TEHNIKI FAKULTET U RIJECI

ZAVOD ZA KONSTRUIRANJE U STROJARSTVU

LABORATORIJSKE VJEBE A
Vjeba br. III:

Stroboskopija

Izvjetaj - vj. br. III

SADRAJ
1.

UVOD.................................................................................................................................2

2.

MJERENJE BRZINE VRTNJE POMOU STROBOSKOPA..........................................3

3.

2.1.

Metode mjerenja i rezultati..........................................................................................5

2.2.

Badarenje stroboskopa...............................................................................................7

ZAKLJUAK.....................................................................................................................9

LITERATURA.........................................................................................................................10

Izvjetaj - vj. br. III

1. UVOD
Stroboskop (gr. strobos = okretanje, titranje; scope = pogled) je ureaj za mjerenje
frekvencije i promatranje jednostavnih gibanja koja se periodiki ponavljaju stvaranjem
optike iluzije usporenog ili zaustavljenog predmeta [1].
Princip rada stroboskopa je vrlo slian radu filmske kamere, u kojoj zatvara dijeli pokret
u niz statinih slika bez vidljivog kretanja. Zbog tromsoti ljudskog oka, niz prikazanih slika
daje privid kontinuiranog kretanja prilikom projekcije razvijenog filma.
Prema osnovnom principu stroboskopije, objekt u pokretu osvjetljen izvorom svjetlosti
ija je frekvencija jednaka frekvenciji gibanja predmeta prividno se zaustavlja. Na taj nain
mijenjanjem frekvencije bljeskova izvora svjetlosti sve do prividnog zaustavljanja predmeta
mogue odrediti brzinu gibanja predmeta.
Izostanak potrebe za izravnim dodirom sa mjerenim predmetom osnovna je prednost
stroboskopije nad konvencionalnim metodama mjerenja brzine.

Izvjetaj - vj. br. III

2. MJERENJE BRZINE VRTNJE POMOU STROBOSKOPA

Odreivanje brzine vrtnje nekog objekta mogue je postii preko fizikog kontakta
izmeu mjernog ureaja i promatranog objekta (tahometar) ili bez dodira, na osnovu optike
vidljivosti (stroboskop).
Tahometri (Slika 1.) su mehaniki ureaji za mjerenje brzine vrtnje, kojima je za rad
potreban fiziki dodir s predmetom iju se brzinu vrtnje mjeri. Inercija i unutranji otpori
tahometra utjeu na rezultate mjerenja, to predstavlja problem kod visokobrzinskih pogona
male snage.

Slika 1. Tahometar [2] i nain upotrebe [3]

Elektroniki stroboskop (Slika 2.) se koristi za mjerenje velikog raspona brzina vrtnje
predmeta, budui da mu nije potreban dodir s predmetom ija se brzina vrtnje mjeri, ve
samo optika vidljivost.

Izvjetaj - vj. br. III

Slika 2. Elektroniki stroboskop Sauter SB [4]

Prednosti elektronikih stroboskopa naspram mehanikih [1]:
-

poveana je efektivna osvijetljenost predmeta

trajanje bljeska je skraeno na nekoliko mikrosekundi
omogueno je mjerenje vrlo velikih brzina vrtnje
frekvencija bljeskanja se lako podeava i precizno badari
vie promatraa moe istovremeno promatrati predmet

U tablici 1. su prikazane stroboskopske slike koje nastaju pri razliitim frekvencijama

bljeskova stroboskopa i brzinama vrtnje objekta.

Tablica 1. Stroboskopske slike [1]

4

Izvjetaj - vj. br. III

Izvjetaj - vj. br. III

2.1.

METODE MJERENJA I REZULTATI

Postoje dvije metode mjerenja brzine; direktna metoda i metoda dvije toke. Svaka ima
svoje prednosti i nedostatke.
Kod direktne metode je otprilike poznat broj okretaja, pa se bljeskalica podeava na
maksimalan broj bljeskova, te se tada taj broj sputa sve dok se ne dobije prva jednostruka
slika s jakim odrazom. Ova metoda se primjenjuje i u sluajevima kada se broj okretaja
mijenja. Stroboskop treba imati mogunost postizanja velikog broja titranja (okretaja)
veeg od ureaja koji se mjeri.
Metoda dvije toke se koristi za mjerenje brzine vrtnje kada je broj okretaja nekog
objekta vei od broja titranja ureaja za mjerenje. Mjerenje zapoinje s maksimalnom
frekvencijom titranja koja se tada sputa do prve mirujue oznake. Kod ove metode se
frekvencija bljeskanja stroboskopa f smanji ispod brzine vrtnje objekta n dok se ne dobiju
dvije uzastopne (susjedne) frekvencije sa jednom mirujuom slikom oznake. Ovom metodom
je mogue mjeriti velike brzine vrtnje pomou stroboskopa s niim frekvencijama bljeskanja.
U ovoj laboratorijskoj vjebi mjerio se broj okretaja elektromotora prikazanog na slici 3.,
na iju se osovinu privrstio disk sa reflektirajuom trakom.

Slika 3. Elektromotor sa specifikacijama

Izvjetaj - vj. br. III

Broj okretaja elektromotora jednak je:

n=k 1 f 1=k 2 f 2

(1)

Gdje je f1 nia frekvencija,f2 via frekvencija a k1 i k2 su cjelobrojni viekratnici, uz obavezan

uvjet:
n> f 2 >f 1

(2)

Dobivene frekvencije su uzastopne pa e biti:

k 1=k 2 +1

(3)

k 2=n/f 2

(4)

k 1=

n
+1
f2

(5)

n=(

n
+1) f 1
f2

(6)

Nakon sreivanja:
n=

f 2 f 1
(7)
f 2f 1

Kod velikih brzina rotacije nazivnik (f2 f1) postaje malen, tonegativno utjee na tonost
mjerenja. To se moe izbjei mjerenjem svake druge(k1 = k2 + 2), tree (k1 = k2 + 3) ili etvrte
(k1 = k2 + 4) frekvencije kojadaje mirujuu sliku. Openito je k1 = k2 + C pa se sreivanjem
dobiva:
n=C

f 2 f 1
,C=1,2,3, ( 8)
f 2f 1

Mjerenjem pomou stroboskopa direktnom metodom, oitana je vrijednost broja okretaja

elektromotora koja iznosi:
n=1375 o/min
Metodom dvije toke oitana via frekvencija za broj okretaja iznosi:
f 2=688,5 o/min
Dok nia iznosi:
f 1 =458,2 o/min
Iz jednadbe (7) proizlazi:
n=

f 2 f 1
=1369,8 o/min
f 2f 1

Kod mjerenja veih brzina koristi se izraz (8). Iako je broj okretaja elektromotora bio malen,
koriten je i ovaj princip, da bi se dobiveni rezultati mogli usporediti.
7

Izvjetaj - vj. br. III

Mjerena je svaka druga frekvencija koja daje mirujuu sliku:

C=2
Pa je:
k 1=k 2 +2
Oitani broj okretaja elektromotora:
f 2=688,5 o/min
f 1 =345,3 o/min
Uvrtavanjem broja okretaja u izraz (8) dobiva se:
n=2

f2f1
=1385,4 o /min
f 2f 1

U dobivenim rezultatima postoji malo odstupanje:

Mjerenje:
Broj okretaja:

2.2.

1.
1375

2.
1369,8

3.
1385,4

BADARENJE STROBOSKOPA

Badarenje stroboskopa se obavlja uz pomo rotirajueg objekta poznate brzine vrtnje ili
pomou mjeraa frekvencije sa jezicima koji titraju. Jeziac titra dva puta u jednom periodu
sinusoide elektrine struje, tako da on kod frekvencije elektrine mree f = 50 Hz titra
frekvencijom f = 100 Hz, to znai da e se mirujui jeziac vidjeti kod frekvencija f = 100,
50, 33 , 25, 20 itd. bljeskova/s [1].
Vibracije jezica koji ue u rezonanciju sa uzbudnom frekvencijom mree, bit e vidljive
golim okom i bitno vee od vibracija ostalih jeziaca. Na slici 4. je prikazan koriteni mjera
frekvencije za gradsku elektrinu mreu.

Slika 4. Mjera frekvencije

Izvjetaj - vj. br. III

Badarenje se vri na jezicu mjeraa frekvencije koji titra sa f = 100 Hz, tj. 6000
titraja/min. Zapoinje se sa maksimalnom vrijednou stroboskopa nakon ega se frekvencija
sputa sve do pojave prve mirujue slike prifrekvenciji f1. Sljedea jednostruka slika se
pojavljuje pri frekvencijif2= 0,5 f1 koja bi trebala biti jednaka 0,5 ftitraja/min.
Greka iznosi:
f o f
=g [ ] ( 9)
f
Oitane vrijednosti jezica:
f o1 =5995 o/min
f o2 =3001 o/min
Slijedi:
59956000
=0,000833=0,0833
6000
30013000
=0,0003=0,03
3000
Dobiveni rezultati ukazuju na vrlo malu pogreku, te su unutar granice tonosti dane
specifikacijom samog ureaja (0,05%n +1d).

Izvjetaj - vj. br. III

3. ZAKLJUAK
U ovom radu je obraen teoretski i praktini dio mjerenja broja okretaja pomou
stroboskopa. Rad stroboskopa se bazira na principu osvjetljavanja objekta u pokretu izvorom
svjetlosti, ija je frekvencija jednaka frekvenciji gibanja predmeta, pa se njegova slika
prividno zaustavlja. Na taj je nain mijenjanjem frekvencije bljeskova izvora svjetlosti sve do
prividnog zaustavljanja predmeta mogue odrediti brzinu gibanja predmeta. Ovakav nain
mjerenja je pogodan jer mjerni ureaj nije u dodiru sa promatranim objektom, te nema
utjecaja na njega. Jo jedna od prednosti je i mogunost mjerenja vrlo velikih brojeva
okretaja.
U ovim laboratorijskim vjebama smo se bavili mjerenjem broja okretaja pomou
elektronikog stroboskopa, te utvrivanjem pogreke mjerenja stroboskopa, njegovim
badarenjem. Dobiveni rezultati pokazuju da su elektroniki stroboskopi vrlo pouzdani, te da
imaju vrlo visoku tonost i preciznost.

10

Izvjetaj - vj. br. III

LITERATURA
[1] Skipta za laboratorijske vjebe: Lovrin Neven, Vrcan eljko; Stroboskopija, Rijeka, 2010.

11