1.

rezidencijalna segregacija

2. Weberova podjela vlasti

Prema Weberu postoje 3 oblika vlasti: racionalna ili zakonska vlast (poiva na pravu lima),
tradicionalna vlast (vjerovanje u legitimitet osobe) i karizmatska vlast (predanost linosti voe
i njegovoj karizmi).
3. Sela bez seljaka

4. Objasniti pojam asimilacije

Asimilacija stapanje tj. najdublji interakcijski odnos dviju drutvenih grupa.
5. Tri osnovne funkcije religije

6. Sva se drustva razlikuju ali ipak imaju zajednicke cinitelje(koji su)

Zajedniki elementi drutvene grupe su:
-ljudi
-odnosi interakcije (osjeaj pripadanja)
-sustav normi i pravila ponaanja (unutar grupe i prema vani)
-unutarnja strukturiranost (svaka grupa je prepoznatljiva, ima svoj centar okupljanja,
meusobna komunikacija..).
7. Opca svojstva kulture
Postoje opa svojstva koja su zajednika svim kulturama. Mogu se izdvojiti tri:
-kultura nema nikakvu genetsku pozadinu, ona ne ovisi o biolokom naslijeu, ona je nauena
tj rezultat uenja
-kultura je zajednika- iste ideje, norme i vrijednosti, naine ponaanja prihvaa najvei broj
lanova nekog drutva
- kulturna dinamika- kultura nije statina, nego pojava podlona stalnim mijenama.
8. Teoreticar konflikta
U zadnjim desetljeima ovog milenija javljaju se novi pojavni oblici teorijskog osvjetljavanja
drutva i drutvenih fenomena, tzv. teorije konflikta. Njihovi su promotori Harbemas,
Gouldner i Turaine.
9. 3 tipa sela

10. Socijalna statika i dinamika

August Conte sociologiju dijeli u dvije velike cjeline; socijalna statika i socijalna dinamika.
Socijalna statika za premet svog izuavanja ima povezanost razliitih dijelova drutva.
Socijalna dinamika u sreditu interesa razvoj ovjeanstva. Glavni pokreta smatra
intelektualni razvoj.
11. Tipovi drustvenih grupa
Klasifikacija prema stupnju intimnosti meu lanovima:
-primarne grupe (mali broj lanova, povjerenje, velik stupanj intimnosti, ljubav, potovanje)
npr. obitelj
-sekundarne grupe (zajedniki interesi , potrebe i ciljevi interesne grupe) npr. kola,
politika stranka
-terapijske grupe ( nastaju iz zajednike potrebe njenih lanova da rjeavaju neke probleme,
povjerenje, intimnost, pomo i razumijevanje) npr. udruge lijeenih ovisnika
-referentne grupe ( grupe u kojima se pojedinac usporeuje, moe biti pozitivno i negativno)
Prema naelu organiziranosti kao odreujuem naelu grupe moemo razlikovati:
-organizirane
-neorganizirane.
Prema strukturi lanstva drutvene grupe se dijele na :
-vertikalne grupe ( lanstvo iz razliitih slojeva npr. sportska drutva)
-horizontalne grupe ( pripadnici samo jednog drutvenog sloja)
Klasifikacija drutvenih grupa prema broju i vrsti funkcija koje se u grupi obavljaju:
-parcijalne (djelomine) grupe- u njima se obavlja samo dio drutvenih funkcija (obitelj,
klase, drava..)
-globalne (totalne) grupe grupe u kojima se obavljaju sve funkcije (horda, rod, pleme,
narod, nacija..)

12. Drustvena stratifikacija i diferencijacija

Drutvena diferencijacija je tip drutva koja se u naelu odnosi na razlike meu pojedincima
u drutvu. Ljudi se meusobno razlikuju po svojim uroenim i steenim razlikama.

Drutvena stratifikacija je drugi oblik drutvene nejednakosti. to je strukturirano stabilna i

trajna nejednakost, ali meu skupinama ljudi ona se odnosi na neravnomjernu raspodjelu
moi, ugleda i bogatstva.

13. Socijalna mobilnost

Socijalnom mobilnou ili drutvenom pokretljivou oznaava se svako mijenjanje
socioekonomskog poloaja pojedinaca ili socijalnih grupa, kretanje iz jednog drutvenog sloja
u drugi. Promjena socijalnog poloaja djeteta u odnosu na socijalni poloaj roditelja, neovisno
o tome je li ona nabolje ili ne, znai socijalnu mobilnost.
14. Monogamija
Monogamija je oblik vrste brane veze i temeljni, prvotni i prirodni oblik braka. Kao
povijesna forma monogamije moe se izdvojiti brak parova takoer brak jednog mukarca i
jedne ene.
15. Endogamija i egzogamija
Endogamija brana zajednica vie mukaraca i vie ena, pripadnika jedne krvnosrodnike
skupine, podrazumijeva i slobodu incesta. (PREMA SOCIOLOZIMA MARKSISTIKE
PROVENIJENCIJE)
Egzogamija vii oblik grupnog braka u kojemu je zabranjen incest . (PREMA
SOCIOLOZIMA MARKSISTIKE PROVENIJENCIJE)

Endogamija se shvaa kao termin koji znai ograniavanje mogunosti sklapanja braka na
neku specifinu skupinu- na jedno selo, regiju, naciju, rasu.. (PREMA SUVREMENIM
SOCIOLOZIMA)
Egzogamija se danas shvaa kao zabrana spolnih odnosa, incesta a to znai i branih veza
izmeu krvnih srodnika- (PREMA SUVREMENIM SOCIOLOZIMA)
16. Poliginija i poliandrija
Poliginija brak jednog mukarca i vie ena
Poliandrija brak jedne ene s vie mukaraca.
17. Funkcije obitelji
Funkcije obitelji se dijele na
-temeljne - (univerzalne)

-izvedene funkcije (koje obitelj s vremenom razvija).

Postoji est temeljnih funkcija:
- seksualno reproduktivna funkcija obitelji (seksualna dimenzija - njihovo pravo na
meusobno spolno zadovoljavanje, reproduktivna strana raanje djece)
-ekonomska funkcija u obitelji (ima dvije strane, potroaku i proizvoaku)
-odgojno-socijalizatorska funkcija ( uspostavljanje veze izmeu pojedinca i drutva, u
obitelji pojedinac upoznaje prva pravila drutvenog ponaanja i izgrauje karakterne crte)
-religijska funkcija obitelji ( roditelji e nastojati na svoju djecu prenijeti i onu religiju koju
sami ispovijedaju, ali i ugraditi u njih one religijske vrijednosti koje i sami odreuju kao
najvie)
-zatitna funkcija u obitelji (njezina stalna briga za zdravlje, izdravanje i zastupanje svih
svojih lanova;skrb o djeci, bolesnima)
-emotivno-psiholoka funkcija obitelji (ukljuuje dvije strane odnosa: roditeljska ljubav
prema djeci, obitelj oplemenjuje brane odnose, dunosti jednih prema drugima)
18. 4 osnovna elementa religije
19. Funkcije religije
20. Crkva
21. Sekte
22. Devijantnost
23. Urbanizacija

24. Posljedice drutvene stratifikacije

Drutvena stratifikacija proizvodi niz posljedica koje se reflektiraju na ovjeka. Ponajprije
utjee na stil ivota i ivotne anse pojedinca. ivotne anse su vjerojatnosti da e pojedinac u
ivotu dobiti ono to mu je potrebno a izbjei ono to je drutveno neprihvaeno. Stil ivota
podrazumijeva drutvo u kojem e se ovjek kretati, vrijednosti koje e preferirati, nain na
koji e se pojedinac odijevati i s im i u emu e ovjek biti zadovoljan.
25. Uzroci socijalnog okupljanja
Uzroci socijalnog okupljanja su:
-srodstvo
-odanost ideji
-trajni zajedniki interes

-specifine situacije i interesi

-ad hoc okupljanje
-statiko okupljanje.

26. Alternative braka

U suvremenim se drutvima kao alternativa braku u njegovom tradiscionalnom znaenju
javljaju dva tipa zajednice:
-izvanbrana zajednica
-zajednica ivota homoseksualnih brakova.
27. Strukturalizam
Ovaj socioloki pravac utemeljio je Claude Levi Strauss kao izravnu reakciju na
egzinstencijalizam. Budui da je vrijeme rata (II svj. rat) prolo strukturalisti smatraju
nunim pretpostavke koje trae mir, rad, red i poredak. Struktura je sve, ona do kraja odreuje
ovjeka, izvan nje on je bez vrijednosti. Potpuno se negira ovjekova osobnost.
28. Rukovodenje grupom
Razlikujemo tri tipa rukovoenja grupom:
-autoritarni tip rukovoenja grupom (voa ima apsolutne ovlasti a komunikacija u grupi je
jednosmjerna, uvijek ide od gore prema dolje)
-laissez-faire rukovoenje (iskljuuje autoritet voe, komunikacija je meu grupom
horizontalna)
-demokratski tip rukovoenja (ima vou ali ogranienog kontrolom grupe, komunikacija
dvosmjerna).
29.Socijalna stratifikacija
Socijalna ili drutvena stratifikacija je drugi oblik drutvene nejednakosti. To je strukturirano
stabilna i trajna nejednkost, ali meu skupinama ljudi ona se odnosi na neravnomjernu
raspodjelu moi, ugleda i bogatstva. Postoje 4 karakteristina povijesna oblika drutvene
stratifikacije koji su utemeljeni na podjeli drutva:
-robstvo

-kaste
-stale
-klase.

30.Obiljezja suvremene obitelji

Inokosna obitelj proivljava bitne promjene od kojih su tri najrelevantnije:
- redukcijska funkcija- obitelj gubi dio svojih funkcija koje preuzimaju specijalizirane
drutvene institucije
- planiranje obitelji- nastojanje pojedinaca da prilagode svoj odnos prema zaeu s uvjetima
ivota, ciljevima kojima tee i vrijednostima koje priznaju.
-institucija krnje obitelji- ovaj tip obitelji karakteristian za suvremena drutva. Javlja se u dva
oblika: kao institucija samohranih roditelja i kao institucija braka bez djece.
31.Potkultura i kontrakultura
Potkultura je skup normi, vrijednosti i obrazaca to razlikuje neku skupinu ljudi u drutvu od
ostalih lanova drutva (religija, umjetnost, znanost, jezik i sl.).
Kontrakulturne norme i vrijednosti su suprotne vladajuim normama i vrijednostima.
Kontrakultura proizlazi iz frustracije i deprivacije. Najmanje tri uvjeta potrebna da se pojave
kontrakulturne norme i vrijednosti su:
-prinuenost na liavanje od znaajnih drutvenih vrijednosti
-odsutstvo socijalne kontrole
-nastupanje izvjesnog poremeaja u sustavu vrijednosti koji u prvi plan izbacuje nie a u
pozadinu gura vie vrijednosti.
32.Strukturalizacija
33.Tipovi sela

34.Brak
Brak je drutveno priznata i na bilo koji nain; obiajem, moralom, religijom ili pravom
regulirana, relativno trajna zajednica izmeu mukarca i ene.

35.Obitelj
Obitelj je temeljna drutvena grupa. Postoje dva osnovna tipa obiteljske strukture: proirena i
inokosna obitelj.
Proirena je obitelj svaka grupacija koja je ira od inokosne obitelji a povezana je roenjem,
brakom ili usvajanjem. Postoje dva oblika proirenja:
- po vertikali (dodavanje inokosnoj obitelji pripadnika koji ne pripadaju istoj generaciji, npr.
roditelji suprunika).
-po horizontali (proirivanje pripadnicima iste generacije, npr. braa ili sestre suprunika).
Inokosna obitelj obuhvaa roditelje i njihovu djecu, sinove i keri dok ne stupe u brak.
Suvremeni oblik takve obitelji, koji se esto oznaava i kao nuklearna obitelj, ukljuuje samo
maloljetnu djecu, dakle ne i one koji su se ekonomski osamostalili.
36.Tradicionalna sela, arhaicna, zaostala

37.Nacija
Nacija je drutvena grupa suvremenog svijeta. ona je posebna i stabilna globalna zajednica
ljudi koja sebe konstituira kao politiki suvremeni narod i prema tome raspolae teritorijem,
zasebnom kulturom te autonomnim gospodarskim ivotom. Naciju moemo odrediti kao
organiziranu, vertikalnu, sekundarnu i globalnu drutvenu grupu. Naciju bitno odreuje pet
elemenata:
-ekonomska povezanost
-teritorij
-jezik
-kultura
-svijest o nacionalnoj pripadnosti.
38.Kaste
Sustav indijskog podkontinenta, utemeljene na vjeri. Postoji 5 odvojenih kasti. Pripadnost
kasti data je roenjem tj. nasljeuje se. Kaste su izrazito zatvorene drutvene grupe. Na vrhu
su brahmani na dnu nedodirljivi (oni koji imaju kontakt samo sa ivotinjama). Fiziki kontakt
s pripadnikom nie kaste smatrao se sramotnim inom zbog kojeg se moralo i religiozno
ispatati.
39.Klase
Klase su velike skupine ljudi koje imaju sline ekonomske resurse. Klase se ne uspostavljaju
ni na religijskoj ni na zakonskoj osnovi. Granice meu klasama nisu strogo odreene i

pripadnost klasi je djelomino individualno postignuta. Dozvoljena mogunost vertikalne

pokretljivosti grupe, prema gore i prema dolje.

1 rezidencijalna segregacija,
2 veberova podjela vlasti
3 Sela bez seljaka
4 Objasniti pojam asimilacije
5 Tri osnovne funkcije religije
6 Sva se drustva razlikuju ali ipak imaju zajednicke cinitelje(koji su)
7 Opca svojstva kulture.
8 teoreticar konflikta
9 3 tipa sela
10 Socijalna statika i dinamika
11 Tipovi drustvenih grupa
12 Drustvena stratifikacija i diferencijacija
13 Socijalna mobilnost
14 Monogamija
15 Endogamija i egzogamija
16 Poliginija i poliandrija
17 Funkcije obitelji
18 4 osnovna elementa religije
19 Funkcije religije
20 Crkva
21 Sekte
22 Devijantnost
23 Urbanizacija
24 Posljedice drustvene stratifikacije
25 Uzroci soc okupljanja
26 Alternative braka
27 Strukturalizam
28 Rukovodenje grupom