Prof. dr. sc.

Vedrana Kozuli

TEHNIKA MEHANIKA 2

Predavanja

Akad. god. 2008/09

OTPORNOST MATERIJALA

Otpornost materijala je grana tehnike mehanike koja prouava probleme vrstoe,

krutosti i stabilnosti pojedinih dijelova nosivih konstrukcija od vrstog deformabilnog
materijala.
vrstoa - sposobnost prenoenja optereenja bez pojave loma
Krutost

- otpornost na deformiranje (promjenu oblika i volumena)

Stabilnost - sposobnost zadravanja prvobitnog oblika prilikom djelovanja

optereenja
Proraun vrstoe

- odreivanje najmanjih dimenzija pojedinih dijelova

konstrukcija a da pod djelovanjem zadanog optereenja ne
doe do pojave loma.

Proraun krutosti

- odreivanje deformacija konstrukcija pod djelovanjem

zadanog optereenja koje moraju ostati u doputenim
granicama.

Proraun stabilnosti - odreivanje optereenja pod kojim konstrukcija i njezini

elementi jo zadravaju prvobitni oblik elastine ravnotee.
Skup prorauna vrstoe, krutosti i
dimenzioniranje elemenata konstrukcije.

stabilnosti

naziva

se

Zadaa otpornosti materijala:

odabiranje vrste materijala za konstrukciju i njene elemente,

odreivanje minimalnih dimenzija koje e zadovoljiti uvjete vrstoe,
krutosti i stabilnosti,
uz uvjete sigurnosti moraju biti zadovoljeni i uvjeti ekonominosti
konstrukcije.

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE
POPRENOG PRESJEKA TAPA
Popreni presjek tapa definiran je zatvorenom krivuljom u ravnini okomitoj na
uzdunu os tapa.
Karakteristike poprenog presjeka:

povrina A

teite T

statiki moment povrine na os z ili os y Sz ; S y

momenti tromosti (momenti inercije) I z ; I y ; I zy

Povrina poprenog presjeka

y
dA

dy
y

Vedrana Kozuli

dz

Tehnika mehanika 2

Element povrine:
dA = dy dz
Povrina presjeka:
A = dA ( m 2 )
A

Povrine poprenih presjeka nekih jednostavnih oblika:

r

b
a

d2
A=r =
4

1
A = av
2

A = a b

Povrina sloenog poprenog presjeka:

A1

A2

A3

Openito: A = A i
Dva tapa jednakih povrina poprenog presjeka A = b h , optereena jednakim
optereenjem na savijanje, razliito se deformiraju:

F
F
f2
f1
b

f2 < f 1
b

Zbog toga se koriste sloenije geometrijske karakteristike ravnih presjeka, i to:

statiki momenti povrine, momenti tromosti i momenti otpora ravnih presjeka.

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

Statiki momenti povrine presjeka

y

Statiki momenti povrine s obzirom na

osi y i z definirani su izrazima:
dA

dS y = dA z S y = z dA

dy

dSz = dA y Sz = y dA

dz

Dimenzija statikog momenta je (m3).

Teite poprenog presjeka

To je toka za koju je statiki moment povrine jednak nuli obzirom na bilo koju os
koja prolazi kroz tu toku.
Na osnovi teorema o jednakosti momenta sile i momenata njezinih komponenata
mogu se dobiti izrazi za koordinate teita presjeka yT i zT:
y

z dA

zT

S y = z dA = A z T

dA

T
yT

zT =

y dA

Sz = y dA = A y T
A

yT =

Statiki moment presjeka s obzirom na bilo koju os jednak je produktu povrine

presjeka i pripadajue koordinate teita. Za bilo koju teinu os (os koja prolazi
teitem presjeka) statiki moment presjeka jednak je nuli.

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

Poloaj teita jednostavnih presjeka:

T

b/2

2h/3

a/2

2b/3

T r

h/3

b/3

Poloaj teita sloenog presjeka:

y dA

yT =

A i y Ti

z dA

zT =

Ai

A i z Ti
i

Ai
i

a) y

yT

T1

b) y
T

a)

T2

T3

z2

A3

y3
z

z3
y

T3

T1

y1

y2
z

z1

A1

yT =

A1 y1 A 2 y 2 A 3 y 3
A

zT =

A1 z1 A 2 z 2 A 3 z 3
A

Vedrana Kozuli

A2

=
z

zT

y2

z1
y

yT

y1

zT

A1

T2

+
z

z2

A2

b)

Tehnika mehanika 2

y3

z3

A3

T4

y4

z4

A4

yT =

A1 y1 + A 2 y 2 + A 3 y 3 A 4 y 4
A

zT =

A1 z1 + A 2 z 2 + A 3 z 3 A 4 z 4
A

Momenti tromosti (inercije) poprenog presjeka

y

Aksijalni momenti tromosti (inercije)

presjeka s obzirom na osi y i z su
integrali:
I y = z 2 dA

dA

I z = y 2 dA

Centrifugalni moment tromosti (inercije) presjeka s obzirom na osi z i y:

I zy = z y dA
A

Polarni moment tromosti (inercije) presjeka s obzirom na pol O:

I p = 2 dA
A

Momenti tromosti imaju dimenziju (m4).

Budui je 2 = z 2 + y 2 , slijedi:
I p = IO = ( z 2 + y 2 ) dA = z 2 dA + y 2 dA
A

Ip = I y + Iz

Zbroj aksijalnih momenata tromosti presjeka s obzirom na dvije meusobno okomite

osi jednak je polarnom momentu tromosti s obzirom na pol u sjecitu tih osi.

Aksijalni i polarni momenti tromosti uvijek su pozitivne veliine:

I y > 0 , Iz > 0 , Ip > 0

Centrifugalni moment tromosti moe biti pozitivan, negativan ili jednak nuli, ovisno
o poloaju promatranog presjeka u odnosu na koordinatni sustav.

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

Promjena momenata tromosti pri translaciji koordinatnog sustava

Poznati su momenti tromosti presjeka s obzirom na koordinatne osi z i y koje prolaze
teitem presjeka T:
I z = y 2 dA , I y = z 2 dA , I zy = z y dA
A

Treba odrediti momente tromosti s obzirom na koordinatne osi z1 i y1 koje su

paralelne s teinim osima z i y:
I z1 = y12 dA , I y1 = z12 dA , I z1y1 = z1 y1 dA
A

y1

A
z1

z1 = z + b

dA
y

O T
y1

y1 = y + a

O1

z1

I z1 = y12 dA = ( y + a ) 2 dA = y 2 dA + a 2 dA + 2 a y dA = I z + a 2 A
A

I y1 = z12 dA = ( z + b) 2 dA = z 2 dA + b 2 dA + 2 b z dA = I y + b 2 A
A

Iz1y1 = z1 y1 dA = (z + b) ( y + a ) dA = z y dA + a b dA + a z dA + b y dA = Izy + a b A
A

y dA = 0 i z dA = 0 (jer su to statiki momenti presjeka u odnosu na teine osi)

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

Steinerovo pravilo za momente tromosti s obzirom na paralelne osi:

I z1 = I z + a 2 A

I y1 = I y + b 2 A

I z1y1 = I zy + a b A

Steinerovo pravilo za aksijalne momente tromosti glasi:

Aksijalni moment tromosti presjeka s obzirom na zadanu os jednak je
zbroju momenta tromosti s obzirom na paralelnu teinu os i produkta
povrine presjeka s kvadratom udaljenosti zadane i teine osi.

Steinerovo pravilo za centrifugalni moment tromosti glasi:

Centrifugalni moment tromosti presjeka s obzirom na zadani pravokutni
koordinatni sustav jednak je zbroju centrifugalnog momenta tromosti s
obzirom na paralelni teini koordinatni sustav i produkta povrine
presjeka s koordinatama teita presjeka u zadanome pravokutnom
koordinatnom sustavu.
Napomene:

Koordinate teita a i b u gornjim izrazima ulaze sa svojim predznacima tako

da pri translaciji koordinatnog sustava moe doi do uveanja ili smanjenja
centrifugalnog momenta tromosti.

Od svih momenata tromosti s obzirom na skup paralelnih osi, najmanju

vrijednost ima moment tromosti s obzirom na os koja prolazi teitem
poprenog presjeka.

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

Promjena momenata tromosti pri rotaciji koordinatnog sustava

Za presjek povrine A i koordinatni sustav Ozy poznate su vrijednosti momenata
tromosti:
I z = y 2 dA , I y = z 2 dA , I zy = z y dA
A

Treba odrediti momente tromosti presjeka s obzirom na novi koordinatni sustav

Oz1y1 koji nastaje rotacijom koordinatnih osi z,y oko ishodita O za kut :
I z1 = y12 dA ,

I y1 = z12 dA ,

I z1y1 = z1 y1 dA
A

Uzima se da je pozitivan smjer rotacije suprotno od smjera gibanja kazaljke na satu.

y

y1

z1 = z cos + y sin
z
z1

y1

y1 = y cos z sin

z1

I z1y1 =
Iz1 =
I y1 =
Napomena:

Iz I y
2

Iz + I y
2
Iz + I y
2

sin 2 + I zy cos 2
Iz I y
2
Iz I y
2

cos 2 Izy sin 2

cos 2 + I zy sin 2

I z1 + I y1 = I z + I y

Pri rotaciji koordinatnog sustava zbroj momenata tromosti je stalna veliina.

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

10

Glavne osi i glavni momenti tromosti

Kod rotacije koordinatnoga sustava postoji takav kut pri kojemu jedan od
aksijalnih momenata tromosti ima maksimum, a drugi minimum.
Ekstremne vrijednosti aksijalnih momenata tromosti zovu se glavni momenti
tromosti presjeka, a pripadne osi glavne osi tromosti presjeka.
Glavne osi tromosti oznaavaju se s u i v, a pripadajui kut koji odreuje njihov
poloaj s 0 .
Centrifugalni moment tromosti u odnosu na glavne osi tromosti jednak je nuli:

Iuv =

Iz I y
2

sin 20 + I zy cos 20 = 0

tg 2 0 =

Odavde se dobivaju dvije vrijednosti za kut 0 koje se razlikuju za

y

v
u
.

0 +

2 I zy
Iz I y

:
2

- odreuje poloaj glavne osi

4
tromosti u

- odreuje poloaj glavne osi

tromosti v

Veliine glavnih momenata tromosti:

I max =

1
1
(I z + I y ) +
(I z I y ) 2 + 4 I 2zy
2
2

I min =

1
1
(I z + I y )
(I z I y ) 2 + 4 I 2zy
2
2

Ako je I z > I y
Ako je I z < I y
Napomena:

Vedrana Kozuli

I u = I max , I v = I min
I u = I min , I v = I max

Za simetrian popreni presjek je centrifugalni moment tromosti

jednak nuli iz ega slijedi da su osi simetrije ujedno i glavne osi
tromosti tog presjeka.

Tehnika mehanika 2

11

Momenti tromosti jednostavnih presjeka

Pravokutni presjek:

Osi z i y su osi simetrije presjeka - to su glavne sredinje osi tromosti presjeka.

y

h
2

b h3
Iz =
12

T
z

h
2
b/2

h b3
Iy =
12
I zy = 0

b/2
b

Kruni presjek:
y

Radi simetrije presjeka:

Iz = I y ,

r4 d4
=
Iz = I y =
4
64

I zy = 0

Presjek oblika krunog prstena:

y

rv4 ru4 4 4
4
Iz = I y =
(d v d 4u ) =

= (rv ru ) =
4
4
4
64
rv

ru

4
d 4v d u
1
=
64 d v

I zy = 0

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

12

Trokutni presjek:
y

b h3
Iz =
36

h
3

Iy =

h b3
36

Izy =

b/3
b

b2 h 2
72

Momenti tromosti za sloeni presjek

Za sloeni presjek povrine A = A1 + A 2 + K + A n momenti tromosti dobivaju se

zbrajanjem:
n

I z = y 2 dA = y 2 dA + y 2 dA + K + y 2 dA = I z (1) + I z ( 2) + K + I z ( n ) = I z (i )
A

A1

A2

An

i =1
n

I y = z 2 dA = z 2 dA + z 2 dA + K + z 2 dA = I y (1) + I y( 2) + K + I y( n ) = I y (i )
A

A1

A2

An

i =1

Izy = z y dA = z y dA + z y dA + K + z y dA = I zy(1) + Izy( 2) + K + Izy( n ) = I zy(i )

A

A1

A2

An

i =1

Moment tromosti sloenog presjeka u odnosu na neku os jednak je algebarskom

zbroju momenata tromosti pojedinih njegovih dijelova u odnosu na tu istu os.

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

13

Momenti otpora poprenog presjeka

Aksijalni moment otpora presjeka s obzirom na zadanu glavnu sredinju os je
kvocijent:
I
Wz = z
y max

y max - najvea udaljenost toke konture presjeka od zadane osi

y

Ako zadana glavna sredinja os nije os

simetrije presjeka, postoje dva momenta
otpora presjeka:

1
ymax(1)

Wz1 =
T

ymax(2)

Wz 2 =

Iz
y max (1)
Iz
y max ( 2)

Moment otpora presjeka ima dimenziju (m3).

a) Pravokutni presjek

Iz b h 2
Wz = =
h
6
2

I y h b2
Wy = =
b
6
2

b) Kruni presjek

Wz = Wy =

Iz r3 d3
=
=
r
4
32

c) Presjek oblika krunog prstena

d 3v
Iz

4
4
=
Wz = Wy =
(d d u ) =
d v 32 d v v
32
2

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

d 4
1 u
dv

14

NAPREZANJA
Naprezanje se moe definirati kao sila koja djeluje na element konstrukcije
podijeljena s povrinom na koju djeluje.
Dimenzija naprezanja: sila/povrina, jedinica mjere je Paskal (Pa), (1Pa = 1 N m 2 )
Naprezanje se obino mjeri u megapaskalima:
1 MPa = 10 6 Pa = 10 6 N m 2 = 1 N mm 2

Jednoosno stanje naprezanja: djeluje samo aksijalna sila Fx

y
Fx
z

xx

Fx

Normalna naprezanja () - djeluju okomito na plohu.

xx =

Fx
A

Komponente naprezanja imaju dva indeksa:

prvi indeks - smjer vanjske normale ravnine na koju naprezanje djeluje
drugi indeks - smjer naprezanja

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

15

Posmina naprezanja () - djeluju u ravnini plohe.

- djeluje i sila Fy u ravnini poprenog presjeka

Fx
z

xx

xy

Fy

Fy
Fx

xy =

Fy
A

xy - posmino naprezanje u smjeru y koje djeluje u ravnini s normalom x

(ravnina poprenog presjeka tapa)

Komponenta unutranje sile u presjeku Fz prouzrokovat e posmino naprezanje:
F
xz = z
A

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

16

Prostorno stanje naprezanja:

yy

dz

dx
z

yx

yz
dy

zy

xy
zx

xz

zz

xx

Ukupno ima 9 komponenata naprezanja: 3 normalne

6 posminih
Oznake normalnih naprezanja: xx = x , yy = y , zz = z
Oznake posminih naprezanja: xy , yx , yz , zy , zx , xz
Ravninsko stanje naprezanja:
yy

Iz uvjeta ravnotee momenata s

obzirom na os z kroz teite
elementa slijedi:

yx
xy
xx

dy

xy

xy = yx

dx

yx

Takoer, vrijedi:

Vedrana Kozuli

xx

yy

zy = yz , xz = zx

Tehnika mehanika 2

17

Ravninsko stanje naprezanja

sva naprezanja djeluju u ravnini (x-y ravnina)

RSN je odreeno s tri komponente naprezanja ( z = yz = zx = 0 )

najea primjena u analizi tankih ploa

r
Mogu se odrediti komponente naprezanja u bilo kojoj ravnini ija normala n zatvara
s osi x kut .
y

yx

dy
v

xy
O

yx

.
ds

uv

xy

xy
x

dx
x

yx

a)

b)

Koritenjem uvjeta ravnotee sila (crte b) dobivaju se jednadbe transformacija

naprezanja:
1
uv = ( y x ) sin 2 + xy cos 2
2
u = x cos 2 + y sin 2 + xy sin 2

normalno naprezanje i posmino naprezanje u bilo kojem

smjeru u odnosu na originalna naprezanja
r
U ravnini presjeka s normalom n koja se poklapa s osi v (kut = 90 0 + ) dobio bi
se sljedei izraz za normalno naprezanje:

v = x sin 2 + y cos 2 xy sin 2

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

18

Mogue je nai smjerove u kojima normalna naprezanja imaju ekstremne vrijednosti

(maksimalno odnosno minimalno normalno naprezanje).
y

yx
xy

xy
x

x
x

xy

0
O

yx

Ekstremne vrijednosti normalnih naprezanja dobit e se iz uvjeta:

yx

uv = 0

tg 20 =

u
=0

2 xy
x y

Ravnine u kojima ne djeluje posmino naprezanje nazivaju se glavne ravnine.

Normalna naprezanja koja djeluju na tim ravninama imaju ekstremne vrijednosti i
nazivaju se glavna naprezanja.
Pravci glavnih naprezanja nazivaju se glavne osi naprezanja (1,2), a odreene su

kutovima 0 i 0 + .
2

Veliine glavnih naprezanja:

1,2 =

x + y
2

1
( x y ) 2 + 4 xy 2
2

Oznake: 1 - maksimalno glavno naprezanje

2 - minimalno glavno naprezanje ( 1 2 )

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

19

MAKSIMALNA POSMINA NAPREZANJA

uv =

1
( y x ) sin 2 + xy cos 2
2

Smjer normale na ravninu na kojoj djeluje maksimalno posmino naprezanje dobiva

se iz uvjeta:

uv
= 0:

( y x ) cos 2 2 xy sin 2 = 0

tg 21 =

y x
2 xy

tg 21 tg 20 = 1 21 = 20 +

Ako su osi x,y glavne osi naprezanja 1,2:

= 1

x y
2 xy

1 = 0 +

0 = 0 , 1 =

1
max = ( y x ) sin 21 + xy cos 21 ;
2
1
max = ( 2 1 )
2

sin 21 = 1 , xy = 0

isti posmik:
stanje naprezanja kod kojega na stranicama elementa postoje samo
posmina naprezanja, a normalna naprezanja su jednaka nuli.

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

20

MOHROVA KRUNICA NAPREZANJA

1. U promatranoj toki napregnutog tijela zadane su komponente naprezanja
x , y i xy . Vrijedi: xy = yx
2. U koordinatnom sustavu , odredi se toka Nx s koordinatama ( x , xy ) i
toka Ny s koordinatama ( y , yx ) .
3. Duina N x N y je promjer na kojemu se konstruira Mohrova krunica
naprezanja.
4. Konstrukcijom Mohrove krunice naprezanja odreena je veliina i smjer
glavnih naprezanja. Sjecita Mohrove krunice s apscisom odreuju
veliine 1 i 2 tj. glavna naprezanja.

x
y

Nx

20

0
0

Ny

1
x+ y
2

Vedrana Kozuli

yx

xy

Tehnika mehanika 2

x y
2

21

DEFORMACIJE
Pod djelovanjem vanjskih sila tijela se deformiraju: mijenjaju svoj oblik i dimenzije,
pojedine toke mijenjaju svoj poloaj u prostoru.
Deformacija se moe definirati kao promjena dimenzije elementa uzrokovana
optereenjem podijeljena s izvornom dimenzijom.
a)

l
2

b)

l
2

a) tap pod djelovanjem aksijalne vlane sile

Normalna deformacija

mijenja se duljina tapa, osnovni oblik tapa ostaje

nepromijenjen
xx =

l
l

Normalna deformacija je bezdimenzionalna veliina najee izraena u %.

Pozitivna vrijednost oznauje produljenje, a negativna skraenje duine.
b) Tanka pravokutna ploa oslonjena na donjem rubu i optereena posminom silom
na suprotnom rubu
Posmina deformacija

mijenja se oblik elementa, dimenzija elementa ostaje

nepromijenjena

Promjena pravog kuta izmeu dvije linije (izmeu rubova ploe):

xy tan xy =

x
(radi se o maloj promjeni kuta)
h

Posmina deformacija izraava se u radijanima.

Pozitivnoj vrijednosti odgovara smanjenje pravog kuta, a negativnoj poveanje.

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

22

Komponente pomaka toke u prostoru (pomaci u smjeru koordinatnih osi x,y,z):

u = u ( x , y, z ) , v = v ( x , y, z ) , w = w ( x , y, z )
Veze izmeu komponenata deformacija i komponenata pomaka u ravnini:
y

D
C
C

dy

v d x
x

A
O

B
u + u dx
x

u+

u
dx
x

Normalne deformacije:

xx =

Posmina deformacija:

xy tan + tan

tan =

v
dx
x
u
dx + dx
x

dx

v
x

1 + xx

dx

u
;
x

v
, xx << 1 ;
x

xy =

yy =

v
y

tan =

u
y

v u
+
x y

Matematiki izrazi za deformacije u prostoru:

v
u
w
yy =
,
,
,
zz =
y
x
z
w u
v w
u v
zx =
+
=
+
yz = +
,
,
y x
x z
z y

xx =

xy

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

23

VEZE IZMEU NAPREZANJA I DEFORMACIJA

Eksperimentalni podaci o vezi izmeu naprezanja i deformacija
Naprezanja se javljaju kao unutarnje sile uzajamnosti meu esticama tijela nastale zbog promjene
razmaka izmeu tih estica.
Naprezanja i deformacije vezani su funkcionalnom vezom:

ij = f ( ij ) ;

ij = f1 (ij )

Ova veza ovisi o vrsti materijala a odreuje se eksperimentalno (uzorak materijala odreenih
dimenzija i oblika rastee se uzdunom silom F i pri tome prati produljenje l na mjernoj duini
uzorka l0 ).
Dijagram rastezanja F l za graevinski elik:

izmeu toaka O i P:
do toke E:
nakon toke E:
u toki T:

dijagram je pravac (sila F i produljenje l linearno su ovisni)

deformacije su elastine (potpuno iezavaju nakon rastereenja)
u uzorku se, osim elastinih, javljaju i trajne ili plastine deformacije
nastaje teenje (poputanje) materijala - deformacije rastu bez
poveavanja optereenja
nakon toke T:
nakon stanja teenja dolazi do ojaanja materijala (materijal ponovno
dobiva sposobnost da se opire djelovanju optereenja)
do toke M:
sila se poveava sve do toke M, poveava se deformacija uzorka. U
toki M sila prima maksimalnu vrijednost Fmax
nakon toke M:
nastaje iscrpljenost materijala, produljenje uzorka raste uz smanjenje
sile F
u toki L:
raskid uzorka. Trajno produljenje uzorka nakon raskida lL naziva se
apsolutno produljenje pri raskidu
Uzorak se u uzdunom smjeru produlji za l = l l0 , a u poprenom smjeru suzi za d = d d 0 .

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

24

Da bi se dobio dijagram koji karakterizira mehanika svojstva materijala neovisno o apsolutnim

dimenzijama uzorka, dijagram rastezanja F l transformira se u koordinatni sustav .
Stvarno naprezanje je = F (A je povrina poprenog presjeka uzorka koja odgovara sili F).
A
Raunsko ili nominalno naprezanje:
= F
( A 0 je poetna povrina poprenog presjeka uzorka)
A0
l
Relativna duinska deformacija: =
l0

Dijagram naprezanja = f () ima isti oblik kao i dijagram rastezanja:

- granica proporcionalnosti

- granica elastinosti

- granica teenja ili granica poputanja (granica razvlaenja ili velikih izduenja)

M - vlana ili rastezna vrstoa materijala

L - prijelomno naprezanje
L - vrstoa pri raskidu

Ukupna deformacija je: = e + T

- elastina ili povratna deformacija

- trajna ili plastina deformacija

- relativno produljenje pri raskidu uzorka (karakterizira plastinost materijala):
l l
= L 0 100 %
l0
> 5% - duktilni (rastezljivi, ilavi) materijali: meki elik, bakar itd.
< 5% - krti materijali: kamen, staklo, lijevano eljezo itd.

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

25

Hookeov zakon. Konstante elastinosti materijala.

Razmatra model idealnoga elastinog tijela u kojega su veze izmeu naprezanja i
deformacija linearne. Takvo tijelo se naziva Hookeovo tijelo (Robert Hooke 1678).
Iz dijagrama vidi se da je: tg =
=

=E

=E

- Hookeov zakon za idealno elastino tijelo

E - modul elastinosti ili Youngov modul (Pa): koeficijent proporcionalnosti

izmeu naprezanja i deformacija
Pri ispitivanju uzorka na rastezanje, promjer se smanjio za d = d d 0 (kontrakcija
presjeka).

l
l0
d
p =
d0

Relativna duinska deformacija:

Relativna poprena deformacija:

U podruju u kojemu vrijedi Hookeov zakon, izmeu relativne poprene i relativne

uzdune deformacije postoji konstantan odnos:
=

- Poissonov koeficijent

Uzdune i poprene deformacije uvijek su suprotnog predznaka:

p =

graevinski materijali: 0.15 0.35

Hookeov zakon pri posmiku:

= G

G - Coulombov modul ili modul posmika ili modul klizanja (Pa)

0.33 E G 0.5 E
Konstante elastinosti materijala koje karakteriziraju elastina svojstva materijala
su: Poissonov koeficijent , modul elastinosti E i modul posmika G. Odreuju se
eksperimentalno. Izmeu njih postoji ovisnost:

G=

Vedrana Kozuli

E
2 (1 + )

Tehnika mehanika 2

26

Konstante elastinosti i koeficijent linearnog toplinskog rastezanja

105 MPa

105 MPa

10-5 / K

ugljini elik

2.0 2.1

0.80 0.81

0.24 0.28

1.25

legirani elik

2.1 2.2

0.80 0.81

0.25 0.30

1.0 1.3

aluminij

0.63 0.75

0.26 0.27

0.32 0.36

2.55

drvo uzdu vlakana

0.10 0.12

0.0055

0.3 0.5

drvo popreno na
vlakna

0.005 0.010

staklo

0.56

0.22

0.25

0.95

beton

0.15 0.45

0.08 0.18

1.0 1.4

MATERIJAL

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

27

VEZE IZMEU UNUTARNJIH SILA I

NAPREZANJA
Prikazan je dio napregnutog tapa s komponentama unutarnjih sila.
F1
F3
y

xy Ty

xz
F2

dA

Tz

My
x
O
N

Mz

Mx = Mt

r
Komponente sile dF koja djeluje na promatrani element povrine dA su:
x dA , xy dA i

xz dA

Sumiranjem projekcija svih elementarnih sila po povrini poprenog presjeka

dobivaju se uzduna sila N i poprene sile Ty i Tz :

N = x dA ,
A

Ty = xy dA ,

Tz = xz dA

Moment u odnosu na os x daju sile xy dA i xz dA . Elementarni moment u odnosu

na os x je:
dM x = xz dA y xy dA z

Sumiranjem po itavoj povrini presjeka dobiva se moment torzije M x :

M x = M t = ( xz y xy z) dA
A

Momente s obzirom na osi y i z daju sile x dA . Momenti savijanja su:

M y = x z dA ,
A

Vedrana Kozuli

M z = x y dA

Tehnika mehanika 2

28

Aksijalno optereenje tapa

vanjske sile usmjerene su uzdu osi tapa
u poprenom presjeku djeluje samo uzduna sila N, ostale komponente unutarnjih
sila su jednake nuli
Ako je N>0 (uzduna sila je u smjeru vanjske normale):
tap optereen na rastezanje ili vlak
Ako je N<0 (uzduna sila je usmjerena suprotno od smjera vanjske normale):
tap optereen na pritisak ili tlak

F
F

y
A

F
x

dA

N=F

Iz uvjeta ravnotee Fx = 0 dobiva se:

x dA = N = F

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

29

Pod djelovanjem zadane sile tap duljine l se deformira.

F
l
2

l
2

Pri deformiranju tapa vrijedi hipoteza ravnih poprenih presjeka:

popreni presjeci tapa i nakon deformacije ostaju ravni i okomiti na os tapa

Slijedi da je relativna uzduna deformacija xx = konst.

Prema Hookeovu zakonu za jednoosno stanje naprezanja je x = E xx
Slijedi:

x dA = N

E xx dA = E xx dA = E xx A = N x A = N

N
normalna naprezanja u poprenom presjeku
A
tapa su raspodijeljena jednoliko

x =

xx =

x
N
=
E EA

E A aksijalna krutost tapa

Relativna uzduna deformacija tapa:

xx =

Ukupno produljenje tapa:

l =

l
l

Nl
EA

Pri dimenzioniranju tapa moraju biti ispunjeni uvjet vrstoe:

x =

i uvjet krutosti:

l =

Vedrana Kozuli

F
dop
A

Fl
l dop
EA

Tehnika mehanika 2

30

Savijanje tapa
Savijanje nastaje kada se optereeni tap deformira u zakrivljeni oblik, jedan rub
tapa se skrauje a drugi se produljuje:
M

Naprezanja i deformacije vie nisu konstantne vrijednosti po poprenom presjeku.

Mijenjaju se od tlanih na jednom rubu do vlanih na drugom rubu tapa.
Mogu nastati dva sluaja savijanja tapa:

popreno savijanje ili savijanje silama - ako se u poprenom presjeku tapa

pojavljuju poprena sila i moment
savijanja

isto savijanje

ako se u poprenim presjecima tapa pojavljuje samo

moment savijanja

Primjeri istog savijanja tapa:

M

M
L

F
a

F
c

isto savijanje
isto savijanje

isto savijanje

Kod istog savijanja, ravnina poprenog presjeka tapa ostaje ravnina.

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

31

isto savijanje

Vrijedi za elemente izloene savijanju oko y i/ili z osi kojima je popreni presjek
simetrian s obzirom na barem jednu od tih osi.
Ravni tap konstantnog poprenog presjeka savija se oko y osi:

Neutralni sloj
T

x
z

Uzima se da je deformacija tapa u obliku krunog luka.

Gornja vlakanca se skrauju, donja se produljuju.

Sloj vlakana koja ne mijenjaju duljinu prilikom savijanja ine neutralni sloj.

Presjenica neutralnog sloja i ravnine poprenog presjeka naziva se

neutralna os presjeka.

Udaljenost od neutralnog sloja do sredita krunog luka zove se radijus

zakrivljenosti ().

Posmina naprezanja su u presjeku jednaka nuli. Na element povrine presjeka dA

djeluje samo unutarnja sila x dA .

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

32

Deformacija elementa tapa:

d
n
B0
B
n

n1

m
N.S.

dx

A0
A
m

B0

m1

N.S. A0

B1
n1

x
z
A1
m1

Relativno produljenje vlakna AB na udaljenosti z od neutralnog sloja:

xx =

A1B1 AB
;
AB

AB = A 0 B 0 = dx = A 0 ' B 0 ' = d ;

xx =

A1B1 = ( + z) d

( + z) d d
z
xx =
d

Normalna naprezanja: x = E xx

x =

E
z

Pri istom savijanju su normalna naprezanja konstantna po irini

presjeka (za z = konst . ), a po visini poprenog presjeka mijenjaju se
razmjerno udaljenosti z od neutralne osi (po linearnom zakonu).
U tokama presjeka na neutralnoj osi je x = 0 .

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

33

My

My

Za dio tapa se mogu postaviti tri uvjeta ravnotee:

1) Fx = 0

N = x dA = 0
A

2) M y = 0 M y = x z dA = M
A

3) M z = 0 M z = x y dA = 0
A

Iz uvjeta ravnotee 1) slijedi:

E
E
z dA = 0
z dA = 0

A
A

Sy = 0

z dA = 0

neutralna os y prolazi teitem presjeka

Iz uvjeta ravnotee 3) slijedi:

x y dA =

I zy = 0

E
z y dA = 0
A

z y dA = 0

osi y i z su glavne sredinje osi tromosti poprenog presjeka

Iz uvjeta ravnotee 2) slijedi:

x z dA =

2
z dA = I y

1
=

E 2
z dA = M y
A

E
Iy = My

1 My
=
E Iy

- zakrivljenost neutralnog sloja nosaa

(zakrivljenost elastine linije ili progibne linije tapa)

E Iy

Vedrana Kozuli

- fleksijska krutost (krutost presjeka pri savijanju)

Tehnika mehanika 2

34

Normalna naprezanja u svakoj toki poprenog presjeka su:

x =

My
Iy

Raspodjela normalnih naprezanja u presjeku ne ovisi o obliku poprenog presjeka:

x min

h
2

h
2

N.O.

y
+

x max

Ekstremne vrijednosti normalnih naprezanja su u krajnjim vlaknima. Za presjeke s

h
horizontalnom osi simetrije y, ekstremne vrijednosti su u z = :
2
My h
My h
i x min =
x max =
Iy 2
Iy 2
My
My
Iy
, x min =
= Wy x max =
h
Wy
Wy
2
My
x max = x min =

Wy
Ako popreni presjek nema horizontalnu os simetrije (neutralna os presjeka ne
prolazi sredinom visine presjeka):
My
My
z max = h1 i z min = h 2
x max =
h1 i x min =
h2

Iy
Iy
Iy
Iy
My
My
= Wy1 ,
= Wy 2 x max =
, x min =
h2
h1
Wy1
Wy 2

x max x min

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

35

Zakrivljenost osi tapa vezana je na

uzajamno zaokretanje poprenih presjeka:

1 d
=
dx
d =

dx

d =

M dx
E Iy

Kut zaokreta izmeu krajnjih presjeka

tapa konstantne krutosti duljine l:
l

l
M

M dx M l
=
E Iy E Iy

Normalno naprezanje za sluaj djelovanja momenta savijanja oko osi z:

x =

Vedrana Kozuli

Mz
y
Iz

Tehnika mehanika 2

36

Ope savijanje (savijanje silama)

Poprene sile ( Tz ) djeluju zajedno s momentima savijanja ( M y ):

q
A

B
L/2

L/2

T
+

3L/8
L/4

M
+

U presjeku tapa osim normalnih naprezanja x pojavljuju se i posmina

naprezanja xz .
Normalno naprezanje odreuje se kao i kod istog savijanja:
x =

Vedrana Kozuli

My
Iy

Tehnika mehanika 2

37

Promatra se dio tapa duljine dx:

dx

P1

C
y

dx

zx

M + dM

D
z

P2

zx
xz

Povrina A

xz
zx

P2 P1 =

M y + dM y

Iy

z dA

My
Iy

z dA =

dM y
Iy

z dA

Uvjet ravnotee svih sila u smjeru osi x:

zx b dx + P2 P1 = 0
Uvrtavanjem gornjeg izraza za (P2 P1 ) slijedi:
zx b dx

dM y
Iy

z dA = 0 zx =

z dA
dM y A
dx

b Iy

z dA = S y - statiki moment povrine A s obzirom na neutralnu os y

Budui je

dM y
dx

= Tz , zx = xz , dobiva se izraz za posmino naprezanje:

xz =

gdje je:

Tz S y
b Iy

I y moment tromosti itavog poprenog presjeka,

b - irina presjeka u visini toke u kojoj se trai posmino naprezanje.

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

38

U rubnim vlaknima posmina naprezanja su jednaka nuli (jer je S y = 0 ).

Mjesto maksimalnog posminog naprezanja xz dobiva se iz uvjeta:

d xz
d Tz S y Tz d S y
=0
=
=
dz
dz b I y I y dz b
Ako je b = konst . , slijedi:
d
d
d
Sy =
z dA = z b dz = b z 0 = 0
dz
dz A
dz z

z0 = 0

Maksimalna posmina naprezanja pojavljuju se u visini neutralne osi y.

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

39

Raspodjela posminih naprezanja u poprenom presjeku ovisi o obliku presjeka tapa.

a) Pravokutni presjek
Iy =

b h3
12

b(z) = b = konst.
h
2

S y = z1 dA1 = z1 b dz1 = b h z 2
2 4

A1
z

xz =

Tz S y
b Iy

6 Tz h 2

z2
3 4
bh

Posmina naprezanja xz po visini pravokutnog presjeka raspodijeljena su po zakonu kvadratne

parabole.
z=h
xz = 0

2
T
T

z=0
xz max = 3 z = 3 z
2 bh 2 A

b) Kruni presjek
Iy =

r4
4

b( z ) = 2 r 2 z 2
r

S y = z1 dA1 = z1 b1 dz1 =
A1

= 2 z1 r 2 z12 dz1 = 2 (r 2 z 2 )2
3
z

xz =

Tz S y
b Iy

T
= 4 z4 (r 2 z 2 )
3 r

Posmina naprezanja xz po visini presjeka raspodijeljena su po zakonu kvadratne parabole.

z=r

Vedrana Kozuli

xz = 0

Tehnika mehanika 2

40

z=0

T
T
xz max = 4 z2 = 4 z
3 A
3 r

c) I-presjek

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

41

Savijanje i aksijalno optereenje

tap je istodobno optereen momentom savijanja M i uzdunom silom N.
Moment savijanja M y uzrokuje normalna naprezanja: x ' =

My
z
Iy

Naprezanje od uzdune sile je: x ' ' = N

A
Ukupno naprezanje u nekoj toki presjeka jednako je:
My
x = x ' + x '' = N +
z
A Iy
My
h
Iy 2

My

My
T

h2

x min

z0

+
h1

teina os

=
+

+
My
h
Iy 1

neutralna os

N
A

x max

Naprezanja u rubnim vlaknima iznose:

My
My
x (1) = x max = N +
h1 = N +
A Iy
A Wy1
My
My
x ( 2) = x min = N
h2 = N
A Iy
A Wy 2

Ako je popreni presjek simetrian s obzirom na os y:

My
x (1) = x max = N
A Wy
( 2)
min

Poloaj neutralne osi dobiva se iz uvjeta:

My
Iy
x = N +
z 0 = 0 z 0 = N = N i 2y
A Iy
My A
My

Ako je uzduna sila tlana, ona ulazi u gornje izraze s predznakom minus.

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

42

Koso savijanje
Ravnina djelovanja momenta savijanja ne poklapa se ni s jednom od glavnih
sredinjih osi tromosti presjeka.
U tom sluaju se ravnina savijanja tapa ne podudara s ravninom djelovanja momenta
savijanja.

isto koso savijanje -

u poprenom presjeku tapa pojavljuje se samo

moment savijanja

y
z

popreno koso savijanje ili koso savijanje silama

u poprenom presjeku tapa pojavljuju se poprena sila i moment savijanja

F1
F2

y
z

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

43

isto koso savijanje

U bilo kojem presjeku tapa ravnina djelovanja momenta savijanja m-m prolazi
teitem poprenog presjeka i s glavnom osi tromosti z zatvara kut :

x(

M z = M sin

. O=T

My

M y = M cos

Mz

Moment savijanja M moe se

rastaviti na komponente:

2)

isto koso savijanje:

N.

1
m

O.

istodobno savijanje tapa u

dvjema glavnim ravninama xz
i xy

z
x

)
(A

x
)
(1

Normalno naprezanje od momenta savijanja M y koje djeluje u ravnini xz:

My
x1 =
z
Iy
Normalno naprezanje od momenta savijanja M z koje djeluje u ravnini xy:
M
x2 = z y
Iz
Ukupno normalno naprezanje u toki A(y,z) poprenog presjeka:
x = x1 + x 2

x =

My
Iy

z+

Mz
y
Iz

cos
sin
x = M
z+
Iy
Iz

Jednadba neutralne osi dobit e se iz uvjeta x = 0 :

cos
sin
z+
y=0
Iy
Iz

Kut to ga neutralna os zatvara s osi y:

Vedrana Kozuli

Iy
z
= tg
Iz
y

tg =

Tehnika mehanika 2

Iy
Iz

tg

44

Koso savijanje s aksijalnim optereenjem

(ako ravnina djelovanja momenta savijanja zatvara s glavnom osi tromosti z kut )

2
Mz

M
M

az

My

2)

x(

ay

O=T

O
N.
.

x
)
(A

x
)
(1

Normalno naprezanje u nekoj toki presjeka:

M
N My
x = +
z + z y
Iz
A Iy
Jednadba neutralne osi ima oblik:
N My
M
+
z + z y = 0
A Iy
Iz
pa su odsjeci neutralne osi na glavnim osima tromosti y,z:

Vedrana Kozuli

y0 = a y =

N Iz
N 2
=
iz
Mz A
Mz

z0 = a z =

N Iy
N 2
=
iy
My A
My

Tehnika mehanika 2

45

Ekscentrino optereenje
To je zajedniko djelovanje istog kosog savijanja i aksijalnog optereenja (vlaka ili
tlaka).
Primjer: Tlana sila F djeluje u toki A gornjeg poprenog presjeka stupa
x
x

F
A

O
ey

F ez

A (ey,ez)

1
= x (1
max

ay

.
N .O

M=F. e
My
.
M
O ey z
e
ez A

az

O
z

B
2

x (B)
= x (2
min

Hvatite A sile F: pol sile F

Udaljenost e pola A od teita poprenog presjeka: ekscentrinost sile F
U nekom presjeku tapa postoji uzduna sila N = F i moment savijanja M = F e .
Ravnina djelovanja momenta M s glavnom osi tromosti z zatvara kut .
Moment savijanja M moe se rastaviti na komponente:
M y = M cos = F e cos = F e z
M z = M sin = F e sin = F e y

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

46

Ako je uzduna sila tlana: ekscentrini pritisak

Ako je uzduna sila vlana: ekscentrino rastezanje
Normalno naprezanje u nekoj toki B(y,z) poprenog presjeka je:

x =

M
N My

z z y
Iz
A
Iy

Slijedi:
x =

ey
F e z
1+ 2 z + 2 y ;
A iy
i z

Iy
I
iy =
, iz = z
A
144A4
424444
3
polumjeri tromosti

Jednadba neutralne osi dobit e se iz uvjeta x = 0 :

ey
z
y
e
+
=1
1 + 2z z + 2 y = 0
2
2
iy
i
iy
iz
z

ey
ez
z
y

+
=1
az ay
Neutralna os ne prolazi kroz teite poprenog presjeka (ishoditem koordinatnog
sustava).
Odsjeci neutralne osi na koordinatnim osima y,z su:

az =

i 2y
ez

ay =

i 2z
ey

Neutralna os n-n s pozitivnim smjerom osi y zatvara kut :

i 2y e y
i 2y
Iy
az
tg =
tg
=
=

tg
ay
Iz
e z i 2z
i 2z

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2

47

Smicanje (odrez)
vanjske sile mogu se reducirati na dvije jednake sile suprotnog smjera okomite na os tapa s
malim razmakom meu pravcima djelovanja

u poprenom presjeku djeluje samo poprena sila T, ostale komponente unutarnjih sila su
jednake nuli

T=F

Iz uvjeta ravnotee promatranog dijela tapa:

U poprenom presjeku djeluju samo posmina naprezanja.

dA = T

Uz pretpostavku da su naprezanja jednoliko raspodijeljena po itavom poprenom presjeku:

dA = dA = A = T

Prema Hookeovu zakonu pri posmiku je:

= T = F
A A

= G

G
Slijedi:

posmina deformacija (prosjeni kut klizanja poprenog presjeka)

E
modul posmika: G =
2 (1 + )

= = T ;
G AG

Vedrana Kozuli

A G posmina krutost tapa

Tehnika mehanika 2

48

Pojava smicanja najee se susree kod elemenata kojima se spajaju pojedini dijelovi konstrukcije
(zakovice, klinovi, zavareni spojevi).
Spoj dviju ploa spojenih zakovicama:

Optereenje je raspodijeljeno jednoliko na sve zakovice. Jednoj zakovici pripada sila:

F1 = F ; n broj zakovica (ovdje n = 4 )

n
Zakovica je optereena na smicanje u presjeku I-I:

F1
d 2
4

Na trup zakovice djeluje boni povrinski pritisak kao posljedica djelovanja sile F1:

0 =

F1
dt

Zbog rastezanja ploe, u presjeku oslabljenom s rupama za zakovice javlja se normalno naprezanje:
F
=
; m broj rupa u promatranom presjeku (ovdje m = 2 )
t (b m d)
U krajnjem dijelu ploe, izmeu njezina kraja i zakovice, moe doi do smicanja:
=

Vedrana Kozuli

F1

( )

2 c d t
2

c udaljenost od kraja ploe do teita zakovice

Tehnika mehanika 2

49

Torzija (uvijanje) tapa

tap je optereen momentima koji djeluju u ravnini okomitoj na os tapa
u poprenom presjeku djeluje samo moment torzije Mx, ostale komponente unutarnjih sila su
jednake nuli
Karakter deformacija tapa pri torziji ovisi o obliku poprenog presjeka. Tri su grupe tapova:
tapovi krunog, neokruglog (pravokutnog, eliptinog, trokutnog itd.) i tankostijenog presjeka.
Hipoteza ravnih poprenih presjeka primjenjuje se samo za tapove krunog presjeka.
Torzija tapova krunog presjeka

tap je na jednom kraju upet, a na drugome optereen momentom torzije M x = M t .

kut uvijanja ili kut torzije

U ravnini poprenog presjeka djeluju samo posmina naprezanja .

Promatra se diferencijalni element pravog tapa optereenog momentom torzije:

(r)

Mx

2R

dx

Mx

dA

Dijagram raspodjele naprezanja

Iz uvjeta ravnotee promatranog dijela tapa se dobiva: M t = M x = r dA
A

Kut zaokreta izvodnice diferencijalnog elementa: = BB' dx ; duljina izvodnice BB' = d R

Specifian kut zaokreta poprenog presjeka oko osi tapa:

= d dx
Kut klizanja:

= R

Posmino naprezanje u poprenom presjeku:

Vedrana Kozuli

(kut uvijanja na jedinicu duljine tapa)

(r ) = G r

Tehnika mehanika 2

50

 = G = G R

Veliina najveeg posminog naprezanja:

Moment torzije u presjeku iznosi:

M x = r (r ) dA = G r dA = G I x
A

Torzijska konstanta I x je funkcija poprenog presjeka tapa. Za popreni presjek krunog oblika
radijusa R torzijska konstanta jednaka je polarnom momentu tromosti presjeka:
Ix = Ip =

Relativni kut uvijanja je: =

R
2

Mx
G Ip

G I p torzijska krutost tapa

Raspodjela naprezanja u poprenom presjeku tapa je prema tome:

Mx
r
Ip

Maksimalno naprezanje se pojavljuje na rubu poprenog presjeka:

max =

Mx
M
rmax = x R
Ip
Ip

max =

Mx
Wp

Kut zaokreta krajnjih presjeka tapa duljine l:

l

= dx =

Mx
M l
dx = x
G Ip
G Ip

Torzija tapova neokruglog presjeka

Hipoteza ravnih poprenih presjeka ne vrijedi za tapove neokruglog presjeka.

Za tapove pravokutnog poprenog presjeka irine b i visine h ( b h ), torzijska konstanta moe
se odrediti pomou izraza:
Ix =

hb
3

b
b
1 0.630 + 0.052
h
h

Ix =

hb

Vrijednosti koeficijenta za razliite odnose visine i irine presjeka date su u tablici:

Vedrana Kozuli

h b

h b

h b

1.00
1.25
1.50
1.75
2.00

0.422
0.539
0.587
0.643
0.687

2.50
3.00
3.50
4.00
4.50

0.748
0.790
0.820
0.842
0.860

5.00
6.00
8.00
10.00

0.874
0.895
0.921
0.937
1.000

Tehnika mehanika 2

51

Relativni kut torzije tapa: =

Mx
G Ix
Mx l
G Ix

Kut zaokreta krajnjih presjeka tapa duljine l:

Dijagram posminih naprezanja za tap pravokutnog presjeka:

A = max =

Najvee posmino naprezanje:

Mx

h b2

B = max

Vrijednosti koeficijenta i za razliite odnose visine i irine presjeka date su u tablici:

Vedrana Kozuli

h b

h b

1.00
1.50
2.00
2.50
3.00

0.208
0.231
0.246
0.258
0.267

1.000
0.859
0.795
0.766
0.753

4.00
6.00
8.00
10.00

0.282
0.299
0.307
0.313
0.333

0.745
0.743
0.742
0.742
0.742

Tehnika mehanika 2

52

Torzija tapova s tankim stijenkama otvorenog profila

Otvoreni presjek konstantne debljine stijenke b:

Raspodjela naprezanja u poprenom presjeku odreuje se membranskom analogijom. Iz toga slijedi

da je naprezanje u promatranom otvorenom profilu priblino jednako kao i u uskom pravokutnom
presjeku kojemu je duljina stranice jednaka razvijenoj sredinjoj liniji profila s.
max =

Mx
;
1 s b2
3

Mx

1 s b3 G
3

Ako je tankostijeni presjek sastavljen od dijelova razliite debljine:

Za svaki pravokutni dio presjeka gdje je bi debljina
a si duljina ( s i >> b i ), dobiva se:

M t = 1 G si bi 3
i
3

i =

Mt

1s b 2
3 i i

Moment torzije u presjeku:

n

M t = M t = 1 G si bi 3 = G I t
i
3
i =1
i =1
n

I t = 1 si bi3 3 i =1

torzijski moment tromosti

itavog poprenog presjeka

Relativni kut torzije:

Mt
G It

Maksimalno naprezanje u presjeku:

gdje je Wt =

Vedrana Kozuli

It

b max

max =

Mt
b
I t max

max =

Mt
Wt

torzijski moment otpora poprenog presjeka.

Tehnika mehanika 2

53