Sveuilite u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti

BICIKLISTIKI PROMET U NOVOM DIJELU GRADA

ZAGREBA

SEMINARSKI RAD

Predmet: Osnove prometne infrastrukture

Predmetni nastavnik: mr. sc. Marko otari
Studenti: Oliver Stankeric 0135222937
Denis Svilii

0069051849

Zagreb, prosinac 2012.

SADRAJ

1.

UVOD..........................................................................................................0

2.

CILJEVI RAZVOJA BICIKLISTIKOG PROMETA...................................2

3.

PROSTORNO PLANIRANJE BICIKLISTIKOG PROMETA...................5

4.

TEHNIKI ELEMENTI I KARAKTERISTIKE BICIKLISTIKIH STAZA

4.1. LEBDEE ESTICE.................................................................................12

4.2. OZON (O3)......................................................................................14
4.3. DUIKOV DIOKSID (NO2).............................................................14
4.4. SUMPORNI DIOKSID (SO2)..........................................................15
5. ZAKLJUAK................................................................................................17
LITERATURA...................................................................................................18

1. UVOD
Cilj ovog rada je kroz niz podataka pokazati ciljeve razvoja
biciklistikog prometa, prostorno planiranje biciklistikih staza, rjeenje
njihova voenja isto tako i prikazati probleme koji im se naleze na putu.
Strukturu rada sainjava pet poglavlja:
1. Uvod,
2. Ciljevi razvoja biciklistikog prometa,
3. Prostorno planiranje biciklistikog prometa,
4. Tehniki elementi i karakteristike biciklistikih staza,
5. Rjeenje voenja biciklistikih staza,
6. Zakljuak.
Nakon uvodnih razmatranja, u drugom dijelu seminarskog rada biti
e rijei o
ciljevima razvoja, njegovim mogunostima i sigurnosti u biciklistikom
prometu.
U sljedeim poglavljima biti e govora o prostornom planiranju
biciklistikog prometa u novom dijelu grada Zagreba i njegovom
projektiranju i tehnikim elementima i karakteristikama biciklistikih
staza, te u vezi s tim spomenuti e se glavni gabariti za izradu
biciklistikih staza i njihovo oznaavanje.
Nakon toga, biti e govora o rijeenju voenja biciklistikih staza,
na kojim trasama ih treba postaviti, njihova sigurnost i voenje u razini
krianja.
Rad je temeljen na dostupnoj literaturi

2. CILJEVI RAZVOJA BICIKLISTIKOG PROMETA

Bicikl je prvo ekoloko vozilo na svijetu i ide u red najpoznatijih
ovjekovih pomagala uope. Otkako je poetkom 20. stoljea postao
siguran i pristupaan cijenom, bicikl je u velikoj mjeri obiljeio moderno
drutvo jer je omoguio pokretljivost i onima koji sebi nisu mogli priutiti
skuplje oblike transporta.1
U

pojedinim

gradskim

etvrtima

sa

slabo

dostupnim

javnim

prijevozom i na podrujima gdje dolazi do velikog prometnog optereenja

sve znaajnija je upotreba bicikla kao prijevoznog sredstva. Biciklistiki
promet je uz javni gradski putniki promet jedan od najznaajnijih
odrivih oblika ostvarivanja prihvatljive razine mobilnosti graana i
odrivog razvoja gradova.
Biciklistikom prometu je potrebn osigurati znatno vie sredstava i
mogunosti za njegov daljnji razvoj koji mu postojea infrastruktura i
zakonska regulativa ne pruaju u dovoljnoj mjeri.
Iz prije spomenutih razloga, gotovo kao imperativ se namee potreba
promjene postojeih stereotipa u prostornom planiranju i projektiranju i u
kreiranju novih pravila ponaanja sudionika u prometu, kojima bi se
odrala primjerena razina njihove sigurnosti.

HTTP://WWW.SCRIBD.COM/DOC/56150068/-PRIJEDLOG-RAZVOJA-BICIKLISTI%C4%8DKOGPROMETA-GRADA-ZAGREBA

def. Biciklistika staza je izgraena prometna povrina namijenjena

za promet bicikala koja je odvojena od kolnika i obiljeena propisanim
prometnim znakom. Moe imati jednu ili vie traka za vonju u jednom ili
dva smjera.
PREDNOSTI KORITENJA BICIKLA:
Dobar i jeftin prijevoz
Pogodan za udaljenosti do 10 km
Smanjenje guve na cestama
Ne zagauje zrak
Nema tetnih ispunih plinova poput CO2
Poboljava tjelesnu kondiciju kod pretilih ljudi
Finacijski prihvatljiv
NEDOSTACI:
Ovisnost o klimatskim uvjetima
Oteano upravljanje na neravnom terenu
Nemogunost prijevoza vie od jedne osobe
Brzina dolaska do eljenog odredita

3. PROSTORNO PLANIRANJE BICIKLISTIKOG PROMETA

Zagreb nije biciklistiki grad i nema takvih statistikih pokazatelja niti
tradiciskih referenci koje bi ga svrstale u tu kategoriju.
Karakteristike postojeeg stanja:
cca 200 km biciklistikih staza ne ini smislenu mreu
nepovezani fakulteti i studentski domovi
nema povezanosti rekreativnih zona
Poloaj biciklistike trake u profilu nogostupa:

Prikaz mogue konfliktne

Prikaz povoljnijeg poloaja

situacije kada je biciklistika

biciklistike staze

staza na nogostupu uz rub

kolnika
Zatita i odvajanja biciklistikih staza ili traka

U sluaju manjeg i srednjeg intenziteta biciklistikog i pjeakog

prometa 50>bic/h<500 upitno je fiziko odvajanje biciklistikog od
pjeakog prometa.
1

Za vei intenzitet biciklistikog, motornog i pjeakog prometa,

biciklistiku stazu ili traku potrebno je oznaiti, odnosno razdvojiti

propisanim horizontalnim i vertikalnim oznakama.
2

U sluaju velikog intenziteta pjeakog i biciklistikog prometa

>500 biciklistikih vonji u jednom smjeru u jednom satu, biciklistika

staza ili traka mora biti i fiziki odvojena od povrine za kretanje pjeaka.

4.

TEHNIKI ELEMENTI I KARAKTERISTIKE BICIKLISTIKIH

STAZA

irina biciklistike staze za jednosmjeran promet iznosi 1,20- 1,50 m

Za dvosmjeran promet biciklistike staze irina mora biti 2,5 m

Biciklistike staze se grade kao sastavni dijelovi kolnika manje

opterenih ulica. Trake se izvode u profilu kolnika sa desni rub kolnih
traka, a minimalna irina im je 1.0 m
Presjek biciklistike staze

5. Rijeenje voenja biciklistikih staza

Biciklistike staze su najsigurnije ako su odvojene i zatiene od
motornog prometa

Kontinuirane biciklistike staze-sigurnije prometno rjeenje

6. ZAKLJUAK
Suvremeni trendovi odrive mobilnosti gradova svakako e utjecati na
znaajni porast biciklistikog prometa kao jednog od znaajnijih
alternativnih oblika kretanja i putovanja u gradovima i tome je potrebno
posvetiti primjeren znaaj
Poveanjem koritenja bicikla kao ravnopravnog prijevoznog sredstva
u gradskome prometu s ostalim oblicima prijevoza, uvjetovat e znaajne
intervencije u smislu prilagodbe prometne infrastrukture oekivanom
porastu biciklistikog prometa