ZAKONSKI OKVIR ZA REGULACIJU GOVORA MRNJE U MEDIJIMA

Najznaajniji Zakoni kojima se u Republici Hrvatskoj regulira rad medija su Zakon o

medijima, Zakon o elektronikim medijima te Zakon o Hrvatskoj Radioteleviziji. Svaki od tih
zakona regulira i zabranjuje svaku vrstu govora mrnje u medijima. Konkretno, tim zakonima
se zabranjuje poticati ili veliati nacionalnu, vjersku, spolnu ili drugu neravnopravnost, te
izazivati nesnoljivost ili neprijateljstvo (Zakon o medijima l. 3., stavak 4). Zakon o
elektronikim medijima neto je precizniji, te navodi sve potencijalne vrste irenja mrnje ili
diskriminacije kao to su one na osnovi rase ili etnike pripadnosti ili boje koe, spola, jezika,
vjere, politikog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja,
lanstva u sindikatu, obrazovanja, drutvenog poloaja, branog ili obiteljskog statusa, dobi,
zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijea, rodnog identiteta, izraavanja ili spolne
orijentacije i slino. Takoer zabranjuje antisemitizam i ksenofobiju, ideje faistikih,
nacionalistikih, komunistikih i drugih totalitarnih reima (Zakon o elektronikim medijima
l. 12., stavak 2).
Hrvatska radiotelvizija se, prema Zakonu o HRT-u, u svom radu obvezuje da e promicati
nacionalne interese, pridonositi potivanju i promicanju temeljnih ljudskih prava i sloboda,
domoljublju, toleranciji, razumijevanju i potivanju razliitosti, demokratskih vrednota i
institucija, civilnog drutva, te unapreenju kulture javnoga dijaloga. (Zakon o Hrvatskoj
radioteleviziji, l. 6., stavak 1). Posebno je bitno pridravanje ovog zakona jer se radi o javnoj
televiziji koja upravo zbog tog svog obiljeja ima najveu obvezu prema javnosti.
Postoje i razliiti kodeksi asti i profesionalna naela koja usmjeravaju novinare.
Meunarodna federacija novinara IFJ (International Federation of Journalists) u naelima o
ponaanju novinara izmeu ostalog upozorava i na opasnosti govora mrnje.
Novinar e biti svjestan opasnosti od diskriminacije koja se iri medijima i uinit e sve da
izbjegne irenje takve diskriminacije na temelju, izmeu ostalog, rase, spola, spolne
orijentacije, jezika, vjerskih, politikih ili drugih uvjerenja, te nacionalnog ili socijalnog
porijekla. (Deklaracija IFJ o naelima i ponaanju novinara)
Kada govorimo o reguliranju govora mrnje na razini drave, u Republici Hrvatskoj to je
regulirano Kaznenim zakonom, tonije lankom 174.

PRIMJERI GOVORA MRNJE

Za vrijeme svog posjeta Hrvatskoj u sijenju 2013. godine amerika komunikologinja Judith
Reisman bila je optuivana za govor mrnje. Protiv njenog gostovanja u Hrvatskoj i
odravanja predavanja tada su se pobunile razliite udruge kao to su David, Protagora,
Inicijativa Nisam vjernik, Centar za graansku hrabrost, Centar za enske studije, enska
mrea Hrvatske itd. Navedene udruge smatrale su da Judith Reisman koristi govor mrnje,
promovira homofobiju i banalizira holokaust. Upozoravali su da je ta komunikologinja otprije
poznata po homofobnim i slinim izjavama. Unato tome odrana su predavanja J. Reisman
na nekoliko fakulteta, a takoer je gostovala i u Saboru. Za vrijeme svog predavanja na
Fakultetu politikih znanosti u Zagrebu Judith Reisman bila je isprovocirana pitanjima
studenata te ih je optuila da su indoktrinirani komunizmom. Zbog toga joj se suprotstavio
dekan Fakulteta politikih znanosti upozorivi je da su sva djeca u toj dvorani roena u
Republici Hrvatskoj. Judith Reisman na kraju je navodno izjavila i da nikad nije vidjela toliko
komunistikih nasilnika. Predsjednik Hrvatskog helsinkog odbora Zvonimir iak nije se
sloio sa dekanom Fakulteta politikih znanosti. Izjavio je kako je goa nepravedno
doekana optubama za antisemitizam te da je potrebno pobrinuti se za slobodu govora.
Unato tome razliite udruge nisu odustale od optubi za govor mrnje Judith Reisman.
Dopredsjednik NK Dinamo Zdravko Mami nekoliko je puta optuivan za govor mrnje, ali
jo nije uvijek snosio sankcije. Najsvjeiji primjer je onaj kada je u radijskoj emisiji na
Soundset Plavom 15. oujka 2013. godine izvrijeao ministra obrazovanja i sporta eljka
Jovanovia. Zdravko Mami ministra je uvrijedio na nacionalnoj osnovi, a takoer je dodao
da eljko Jovanovi ima krvna zrnca koja mrze sve to je hrvatsko te da je hrvatomrzac. Istog
dana u poslijepodnevnim satima Zdravko Mami je priveden u policiju na obavijesni
razgovor, te je no proveo u zatvoru. Na sjednici Vijea za elektronike medije 20. oujka
2013. godine donesena je odluka o podnoenju optunog prijedloga nadlenom Prekrajnom
sudu protiv Z1 televizije i zagrebakog radija Plavi 9 (Soundset Plavi) zbog netolerantnih
izjava Zdravka Mamia. Opinsko dravno odvjetnitvo jo treba odluiti ima li u reenicama
Zdravka Mamia koje je izgovorio o eljku Jovanoviu elemenata kaznenog djela poticanja
na nasilje i mrnju (Kazneni zakon RH, lanak 325., stavak 1). Vijee za medije takoer je
apeliralo na novinare, voditelje i urednike da se pridravaju Etikog kodeksa struke koji i od
njih zahtijeva promptan odgovor na ovakve izjave i osuujuu reakciju, odnosno gaenje
etera.

Predsjednica HSP-a dr. Ante Starevi Rua Tomai gostovala je u Dnevniku 3 16. oujka
2013. godine. Tom prigodom izjavila je da je Vojislav Stanimirovi bio sa etnicima, prstom
pokazivao koga treba odvesti na Ovaru, te da je za Vukovar nazivao svetom srpskom
zemljom. Zbog te izjave v.d urednik informativnog programa HRT-a Domagoj Novokmet
smijenio je Katju Kuec, Ruicu Reni i Denis Latin. Vijee za elektronike medije izreklo je
opomenu Hrvatskoj radioteleviziji zbog nekorektnih izjava njhove goe. Rua Tomai
pozvala je Dravno odvjetnitvo Republike Hrvatske da utvrdi da li je u njezinoj izjavi bilo
govora mrnje odnosno da li je Vojislav Stanimirovi zaista sudjelovao u ratnom zloinu.
Takoer je obeala da e se, ukoliko je bila u krivu, odrei saborskog imuniteta.
Zastupnik SDP-a Nenad Stazi upotrijebio je govor mrnje kada je protivnike uvoenja
dvojezinosti nazvao primitivnim ovinistikim masama, nepismenim neznalicama i
suvremenim barbarima. Na takvu izjavu reagirali su uglavnom samo branitelji, a Nenad Stazi
nije snosio nikakve posljedice za svoje izjave. Naime, kao zastupnik SDP-a Nenad Stazi ima
saborski imunitet i branitelji su svjesni injenice da ga ne mogu tuiti.
Pojavljivanje govora mrnje postalo je gotovo neodvojivo i od razliitih sportskih susreta na
kojima navijai vrebalno vrijeaju jedni druge, igrae, vodstva klubova, politiare i slino.
Najee se radi o vrijeanju na nacionalnoj ili rasnoj osnovi. Na nogometnoj utakmici
izmeu reprezentacija Hrvatske i Srbije 22. oujka 2013. nekoliko navijaa nosilo je ustaka
obiljeja, a pjevale su se i pjesme potaknute mrnjom i diskriminacijom. I utakmice Hrvatske
nogometne lige takoer su proete govorom mrnje navijaa o emu svjedoi nekoliko
primjera. Na utakmici izmeu HNK Cibalia i NK Rijeka 16. oujka 2013. godine navijai su
skandirali uvrede kao to su : Ubi, ubi Srbina, Mamiu cigane, Cigani Cigani. Slina
skandiranja mogla su se uti i na drugim utakmicama. Neki primjeri uvreda su : timac
Turine, Ubij tovare, Tuemo policiju ko ugave pse i slino.
U rujnu 2012. godine odrasle osobe okupile su se ispred Podrune kole u Gornjem Hraanu
i pokuali sprijeiti djecu pripadnike romske nacionalne manjine da uu u kolu i pohaaju
program predkole. Okupljeni su manifestirali netoleranciju, nasilje i diskriminaciju, te su
poticali na segregaciju djece pripadnika romske nacionalne manjine. Pravobraniteljica za
djecu osudila je takav govor mrnje i pozvala nadlene institucije i dravno odvjetnitvo da
reagiraju. Unato tome, trauma koju su djeca doivjela nee nestati.