ZATITA SVJEDOKA U

KRIVINOM POSTUPKU
Miodrag Baji, glavni specijalni tuilac
Republike Srpske

Uvod
Zatita svjedoka u krivinom postupku se
obezbjeuje s ciljem stvaranja uslova za
svjedoenje svjedoka pomou kojih se
razjanjavaju i otkrivaju krivina djela.
Svjedoenje ovih svjedoka slui kao izvor
saznanja o drugim dokazima, njihova lina
saznanja su dokaz ili slue kao sredstvo
provjere utvrenih injenica, odnosno kao
sredstvo prepoznavanja uinioca, te kao pomo
u otkrivanju i pronalaenju drugih svjedoka.

Uvod
Pored toga zatita svjedoka u krivinom
postupku se obezbjeuje radi razumijevanja
posljedica uinjenog krivinog djela po rtvu i
svjedoke. Ove posljedice mogu biti imovinske
kao teta na imovini i pravima, zatim povrede
fizike prirode povrede tijela, te psihike
povrede u vidu posttraumatskog poremeaja,
depresije, anksioznosti, dezorijentacije i
kompulzivnog ponaanja.

Uvod
Sljedei razlog je osjetljivost pojedinih
kategorija lica to moe predstavljati razlog za
izbjegavanje davanja izjava i svjedoenje.
Osjetljivost svjedoka moe proizilazi iz linih
karakteristika svjedoka ili oteenog lica, iz
vrste uinjenog krivinog djela, te specifinog
odnosa svjedoka prema uiniocu.
Konano, zatita se prua i zbog zastraivanja
lica radi onemoguavanja davanja izjava i
sasluanja, koje zastraivanje je usmjereno ka
svjedoku ili bliskom srodniku.

Zakonski okvir
Zakonski okvir za obezbjeenje zatite
svjedoka u Republici Srpskoj je Zakon o zatiti
svjedoka u krivinom postupku iz 2003.
godine (Sl. glasnik RS br. 48/03).
Identian zakonski okvir postoji i na nivou
Bosne i Hercegovine Zakon o zatiti
svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka
(Sl. glasnik BiH br. 3/03, 21/03, 61/04, 55/05)

Pojam zatite svjedoka u

krivinom postupku
Pod zatitom svjedoka u krivinom postupku
podrazumijeva se skup mjera koje
obezbjeuju zatitu svjedoka pod prijetnjom
i ugroenih svjedoka u krivinim postupcima
koje vode sudovi ili tuioci, za krivina djela
koja su u nadlenosti sudova.

Pojam ugroenog svjedoka

Ugroeni svjedok je svjedok koji je ozbiljno
fiziki ili psihiki traumatizovan okolnostima
pod kojima je izvreno krivino djelo ili koji
pati od ozbiljnih psihkih poremeaja koji ga
ine izuzetno osjetljivim.

Pojam ugroenog svjedoka

Najee se radi o licima koja su preivjela
zloine, ili koja su bila oevici zloina, ili se
radi o lanovima porodice rtava tih zloina
koji jo uvijek trpe posljedice uasa koje su
preivjeli.

Pojam ugroenog svjedoka

Ugroeni svjedoci mogu biti posebno
osjetljivi zbog godina starosti, pola, zdravlja,
prirode krivinog djela i njegovih posljedica.
Uglavnom su to djeca, maloljetnici, ene,
starija lica, duevno oboljela lica, kao i rtve
krivinih djela

Svjedok pod prijetnjom

Radi se o licu ija je lina bezbjednost ili
bezbjenost njegove porodice dovedena u
opasnost zbog njegovog uea u krivinom
postupku, kao rezultat prijetnji zastraivanja
ili slinih radnji koje su vezane za njegovo
svjedoenje, odnosno ako postoji razuman
osnov za bojazan da bi takva opasnost
vjerovatno proistekla kao posljedica
njegovog svjedoenja.

Kategorije svjedoka kojima se

najee prua zatita
U krivinim postupcima objekat zatite
najee su sljedee kategorije svjedoka:
Svjedoci rtve
Svjedoci insajderi
Informatori i prikriveni istraioci
Svjedoci uinioci krivinih djela

Kategorije svjedoka kojima se

najee prua zatita
Svjedoci rtve su lica koja su preivjela
zloine, ili koja su bila oevici zloina, kao i
lanovi porodica rtava tih zloina.

Kategorije svjedoka kojima se

najee prua zatita
Svjedoci insajderi su lica koja su bila bliska
optuenima i mogu sudu dati iskaz o
postupcima i stanju svijesti optuenih.
Dokazi dobijeni od tih svjedoka esto su
kljuni za utvrivanje stepena odgovornosti
optuenog.

Kategorije svjedoka kojima se

najee prua zatita
Informatori i prikriveni istraioci su
svjedoci za koje postoji javni interes da da
njihov identitet ne otkriva i sud to prihvata u
ogranienoj mjeri i doputa primjenu
razliitih zatitnih mjera kako se identitet
ovih lica ne bi u potpunosti otkrio optuenom
i javnosti.

Mjere zatite svjedoka

Radi ostvarivanja zatite svjedoka, u
krivinom postupku primijenjuju se sljedee
mjere:
Obezbjeenje psiholoke, socijalne i
strune pomoi;
Izmjena redosljeda izvoenja dokaza na
glavnom pretresu;
Ispitivanje svjedoka kontrolisano od suda;

Mjere zatite svjedoka

Svjedoenje putem tehnikih ureaja za

prenos slike i zvuka;

Udaljavanje optuenog iz sudnice;
Izuzeci od neposrednog izvoenja dokaza;
Ogranianje prava optuenog i njegovog
branioca da pregleda spise i dokumentaciju;
Dodatne mjere za obezbjeenje
anonimnosti svjedoka

Mjere zatite svjedoka

Obezbjeenje psiholoke, socijalne i
strune pomoi
Ostvaruje se na nain to tuilac, odnosno sud
obavjetava organ nadlean za pitanja
socijalnog staranja o ueu svjedoka u
krivinom postupku i omoguava pruanje
pomoi tog organa, kao i pruanjem psiholoke
podrke svjedoku, ukljuujui prisustvo
odgovarajuih strunih lica prilikom ispitivanja
ili sasluanja.

Mjere zatite svjedoka

Izmjena redosljeda izvoenja dokaza na
glavnom pretresu
Ostvaruje se tako to sud u toku glavnog
pretresa moe sasluati svjedoke pod
prijetnjom i ugroene svjedoke u najskorije
mogue vrijeme uz mogunost da saslua
te svjedoke i redosljedom drugaijim od
onog koji je propisan Zakonom o krivinom
postupku.

Mjere zatite svjedoka

Ispitivanje svjedoka kontrolisano od suda
U cilju zatite svjedoka od uznemiravanja i
zbunjivanja sud u odgovarajuoj mjeri
kontrolie nain ispitivanja ugroenog
svjedoka.
Iz istih razloga, izuzetno, sud moe sasluati
ugroenog svjedoka tako to e mu direktno
postavljati pitanja u ime stranaka i branioca.

Mjere zatite svjedoka

Svjedoenje putem tehnikih ureaja za
prenos slike i zvuka
Na ovaj nain omoguava se strankama i
braniocu da mogu postavljati pitanja, a da
ne budu prisutni u u istoj prostoriji sa
svjedokom.

Mjere zatite svjedoka

Udaljavanje optuenog iz sudnice
Kada postoji opravdana bojazan da e
prisustvo optuenog uticati na sposobnost
svjedoka da svjedoi potpuno i tano, sud
moe odluiti da optueni bude udaljen iz
sudnice.
U ovom sluaju optuenom e se omoguiti
da prati suenje putem tehnikih ureaja za
prenos slike i zvuka.

Mjere zatite svjedoka

Izuzeci od neposrednog izvoenja dokaza
Pri odluivanju da li se zapisnici o iskazima datim
u istrazi mogu proitati i koristiti kao dokaz na
glavnom pretresu, sud e uzeti u obzir i potrebu
da se obezbijedi zatita svjedoka pod prijetnjom
koji bi se mogao izloiti velikoj opasnosti,
odnosno zatita ugroenog svjedoka koji bi se
mogao izloiti znaajnoj duevnoj boli, ako bi se
pojavio na glavnom pretresu.

Mjere zatite svjedoka

Ogranienje prava optuenog i njegovog
branioca da pregleda spise i
dokumentaciju
Ako bi otkrivanje nekih ili svih linih podataka
svjedoka ili drugih podataka doprinijelo
otkrivanju identiteta svjedoka i ozbiljno dovelo
u opasnost svjedoka pod prijetnjom, sud moe
odrediti da svi lini podaci svjedoka ostanu
povjerljivi i nakon podizanja optunice.

Mjere zatite svjedoka

Dodatne mjere za obezbjeenje anonimnosti
svjedoka
Kada postoji opravdana bojazan da e se
ozbiljno ugroziti lina bezbjednost svjedoka ili
njegove porodice ako se neki ili svi lini podaci
svjedoka objelodane i da e ta opasnost
postojati i nakon davanja iskaza svjedoka, sud
moe odluiti da lini podaci svjedoka ostanu
povjerljivi u trajanju za koje se odredi da je
potrebno, a najvie 30 godina.

Sasluanje zatienog
svjedoka
Sasluanje zatienog svjedoka se vri kada
postoji oigledna opasnost za linu
bezbjednost svjedoka ili njegove porodice,
koja je tako ozbiljna da postoje opravdani
razlozi za vjerovanje da nije mogue da se ta
opasnost umanji nakon to je svjedok dao
iskaz ili je vjerovatno da e se opasnost
poveati zbog davanja iskaza.

Sasluanje zatienog
svjedoka
Zatita svjedoka u ovom sluaju obezbjeuje
se tako to se svjedok sasluava pred
vijeem od trojice sudija, van glavnog
pretresa, na posebnom roitu na kojem ne
prisustvuju stranke i branilac, a zapisnik o
sasluanju svjedoka ita se na glavnom
pretresu.

Sasluanje zatienog
svjedoka
Prijedlog za sasluanje zatienog svjedoka
moe podnijeti:
Sudija, predsjednik vijea ili lan vijea;
Tuilac;
Osumnjieni, odnosno optueni ili njegov

branilac.

Sasluanje zatienog
svjedoka
Prijedlog za sasluanje zatienog svjedoka
mora sadravati:
Podatke koji utvruju identitet svjedoka i

postupak u kojem e svjedok dati iskaz;

injenice koje ukazuju da je lina bezbjednost
svjedoka ili njegove porodice ugroena zbog
njegovog uea u postupku
Okolnosti o kojima svjedok treba biti ispitan

Sasluanje zatienog
svjedoka
O prijedlogu za sasluanje zatienog
svjedoka odluuje vijee od trojice sudija u
roku od 15 dana. Protiv ove odluke
doputena je alba.
Nakon pravosnanosti odluke da se odri
sasluanje zatienog svjedoka predsjednik
vijea zakazuje datum, mjesto i vrijeme
sasluanja.

Sasluanje zatienog
svjedoka
Prilikom sasluanja svjedok e bit pouen da:
se sasluava kao zatieni svjedok,
se njegov identitet nee otkriti nikome osim
lanovima vijea i zapisniaru,
se nee lino pojaviti pred vijeem na bilo
kom sasluanju, osim sasluanju kao
zatienog svjedoka,
nije obavezan odgovarati na pitanja koja
mogu ukazati na njegov identitet.

Sasluanje zatienog
svjedoka
Zapisnik o sasluanju zatienog svjedoka
ne sadri podatke o identitetu ovog
svjedoka, ve se za svjedoka koristi
pseudonim koji odreuje vijee, a koji e se
koristiti tokom krivinog postupka i u
odlukama suda.

Sasluanje zatienog
svjedoka
Na glavnom pretresu sudija, odnosno vijee e
narediti da se iskaz zatienog svjedoka proita
naglas iz zapisnika o sasluanju svjedoka.
Sud moe, po slubenoj dunosti, ili na
prijedlog stranaka i branioca odluiti da se
zatienom svjedoku postave dodatna pitanja, u
kojem sluaju e se odrati dodatno sasluanje
zatienog svjedoka na isti nain, a zapisnik o
tom sasluanju e se proitati naglas na
glavnom pretresu.

Sasluanje zatienog
svjedoka
Sud preduzima mjere da se obezbijedi povjerljivost
zapisnika na nain da:
uva zapisnik na bezbjednom mjestu i odvojeno od
ostale dokumentacije krivinog predmeta;
Vraa zapisnik na bezbjedno mjesto nakon njegovog
korienja;
Obezbjeuje arhiviranje zapisnika tako da je pristup
tom dokumentu dozvoljen samo predsjedniku
krivinog odjeljenja u trajanju za koje se odredi da je
potrebno, a najdue 30 godina od pravosnanosti
odluke.

Povjerljivost podataka o
zatiti svjedoka
Podaci vezani za mjere zatite svjedoka do
kojih se doe u toku obavljanja slubenih
dunosti vezanih za mjere zatite svjedoka,
predstavljaju slubenu tajnu! Neovlaeno
otkrivanje tih podataka predstavlja krivino
djelo!
Od lica koja vre slubenu dunost vezano za
mjere zatite svjedoka ne moe se traiti da, u
bilo kojem postupku, pred bilo kojim sudom,
otkriju bilo kakve podatke o svjedoku.

Praktina pitanja vezana

za zatitu svjedoka u
krivinom postupku

Praktina pitanja
Kod svakog sloenijeg predmeta, a posebno
predmeta organizovanog i privrednog
kriminala, kao i tekih krivinih djela sa
nepoznatim izvriocem, tuilac i policija
zajedniki sarauju, planiraju i dogovaraju
aktivnosti, naroito u pogledu zatite
svjedoka.

Praktina pitanja
U okviru planiranja i realizacije aktivnosti na
prikupljanju dokaza vana je ocjena
postojanja opasnosti uticaja na svjedoke bilo
prijetnjama, ucjenama, zastraivanjima, ili
ubistvom, ili podmiivanjem svjedoka
plaanjem za nesvjedoenje i injenje
neke druge usluge svjedoku od strane
uinioca.

Praktina pitanja
U sluaju postojanja informacija ili indicija da
je dolo ili da bi moglo doi do uticaja na
svjedoka zastraivanjem ili na drugi nain
neophodno je preduzeti niz radnji s ciljem
procjene i donoenjam odluke da li je tom
svjedoku tokom krivinog postupka
potrebno pruiti mjere zatite, obim zatite
koja e svjedoku biti pruena i konkretne
mjere zatite koje e se preduzeti.

Praktina pitanja
Prilikom predmetne procjene potrebno je:
Izvriti analizu i ocjenu vanosti iskaza
svjedoka za krivini postupak;
Objekivno utvrditi da li postoje naznake
zastraivanja ili uticaja na svjedoka;
Izvriti ocjenu linosti svjedoka;
Analizirati odnos procjene vanosti iskaza
svjedoka i opasnosti koje iz svjedoenja
proizlaze.

Praktina pitanja
Analiza i ocjena vanosti iskaza svjedoka za
krivini postupak
Ova analiza podrazumijeva procijenu vrijednosti
svjedokovog iskaza kao dokaza u krivinom
postupku, odnosno ocjenu kvaliteteta iskaza
(relevantnost svjedokovih saznanja za krivini
predmeta) i znaaja iskaza za pravilno
utvrivanje injeninog stanja.

Praktina pitanja
Objektivna procjena postojanja naznaka
zastraivanja ili uticaja na svjedoka
Procjena objektivne ugroenosti svjedoka,
njegove zastraenosti je sloeno pitanje i
tuilac i policija moraju tom pitanju pristupiti sa
punom odgovornou. Ovu procjenu treba
ugraditi u formalni prijedlog koji tuilac podnosi
sudu za donoenje odluke o mjerama zatite.

Praktina pitanja
Objektivna procjena postojanja naznaka
zastraivanja ili uticaja na svjedoka
U sluaju da se svjedok poziva na opasnost,
odnosno ugroenost, tuilac samostalno ili u
saradnji sa policijom mora provjeriti osnovanost
tvrdnji svjedoka da mu se prijeti, da je ugroen i
da zbog straha za svoj ivot ili ivot bliskih
osoba odbija svjedoiti.

Praktina pitanja
Objektivna procjena postojanja naznaka
zastraivanja ili uticaja na svjedoka
Prilikom isptivanja svjedoka potrebno je voditi
rauna o vanjskim manifestacijama,
neverbalnoj komunikaciji. Svjedok se znoji,
muca, iskaz je nepovezan, protivrjean i sl. U
takvim sluajevima potrebno je procijeniti koliko
je to posljeedica zastraivanja, odnosno
ugroenosti.

Praktina pitanja
Objektivna procjena postojanja naznaka
zastraivanja ili uticaja na svjedoka
Treba imati na umu da svjedoci govore o
prijetnjama u pravilu onda kada se ne uspiju
sprijeiti u svjedoenju, meutim, ako je
zastraivanje ostvarilo svoju svrhu, tj.da se
svjedok usljed straha boji svjedoiti, tada e on
govoriti da se ne sjea, da ne zna ili slino.

Praktina pitanja
Objektivna procjena postojanja naznaka
zastraivanja ili uticaja na svjedoka
U ovakvom sluaju tuilac u razgovoru sa svjedokom
treba saznati motive ovakvog ponaanja svjedoka.
Treba utvrditi koji su razlozi zbog kojih se svjedok
ne sjea ili sl. Treba svjedoka upoznati sa
mogunostima da mu se prui zatita u postupku i
na taj nain treba nastojati doi do njegovog
slobodnog iskaza kroz zatitu u postupku, a ako je
potrebno i izvan postupka.

Praktina pitanja
Objektivna procjena postojanja naznaka
zastraivanja ili uticaja na svjedoka
Takoe, tuilac treba utvrditi da li svjedok eli ostati
anoniman, tj.da li je taj stepen zatite u postupku dovoljan,
da li zbog mogue ugroenosti i mogunosti otkrivanja
identiteta, treba svjedoka uz prikrivanje ispitati na poseban
nain (uz prikrivanje glasa i lika), da li e biti biti potrebna
zatita i nakon davanja iskaza, odnosno da li je opasnost a
svjedoka takva da je potrebna zatita van postupka i da li bi
svjedok pristao na tu vrstu zatite, da li se svjedok osjea
toliko ugroenim da ni pod kojim uslovima ne eli svjedoiti.

Praktina pitanja
Ocjena linosti svjedoka
Predstavlja prikupljanje podataka o svjedoku i
ocjenu njegove pouzdanosti. Iskustva pokazuju
da je potrebno ocjeniti da li je svjedok iskren i
da li se radi o osobi koja e se pridravati
bezbjednosnih pravila.

Praktina pitanja
Ocjena linosti svjedoka
Treba imati na umu da svjedoci esto, zbog subjektivnog
osjeaja nesigurnosti i linog i neosnovanog osjeaja vlastite
vanosti ili zbog skrivenih motiva ele prevariti tuioca i traiti
zatitu. Da bi se iskljuili ovakvi sluajevi, potrebno je, nakon
inicijalnih saznanja i nakon procjene mogue ugroenosti i
vanosti iskaza, prikupiti sve podatke o svjedoku koje su
odluujue za mjere zatite. Kod toga posebno treba cijeniti
motive svjedoenja, zatim sa kim se svjedok drui, kome je
svje rekao svoja saznanja, da li je spreman za saradnju,
koliko je psiholoki spreman da izdri pritisak mjera zatite.

Praktina pitanja
Ocjena linosti svjedoka
Kredibilitet svjedoka mogue je sagledati kroz
injenice da je moda svjedok povezan sa
rtvom ili osumnjienim, da je u pitanju pohlepa
ta je to to ga motivie da bude stavljen u
program zatite, da moda svjedoenjem
postaje poznata linost, da li je u pitanju strah,
umijeanost u predmet i sl.

Praktina pitanja
Ocjena linosti svjedoka
Pouzdanost svjedoka mogue je sagledati kroz injenice:
da je moda u zabludi;
da grijei u sutinskom smislu;
da svjedok nosi naoale ili koristi sluni aparat;
da li je pio alkohol prije dogaaja, uzimao lijekove, droge, bio

je budan ili ga je incident probudio;

da li je bolovao od neke duevne bolesti, poremeaja
percepcije, halucinacije, kakvo mu je bilo emocionalno stanje
u vrijeme dogadjaja;

Praktina pitanja
da li je i u kojoj mjeri dogaaj traumatizovao svjedoka i

time mu smanjio percepciju;

kakvo je bilo osvjetljenje, udaljenost;
da li mu je neto zaklanjalo vidik, da li je na licu mjesta bilo
mnogo ljudi;
da li je svjedok mirno stajao ili je trao, upravljao vozilom;
da li su svi uesnici incidenta bili obueni u iste uniforme;
da li je izjava svjedoka u kontradikciji sa izjavama drugih
svjedoka, postoji li razumno objanjenje za to;
da li se izjava svjedoka slae sa materijalnim dokazima,
ako ne, postoji li neko razumno objanjenje za to.

Praktina pitanja
Odnos procjene vanosti iskaza svjedoka i
opasnosti koje iz svjedoenja proizlaze
Vanost iskaza svjedoka za krivini postupak se
mora staviti u relaciju sa opasnou koju donosi
otkrivanje identiteta tog svjedoka. Nema formule
za rjeavanje ovog odnosa. Ono to treba
procijeniti je rizik koji postoji za svjedoka te
vanost iskaza za krivini postupak. Pri procjeni
ova dva elementa treba voditi rauna i o
kategorijama svjedoka.

Praktina pitanja
Odnos procjene vanosti iskaza svjedoka i
opasnosti koje iz svjedoenja proizlaze
Kad je u pitanju prikriveni istrailac sa sigurnou
moemo tvrditi da je iskaz tih osoba vaan, sa vie
aspekata. Ovi svjedoci su provodili posebne mjere, te
za njihovo provoenje vrijede posebni uslovi koje
viestruko provjerava tuilac. Opasnost za ove
kategorije svjedoka vrlo je izvjesna i visoka te je kod
njih potrebno predlagati zatitu. Ona mora biti
srazmjerna opasnosti, a koja vrsta zatite e se
odrediti je posebno pitanje.

Praktina pitanja
Odnos procjene vanosti iskaza svjedoka i
opasnosti koje iz svjedoenja proizlaze
Kad u postupku imamo svjedoka koji je priznao krivicu
ili kome je dat imunitet pitanje vanosti iskaza nije
upitno. Tuilac e prihvatiti takvog svjedoka samo u
sluaju ako se krivino djelo na drugi nain ne bi moglo
dokazati. Ve tada je napravljena procjena da je iskaz
tog svjedoka vaan i da bez njega se krivino djelo ne
bi moglo dokazati. Ali i u ovom sluaju bitna je procjena
opasnosti koja prijeti te u skladu sa njom i vrsta zatite.

Praktina pitanja
Odnos procjene vanosti iskaza svjedoka i
opasnosti koje iz svjedoenja proizlaze
Nakon to je utvreno da je svjedok zastraen, da se
boji i da zbog toga nee svjedoiti, tuilac mora na
osnovu procjene vanosti iskaza svjedoka odluiti koju
e zatitu predlagati radi stvaranja uslova za slobodno
davanje iskaza, vodei rauna o tome da li je iskaz
svjedoka takav da bi bez njega dokazivanje krivinog
djela bilo povezano s nerazmjernim tekoama ili se ne
bi moglo provesti na drugi nain, postoje li i drugi
dokazi uz iskaz ugroene osobe.

Praktina pitanja
Odnos procjene vanosti iskaza svjedoka i
opasnosti koje iz svjedoenja proizlaze
Ako je iskaz svjedoka kljuan za postupak prilikom
predlaganja zatite svjedoka tuilac mora cijeniti da li je to
jedini dokaz na kome se moe zasnivati sudska presuda,
treba znati da e se svjedok u jednom momentu morati
pojaviti pred sudom bez zatite u postupku (dakle pod svojim
imenom i prezimenom i bez skrivanja lika i glasa). I u ovom
sluaju tuilac e predlagati zatitu u postupku tokom
davanja iskaza pred sudom i u zavisnosti od stepena
ugroenosti, procjene potrebe zatite van postupka ili potrebe
da ue u Program zatite.

Praktina pitanja
Odnos procjene vanosti iskaza svjedoka i
opasnosti koje iz svjedoenja proizlaze
Ukoliko iskaz svjedoka sam za sebe nije kljuan za
postupak, ukoliko se njime u odnosu na druge iskaze
samo dodatno dokazuje da je krivino djelo poinjeno i
da je osumnjieno lice uinilac, tada cijenei vanost
iskaza svjedoka i ugroenost svjedoka treba ocijeniti koju
vrstu zatite primijeniti. U takvom sluaju ukoliko su
ispunjeni zakonski uslovi predlaemo zatitu u postupku,
ali bi u veini sluajeva ako to zaista nije neophodno bilo
neracionalno predlagati i zatitu svjedoka van postupka.

Komunikacija izmeu
tuioca i svjedoka

Komunikacija izmeu tuioca

i svjedoka
1. Osnovno pravilo kojeg se tuilac mora pridravati u

komunikaciji s ugroenom osobom je da ni na koji nain ne

smije ugroziti bezbjednost te osobe.
2. Ukoliko uinilac krivinog djela ne zna o kojoj se osobi radi,
moraju se preduzeti sve mjere da bi identitet svjedoka
ostao nepoznat barem do glavnog pretresa i u skladu sa
zakonom preduzeti mjere da se svjedok zatiti.
3. Zbog opasnosti od otkrivanja identiteta potrebno je
formirati poseban spis o linim podacima svjedoka na kom
e se naznaiti veza sa glavnim spisom i oznaiti ga kao
tajni spis kao i sve akte unutar spisa i obezbijediti
ogranien pristup.

Komunikacija izmeu tuioca

i svjedoka
4. Komunikacija sa svjedokom mora biti takva da se ne

razotkriva, preporuka je da s njim komunicira samo jedna

osoba te da se dogovori nain komunikacije koji moe biti
neposredan ili pomou ureaja za komunikaciju.
5. Odmah na poetku utvrditi o kakvoj se osobi radi, koliko je ta
osoba drugima govorila o svojim saznanjima, koga je
upoznala s tim da bi trebala svjedoiti, da li je kontaktirala
pojedine medije i tome slino.
6. Ne treba olako krenuti u razgovore sa svjedokom o zatiti, a
da se kasnije utvrdi da je svjedok prije kontakta s tuiocem ili
policijom razotkrio sebe medijima ili drugim licima.

Komunikacija izmeu tuioca

i svjedoka
7. Utvrditi koliko je svjedok vjerodostojan, sa kojim stepenom

ugroenosti i koliko je spreman saraivati prije bilo kakvih

ozbiljnih razgovora.
8. Ako se razgovor vri prije svjedoenja sa ugroenim
svjedokom tuilac treba obeati da e preduzeti sve u
okviru zakona da bi se svjedok zatitio da ne bude
ugroen, ali ne treba nikad unaprijed obeati zatitu bilo u
postupku ili mjere zatite svjedoka izvan postupka.
9. Nikada ne treba davati garancije svjedoku da e mu se
obezbijediti konkretne mjere zatite, svjedok uvijek moe
traiti zatitu, moe predlagati, moe se interesovati na
koji nain e to biti ostvareno, o tome odluku donosi sud.

Razgovor sa svjedokom
i uzimanje izjave

Razgovor sa svjedokom
1. Pripremite se za razgovor i uzimanje izjave tako to

ete napraviti plan za razgovor uzimajui u obzir

mjesto i vrijeme te nain razgovora.
2. Plan razgovora neka sadri osnovne informacije o
svjedoku: ime, adresa, broj telefona, zanimanje,
komentare o svjedoku npr. prijateljski raspoloen,
neprijateljski raspoloen, vrste svjedoka: rtva,
oevidac, svjedok o linosti optuenog.
3. Ponesite na razgovor sve dokumente koje elite
pokazati svjedoku, spisak pitanja, odnosno tema o
kojim ete razgovarati.

Razgovor sa svjedokom
4. Prije razgovora prikupite sve informacije o ranijim
5.
6.
7.
8.

izjavama i svjedoenjima svjedoka.

Pokuajte sa svjedokom razgovarati na mjestu
izvrenja krivinog djela.
Izbjegavajte da vodite razgovor u kui svjedoka ili u
njegovoj firmi ili na radnom mjestu.
Predstavite se svjedoku i kratko objasnite svrhu
razgovora.
Traite da se svjedok i vama predstavi (adresa,
datum roenja, profesija, zanimanje i sl.)

Razgovor sa svjedokom
9. Tokom razgovora ponaajte se profesionalno i sa

potivanjem bez obzira kako se svjedok ponaa, dajte

priliku svjedoku da govori bez prekidanja a samo ga
prekinite ako treba da objasni neto to je izjavio.
10. Slobodno prisjeanje treba prethoditi postavljanju
pitanja u svrhu razjanjavanja, jer je poznato da
informacije dobijene slobodnim prisjeanjem imaju
vei stepen tanosti od informacija dobijenih
ispitivanjem.
11. Budite komunikativni, pokaite empatiju
(uivljavanje), budite tolerantni.

Razgovor sa svjedokom
12. Ukoliko primijetite stres kod svjedoka, pokuajte

odgovarajuim mjerama smanjiti stres kako bi

dobili vie informacija od svjedoka.
13. Iskljuite sugestiju i pretjerano usmjeravanje
svjedoka, ne spominjite izjave drugih svjedoka,
pretpostavke policije i sl. kako bi se dobile
nepristrasne informacije, naglasite da se tek
prikupljaju informacije o krivinom djelu, da je
svjedok kljuna osoba u davanju informacija.

Razgovor sa svjedokom
14. Prilagodite se jeziku svjedoka, koristite izraze koje

svjedok koristi, prilagoavajte tempo razgovora, brzinu

govora, prilagoavajte se emotivnom stanju svjedoka,
ukoliko je u oku ,pokuajte ga umiriti, ako se radi o rtvi
seksualnog nasilja ne koristite bilo kakvu seksualnu
aluziju ili alu, jer to moe poniziti svjedoka, prilagodite
se motivaciji svjedoka da bude svjedok u sudnici, ako je
zastraen objasnite mu mjere zatite koje se mogu
primijeniti.
15. Svjedoku dati do znanja da policija tek prikuplja
informacije pri emu je uloga svjedoka kljuna, a ne
pokazati stav da svjedok treba potvrditi pretpostavke
koje policija ve ima.

Razgovor sa svjedokom
16. Iskljuiti uticaj drugih osoba koje bi mogle razgovarati

sa svjedokom i uticati na njegovo sjeanje (pitati ga s

kime je o tome razgovarao zamoliti da ne razgovara).
17. Naredite osobama koje ispituju ili koje su prisutne
istranim radnjama ili razgledaju spise istrage da
uvaju kao tajnu odreene injenice ili podatke koje su
tom prilikom saznale i upozoriti ih da je odavanje tajne
krivino djelo.
18. Prenesite sa sebe svjedoku odreeni stepen kontrole
razgovora za razliku od klasinog policijskog
ispitivanja u kojem ispitiva ima potpunu kontrolu, a
druga strana samo odgovara na pitanja.

Razgovor sa svjedokom
19. Naglasite svjedoku da vi niste bili na licu mjesta

dogaaja ve da je svjedok taj koji je bio i od kojeg se

oekuje da se sjeti dogaaja.
20. Kaite svjedoku da se u mislima vrati na mjesto
dogaaja, da se prisjeti detalja o izgledu mjesta, neka
kae sve ega se sjea, pa i najsitnijih detalja koji mu
se ine nevani, neka ponovo ispria dogaaj od
kraja prema naprijed, a nekada traite i da ponovo
ispria dogaaj iz promijenjene perspektive.
21. Pazite da dovedete u ravnoteu potrebu za dobijanje
dokaza i brigu za interese svjedoka.

Razgovor sa svjedokom
22. Ispitivanje djece i lica sa duevnim smetnjama kad

god je to mogue obavljajte u prisustvu njihovih

roditelja ili staratelja ili drugih lica koje su kvalifikovane
da im pomau.
23. Dozvolite svjedoku da pria i o nevanim stvarima za
istragu ako je to vano za svjedoka i ako pomae toku
razgovora.
24. Pratite da li je svjedok pristrasan, ima li lini interes u
predmetu, je li iskren? Kakav je njegov stav prema
osumnjienom ili optuenom i sve drugo to moe
uticati na vjerodostojnost svjedoka.

Razgovor sa svjedokom
25. Posebnu panju obratiti na zatitu rtve od publiciteta

koji bi mogao nakoditi njegovom privatnom ivotu ili

dostojanstvu.
26. Obezbjedite djelotvornu zatitu od zastraivanja i od
osvete kad god je to potrebno, a posebno kada se radi
o rtvama organizovanog kriminala.
27. Obratite panju na uslove za percepciju: osvjetljenje,
udaljenost izmeu svjedoka i dogaaja, stepen stresa
svjedoka, trajanje posmatranja i zdravstveno stanje.

Razgovor sa svjedokom
28. Podstaknite svjedoka na razgovor da s vama

sarauje.
29. Razgovor ne obavljajte u sastavu vie od dvojice
ispitivaa.
30. Recite svjedoku da ete snimati razgovor audio
tehnikom.
31. Na kraju razgovora pozovite svjedoka da potpie
zapisnik.

Priprema svjedoka za
suenje

Priprema svjedoka za suenje

1. Ne pripremajte svjedoka na dan kada e svjedoiti
2.

3.
4.
5.

na sudu.
Pridravajte s optih principa gostoprimstva,
dolazak u dogovoreno vrijeme po svjedoka i
ponudite mu neto za osvjeenje.
Recite svjedoku kada planirate poeti i zavriti i
kada e biti pauza i ne mijenjajte taj raspored.
Pitajte svjedoka da li mu treba pauza i prije
najavljene pauze.
Ponite ispitivanje sa optim i kreite se prema
konkretnim pitanjima.

Priprema svjedoka za suenje

6. Ako se svjedok uznemiri, zaustavite pripremni

razgovor, napravite pauzu.

7. Pitajte svjedoka bi li radije bio sam ili da bude sa
slubenikom za podrku.
8. Moete utati, neka vas svjedok vodi u konverzaciji,
jer svjedok e najbolje znati kad moe nastaviti sa
pripremnim razgovorom.
9. Ukoliko oporavak traje due, zavrite sa pripremom i
obavjestite slubenika za podrku.

Priprema svjedoka za suenje

10. Potrebno je kad je to god mogue organizovati posjetu

ugroenog svjedoka sudu i sudnici prije svjedoenje i

objasniti svjedoku razliite uloge uesnika u postupku,
procedure, opremu, posebno opremu koja e se koristiti u
svrhu njegove zatite, raspored sjedenja i odgovoriti na
pitanja svjedoka koja postavi.
11. Potrebno je svjedoku objasniti pravne procedure, posebno
one procedure s kojim e se svjedok suoiti u sudnici.
12. Sa svjedokom pregledajte sve njegove ranije izjave i
traite da vam svjedok potvrdi da su sve ranije izjave tane
ili ako ima neto da svjedok doda, komentarie i objasni ili
da otklonite mogue razlike u njegovim izjavama.

Priprema svjedoka za suenje

13. I u toku priprema svjedoka za suenje procjenjujte

vanost njegovog iskaza posebno ukoliko svjedok

u znaajnoj mjeri izmijeni injenice vane za
elemente krivinog djela i odgovornost uinioca.
14. Svjedoku treba pomoi da shvati da briga, panja,
sigurnost i podrka koji mu se pruaju u periodu do
suenja vjerovatno nee biti nastavljeni nakon
suenja.
15. Svjedoku treba rei da je svjedoenje njegova
moralna i zakonska obaveza.

Nain sasluanja kao

svjedoka djece i rtava
seksualnog nasilja

Nain sasluanja djece

1. Svaki razgovor i ispitivanje djeteta treba planirati

unaprijed, sa pripremljkenim pitanjima koja e se

postaviti.
2. Poite od utvrenja starosne dobi svjedoka. Ako je
osoba mlaa od 18 godina provjerite da li je dijete
ili maloljetnik.
3. Procijenite stepen razvoja djeteta, prikupite
postojee informacije o djetetu, o uiniocu i
krivinom djelu.

Nain sasluanja djece

4. Imajte na umu da ispitivanje maloljetnika a posebno

5.
6.
7.
8.

djeteta za njih predstavlja stres, pa im treba pruiti

nekad medicinsku, psihoteapijsku pomo u
zavisnosti ode toga da li je svjedok bio rtva
krivinog djela ili je bio samo svjedok.
Vodite brigu da vam svjedok svjedoi ali i brigu o
psiholokom stanju svjedoka.
Smanjite broj ispitivanja na razumnu mjeru,
obezbijedite video snimanje.
Ispitivanje djeteta vrite bez prisustva osumnjienog.
Imajte na umu da su djeca podlona sugestiji i da
daju oskudniju spontanu izjavu.

Nain sasluanja djece

9. Ispitivanje djeteta vrite sa naroitom obazrivou

kako ne bi to ispitivanje tetno uticalo na psihiko

stanje djeteta.
10. Imajte na umu crte linosti, obrazovanje, prilike u
kojim dijete ivi.
11. Nikad nemojte ispitivati dijete bez prisustva
zakonskog zastupnika djeteta, osim ako su
zakonski zastupnici osumnjieni i tada je obaveza
djetetu postaviti staratelja u postupku.
12. Ispitivanje djeteta vrite u prisustvu i uz pomo
psihologa, pedagoga ili druge strune osobe.

Nain sasluanja djece

13. Zbog opadanja moi sjeanja i boljeg prisjeanja i

14.

15.
16.
17.
18.

tanosti informacija planirajte razgovor sa djeteom to

prije.
Ograniite se na krae vrijeme razgovora sa djetetom
a unaprijed ga upoznati da moe traiti pauzu (hrana,
napitak, toalet i sl.).
Razgovor vodite bez strogog autoriteta ali neka bude
ozbiljan.
Bacite teite na prisjeanje djeteta.
Ne postavljajte djetetu sugestivna pitanja jer smanjuju
tanost informacija.
Ne pozivajte se na druge osobe prilikom ispitivanja.

Nain sasluanja djece

19. Ne primjenjujte pozitivnu podrku djetetu tipa:

tvoja izjava je znak hrabrosti, inteligencije niti

negativnu podrku tipa: nee otii dok ne kae
kako je to bilo.
20. Ne ponavljajte pitanje na koje je dijete ve
odgovorilo.
21. Ne postavljajte pitanja koja pozivaju na pekulaciju
tipa: ta misli ta se dogodilo?
22. Ne postavljajte nepoeljna pitanja sa stanovita
kognitivnog razvoja djeteta.

Nain sasluanja rtava

seksualnog nasilja
1. Obavijestite rtvu o njenim pravima i o pravima koja

ima kao oteena osoba.

2. Objasnite rtvi da e njen identitet biti zatien.
3. Prilikom prvog kontakta sa rtvom seksualnog nasilja
mora uzeti u obzir dob rtve, fiziko i psihiko stanje
rtve, nain poinjenja seksualnog nasilja, nastale
posljedice, uvaavanje traumatskog iskustva rtve,
davanje potpore, izbjegavanje predrasuda,
uspostavljanje povjerenja, upotrebu terminologije
primjerene i razumljive rtvi, duinu trajanja
razgovora i u skladu sa tim prilagoditi tehnike
uzimanja izjave.

Nain sasluanja rtava

seksualnog nasilja
4. Voditi brigu o sigurnosti maloljetne osobe te o

sigurnosti drugih osoba koje su izvor informacija.

5. Ne zaboravite obavijestiti roditelje maloljetnog lica,
osim ako su uiniocu nasilja roditelji kada
obavjetavate Centar za socijalni rad.
6. Ako postoje vidljive povrede ili stres potraite
medicinsku pomo.
7. Razgovor vezan za intimu rtve mora se provesti s
posebnom panjom, rtva nije duna odgovarati na
pitanja koja se odnose na njezin strogo lini ivot.

Nain sasluanja rtava

seksualnog nasilja
8. U zavisnosti od specifinih potreba rtve, zatraiti pomo

specijalizovanog strunjaka (dob, nedovoljni duevni

razvoj, gluhonijemost, nepoznavanje jezika i slino).
9. Omoguiti predstavnicima organizacija civilnog drutva
kontakt sa rtvom u vezi sa pruanjem dodatne podrke
rtvi ako je rtva s tim saglasna ili to zahtijeva, zavisno
od toka istrage.

HVALA NA PANJI