Kako pobijedit pismeni iz komunikacijskih mrea?

Lako ;)
Na ispitu se pojavljuje nekoliko tipova zadataka, pa krenimo redom:

1. Informacijski kapacitet kanala sa umom

Dvije pokretne stanice meusobno su povezane radio-vezom. irina komunikacijskog kanala iznosi 5
kHz. Srednja snaga signala iznosi 2,5 W. Kolika je spektralna gustoda snage aditivnog bijelog uma na
kanalu ako je maksimalna brzina prijenosa 9,6 kbit/s? Za koliko se mora povedati snaga signala da bi
maksimalna brzina prijenosa bila 12 kbit/s (spektralna gustoda snage uma ostaje ne promijenjena)?
(pismeni ispit 19.06.2009.)

Prvi korak je izraunat srednju snagu (aditivnog bijelog ova 2 pridjeva su tu samo da zbune studenta
;) uma, pa je iz njega lako izraunat spektralnu gustodu uma

Sad moemo izraunat potrebnu snagu signala (imamo zadano kapacitet C', irina pojasa je ostala
nepromijenjena, kao i snaga uma.
3,8412 W
Ovo mislim da ne treba dodatno objanjavat

Paziti na mjerne jedinice!!! Ako de bit lake, preraunavati sve u Hz, W, bit, Ako u zadatku trai (ili
zadaje) spektralnu gustodu neeg, to znai da ide indeks 0 (signal je S, um je N). Ili jednostavnije, ako

je mjerna jedinica u W/Hz (ili varijacije na temu), automatski je indeks 0 kod oznake. U zadatku moe
trait za koliko se poveda kapacitet ako se snaga poveda toliko, ili koliko treba povedati snagu
signala ako se kapacitet poveda za 20%. U zadnjem sluaju, treba prvo kapacitet pomnoit sa 1.20, i
onda koristit formule (koje su napisane gore). Mogude su razne kombinacije, ali uvijek je sve zadano
osim jedne veliine, potrebno je malo pretumbat formulu i to je vie-manje to.
Jo u zadatku irina propusnog pojasa moe bit zadana ovako sustav koji proputa frekvencije u
pojasu od 300 do 3400 Hz. Znai, treba oduzet manju vrijednost od vede i dobiveni rezultat
predstavlja irinu pojasa B.
Omjer signal/um moe bit zadan i u dB (decibel), tada je S/N:

Ili moe bit zadan boj kvantizacijskih razina L, odnosno broj bita po uzorku r, iz njih slijedi omjer
signal/um:

Na kraju zadatka rijeima napisat odgovor na ono to se trai.

2. Raspoloivost komunikacijskog sustava

Komunikacijski sustav ine terminal i raunalo meusobno povezani modemskom vezom.
Raspoloivost terminala iznosi 80%. Neraspoloivost raunala iznosi 25%, a neraspoloivost svakog
modema 10%. Raspoloivost voda koji se sastoji od 3 jednaka paralelno povezana elementa iznosi
98%. Za koliko de se smanjiti raspoloivost cjelokupnog sustava ukoliko se izbaci jedan od elemenata
koji ine vod? (pismeni ispit 19.06.2009.)

Prvo treba izraunat raspoloivost cijelog sustava radi se o serijskom spoju svih elemenata, pa se
oni jednostavno izmnoe:

Zatim treba odredit raspoloivost jednog voda (iz paralelnog spoja)

Znai, ovo je opdenita formula za n vodova paralelno vezanih, odnosno izvedena (koja nama treba)
je:

Sad kad imamo raspoloivost jednog voda, moemo izraunat raspoloivost 2 paralelno spojena voda
(uvrstimo u formulu malo gore), i dobit demo rezultat:

Sad se vradamo u formulu za raspoloivost sustava, i dobit demo rezlutat:

Odnosno, raspoloivost se promijeni za:

Znai, radi se o serijskom spoju nekoliko ureaja. Njihova pojedina raspoloivost se mnoi da bi se
dobila ukupna raspoloivost. U zadatku moe bit zadana neraspoloivost u promilima (). Ako je 1%
= 1/100, onda je 1 = 1/1000.
U zadatku se mogu pojavit dva raunala, ili dva terminala, ili kombinacija raunalo-terminal (kao
gore). U svakom sluaju su u igri dva modema.
Raspoloivost voda moe zadat i kao npr. 3 serijski spojena voda, te moe trait za koliko se
promijeni raspoloivost ako su vodovi spojeni paralelno. Kod serijskog spoja nekoliko vodova, da bi
se dobila raspoloivost jednog voda, treba izvui n-ti korijen iz ukupne raspoloivosti, gdje je n broj
vodova.
Znai, ako je raspoloivost 3 serijski spojena voda 0,75, onda je raspoloivost jednog voda:

odnosno 0,9086. Da bi se dobila raspoloivost ta tri voda PARALELNO vezana, potrebno je koristiti
formulu sa prethodne stranice (sa poetka zadatka) dobije se 0,999. Kod paralelnog spoja nekoliko
vodova, ukupna raspoloivost se rauna preko neraspoloivosti
Takoer moe trait koliko je vodova potrebno da se raspoloivost popravi za 20%. Ovdje isto prvo
treba izraunat raspoloivost cijelog sustava, zatim raspoloivost jednog voda (ako nije zadana), pa
koristit slijededu formulu za broj potrebnih vodova:

Gdje je R'V traena raspoloivost vodova (raspoloivost koja treba bit se podijeli sa raspoloivostima
pojedinih elemenata). Ovu formulu je mogude izvest iz formule za raspoloivost paralelnog spoja n
vodova. Kad se izrauna n, treba ga zaokruit na prvi vedi cijeli broj, jer ne moe se dodat 1,68
vodova, nego 1 ili 2

I ovdje bi bilo dobro napisat rijeima odgovor.

3. IP adresiranje
Nekoj organizaciji dodjeljen je blok mrenih adresa 149.58.0.0/18. Potrebno je uspostaviti 16
podmrea. Za prve 4 i posljednje 4 podmree odrediti: adresu podmree, broadcast adresu i raspon
adresa raunala (sve adrese u dekadskom obliku). (pismeni ispit 19.06.2009.)
IP adresa se sastoji od 32 binarne znamenke (32 bita), podijeljene u 4 grupe po osam. Na kraju adrese
de se esto nadi kosa crta i neki broj oznaava duljinu prefiksa u bitovima. Prvi korak u rjeavanju
ovakvih zadataka je zapisati adresu mree u binarnom obliku:
149.58.0.0/ 18
10010101.00111010.00000000.00000000/18

crveno je oznaen prefiks

Drugi korak je odrediti broj bitova potreban za realizaciju zadanih podmrea u ovom zadatku trai
se 16 podmrea. 24 = 16, to znai da je potrebno 4 bita, te je stoga adresa i prve, odnosno nulte
podmree:
10010101.00111010.00000000.00000000/22
to je zapisano decimalno:
149.58.0.0/22
Treba primijetiti da se prefiks promijenio, odnosno povedao za 4 upravo ona 4 bita koja su
potrebna za realizaciju podmrea
Broadcast adresa mree odredi se tako da se prefiks prepie (u binarnom obliku), a na preostala
mjesta se napiu jedinice:
10010101.00111010.00000011.11111111/22
Odnosno, to je decimalno
149.58.3.255/22
Kod odreivanja broadcast adrese, prefiks se ne smije mijenjat (crveno i plavo ovdje), i uvijek treba
ukupno bit 32 binarna broja (prebrojat ;)
Raspon adresa raunala je izmeu adrese mree i broadcast adrese, odnosno: 149.58.0.1/22
149.58.3.254/22
Druga podmrea de izgledat ovako:
#1

10010101.00111010.00000100.00000000/22

149.58.4.0/22

broadcast: 10010101.00111010.00000111.11111111/22

149.58.7.255/22

raspon raunala: 149.58.4.1/22 - 149.58.7.254/22

znai, kod svake podmree mijenja se plava znamenka, tj povedava za 1. Jedan od trikova za
rjeavanje ovakvog tipa zadatka je pogledat broadcast adresu prethodne podmree, binarno pribrojit
1 i dobit de se adresa slijedede podmree. Ovo vrijedi samo kad je prefiks veliine do 24 (ukljuujudi i
24)

slijedede traene mree su:

#2

149.58.8.0/22
broadcast: 149.58.11.255/22
raspon raunala: 149.58.8.1/22 - 149.58.11.254/22

#3

149.58.12.0/22
broadcast: 149.58.15.255/22
raspon raunala: 149.58.12.1/22 - 149.58.15.254/22

#12

149.58.48.0/22
broadcast: 149.58.51.255/22
raspon raunala: 149.58.48.1/22 - 149.58.51.254/22

#13

149.58.52.0/22
broadcast: 149.58.55.255/22
raspon raunala: 149.58.52.1/22 - 149.58.55.254/22

#14

149.58.56.0/22
broadcast: 149.58.59.255/22
raspon raunala: 149.58.56.1/22 - 149.58.59.254/22

#15

149.58.60.0/22
broadcast: 149.58.63.255/22
raspon raunala: 149.58.60.1/22 - 149.58.63.254/22

OBAVEZNO NA KRAJU SVAKE ADRESE NAPISAT DULJINU PREFIKSA!

Ako se u zadatku bude traila maska mree ona se odreuje tako da se binarno zapie onoliko
jedinica kolika je duljina prefiksa, i zatim nadopuni nulama do 32, te se to podijeli u 4 grupe po 8
znamenki i prerauna u decimalni, odnosno za ovaj zadatak maska mree bi bila:
11111111.11111111.11111100.00000000 255.255.252.0

4. Zatita podataka od pogreke - CRC

Izraunati zatitne bitove za niz bitova 1110101101 koji se tite CRC-om. Zadan je generatorski
polinom G(x)=1+x2+x4. U istom sustavu primljen je niz bitova 10101101101011. Je li potrebno obaviti
njihovu retransmisiju i zato? (pismeni ispit 19.06.2009.)
Kod CRC-a svi nizovi bitova tretiraju se kao binarni polinomi polinomi iji koeficijenti mogu biti 0 ili
1. Ako niz bitova ima duljinu k, polinom de biti stupnja k-1 pri tome de krajnji desni bit iz niza
predstavljati najnii stupanj u polinomu.
iz niza informacijskih bitova formirati binarni polinom P(x) koji predstavlja podatke

 polinom P(x) pomnoiti sa vrijednodu xp , gdje je p stupanj generatorskog polinoma (najvia

potencija generatorskog polinoma)
dobiveni umnoak podijeliti sa generatorskim polinomom G(x), pri emu se dobije kolinik
Q(x) i ostatak dijeljenja R(x). Dobiveni polinom ostatka R(x) predstavlja CRC, iz kojih se
formira binarni niz ako je generatorski polinom stupnja 4, CRC de imat 4 znamenke, gdje de
x3 biti prva s lijeva, a x0 etvrta s lijeva. Ako je ostatak npr. x2, crc de biti 0100 (potrebno je
dodati nule, odnosno koeficijente ostalih znamenki.
Sve operacije s polinomima se provode po modulo-2 aritmetici to znai da kod oduzimanja
rezultat je uvijek pozitivan
Znai, iz

Iz generatorskog polinoma vidi se da je

Odnosno

Dijeljenjem

Odnosno, ostatak je
11101011010111

dobije se:

, iz ega slijedi da je CRC = 0111, odnosno niz bitova sa CRC-om glasi:

U drugom dijelu zadatka primljen je slijededi niz bitova: 10101101101011. Prvi korak je odvojiti CRC
(crveno obojen), zatim kreirati P(x), pomnoiti ga sa xp, te podijeliti sa generatorskim polinomom. Da
sad ne ispisujem sve ponovno, ispisat du samo najvanije:

Odnosno, CRC je 1101, to znai da je dolo do greke pri prijenosu, te treba ponoviti retransmisiju.
U ovom tipu zadatka nema puno varijacija na temu, i uvijek treba napisat rijeima odgovor treba ili
ne treba ponoviti retransmisiju.

5.
a. Dijkstrin algoritam
Za mreu prema slici potrebno je prikazati sve puteve izmeu vorova, te primjenom Dijkstrinog
algoritma pronadi najkradi put izmeu vorova A i G. (pismeni ispit 19.06.2009.)

Za prikaz svih putova u mrei poeljno je imat papir sa kvadratidima (lake je crtat). Zatim, ispiu se u
jedan redak svi vorovi (A G), te se prate putovi (strelice) sa slike, i tako ucrtavaju na papir. Iznad
svake strelice treba napisat udaljenost (npr udaljenost B-C je 1). Na kraju se broj strelica na papiru
mora podudarat sa brojem strelica u zadatku.
Kao to se vidi sa slike, neki vorovi su povezani u dva smjera, npr C i F. Udaljenost od C do F je 3, ali
od F do C je 2. Isto tako, udaljenost od B do C je 1, ali od C do B je (beskonano).
Drugi korak je tablica, ali prvo algoritam rjeima:

Nacrtati tablicu sa onoliko stupaca koliko ima vorova i vorove upisati u prvi redak

Odabrati poetni vor i oznaiti ga sa (ili 0, svejedno je. To de ujedno biti i stalni indeks za
poetni vor), a ostalim vorovima dati privremeni indeks

Svaki vor koji nema stalni indeks dobiva novi, promjenjivi, ija je vrijednost udaljenost od
prethodno promatranog vora, uvedana za indeks prethodno promatranog. Ako u istom
stupcu postoji manja vrijednost, u tablicu se upisuje najmanja vrijednost stupca. Ako dva
vora nisu povezana granom, njihov indeks je (ako je u prethodnoj iteraciji postojao broj
manji od , on se upisuje)

U posljednje popunjenom retku traiti najmanju vrijednost indeksa koji nije stalan i oznaiti
ga sa #

Prepisati cijeli redak (tako kolega Grgid trai), te zaokruiti prethodno oznaeni indeks. U
sluaju da postoji vie jednakih, treba odabrati jedan. Kad se zaokrui neki indeks on
postaje stalan. Ako je dostignuto odredite, tada je kraj, inae se vrada na korak 2

Znam da ovako izgleda suhoparno i nerazumljivo, bit de jasnije kad nacrtam tablicu ;)
A

komentar

Znai, poetni je B, ostali imaju indeks

#1

Traimo najmanji

On postaje stalni

Prepisujemo stalni indeks i gledamo od njega

ostale (znai, od C prema dalje). Ovdje postoje 2
indeksa sa vrijednosti 4 bez obzira koji odabrali,
rezultat de biti isti

F dobiva stalni indeks 4, prepisujemo ostatak

1+4=5

1+3=4
#4

#4

4+4=8
5

11

Prepisujemo stalne i gledamo dalje. Kako je

udaljenost F-E = 4 i kad pribrojimo stalni indeks 4,
dobit demo 8, to je vede od 5 (u prethodnom
retku). Upisujemo vrijednost 5. Isti sluaj je i sa FA (beskonano je vede od 4)

11

Prepisujemo redak i obiljeavamo stalni

4+8=12

4+2=6
#5

11

Gledamo sve putove od A

12

11

Prepisujemo redak i obiljeavamo stalni

12

5+2=7
#7

Prepisujemo stalne i gledamo od zadnjeg koji je

dobio stalni indeks

12

I doli smo do kraja, udaljenost od B do G je 7, to

se moe provjerit i na slici. Ne trebaju svi vorovi
imat stalni indeks.

U tablici su stalni indeksi obojani crveno, da se u Wordu ne patim sa zaokruivanjem ;)

Slika je uglavnom nepromijenjena na ispitima. Mogude su promjene oznaka vorova ili njihova
udaljenost, te eventualno koja strelica je okrenuta drugaije.

b. Vigenereova ifra
U postupku ifriranja i deifriranja koristi se Vigenereova tablica (koja bude isprintana na ispitu). Tu
nemam konkretan zadatak sa pismenog, pa du uzet primjere iz auditornih vjebi

Kriptirati otvoreni tekst ELEKTROTEHNIKIFAKULTET kljuem ETFOS koristedi Vigenereovu

tablicu
prvi korak je napisati jedno ispod drugog. Ako je klju kradi od otvorenog teksta, ponavljamo
ga dok ne potroimo otvoreni tekst. Zatim uzimamo tablicu i u tablici gledamo stupac E i
redak E, te naeno slovo zapiemo (crveno). Zatim traimo L stupac i T redak, pa E i F, ovdje
moemo zamijenit redak i stupac, dobit de se isti rezultat
ELEKTROTEHNIKIFAKULTET
ETFOSETFOSETFOSETFOSETF
LMKXGAVATIBMTSHA

Deifrirati (klju je ETF):

kod dekodiranja gledam stupac kljua i u tom stupcu traim slovo ifriranog teksta, odnosno
u stupcu E traim U, te pogledam koji je to redak. Zatim u stupcu T traim O, pa stupac V i
traim F, i ovdje je mogude zamijenit redak i stupac (u retku E trait U) UVIJEK gledat
redak/stupac kljua i u njemu trait odgovarajude slovo ifriranog teksta.
WTIWTBUIUWJ
KLJUKLJUKLJ
KRIPTOGRAFIJA

Kriptirati autokljuem, ako je otvoreni tekst KRIPTOLOGIJA, a klju BROJ. Kod kriptiranja
autokljuem, otvoreni tekst zapiemo, i ispod njega zapiemo poetak kljua, zatim
nastavljamo sa otvorenim tekstom. Dalje kriptiranje se obavlja na jednaki nain kao to je
gore opisano.
KRIPTOLOGIJA
BROJKRIPTOLO
LGYDVBYWO

Dekriptirati autokljuem ako je kriptirani tekst LADJDENYBNNBXNXT, a klju KOD. Poetak je

isti kao i u prethodnom primjeru, prepiemo kriptirani tekst, i ispod njega kod. Dekriptiramo
ono to imamo (kao u drugom primjeru), zatim rezultat prepiemo u redak kljua. Postupak
ponavljamo dok ne doemo do kraja
LADJENYBNNBXNXT
KODBLAISEDEVIGEN
BLAISEDEVIGENERE

Kod zadataka sa kriptiranjem i dekriptiranjem treba dobro gledat tablicu, jer se lako zabunit. Kolega
Grgid je na AV rekao da kao rezultat dekriptiranja bude smislena rije. U zadnjem primjeru rjeenje
je Blaise De Vigenere ime i prezime francuskog diplomata i kriptografa, ovjeka po kome je
Vigenerova ifra dobila ime.
Ovdje se isto preporua biljenica sa kvadratidima radi lakeg potpisivanja.
Na pismenom, koliko mi je poznato, pojavljuju se tipovi zadataka od 1 do 4, sa drugaijim brojevima i
malim varijacijama na temu, a mijenjaju se 5.a i 5.b. Nadam se da sam dobro objasnio sve zadatke.
Lijep pozdrav i sretno na ispitu,
dr. Rodney McKay

PS ne odgovaram za eventualnu tetu nastalu zbog krivo rijeenih zadataka, postoji mogudnost da
sam i ja pogrijeio ;)
PPS svakako proite auditorne vjebe ;)