeli na tri razine: bronana,
srebrna i zlatna. Kategorije su vezane uz koliinu realizirane trgovine, te
prema tome se dodjeljuje vrijednost popusta.
kolska knjiga: kolska knjiga je osnovana 1950., i jedna je od najstarijih i

najcjenjenijih izdavaa u zemlji. Tvrtka je specijalizirana za kolske knjige i
znanstvenu i pounu literaturu. Krajem 2007. tvrtka je zapoljavala 292
radnika.
Naklada Ljevak: Naklada Ljevak osnovana je 2001. godine kao 'kerka'

nakladnike tvrtke Naprijed. Naklada Ljevak je specijalizirana za nakladu,
uvoz inozemne literature i veleprodaju. Tvrtka je poznata po svojim
247

Studija razvoja
establiranim izdanjima vezanim za filozofiju, povijest umjetnosti, medicinu,

religiju i slicnu. Tvrtka takoer izdaje i kolske knjige.
Potroaka elektronika: Elektronika prodaja proizvoda potroake elektronike

vrijedila je u 2007. godini 39,41 milijuna kuna, odraavajui rast 46.0% u odnosu na
prethodnu godinu. Ovakav rast najveim je dijelom posljedica uvoenja mogunosti
elektronikog naruivanja kod ve etabliranih trgovaca u ovoj brani.

sektoru su:
Renoprom: Renoprom je osnovan 1992. godine, te se u poetku bavio

proizvodnjom
odravanjem
informatike
opreme.
Tvrtka
je
sa
maloprodajom poela 1995. godine, sa manjim specijaliziranim trgovinama

pod imenom "Studio 19", no pravi uzlet dobila je 2002. godine, nakon
otvorenja megastora TechnoMax u Zagrebu. U studenom 2006. Renoprom
je otvorio drugi TechnoMax megastore u Rijeci, u trgovako-zabavnom
centru "Tower Center Rijeka". U ovom trenutku to je najvei megastore
tehnike robe u Republici Hrvatskoj na punih 2.000 m2 prodajnog
prostora. Tvrtka danas zapoljava 131 osobu, a osim u Hrvatskoj, ima i
poslovnicu u Srbiji od 2007. godine.
Konikom: Konikom je osnovan u Osijeku 1991. godine i do danas ima 23

prodajna mjesta irom Hrvatske (od Slavonije i Baranje gdje posjeduje
prodavaonice u svim veim naseljima, preko Ivani Grada do Zagreba.
Tvrtka se specijalizirala za prodaju kako audio/video, tako i bijele tehnike.
Ostala B2C elektronika trgovina: U ovu kategoriju ukljuen je niz prodavaa

koje koji svoje proizvode i usluge nude i elektronikim putem, primjerice online
cvjearnice, trgovine odjeom i obuom, web kioske, sex shopove, online sisteme
za aukcije, trgovine CD-ima i glazbenim potreptinama, suvenirnice, trgovine
mjeovitom robom, trgovine djejom opremom, trgovine zdravom hranom i eko
proizvodima itd. Poduzea ovdje ukljuena ostvarila su rast online prometa bri od
prosjeka ukupnog B2C trita, dosezui iznos od 71,62 milijuna kuna. U ovom
segmentu zabiljeen je najvei broj novih online aktera. Biljeimo tako ulazak
renomiranih trgovakih kua kao to su Konzum i Merkator u elektroniku prodaju
iroke lepeze proizvoda koje nude, otvorene su trgovine djejom opremom,
primjerice platnenim pelenama i niz drugih. Od vanijih igraa u ovoj kategoriji treba
248

Studija razvoja
spomenuti tvrke kao to su Neckerman, Quelle, Limes plus, Encian. Shoe.Be.Do.,

Potomac, Magma itd.
B2B elektronika trgovina: U okviru elektronikih kupoprodaju izmeu privrednih

subjekata i drugih organizacija razlikujemo kupoprodaju s namjenom daljnje
prodaje ili ugradnje u vlastite proizvode i usluge (B2B intermedijarna potronja) i
kupoprodaju namijenjenim krajnoj potronji u poduzeima i drugim organizacijama
koje ih nabavljaju (B2B krajnja potronja).
B2B intermedijarna potronja: Kupoprodajne transakcije intermedijarne potronje

obavljene elektronikim putem u Hrvatskoj su u ranoj fazi razvoja. Vezane su
uglavnom uz praksu i nabavno-prodajne poslovne procese koje strane kompanije
prisutne u zemlji inae primjenjuju u svom globalnom poslovanju te kupoprodajama
na relaciji proizvoa i distributera raunala i njihovih prodajnih partnera. U prvom
sluaju, uglavnom se radi o EDI posredovanim transakcijama u segmentu
maloprodaje robe iroke potronje. Involvirani akteri su primjerice Proctor &
Gamble i Henkel koji imaju podrunice u zemlji, domai proizvoai kao Podravka,
Franck i TDR, Agrokor i maloprodajne trgovake kue kao, Metro, Getro, Getro,
Baumax, Konzum, Merkator, DM drogerie-markt, Kaufland, OMV i dr. U pogledu
drugog, radi se o prodaji od strane distributera raunala, raunalne opreme i
potronog materijala svojim partnerima. Glavni igrai na ovom podruju su M San
Grupa, Microline, Vemil, Asbis, izmeu ostalih.
Iako je rastao neto sporije od prosjeka trita, za 17.5%, na segment B2B

intermedijarna potronja i dalje dri daleko najvei najveij udjel (78,5%) u ukupnoj
elektronikoj trgovini u zemlji. Vrijednost intermedijarne B2B trgovine porasla je s
1,95 milijardi kuna 2006. na 2,29 milijardi u 2007. godini. Primjetan je porast
implementacije EDI sustava (sustavi za elektronsku razmjenu podataka) meu
hrvatskim maloprodajnim lancima, koji znatno olakavaju kako upite upuene
dobavljaima, vrijeme isporuke i sniavaju logistike trokove.
B2B krajnja potronja: Vrijednost proizvoda i usluga krajnje potronje koja je

elektronikim putem prodana privrednim subjektima i drugim organizacijama
iznosila je 212,87 milijuna kuna u 2007., to predstavlja rast od 28.2% u odnosu na
godinu ranije. U ovu kategoriju ubrajaju se proizvodi i usluge koje privredni subjekti
i druge organizacije nabavljaju kao preduvjet za svoje redovno poslovanje kao to
su uredski namjetaj, raunala, fotokopirni aparati i printeri, uredski materijal,
249

Studija razvoja
sanitarne potreptine, hrana i pie i drugo. Dobavljai koji elektroniki putem

zadovoljavaju ovu potranju isti su kao i u B2C i B2C intermedijarnoj potronji.
Elektroniko bankarstvo: Za razliku od neznatnog udjela elektronike trgovine u

ukupnoj trgovini u zemlji, obavljanje plaanja elektronikim putem duboko je
ukorijenjeno i zauzima znaajan udjel u ukupnim platnim transakcijama u
bankarskom sektoru. Od ukupnog broja bezgotovinskih platnih transakcija u 2007.
godini, ak 46,2% obavljeno je elektronikim putem. Gledano prema vrijednosti
transakcija, taj je udjel bio 50,4%. Istodobno, broj korisnika koji plaanja obavljaju
preko interneta dosegao je 130 tisua poslovnih subjekata te 424 tisue graana.
U periodu 2005-2007 ukupan broj elektronikih platnih transakcija u bankarskom

sektoru povean je za 58,1%, dok je vrijednost provedenih transakcija porasla za
oko 58,6%. Istodobno, broj transakcija poslovnih korisnika povean je za 39,4% i
njihova vrijednost za 56,3%. Nakon velikih tvrki koje su taj model bankarstva
preuzeli prije vie godina, u posljednje je tri godine primjetan je porast je kod
srednjih i malih korisnika. U sektoru graanstva, broj transakcija je povean za
77,9% a njihova vrijednost za 183,9%. Takoer je bitno spomenuti da je u
promatranom periodu iako zasad skroman broj korisnika plaanja mobilnim
telefonom uetverostruen.
Poslovni subjekti su u 2007. najee koristili internet bankarstvo, ak 64.9% od

broja transakcija, te 60.9% vrijednosti svih transakcija uinjeno je tim putem. Iako je
broj korisnika POS ureaja za 36% vei od broja korisnika internet bankarstva, udio
u ukupnim transakcijama je zanemariv; svega 4.7% u broju transakcija, i 0.2% u
vrijednosti transakcija.
U sektoru graanstva, internet bankarstvo tokoer zauzima vodee mjesto u

ukupnoj vrijednosti transakcija, s udjelom od 68.5%. Sljede POS transakcije s
udjelom od 30.3%, iako Internet bankarstvo koristi 8 puta manje graana nego li
POS ureaje. Graanstvo ini gotovo korisnika Internet bankarstva, te sudjeluje
s vie od polovice broja transakcija toga tipa, no razumljivo ukupna vrijednost
transakcija ne moe se mjeriti s vrijednou transakcija poslovnog sektora.
Pregled broja transakcija i njihove vrijednosti kao i broja korisnika elektronikog

bankarstva dat je u tablicama 138 i 139.
250

Studija razvoja
Grafikon 83: Udio elektronikih platnih transakcija u bankarskom sektoru u Hrvatskoj, 2005-2007
100
80
(%)
60
40
20
39.9
43.2
46.2
2005
2006
2007
Ostale
Elektronike
Tablica 138: Broj elektronikih platnih transakcija u bankarskom sektoru u Hrvatskoj, 2005-2007
(u tisuama)
2005
Broj
Poslovni sektor
Internet
telebanking
mobilni telefon
fiksni telefon
POS (EFTPOS)
2006
Udio
Broj
2007
Udio
Broj
Udio
41,567
100.0%
49,023
100.0%
57,957
100.0%
25,904
62.3%
30,943
63.1%
37,596
64.9%
2,452
5.9%
2,869
5.9%
3,080
5.3%
0.0%
0.0%
0.0%
312
0.7%
276
0.6%
263
0.5%
1,513
3.6%
2,029
4.1%
2,737
4.7%
ostalo
11,386
27.4%
12,902
26.3%
14,272
24.6%
Graani
39,384
100.0%
53,158
100.0%
70,055
100.0%
7,247
18.4%
10,465
19.7%
13,696
19.6%
Internet
telebanking
mobilni telefon
fiksni telefon
POS (EFTPOS)
ostalo
Ukupno elektronike platne
transakcije
Izvor, HNB
0.0%
0.0%
0.0%
82
0.2%
121
0.2%
169
0.2%
424
1.1%
432
0.8%
418
0.6%
29,931
76.0%
40,912
77.0%
53,648
76.6%
1,701
4.3%
1,228
2.3%
2,125
3.0%
80,951
100.0%
102,181
100.0%
128,013
100.0%
251

Studija razvoja
Tablica 139: Vrijednost elektronikih platnih transakcija u bankarskom sektoru u Hrvatskoj, 20052007 (u milijunima kuna)
2005
2006
2007
Broj
Udio
Broj
Udio
Poslovni sektor
666,459
100.0%
819,607
100.0% 1,041,351
- Internet
378,205
56.7%
469,012
57.2%
633,716
60.9%
60,744
9.1%
70,342
8.6%
74,271
7.1%
0.0%
0.0%
14
0.0%
797
0.1%
629
0.1%
684
0.1%
- telebanking
- mobilni telefon
- fiksni telefon
- POS (EFTPOS)
Broj
Udio
100.0%
762
0.1%
1,081
0.1%
1,572
0.2%
- ostalo
225,951
33.9%
278,537
34.0%
331,093
31.8%
Graani
12,270
100.0%
19,490
100.0%
34,834
100.0%
- Internet
6,213
50.6%
11,177
57.3%
23,845
68.5%
- telebanking
0.0%
0.0%
0.0%
- mobilni telefon
0.1%
10
0.1%
14
0.0%
- fiksni telefon
- POS (EFTPOS)
- ostalo
Ukupno elektronike platne
transakcije
Izvor, HNB
244
2.0%
285
1.5%
312
0.9%
5,624
45.8%
7,948
40.8%
10,541
30.3%
182
1.5%
71
0.4%
121
0.3%
678,729
100.0%
839,097
100.0% 1,076,185
100.0%
Tablica 140: Broj korisnika elektronikih platnih transakcija u bankarskom sektoru u Hrvatskoj,
2005-2007
2005
2006
2007
83,527
106,088
130,111
2,514
5,644
6,854
Poslovni sektor
Internet
Telebanking
Mobilni telefon
Fiksni telefon
Direktni debitni transfer
Trajni nalog
POS (EFTPOS)
Ostalo
797
895
1,389
11,725
12,553
12,483
1,465
3,255
3,975
1,370
2,339
3,468
133,081
156,813
176,863
47,902
50,730
55,258
276,170
350,787
424,298
Graani
Internet
Telebanking
13,291
Mobilni telefon
28,134
71,750
122,514
Fiksni telefon
197,997
236,059
279,073
Direktni debitni transfer
240,004
289,893
348,181
Trajni nalog
595,509
701,600
818,532
POS (EFTPOS)
Ostalo
3,109,991 3,455,195 3,599,346

7,966
15,591
20,176
Izvor, HNB
252

Studija razvoja
Elektronika prodaja usluga osiguranja: Prodaja produkata osiguranja u zemlji

novijeg je datuma, zapoeta je u 2006. godini. Za sada se radi o prodaji polica
relativno jednostavnijih proizvoda, manje vrijednosti. To su: obvezno osiguranje
osoba od automobilske odgovornosti, putno zdravstveno osiguranje, osiguranje
imovine fizikih osoba i tak nedavno uvedeno kasko osiguranje automobila.
Osiguravajue kue koje primjenjuju elektroniku prodaju osiguranja zasad su
Generali, Allianz, Croatia osiguranje, Merkur osiguranje i Jadransko osiguranje.
Iznosi premija ostvareni elektronikom prodajom polica do sada su bili veoma
skromni.
253

Studija razvoja
(2.1.) Elektronika trgovina;

Taksonomija
Elektronika trgovina: Ukljuuje vrijednost svih transakcija ostvarnih klikom
kupca na ikonu za narudbu na Internetu ili nekoj drugoj mrei; bilo da kupac
predstavlja fiziku ili pravnu osobu; bilo da je kupnja poinjena u privatnu ili
poslovnu svrhu; bilo da kupac koristi osobno raunalo, Web TV ili mobilni ureaj da
bi izvrio kupnju. Zajednika osobina je da kupac klikom ostvari narudbu i ta akcija
predstavlja doputenje za prijenos financijskih sredstava kao kompenzaciju za
isporuku materijalnog dobra ili usluge. Treba napomenuti pritom da narudbe
ostvarena mailom, kao zamjenom za obinu potu, ne ukljuuju u vrijednost
elektronike trgovine. Isto tako, elektronika prodaja ne mora biti popraena i
elektronikim plaanjem.
Definicija elektronike trgovine OECD-a, inae ope prihvaena je: "Prodaja ili
kupovina robe ili usluga, bilo izmeu poslovnih subjekata, kuanstva, pojedinaca,
dravne administracije, i drugih tipova javnih i privatnih organizacija, realizirana
putem raunalne mree. Roba ili usluge naruene su putem tih mrea, ali plaanje i
isporuka roba ili usluga moe biti poinjena online ili offline".
Ovdje treba napomenuti da iskazna mo prikupljnih indikatora o prodaji

elektronikim putem je obujam elektronike trgovine, a ne obujam stvarne prodaje
krajnjem kupcu. Naime jedan proizvod, recimo osobno raunalo moe biti
elektroniki prodano od asemblera trgovcu i trgovac ga moe dalje elektronikim
putem prodati krajnjem potroau. Tako se gotovo ista (razlika u mari) vrijednost
zbraja dva puta. Ovo napominjeno da ukaemo da pokazatelji obujma elektronike
trgovine i IT trita nisu striktno usporedive kategorije i to treba imati na umu.
Segmentacija elektronike trgovine: Model mjerenja elektronike trgovine koristi

nekoliko metoda segmentacije; prema tipu kupca, prema nainu koritenja prodane
robe i usluga i prema procesu naruivanja.
Kupac: Najee koriten tip segmentacije je onaj izmeu business-to-business

(B2B) i business-to-consumer (B2C) elektronike trgovine.
254

Studija razvoja
- Business-to-consumer ili poslovni subjekt prema krajnjem korisniku je oblik

trgovine gdje fizika osoba kupuje produkte ili usluge koje su namjenjene osobnoj
potronji te osobe ili drugog potroaa.
- Business-to-business ili poslovni subjekt prema poslovnom subjektu, ukljuuje
trgovinu namjenjenu koritenju u organizacijskom kontekstu.
Definicija nije vezana uz osobu, jer ista osoba moe biti oboje, i poslovni kupac na
poslu, i fizika osoba u svoje privatno vrijeme, i pretpostavlja se drugaije
ponaanje i preferencije i dvije razliite situacije. Takoer, nije vezano uz lokaciju
pristupa, tako da kupnju za osobnu uporabu ubrajamo u business-to-consumer,
iako je izvrena sa internet konekcije na radnom mjestu.
Koritenje: Prodaja namjenjena krajnjoj potronji nasuprot trgovine namjenjene

daljnjoj trgovini (intermedijarna trgovina)
- Trgovine namjenjene daljnjoj trgovini se odnosi na dobra koja su dio nabavnog

lanca pojedine organizacije. Ukljuuju se sirovine, komponente, poluproizvodi, i
finalni proizvodi koji se distribuiraju ili preprodaju (s ili bez dodane vrijednosti). Ova
vrsta trgovine se definira kao business-to-business, jer potroai (fizike osobe)
nemaju nabavni lanac, iji bi dio bili proizvodi koje su kupili.
- Trgovina namjenjena krajnjoj potronji ukljuuje proizvode koji su doli do svog

krajnjeg korisnika, primjerice uredska oprema, usluge i potroni materijal, u
business-to-business kontekstu, kao i potroaki proizvodi.
Proces: Pojedinana prodaja nasuprot masovne prodaje
- Pojedinana elektronska trgovina se odnosi na kupnju u manjim koliinama od

strane pojedinaca. To ukljuuje svu business-to-consumer elektroniku trgovinu, i
manji dio business-to-business trita
- Masovna elektronska trgovina ukljuuje proizvode naruene u velikim koliinama,

npr. putem sistema eTrnice ili eNabave. Obujam nabavki je mnogo vei nego za
pojedinane narudbe, te je u proces nabave ukljueno vie osoba ili rukovoditelja i
specijalista.
Pojedinana business-to-business trgovina u pravilu moe ukljuivati i krajnju

potronju i intermedijarnu potronju. U praksi gotovo sva pojedinana trgovina se
255

Studija razvoja
vri u svrhu krajnje potronje. Razlog tome je to se proizvodi za intermedijarnu

potronju, koji moraju ui u proizvodni proces, esto naruuju u velikim koliinama,
tako da ih se svrstava u masovni segment.
256

Studija razvoja
(3) Utede primjenom e-Rauna
Definicija:
Pravno
reguliranje
e-fakturiranja
zapoeto
je
EU
Direktivom
2001/115/EC od 20. prosinca 2001. godine, koja ima za cilj pojednostavljenje,

modernizaciju i usklaivanje uvjeta naplate u odnosu na porez na dodanu
vrijednost, a ukljuuje pravila o e-fakturiranju i arhiviranju. Definicija glasi: "Slanje
rauna -putem elektronike - tj. prijenos ili stavljanje na raspolaganje primaocu i
skladitenje pomou elektronike opreme za obradu (ukljuujui digitalnu
kompresiju) i pohranu podataka, uz pomo ica, radio prijenosa, optikih
tehnologija i drugih elektromagnetskih sredstava". Po definiciji papirnati dokument
nije ukljuen. Trenutna zakonska regulativa e-rauna sadrana je u direktivi Vijea
2006/112/EC o zajednikom sustavu PDVa; direktivom 2001/115/EC o zahtjevima
fakturiranja s obzirom na PDV i direktivom 1999/93/EC o drutvenom okviru za
elektroniki potpis.
Elektronsko plaanje je priznato kao jedan od najvanijih izvora poveanja

produktivnosti, konkurentnosti i stvaranja inovacija u Europskoj Uniji. Ono je
osnovni dio uinkovitog financijskog nabavnog lanca i povezuje interne procese
poduzea sa sustavom plaanja. Fakturiranje koje se temelji na papiru je skup
proces. Papir zahtijeva rune obrade od strane zaposlenih u javnom sektoru i
privatnim tvrtkama. Proces zahtjeva odreene trokove ukljuujui papir, tisak i
potarinu, a postoji i znatan rizik od pogreaka. Papirnati raun u poduzeima
zahtjeva vrijeme i rad mnogih osoba za njegovo odobrenje, unos i ispis pri emu
samo jedna osoba ima pristup tom raunu. Takoer, ogranienje postoji i ukoliko u
budunosti taj isti raun trebamo za referencu. Pronalaenje rauna u arhivi izaziva
troak vremena.
Dematerijalizacija procesa donosi brojne utede, usprkos injenici da se istraivai

uteda ne slau u veliini moguih uteda. Univerzitet u Hanoveru je izraunalo
potencijalne godinje utede od oko 135 milijardi EURa, bazirano na smanjenju
trokova od 80% i 30 milijardi izdanih rauna u Europi godinje. U European
Electronic Invoicing izvjetaju iz 2007. godine (EEI), a prema Europskom udruenju
korporativnih riznica (EACT European Associations of Corporate Treasurers)
navodi se da je prosjeni troak procesiranja papirnatog rauna u Europi
procjenjuje na 30 EURa, te da je koritenjem e-rauna mogue utedjeti 80%. Na
257

Studija razvoja
temelju tih nalaza, godinje utede od uvoenja elektronikog rauna u EU

procjenjuju se na 243 milijarde EURa samo u B2B okruenju. Razlike u izraunima
proizlaze iz razlike u pretpostavci iznosa akumuliranog troka papirnatog rauna, a
ne toliko iz pretpostavke o smanjenju tih trokova pri prelasku na e-raun. U oba
sluaja potencijalne utede za drutvo su goleme.
Uz navedene utede, pokretai i koristi od uvoenja e-rauna su sljedei :
Iz perspektive krajnjeg korisnika, veliki dobici su mogui zbog poveanja

uinkovitosti kod prijelaza s papirnatog na e-raun. Prvo, postoji veliki
potencijal za bolju raspodjelu resursa u smislu prijelaza koritenja ljudskih
resursa
manualnih
procesa
niskom
produktivnou
prema
produktivnijim znanje-baziranim aktivnostima. Nadalje, tu je poveana

efikasnost u pogledu sustava integracije, to znai da e-rauni mogu biti
lake ili ak automatski usklaeni s nalogom kupnje i isporuke. Tree,
smanjenje runog unoenja podataka i procesiranja smanjuje greke
nastale u procesu kreiranja rauna i procesa potrebnih po primitku rauna.
Ukupno gledano, poveanje vidljivosti i transparentnosti transakcija su
vane koristi.
Bolja integracija fizikog i financijskog opskrbnog lanca daje mogunost

boljeg upravljanja novanim tokom i likvidnou.
Aplikacije za e-fakturiranje nude kupcu izbor prezentacije rauna na razne

naine. Ova fleksibilnost poveava uinkovitost za primaoca fakture. Upiti o
raunima se na taj nain smanjuju, smanjujui troak rjeavanja problema.
Nadalje, bre procesiranje unutar ICT sustava primaoca omoguuje
stvaranje profita kroz mogua snienja cijena proizvoda i usluga te time
mogue poveanje zadovoljstva kupca.
Stvaranje i ouvanje odrivog okolia je danas politiki prioritet. Migracija s

papira na e-fakturiranje smanjuje koritenje prirodnih resursa, osobito
stabala. Izraunato je da 1.000.000 papirnih faktura zahtijeva ruenje oko
400 stabala.
Vaan pokreta i inicijator uvoenja e-rauna u nekoj zemlji je pozicija i

podrka javnog sektora to se pokazalo na primjeru Danske. U tom
258

Studija razvoja
smijeru, uvoenje e-plaanja pomae kompanijama da se pripreme za

ostale procese digitalizacije izmeu kompanija ili prema javnom sektoru.
Pokretai uvoenja e-rauna u segmentima - B2B, B2G i B2C:
B2B: U segmentu poduzee prema poduzeu prihvaanje e-plaanja je

veinom potaknuto eljom za veom efikasnou unutar kanala nabave. Eplaanje moe biti (ali nije neophodno) povezano sa irom automatizacijom
procesa trgovine. Pri tome proces mora podravati obraun PDVa.
B2G: Pokretai u segmentu poduzea prema javnom sektoru su slini kao i

za B2B i esto su stimulirani eljom javne uprave da poboljaju svoju
efikasnost i stimuliraju e-plaanje i e-poslovanje openito u drutvu.
B2C: U segmentu poduzea prema potroaima (B2C) e-plaanje je

motivirano eljom veih organizacija za poboljanjem svoje strukture
trokova i uinkovitosti u prikupljanju nenaplaenih potraivanja. Dodatno,
e-plaanje je pogodnost za potroae koji u sve veoj mjeri koriste
elektronike kanale banaka za plaanje i raspolaganjem novcem.
Prepreke uvoenja e-rauna:
U izvjetaju PricewaterhouseCoopers E-invoicing and e-Archiving

Taking the Next Step navodi se lista kljunih barijera primjeni e-rauna:
kompatibilnost/spremnost
kupca,
spremnost
internih
sistema,
kompleksnost i kompatibilnost/spremnost dobavljaa. Ova tvrdnja daje

naslutiti da nije dovoljno samo ukloniti zakonske i regulatorne prepreke ve
treba graditi povjerenje i poticati investicije prema novim nainima
poslovanja izmeu kompanija u privatnom i javnom sektoru.
U izvjetaju Europske Komisije (EEI 2007) se navode tri glavne prepreke:

zakonske, povjerenje i operativni problemi te standardizacija. Prema
zadnjem izvjetaju EU neformalne radne grupe (Informal Task Force)
postoji
zabrinutost
glede
zakonske
sigurnosti,
nekompatibilnosti
rezultirajueg manjka povjerenja. Ovo se dalje komplicira implementacijom

razliitih praksi lanica EU. Radna grupa EUa nadalje navodi da je
standardizacija rauna fragmentirana te da su razne specifikacije u uporabi
kako u Europi tako i u svijetu te time onemoguuju rairenu trgovinsku
259

Studija razvoja
potporu uslugama e-rauna. to se operativnih prepreka tie, postoje

problemi vezani uz primjenu (postojanje razliitih zahtjeva) operativne
kontrole i upravljanja implikacijama koje proizlaze iz trgovakog i poreznog
zakona.
Prepreke uvoenju elektronikog poslovanja ire su objanjene u posebnoj studiju

u okviru ovog projekta.
Vanije inicijative Europske Komisije u svrhu poveanja penetracije e-rauna

u svrhu poveanja produktivnosti i konkurentnosti:
EK Informal Task Force izdala je EEI izvjetaj u srpnju 2007. godine.

Napravljeni su koraci da se osnuje nova ekspertna grupa o e-plaanju sa
zadatkom da formira European Electronic Invoicing Framework (EEI)
Okvir Europskog Elektronskog Plaanja do 2009. godine. EEI Framework
bi bila baza za gospodarstvo da razvije i implementira proizvode i usluge
koji omoguuje njihovim klijentima da alju i primaju plaanja elektroniki.
Nadalje, Komisija je poduzela FISCALIS inicijativu unutar koje je formirana

grupa s ciljem reguliranja revizije e-rauna kako bi dala smjernice poreznim
revizorima kako vriti reviziju u elektronikom okruenju.
Komisija je takoer pokrenula inicijativu (DG TAXUD) za ponovnom

ocjenom sadraja direktive Vijea 2001/115/EC. Studija bi trebala pokrivati
etiri podruja pohranu rauna, e-plaanje, sadraj e-rauna i zakonske
potrebe.
Unutar i2010 eGovernment akcijskog plana ubrzanje e-Vlade u Europi

(SEC (2006) 511) pokrenuti su mnogi projekti za promociju e-rauna u
javnoj nabavi. Unutar akcijskog plana, komisija radi na pilot projektu
interoperabilnosti i prekograninom e-plaanju unutar IDABC programa.
ICT PSP (Information and Communication Technologies Policy Support

Programme) program je glavna komponenta CIP (Competitiveness and
Innovation Programme) programa. Komisija unutar ICT PSP programa
financira pilot projekte na podrujima 1) eProcurement - PEPPOL pilot
projekt za javnu nabavu uz potporu CIP IST/PSP programa. Vizija projekta
je da sve kompanije (ukljuujui SMB segment) u EU mogu elektroniki
komunicirati s bilo kojom EU vladinom institucijom za sve procese nabave
ukljuujui natjeaje, nadmetanje, naruivanje i fakturiranje. Projekt je
poeo u svibnju 2008. godine i trebao bi zavriti u 2011; 2) eID
prepoznavanje elektronikog identiteta. STROK (Secure Identity Across
260

Studija razvoja
Borders Linked) e omoguiti poduzeima i graanstvu da sigurno koriste

elektronike
identitete;
3)
cilj
eGovMoNet
programa
je
poveati
informiranost i stimulirati utjecaj eGovernmnet projekta i mjerenje

zadovoljstva korisnika eGovernment projektom; 4) cilj PAP NET mree je
poveati koliinu informacija, dijeljenje iskustava i poticanje ireg koritenja
informatikih alata i aktivnosti u participaciji u procesima zakonodavstva.
Cilj je poveati informiranost i sudjelovanje graana u procesu donoenja
zakona.
SEPA (Single Euro Payment Area) program je sljedei vaan korak u

integraciji europske ekonomije. SEPA e omoguiti plaanje u eurima
korisnicima lociranim bilo gdje u SEPA koristei jedinstveni bankovni raun
i jedinstvenu grupu instrumenata plaanja. Unutar euro-zone vie ne bi
trebalo biti razlika u plaanjima izmeu nacionalnih i plaanja izmeu
zemalja.
Penetracija e-rauna u Europi: Primjena e-fakturiranja u Europi je dio globalnog

trenda koji obuhvaa Sjevernu Ameriku, Europu, Aziju i Pacifik. U svim regijama
penetracija e-rauna je relativno niska.
Ukupan broj poduzea u Europi kree se izmeu 17 i 21 milijun. Od toga, u 2006.

godini, procjenjuje se da je 350.000 poduzea primjenjivalo e-fakturiranju. U 2007.
taj je broj povean na 630.000. Ukupan broj potroaa, primatelja e-rauna u
Europi narastao je s 14,8 milijuna u 2006. na 18,6 milijuna u 2007. godini. (Prema
ukupnom broju primatelja rauna u Europi koji je iznosio 478 milijuna).
Broj izdanih rauna u Europi u 2007. godini
procjenjuje se na 30 milijardi
(papirnatih i elektronikih). Do danas, inicijative uvoenju e-rauna dovele su do

prosjene penetracije e-rauna od 2-3%. Penetracija varira meu zemljama
Europe. Nordijske zemlje i vicarska su lideri uvoenja e-rauna s penetracijom od
gotovo 10% u B2B okruenju. Zapadna Europa slijedi s penetracijom od 1-3%, dok
to u zemljama Istone Europe ne prelazi 1% od svih izdanih rauna.
Primjeri zemalja u kojima su uvedeni e-rauni i mogue utede:
Danska: U Danskoj su sve javne institucije od 1. veljae 2005., zakonski obavezne

primati raune od svojih dobavljaa u elektronskom obliku. U dokumentu e261

Studija razvoja
Invoicing in Denmark, Case Study, iz sijenja 2007. opisan je proces

implementacije e-raun rjeenja te rezultata dobivenih primjenom e-rauna. U
studiji se navodi da se utede od prijelaza na e-Raun procjenjuju na oko 120-150
milijuna eura godinje, od ega dolazi iz centralne vlade, a nastaju u lokalnoj
administraciji. Troak implementacije e-rauna u javnom sektoru se procjenjuje na
oko 1 / 10 od oekivanih uteda. Nadalje, procjenjuje se da svaka uteena minuta
u procesu rukovanja s 15 milijuna rauna, koliko ih se godinje izdaje u Danskoj, je
jednaka utedi od 12 milijuna EURa. Procjenjuje se da se utedjeti moe najmanje
10 minuta pri radu s elektronikim fakturama. Preraunato, dolazimo do brojke od
uteenih 120 milijuna EURa godinje na elektronikim raunima. U poslovnim se
analizama dalje zakljuuje da se dodatnih 7 minuta moe utedjeti na automatskom
usklaivanju
elektronike
narudbe
elektronike
fakture.
Preraunato,
konzervativno se procjenjuje da bi ukupna potencijalna uteda mogla dosei 200

milijuna EURa godinje u sluaju primjene potpuno implementiranog procesa
narudbi i izdavanja faktura.
Elektroniki rauni u Danskoj su konvertirani u posebni format koji omoguuje

direktno itanje rauna od strane raunovodstvenog sustava javnog sektora.
Format se zove OIOXML elektroniki raun i baziran je na OASIS standardu.
Elektroniko plaanje zahtjeva transportni sustav koji je u Danskom primjeru
baziran na VANS mrei. Za elektroniku potansku adresu odnosno identifikaciju
primaoca rauna uzet je jedinstveni EAN lokacijski broj. Takoer, agencije za
skeniranje omoguuju kroz svoje servise da svaka kompanija, bez obzira na
tehnoloke karakteristike, moe konvertirati i poslati elektroniki raun. Sve
kompanije ispod 2 milijuna EURa godinjeg prihoda mogu besplatno skenirati
raune preko agencija za skeniranje i nisu obavezne promijeniti svoje
raunovodstvene sustave da podravaju elektroniko plaanje.
Finska: Elektroniko plaanje je uvedeno u gospodarstvo i javni sektor u Finskoj.

Rezultati FullSEPA projekta, koji se koncentrira na promociju i istraivanje
elektronikog plaanja i e-rauna, objavljeni su u izvjetaju Electronic Invoicing
Initiatives in Finland and in the EU, Helsinke kole za ekonomiju. U izvjetaju se
navodi da finska dravna riznica te pojedine finske tvrtke procjenjuju da dolazna
papirnata faktura tvrtku primaoca fakture kota u prosjeku 30-50 eura. Prijelazom
na elektroniko fakturiranje, ti trokovi mogu se smanjiti na 10 eura kod poluautomatiziranog procesa izdavanja rauna i na 1 euro kod potpuno automatiziranog
procesa. Model elektronikog plaanja u Finskoj je baziran na Finvoice, to
predstavlja e-raun za elektroniko/online predstavljanje izdavatelja rauna
262

Studija razvoja
primatelju. Finske banke su ga originalno dizajnirale kao raun u XML formatu.

Finvoice moe biti poslan primateljima putem bankovnog online prijenosnog servisa
ili koristei druge ponuae usluga. Rjeenje je prikladno za fakturiranje izmeu
poduzea svih veliina kao i za fakturiranje krajnjim potroaima.
Belgija: U Belgiji, Zoomit rjeenje prua Isabel, belgijska e-bankarska platforma

koja je kreirala zajedniku bazu klijenata za belgijske banke. Zoomit je rjeenje za
slanje rauna u primateljev internetski bankarski portal. Zoomit servisira oko 82%
belgijskog trita koje ima vie oko 3 milijuna korisnika. Standard koristi Finvoice, a
plaanja su kompatibilna s SEPA instrumentima plaanja.
Postoji i druga inicijativa, Certipost, zajedniko ulaganje Belgijske pote i
Belgacoma, koji se fokusira na sigurnu elektroniku komunikaciju i podrava eplaanje kao dio ire grupe servisa. Certipost ima roaming ugovor s Isabelom.
Izraun utede uvoenjem e-rauna u Hrvatskoj javnoj upravi
Kako bi se izraunale mogue utede primjenom e-rauna u javnoj upravi u

Hrvatskoj, IDC je proveo istraivanje o broju primljenih rauna na nivou javnog
sektora u 2007. godini. Podaci su prikupljeni od: tijela sredinje drave
(ministarstva, sredinji dravni uredi, uredi vlade, sabor, dravne upravne
organizacije, dravne agencije, dravni fondovi, instituti, dravni zavodi, nacionalni
parkovi, parkovi prirode, zaklade, vijea, pravobranitelji i dr. institucije sredinje
drave); lokalne uprave (20 ureda dravne uprave po gradovima, 127 gradova i
427 opina); sudstva (ustavni sud RH, vrhovni sud RH, visoki trgovaki sud RH,
upravni sud RH, visoki prekrajni sud RH, upanijski sudovi, trgovaki sudovi,
opinski sudovi, prekrajni sudovi, upanijska i opinska dravna odvjetnitva) te
kolstva (vrtii, osnovne kole, srednje kole i ueniki domovi, fakulteti, sveuilita
i instituti). Broj primljenih rauna od strane javne uprave u 2007. godini iznosi
3.120.000.
263

Studija razvoja
Tablica 141: Broj primljenih rauna u dravnoj administraciji u Hrvatskoj u 2007. godini
Primatelj rauna
Broj rauna
Udio (%)
Sredinja drava
906.822
29,1%
Lokalna uprava
753.710
24,2%
Sudstvo
181.250
5,8%
kolstvo
1.271.800
40,8%
3.113.582
100,0%
Ukupno
Temeljem broja ulaznih rauna zaprimljenih od strane dravne administracije u

Hrvatskoj u 2007. godini, IDC je izraunao mogue utede primjenom elektronikog
rauna, koristei procjenu EACT-a (Europske asocijacije korporativnih riznica) i
primjera Danske.
Prema EACT-u, u EU troak papirnatog rauna za primatelja iznosi 25 do 60 eura.

Ukoliko u izraun za Hrvatsku uraunamo najnii troak papirnatog rauna od 25
eura te mogunost utede od 80% (na koliko ju je EACT procijenio), uteda
promjenom elektronikih ulaznih rauna iznosila bi 62.400.000 eura. Meutim,
troak ulaznog papirnatog rauna i Europi i Hrvatskoj nije isti tako da bi izraun za
Hrvatsku zahtjevao detaljnu razradu i prilagodbu.
Koristei metodu procjene prema primjeru Danske, koju je IDC je prilagodio

hrvatskim prilikama (nia produktivnost i cijena rada), uteda primjenom ulaznih
elektronikih rauna u hrvatskoj dravnoj administraciji u 2007. godini iznosila bi
23.400.000 eura (oko 168 milijuna kuna).
264

Studija razvoja
Literatura:
1) Study on Information Society Developments in Croatia in 2005, Central
State Administrative Office for e-Croatia, (conducted by IDC Adriatics), Zagreb,
listopad 2006
2) Legal Barriers in e-Business: The Results of an Open Consultation of
Enterprises, Commision of the European Communities, SEC(2004) 498, Brussels,
travanj 2004
3) Benchmarking On-Line Public Services to Develop and Improve the eGovernment Indicators, IDC and RSO, svibanj, 2006
4) ICT and e-Business in Hospital Activities in 2006, empirica, e-Business
Watch and European Commission, Bonn/Brussels, 2007
5) ICT and e-Business in the Construction Industry in 2006, empirica, eBusiness Watch and European Commission, Bonn/Brussels, 2007
6) ICT and e-Business in Food and Baverages Industry in 2006, empirica, eBusiness Watch and European Commission, Milan/Brussels, 2006
7) Methodological Manual for Statistics on the Information Society, Eurostat,
European Commision, Luxemburg, 2006
8) The European e-Business Report 5th Sysntesis Report of the e-Business
Watch, European Commission, sijeanj 2007
9) i2010 Benchmarking Framework, i2010 High Level Group, travanj 2006
10) i2010 European Information Society 2010
11) European Electronic Invoicing, Final Report, European Commission
Informal Task Force on e-Invoicing, Brussels, srpanj, 2007
12) Croatia IT Services 2008-2012 Forecast and 2007 Vendor Shares, IDC
#ES04Q, srpanj 2008 (isti report objavljen je za sve godine poam od 1997.
godine)
13) The ICT Industry Role Within the Croatian Economy and Benchmarking
with Selected Countries, first part of the Analysis of the Croatian ICT Industry,
1999-2004, HUP (Croatian Employer's Association, Information Technology
Association), izradio IDC Adriatics, veljaa 2006.
14) Croatia ICT Industry Structural Features and SWOT Analysis, secont part
of the Analysis of the Croatian ICT Industry, 1999-2004, HUP (Croatian Employer's
Association, Information Technology Association), izradio IDC Adriatics, veljaa
2006.
14) Croatia Verticals Market 2008-2012, IDC #EV02P, rujan 2008 (isti report
objavljen je za sve godine poam od 2005. godine)
265

Studija razvoja
15) Croatia Enterprise Applications Software Market 2008-20012 Forecast and

2007 Vendor Shares, IDC #ER03Q
16) Electronic Business in the Retail Sector, empirica, e-Business Watch and
European Commission, Milan/Brussels, 2004
17) ICT and e-Business in the Construction Industry in 2006, empirica, eBusiness Watch and European Commission, Milan/Brussels, 2007
18) The European e-Business Report 2008, 6th Sysntesis Report of the
Sectoral e-Business Watch, empirica, e-Business Watch and European
Commission, Milan/Brussels, 2008
19) Western Europe, Government Sector 2007 eProcurement Solutions IT
Spending. IDC Governemnt Insights #GIPP08P, 2008
20) DG Information Society and Media: e-Invoicing in Denmark, Case Study,
European Commission, sijeanj 2007
21) e-Invoicing 2008, European Market Description and Analysis, Euro Banking
Association (EBA) and Innopay, veljaa 2008.
22) Electronic Invoicing Initiatives in Finland and in the European Union,
Helsinki School of Economics, lipanj 2008
266

Studija Razvoja Elektroničkog Poslovanja U Republici Hrvatskoj Za 2006. I 2007.

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Studija Razvoja Elektroničkog Poslovanja U Republici Hrvatskoj Za 2006. I 2007.

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Projekt

Istraivanje metodologije analize i indikatora stanja

Studija razvoja elektronikog

Projekt za Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva

O studiji: Studija razvoja elektronikog poslovanja u Republici Hrvatskoj za 2006. i

Studija razvoja sastoji se iz tri osnovna dijela:

(1) pregleda primjene elektronikog poslovanja u zemlji u 2006. i 2007. godini

(2) procjene obujma elektronike trgovine u zemlji dobivene prikupljanjem

(3) procjene potencijalnih uteda primjenom elektronikog rauna u dravnoj upravi

Zadatak studije razvoja je da prui sistematizirani prikaz primjene elektronikog

Cilj studije je da prui donositeljima odluka na nivou drutva (dravnim organima,

Polazita za izradu studije bila su:

Pripremio IDC Adriatics

Projekt za Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva

viegodinjem e-Business Watch projektu koji prati stupanj primjene, razvoj

Studija razvoja informacijskog drutva u Hrvatskoj u 2005. godini, a koju je

Strategija razvitka elektronikog poslovanja u Republici Hrvatskoj za

Reinenjering poslovnih procesa

Elektronika prodaja i marketing (Online Sales and Marketing CRM)

Priopenje Europske komisije i2010 - A European Information Society for

Dokument i2010 Benchmarking Framework iz travnja 2006., usvojenom

Metodolokom priruniku za statistike informacijskog drutva (Luxembourg:

na viegodinjem praenju obujma elektronike trgovine u zemlji koje je

Potreba slubenog praenja razvitka informacijsko-komunikacijskih tehnologija u

Pripremio IDC Adriatics

Projekt za Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva

specifinosti. Fokusiran je na problematiku digitaliziranja i automatiziranja poslovnih

Ogranienja istraivanja: Ogranienja i potekoe koje su se ispoljile prilikom

(Pre)mala populacija: Broj hrvatskih poduzea i njihove strukturna

2006. i 2007.: Traenje odgovora od ispitanika u studenom 2008. za stanje

Pripremio IDC Adriatics

Projekt za Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva

Usporedbe: Meunarodni benchmarking raen je na osnovi e-Business

Neshvaanje pitanja: Kod nekih pitanja oigledno je dolo do zamjene,

Adresiranje: Za neka od postavljenih pitanja, IT strunjaci koji su bili

I uz ovakva ogranienja, IDC Adriatics dri da nalazi i kvantifikacije ovog

IDC Adriatics: sustavno prati kretanja hrvatskog IT trita od sredine devedesetih

Pripremio IDC Adriatics

Projekt za Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva

paketni softver) i IT usluga krajnjim korisnicima u zemlji. IDC Adriatics je do sada

Pripremio IDC Adriatics

Projekt za Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva

(1) Studija razvoja elektronikog

Grafikon 1 rangira promatrane zemlje prema stupnju primjene elektronikog

U grafikonu 2, prikazan je stupanj primjene elektronikog poslovanja u broju tvrtki

Grafikon 3 rangira promatrane sektore u zemlji i usporedbe s EU10 za one sektore

telekomunikacije. Slijede banke, a zadnje pozicionirana u zemlji bila je industrija

Pripremio IDC Adriatics

Projekt za Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva

Grafikon 1: Skupni indeks eposlovanja po zemljama

Indeks: 100 = najvei rezultat. Ponderirano po poduzeima

Pripremio IDC Adriatics

Projekt za Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva

Grafikon 2: Skupni indeks eposlovanja po veliini poduzea

mala poduzea (1049)

mikro poduzea (09)

Indeks: 100 = najvei rezultat. Ponderirano po poduzeima

Pripremio IDC Adriatics

Projekt za Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva

Grafikon 3: Skupni indeks eposlovanja po sektorima

Izvor: IDC Adriatics, 2008

Indeks: 100 = najvei rezultat. Ponderirano po poduzeima

Pripremio IDC Adriatics