1.

Ispitivanje na terenu (prethodna,sa povrsine, vadjenje uzoraka)

PRETHODNA ISPITIVANJA: - obilazak terena
- pregled geolokih karata
- pregled postojee dokumentacije
- podaci o podzemnoj vodi
- tumaenje tektonskih odnosa
Rezultiraju planom koji sadri:
- to je potrebno doznati za pravilno projektiranje
- postupci ispitivanja koji e se primijeniti
- koliina i mjesto radova
2/ ISPITIVANJE TLA VAENJEM UZORAKA
Uzorci se vade iz:
- istrane jame i rovovi (do dubine 6 m), istrana okna (do dubine 15 m),
tuneli
- sondane buotine:
- razna runa i motorna svrdla
- rotaciona motorna builica

2.

Uzorci tla

Uzorci tla koji se vade iz istranih jama i sondanih buotina mogu biti:
- poremeeni uzorci
- neporemeeni uzorci
Nije mogue dobiti potpuno neporemeen uzorak zbog:
- procesa buenja
- utiskivanja opreme kod buenja
- izvlaenja opreme
- oslobaanja naprezanja u uzorku
Za vaenje uzoraka sondanim motornim buenjem koriste se:
- jezgrene cijevi
- jezgreni cilindri
- tankostijeni cilindri
- cilindri sa klapnom

3. Ispitivanje osobina tla in situ (dinamicka penetracija pokus, staticki

penetracijski pokus i krilna sonda) DINAMIKI PENETRACIJSKI POKUS
mjeri se otpor prodiranju standardnog noa u vidu broja potrebnih
udaraca (N) Nno = Niljak * 0.7

STATIKI PENETRACIJSKI POKUS mjeri se otpor prodiranju iljaka u

vidu potrebne sile za savladavanje otpora
KRILNA SONDA: mjeri se vrstoa na smicanje tla itkog konzistentog
stanja

4. Probno opterecenje
Probnim opterecenjem se odredjuju deforamcijeske karakteristike tla i kriticno opterecenje sto
izaziva slom tla ispod ploce odabrane velicine. Tlo se opterecuje kvadraticnom ili kruznom
krutom plocom cija se povrsina krece od 1000-10000 cm2. Ploca se moze opteretiti izravno
postepeno puneci sanduk za balast ili preko hidraulicne prese. U oba slucaja opterecenje se
nanosi u stepenima od 25-100 kN/m2 po mogucnosti do sloma tla. Opterecenje se povecava sve
dok ploca pocne naglo tonuti, a slijeganje se mjeri u 3 tacke tokom cijelog pokusa.
5. Mjerenje razine podzemne vode
piezometri: direktno mjerenje (plovak, zvidaljka i sl.)

hidruliki
elektroakustini
Polozaj nivoa podzemne vode vrlo je vazan podatak koji valja ustanoviti kada se ispituje teren.
Ako na tom podrucju postoji ima bunara za opskrbu vodom onda je moguce oscilacije imedju
max. vodostaja ali se podaci moraju uzimati samo kada iz njih nije crpena voda u toku dovoljno
dugog vremena. Inace ce se dobiti podatak o snizenoj razini nakon crpenja

6.

Prikaz rezultata sondaznih radova

sondani profil
geotehniki profil nastaju spajanjem vie sondanih profila
Rezultati sondiranja i ispitivanja osobina tla u busotini i laboratoriju prikazuju se u
sondaznom profilu svake busotine. Profil sadrzi oznake dubine, vrste tla, promjene slojeva,
detaljan opis vrste i obiljezja pojedinih slojeva i standardne oznake prema jedinstvenoj
klasifikaciji. Tako izlozeni rezultati daju dobar pregled o slijedu i osobinama pojedinih slojeva.
Na osnovu podataka iz vise sonda sastavljaju se geotehnicki profili terena na kojima je
redoslijed slojeva, te se mogu prikazati i promjene nekih karakteristicnih osobina slojeva tla.

7. TEMELJNA VODA?
U podrucju ispod nivoa razine podzemne vode ostaju sve pore tla potpuno ispunjene vodom; to
je podrucje temeljne vode. Zbog kapilarnog dizanja ispunjene su i sve ostale pore do razine d i to
je podrucje zatvorene kapilarne vode, a iznad njega je podrucje otvorene kapilarne vode.

8. Hidrostatski tlak,visina tlaka,piezometarska visina

Hidrostatski tlak: porni tlak u tlu kada voda miruje.Piezometarska
razina je horizontalna, jer su piezometarske visine (odnosno visine
potencijalne energije) iste u svim piezometrima.
piezometarske razine;piezometarska razina se smanjuje, a voda tee
u smjeru nieg potencijala. Teenje uzrokuje pritisak procjeivanja. Uzrok
tenju vode je razlika u ukupnoj energiji izmeu dviju toaka. Ova
energija se naziva potencijal (h; eng. head) mehanika energija po
jedinici teine vode. h = z + hp, gdje je:
h potencijal (visina potencijalne energije; piezom. visina);
z = nadmorska (geodetska) visine toke

9. Propusnost tla

Propusnost tla se definira koeficijentom propusnosti (k).

Odreivanje koeficijenta propusnosti pomou Darcyjevog zakona:
k = Q L / A h = v / i; k koeficijent propusnosti; Q protok; A povrina
protoka; L udaljenost; h razlika potencijala; v brzina protoka; i
hidrauliki gradijent. Propusnost je inenjersko svojstvo materijala; vrlo
ograniena primjena Darcyjevog zakona jer propusnost varira.
Koeficijent propusnosti uzorka odreuje se u laboratoriju pomou aparata
s konstantnim ili padajuim potencijalom

10. Opisati mjerenje propusnosti u laboratoriju

Mjerenje koeficijenta propusnosti obavlja se u geotehnikim
laboratorijima gotovo redovito pri svakom ozbiljnijem inenjerskom
zahvatu. Zahtijevana tonost dobivenih podataka jako je meutim
zavisna o namjeni objekta. Tako je za rjeavanje konvencionalnih
geotehnikih problema (npr. stabilnost pokosa, procjeivanje) dovoljno
poznavati propusnost unutar jednog reda veliina ili dokazati da se ona
nalazi u nekim granicama.
Odreivanje koeficijenta propusnosti provodi se najee sljedeim
metodama:
s promjenjivom razlikom tlakova za slabo propusna tla, npr. prah i glina
s konstantnom razlikom tlakova za jae propusna tla, npr. pijesak
sa zadanim protokom
11. Opisati mjerenje propusnosti na terenu
mjerenjem brzine toka homogenog podzemnog toka sa nagnutim vodnim
licem crpljenjem iz bunara u sloju sa slobodnim vodnim lic

12.Kapilarno dizanje vode u tlu

Tlo je sastavljeno od pora koje su meusobno nepravilno povezane na raznim
mjestima, razliitim promjerima inei mreu kapilarnih cjevica koje dovode
do pojave kapilarnosti u tlu.
Poto je molekula vode dipol estice tla koje su veinom negativno nabijene
jako ju privlae.Povrinska napetost kao rezultat te privlanosti (izmeu
molekula na granici razliitih tvari) uzrok jezaobljavanju povrine vode te
kapilarnom podizanju vode u uskim cjevicama, unutar pora tla i slino.
Voda u tlu moe djelomino ispunjavati pore ( tlo je djelomino zasieno
vodom) ili ih u potpunosti popunjava (tlo je zasieno vodom). U oba sluaja
na granici tla sa zrakom pojavljuje se neposrednosuelje vode i zraka.
Na tom se suelju javlja povrinska napetost u vodi koja je odgovorna za
pojavu kapilarnih sila

13. Djelovanje mraza na tlo

Zimi se povrina tla izdie, a u proljee se sputa uz raskvaenje podloge
(itko stanje, blato), to uvjetuje oteenje cesta, plitko temeljenih
graevina i dr.

Voda pri smrzavanju poveava volumen za 10% to npr. u tlu s relativnim

porozitetom n=0,3 poveava volumen tla za 3%.
Kod nas je zona smrzavanja tla do 1,2 m to bi uvjetovalo izdizanje tla od
svega nekoliko centimetara. No, stavrno izdizanje je i po 50 centimetara.
Razlog tome je to se ledene lee dohranjuju kapilarnom vodom.
Uvjeti za gomilanje ledenih lea:
zasieno tlo,
dubina smrzavanja see u podruje kapilarnog dizanja temeljne vode,
sitnozrnato tlo, dovoljno propusno,
Openito uinak mraza ovisi o:
1 vrsti tla,
2 koliini frakcija ispod 0,02 mm,
3 razini podzemne vode,
4 visini kapilarnog dizanja, hc,
5 saturiranosti tla, Sr ,
klimatskim uvjetima