Nivex Koller-Trbovi, Antonija iak: Problemi u ponaanju djece i mladih i odgovori drutva: viestruke perspektive

Zaprimljeno: 30.05.2012.
UDK: 376.1 - 056.49

49

Izvorni znanstveni lanak

PROBLEMI U PONAANJU DJECE I MLADIH I ODGOVORI

DRUTVA: VIESTRUKE PERSPEKTIVE1
Nivex Koller Trbovi
Antonija iak
Sveuilite u Zagrebu
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Odsjek za poremeaje u ponaanju
SAETAK
Cilj rada bio je usmjeren na upoznavanje viestrukih perspektiva razliitih dionika drutva o pojavi, tijeku i promjenama problema u
ponaanju kod djece i mladih danas u Hrvatskoj te nainima suoavanja drutva s tom pojavom i uinkovitosti drutvenih intervencija. Primijenjena je kvalitativna metodologija istraivanja te su provedeni intervjui i fokusne skupine s ukupno 140 sudionika (djece,
roditelja, uitelja, strunjaka, novinara i politiara donositelja odluka). Podaci su obraeni po naelima kvalitativne tematske
analize, a rezultati su dali odgovore na postavljena istraivaka pitanja.
Vieperspektivnost se u ovom istraivanju pokazala vanom za upoznavanje naina na koji se pojava razumije, njenih ishodita i
posljedica te ukazivanje na ono to ne funkcionira, odnosno, dijelom i to bi trebalo poduzeti da se pojava ublai. Ujednaenost
perspektiva pokazala se u odnosu na svijest o sloenosti problema i neprimjerenosti njegovog rjeavanja te u odnosu na vrijednosnu
konfuziju i besperspektivnost. Kad je rije o nainima rjeavanja i suoavanja s tom pojavom, sudionici istraivanja razliito vide to
treba poduzeti o emu se u zakljuku rada diskutira.
Kljune rijei: djeca i mladi, problemi u ponaanju, viestruke perspektive, kvalitativna metodologija

1. UVOD
Znaajan broj autora2 suglasan je oko odreenja
drutvenog/socijalnog problema kao neega to je
nepoeljno, tetno ili ugroavajue, to je drutveno
uvjetovano te je dostupno utjecaju drutvenih meha
nizama i savladivo, odnosno, promjenljivo. Uz to, u
dananje, postmoderno vrijeme znaajan broj drutve
nih problema pripada u kategoriju neureenih proble
ma. Turpin, Phahlamohlaka i Marais (2009) neureene
(messy) probleme opisuju kao sloene fenomene pri

ijem identificiranju i razumijevanju nastaju nesugla

sice, a u odnosu na nain i mogunosti njihova rjeava
nja pojavljuje se velika neizvjesnost. O takvim proble
mima govori se kad postoji puno razliitih naina na
koje se mogu definirati pa i rjeavati. Stoga je pristup
koji ukljuuje pogled i procjenu takvog drutvenog
problema s razliitih stajalita jedan od najloginijih.
U fokusu ovog rada su problemi u ponaanju
djece i mladih3. Ta pojava je stari, ali uvijek aktu
alan drutveni problem. Sukladno tome, u literaturi
je dobro dokumentirano4, a u praktinom radu

1 Ovaj je rad dio znanstvenog projekta pod nazivom: Usklaivanje intervencija s potrebama djece i mladih u riziku: izrada modela, kojeg je odo
brilo i financira MZO RH. Voditeljica projekta je prof.dr.sc. Antonija iak
2 Primjerice: Beeghley, 1999; Hardcastle, Powers i Wenocur, 2004; vei broj autora koje su piui o izazovima definiranja drutvenih/socijalni
problema citirali Mandi (2004) i Ajdukovi (2008).
3 Tijekom provoenja istraivanja koriten je termin poremeaji u ponaanju djece i mladih. Budui da je 2011. godine prihvaen prijedlog termina
PROBLEMI U PONAANJU DJECE I MLADIH koji je manje stigmatizirajui od prethodnog, a podrazumijeva kontinuum ponaanja od rizi
nih, preko tekoa u ponaanju do poremeaja u ponaanju kao najvie razine tetnosti i opasnosti tih ponaanja po samu osobu, kao i sredinu, u
ovom e se radu koristiti termin problemi u ponaanju (vidjeti vie u Koller-Trbovi, N., iak, A. i Jeud Bori, I. (2011): Standardi za termi
nologiju, definiciju, kriterije i nain praenja pojave poremeaja u ponaanju djece i mladih. Povjerenstvo za prevenciju poremeaja u ponaanju
djece i mladih Vlade Republike Hrvtaske. Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti RH, Zagreb).
4 O sloenosti fenomena i tekoama njegovog definiranja i klasificiranja vie se moe nai primjerice u radovima: Ajdukovi (2000); Kidder-As
hley i sur. (2000); Bai i Feri (2004); Cullinan (2004); Koller-Trbovi (2004); Kauffman, (2005); Andrews, Bonta i Wormith (2006); Bouillet i
Uzelac (2007); Koller-Trbovi, iak i Jeud (2010).

50

dobro poznato da su problemi u ponaanju djece i

mladih izuzetno sloena i promjenljiva pojava. S
druge strane odgovori drutva, kako kod nas, tako i
u svijetu, ne prate uvijek tu dinaminost i sloenost
(iak, Koller-Trbovi i Lebedina-Manzoni, 2001;
Koller-Trbovi, iak i Bai, 2001; Fonagy i sur.,
2002; Guerra, Kim i Boxer, 2008; Glicken, 2009).
No, bez obzira na sloenost i razinu dinaminosti
odgovori drutva na pojavu problema u ponaanju
djece i mladih uvijek ukljuuju najmanje dvije
strane u postupku one koji zastupajui drutvo
odgovaraju na probleme u ponaanju nekom inter
vencijom i one koji tu intervenciju, zato jer su u
problemu, primaju. Njihovi pogledi na vrstu i teinu
problema te primjerenost, kvalitetu i uinkovitost
drutvenog odgovora ne moraju biti istovjetni. to
je vie sudionika ukljueno u proces identifikacije i
procjene problema u ponaanju, a potom i u dava
nje odgovora na te probleme, tim vie, potencijalno
razliitih, razumijevanja tog problema postoji. Tada
govorimo o viestrukim perspektivama.
Pojam viestruke perspektive odnosi se na razli
ite odnose, poglede i stajalita koje prema istom
dijelu stvarnosti (injenicama, situacijama, poja
vama, stvarima) iskazuju pojedinci i skupine koji
imaju razliite uloge i pozicije u drutvu, odnosno
dolaze iz razliitih okruenja (Finkelsetin i sur.,
1992). U sluaju problema u ponaanju djece i
mladih viestruke perspektive su splet stajalita
odreenih razliitim pozicijama veeg broja pojedi
naca u drutvu i posebice u sustavima koji provode
ili imaju utjecaja na provedbu odgovora drutva na
taj problem. Uobiajeno se o nekom drutvenom
problemu, pa tako i problemima u ponaanju djece
i mladih, tei govoriti iz teorijske perspektive.
Teorijsku perspektivu ini skup meusobno pove
zanih ideja, naela ili pretpostavki o fenomenu koji
se prouava. Poiva na teorijama koje su u pravilu
dobro opisane u literaturi, zagovarane od strane
eksperata danog podruju, a esto i provjerene kroz
znanstvena istraivanja. Teorijska perspektiva je
sama po sebi vieperspektivna zato to o istom pred
metu prouavanja postoji vie teorija koje ga obja
njavaju na razliite naine. Ta se perspektiva esto
poistovjeuje sa strunom perspektivom. Meutim,
struna perspektiva je razliita jer je utemeljena
na osobnom profesionalnom iskustvu strunjaka
u odreenom specifinom podruju i u specifi
nim uvjetima. Struna perspektiva moe biti odraz
naina na koji se neki aspekti teorijske perspektive
koriste u odreenom podruju, uvjetima i/ili od
strane odreenog strunjaka. Kad su u pitanju dru
tveni problemi posebno su znaajna stajalita onih

Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 20 (2012) Br. 1, 1-132

pojedinaca i skupina koje imaju utjecaja na proces

donoenja odluka o tome to je problem i kako ga
rjeavati. Ta skupina moe koristiti svoju drutvenu
(politiku, upravnu, a ponekad i strunu) poziciju
i mo kako bi svoja stajalita ugradila u zakone,
strune politike, strategije i sline dokumente. Kad
su u pitanju drutveni problemi poput problema u
ponaanju djece i mladih, perspektiva donositelja
odluka se rijetko istrauje i opisuje, unato utjecaju
koji ima ili moe imati. Perspektiva korisnika pro
grama, mjera i usluga namijenjenih osobama u rizi
ku ili s potekoama i problemima polako dobiva
na znaaju zahvaljujui civilizacijskim standardima
poput ljudskih prava i prava djeteta. Upoznavanje
perspektive korisnika naroito je delikatno i etiki
zahtjevno kad su korisnici programa pomoi, zatit
nih ili restriktivnih mjera djeca.
Kako u svjetskoj, tako i u domaoj literaturi o
problemima u ponaanju djece i mladih saznajemo
uglavnom iz teorijske perspektive. Prouavanje ove
pojave iz drugih perspektiva novijeg je datuma i
jo uvijek nedovoljno prisutno, posebice na nain
da se pojava istovremeno istrauje i opisuje iz vie
razliitih perspektiva. Istraivaima i strunjacima
posebno je zanimljiva perspektiva djece, a kad se
poklapa s korisnikom perspektivom postaje naro
ito znaajna. Nalazimo je opisanu i u radovima
nekih domaih autora. Primjerice u radovima iak,
Koller-Trbovi i Jeud (2004), Ricija, (2009),
Ajdukovi, Rajter i Suac (2010), Jeud (2011).
U istraivanju koje je predmet ovog rada odluile
smo se za prouavanje manje istraenih perspektiva
ovog sloenog fenomena. Ostavljajui po strani
teorijsku perspektivu fokus je na upoznavanju pro
blema u ponaanju djece i mladih i odgovora dru
tva na te probleme iz perspektive djece, roditelja,
strunjaka i donositelja odluka. Kvalitativni pristup
u istraivanju drutvenih fenomena pritom se poka
zao kao najprikladniji.
2. CILJ RADA
Cilj rada je istraiti i razumjeti te integrirati
poruke o problemima u ponaanju djece i mladih i
nainima na koje se drutvo s tom pojavom nosi, a
koje dolaze od osoba koje na razliite naine (osob
no ili profesionalno, izravno ili neizravno) dolaze u
dodir ili se bave tom pojavom u Hrvatskoj.
Prihvaamo ideju da ...perspektivizam koji
podrazumijeva interaktivni, odnosno integrativni
pluralizam perspektiva moe s punim opravda
njem iskazati pretenzije na postizanje opevaeih
spoznaja (ovi, 2006, str. 9). Drugim rijeima,

Nivex Koller-Trbovi, Antonija iak: Problemi u ponaanju djece i mladih i odgovori drutva: viestruke perspektive

oekuje se da bi rezultati mogli ponuditi nove spo

znaje, otvoriti neka nova pitanja, odnosno potaknuti
drugaija razmiljanja o ovoj pojavi i odgovorima
drutva na nju.

DJECE
(32)
RODITELJA
(21)

U fokusu ovog rada su sljedea istraivaka

pitanja:
Kako probleme u ponaanju djece i mladih
vide i opisuju razliiti sudionici sustava inter
veniranja i zainteresiranih segmenata drutva?
Kakve stavove ima javnost u Republici
Hrvatskoj prema problemima u ponaanju
djece i mladih? Na kojim vrijednostima poi
vaju odgovori drutva na pojavu problema
u ponaanju djece i mladih prema miljenju
razliitih dionika sustava interveniranja i zain
teresiranih segmenata drutva?
Kako drutvene intervencije prema djeci i mla
dima s problemima u ponaanju vide i opisuju
razliiti dionici sustava interveniranja i zainte
resiranih segmenata drutva?
to osobe na razliitim pozicijama u drutvu
smatraju potrebnim i poeljnim u boljem suo
avanju drutva s tom pojavom?
Mogu li se razliite perspektive integrirati na
nain da ponude nova, prikladnija rjeenja i
naine gledanja na probleme u ponaanju djece
i mladih?
3. METODE RADA
Sudionici istraivanja
Budui da je rije o kvalitativnoj metodologiji u
istraivanju pojave, sudionici istraivanja birani su
prema poloaju koji imaju kao dionici sustava pa
prema tome i perspektivi koju mogu dati u odnosu
na pojavu koja se istrauje. Izbor sudionika kvali
tativnih istraivanja obuhvaa kljune informatore
(Ajdukovi, 2008). Obzirom na ciljeve istraivanja
uzorak sudionika je namjeran i heterogen. Kriteriji
za izbor sudionika bili su usmjereni na obuhvaanje
osoba koje su izravno povezane s promatranom
pojavom (prije svega djeca), ali i onih koji nepo
sredno ive i rade s djecom i odgovorni su za njihov
razvoj (roditelji, uitelji te specijalizirani stru
njaci), do onih ija je ukljuenost i odgovornost
neizravna i vie usmjerena na donoenje odluka
vezano uz ovo podruje (policy strunjaci razliitih
razina, politiari i novinari). Rije je o relevantnom
i kompetentnom uzorku sugovornika. Takvim izbo
rom sudionika istraivanja stvoreni su uvjeti da se
probleme u ponaanju djece i mladih sagleda iz vie
razliitih perspektiva (shema 1).

51

Problemi u
ponaanju iz
perspektive:

STRUNJAKA
- Specijalizirani strunjaci - 48
- Uitelji - 16
DONOSITELJA ODLUKA
(21)
MEDIJA
(2)

Shema 1. Subuzorci sudionika istraivanja

Djeca, sudionici ovog istraivanja dolaze iz:

osnovnih kola August Cesarec (7) i Marija Juri
Zagorka (6) uenika petih do sedmih razreda,
uenikih domova Ivan Maurani (7) i Marija
Jambriak (7), te
iz grupe poludnevnog tretmana Doma za djecu
i mlade Zagreb (5 sudionika).
Skupinu roditelja ine roditelji uenika iz:
osnovnih kola A.G. Mato (6) i Dr. Vinko
ganec (6), te
roditelji koji su se iz razliitih razloga obratili
za pomo Obiteljskom centru Grada Zagreba
(4) i Ambidekster klubu Zagreb (5).
U istraivanju su sudjelovali uitelji i nastavnici iz :
osnovnih kola Dr. Vinko ganec (6) i Matko
Laginja (6), te
srednje Veterinarske kole u Zagrebu (4).
Skupinu strunjaka ine strunjaci razliitih
uloga te iz razliitih podruja djelovanja (preteito
socijalni pedagozi te socijalni radnici i pravnici) i to:
struni suradnici iz osnovnih kola u Zagrebu
(14),
struni suradnici iz centara za socijalnu skrb iz
Zagreba (8),
strunjaci iz Doma za odgoj djece i mladei
Zagreb (9),
strunjaci iz Doma za djecu A. G. Mato iz
Zagreba - male skupine (5),
strune savjetnice Opinskog dravnog odvjet
nitva u Zagrebu (3),

52

Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 20 (2012) Br. 1, 1-132

strune savjetnice Opinskog kaznenog suda u

Zagrebu (5) i
suci za maloljetnike Opinskog kaznenog suda
u Zagrebu (4).
Perspektivu medija predstavljaju novinarke:
Jutarnjeg lista (1) i
HRT-a (1).
Donositelji odluka to jest politiari i strunjaci
u tijelima dravne ili lokalne uprave su5:
predsjednici ili lanovi saborskih odbora
(Odbor za obitelj, mlade i port, Odbora za
obrazovanje, znanost i kulturu, Odbor za pra
vosue) (4 sudionika);
pravobraniteljica za djecu;
naelnice u MZSS, Sluba zdravstvene zatite,
Odjel za izvanbolniku zdravstvenu zatitu i
Odjel za zatitu djece i mladei (3);
voditeljica Slube za zatitu zdravlja mladih i
prevenciju ovisnosti, HZZJZ;
ravnatelj Uprave za obitelj, MOBMS;
naelnica u MUP-u, Odsjek za maloljetniku
delinkvenciju i kriminalitet na tetu mladei i
obitelji;
naelnik u MP, Uprava za zatvorski sustav;
zamjenik ravnatelja, Agencija za odgoj i obra
zovanje;
sutkinja, voditeljica Odjela za izvrenje sank
cija Prekrajnog suda u Zagrebu;
pomonica proelnika i savjetnice u Gradskom
uredu za obrazovanje, kulturu i port (4);
pomonica proelnika i savjetnice u Gradskom
ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i bra
nitelje (3).
U istraivanju je na temelju pristanka danog
nakon predstavljanja svrhe i ciljeva istraivanja
sudjelovalo 140 osoba.
Metoda i nain prikupljanja podataka
Podaci su prikupljani metodom razgovora, kori
stei tehnike intervjua i razgovora u fokusnoj grupi.
Tako su s djecom, roditeljima, uiteljima, strunja

cima, dakle, kad je bilo vie sudionika, voeni raz

govori u fokusnim grupama, dok je s politiarima i
strunjacima iz tijela dravne i lokalne uprave voen
intervju na njihovom radnom mjestu. S novinarima
je voen telefonski intervju. Svi razgovori voeni su
prema identinom predloku. S deset unaprijed pri
premljenih pitanja6 bile su pokrivene etiri teme: 1)
definicija problema u ponaanju i promjene u vrsti i
opsegu te pojave, 2) stavovi javnosti prema pojavi i
vrijednosti na kojima poivaju odgovori drutva, 3)
uspjenost drutvenih mjera i odgovornost za njiho
vu organizaciju, 4) procjena mogunosti razvoja i
prijedlozi za unapreenje.
Razgovor u fokusnoj grupi vodila su dva istra
ivaa. Jedan je vodio razgovor, a drugi zapisivao
odgovore te kasnije prepisao biljeke. Intervjue je
vodila po jedna istraivaica te je sama i zapisivala
odgovore i kasnije napravila transkript razgovora.
Trajanje razgovora u fokusnim grupama ili intervju
ima kretalo se od jedan do dva sata.
Razgovori sa sudionicima istraivanja provedeni
su tijekom 2009. godine.
Metoda obrade podataka
Podaci su obraeni metodom kvalitativne ana
lize (Mesec, 1998, Vogrinc, 2008). Kvalitativna
analiza gradiva tee od odreivanja jedinica kodi
ranja, preko zapisivanja pojmova koji im po naoj
prosudbi odgovaraju i analiziranja znaenja tih
pojmova, do formuliranja neke pravilnosti, teo
rijskog tumaenja ili pojanjenja (Vogrinc, 2008).
Ili, kako kae Mesec (1989), svrha analitikih
postupaka je otkrivanje struktura, obrazaca, pra
vilnosti i pojanjavanja. Analiza bi trebala dovesti
do oblikovanja koncepata, hipoteza i tumaenja, tj.
do teorijskih formulacija. To znai da analizu nije
mogue luiti od interpretacije. Osnova analize je
postupak klasifikacije i oblikovanja apstraktnih
pojmova iz empirijskih podataka (Mesec, 1989).
Prema Glaser i Strauss (1967, prema Mesec, 1989)
tijek kvalitativne analize odvija se prema slijedeim
koracima: ureivanje gradiva, odreivanje jedinica

5 Napominjemo da su u tekstu navedeni nazivi tijela dravne uprave koji su bili vaei u vrijeme provoenja istraivanja.
6 Pitanja su organizirana prema strukturi voenja razgovora na nulto, tri uvodna, etiri kljuna i dva zakljuna pitanja (ukupno 10): 1) Je li se
ovaj Odbor / Ured / Sluba bavio pitanjima / problemima u ponaanju djece i mladih od kada ste Vi u njemu, od kada ga vodite? 2) Je li Vam
poznato to se sve u Hrvatskoj smatra problemima u ponaanju kod djece i mladih? Je li Vam poznato postoji li jedinstvena (slubena) definicija
tog fenomena? 3) Pratite li kretanje pojave problema u ponaanju djece i mladih? to, po Vama, govore podaci o kretanju te pojave u zadnjih
par godina? 4) Imate li ideju, odnosno predodbu, o stavovima javnosti prema problemima u ponaanju djece i mladih? 5) to bi ste rekli, na
kojim temeljnim odrednicama (vrijednostima) poiva sustav interveniranja hrvatskog drutva prema takvim ponaanjima / toj populaciji? 6) to
mislite o konkretnim mehanizmima interveniranja u Hrvatskoj za djecu s problemima u ponaanju? Po Vaim saznanjima, koje intervencije su
se pokazale uspjenima, a koje izrazito neuspjenima? 7) Da se Vas pita, koje bi ste nove mjere, aktivnosti, intervencije predloili za te skupine
djece i mladih? 8) Je li po Vaem miljenju organizacija sustava intervencija za ovu populaciju dravna, regionalna ili lokalna odgovornost? Je li
to odgovornost socijale, zdravstva, obrazovanja ili pravosua? Koji tip nositelja usluga zagovarate: javne ili privatne? 9) to procjenjujete, kakve
su perspektive da se u Hrvatskoj, u dogledno vrijeme izgradi i uspostavi jedan kvalitetan (koji odgovara potrebama populacije), suvremen (koji
slijedi svjetske i znanstvene standarde) i efikasan (koji omoguava da se za uloena sredstva dobiju adekvatni rezultati) sustav intervencija za ovu
populaciju? 10) Imate li Vi neto dodati na ovu temu?

Nivex Koller-Trbovi, Antonija iak: Problemi u ponaanju djece i mladih i odgovori drutva: viestruke perspektive

53

Tablica 1. Intenzitet i vrsta bavljenja pojavom obzirom na razliitost sudionika istraivanja

Uitelji / strunjaci u koli

Novinari

Uenici s problemima su dominantna

tema na sjednicama
Sveprisutna tema, ak previe
Vie se bave s problematinima nego
dobrima
O problemu se govori ali se ne rjeava

Povremen i povran, vie deklarativan

Povremeno se bave tom pojavom
pristup temi
Samoinicijativno organiziraju okrugle
Organiziranje okruglih stolova radi
stolove na aktualnu temu, npr. nasilje
informiranja od strane strunjaka (npr.
Prate neke kampanje, npr. UNICEF-ovu
Reportae o djeci u domu, o nacionalnoj nasilje)
Temom se bave prema pritisku
strategiji
javnosti

kodiranja, otvoreno kodiranje, izbor i definiranje

relevantnih pojmova i kategorija (osno), odnosno
/ selektivno kodiranje i oblikovanje konane teo
rijske formulacije. Meutim, kako navodi veina
autora (Mesec, 1989, Milas, 2005, Vogrinc, 2008),
kvalitativna analiza ne treba prolaziti kroz sve te
korake, niti je uvijek mogue doi do krajnje teorij
ske formulacije, ve se zaustavlja na razini koja je
dovoljno interpretativna i daje odreene odgovore
na postavljena istraivaka pitanja. Stoga je kao
poetni postupak analize uzet model tematske ana
lize, a potom e se podaci obraditi do razine koja
e biti mogua.
4. REZULTATI I RASPRAVA
Rezultati e biti prikazani kao odgovori na
istraivaka pitanja. Ovisno o sadraju odgovora
rezultati7 e biti prikazani zajedno za sve sudionike,
ukoliko su podudarni ili nisu skupno specifini ili
pak usporedno za razliite skupine sudionika istra
ivanja ukoliko su skupno specifini. Rezultati e
biti prikazani do razine otvorenog i osnog kodiranja,
a u zavrnoj raspravi biti e prikazana utemeljena
teorija, odnosno, elementi te teorije.
4.1. Definicija problema u ponaanju
i promjene u vrsti i opsegu pojave
Bavljenje pojavom
Na pitanje je li se ured / odbor ili drugo tijelo u
kojem su zaposleni sugovornici bavilo problemima
u ponaanju djece i mladih od kada su oni na tom
mjestu, odgovor na to pitanje mogli su dati uitelji,
strunjaci u koli, novinari i politiari, dok, naravno,
djeca i roditelji ne, kao ni strunjaci u centrima za
socijalnu skrb, dravnom odvjetnitvu, sudu jer je
rije o njihovom primarnom poslu. U odgovorima
sudionika mogue je prepoznati kontinuum bavlje
nja ovom pojavom, ovisno o ulozi, funkciji i statusu
sugovornika. Saeti odgovori prikazani su u tablici 1.
Svi upitani u svom su se radu susretali s temom

Donositelji odluka

problema u ponaanju djece i mladih, ali, kako je to

iz tablice vidljivo, kroz razliite forme i intenzitet
bavljenja. Tako, kad se radi o uiteljima te stru
njacima u koli, tada je intenzitet bavljenja ovom
pojavom vrlo visok, odnosno, svakodnevan i sve
prisutan. Iznenauju odgovori uitelja i strunjaka
u kolama jer prevladava tema bavljenja ovom
pojavom i populacijom, a iz saetih odgovora se
ini, na utrb druge djece, uenika i drugih potreba.
No, unato doivljaju uitelja da je rije o svepri
sutnoj temi, njihova je percepcija da nema efekta
od toga (tako kau da je to svakodnevna tema
ne samo na sastancima, sjednicama, ve je i dio
komunikacije pod odmorima, na hodnicima i sl.). S
druge strane, donositelji odluka i novinari se ovom
temom / pojavom bave sporadino i, najee, pod
utjecajem pritisaka iz javnosti u situacijama teih
posljedica (npr. nasilje meu mladima sa smrtnim
ishodom).
Problemi u ponaanju djece i mladih
Na pitanje to su, prema njihovim spoznajama,
problemi u ponaanju djece i mladih i postoji li
jedinstvena opeprihvaena definicija, sudionici
istraivanja pokazali su odreenu suglasnost, kao i
razilaenje. Tako je u tablici 3 mogue zamijetiti da
se sugovornici slau u definiciji da je rije o poja
vi na kontinuumu od blaih i vie internaliziranih
smetnji kojima dijete vie teti sebi (izolacija, sui
cid, ovisnosti), do vrlo ozbiljnih i opasnih ponaanja
kojima, osim to dijete teti sebi, vrlo intenzivno
teti i opasno je za druge / drutvo (nasilje u svim
vidovima, nemir, opijanje, unitavanje). Pritom se
slau da ne postoji jedinstvena opeprihvaena defi
nicija to su to problemi u ponaanju, dok su milje
nja o potrebi takve definicije na nacionalnoj razini,
podijeljena. Takoer, sudionici ne prihvaaju termin
poremeaji u ponaanju, navode da ga ne koriste u
svakodnevnom rjeniku, a pod tim terminom svaka
od skupina sugovornika podrazumijeva i jo neka
ponaanja (tablica 2).

7 Zbog iznimno velike koliine pisanog materijala nije mogue u tekstu dati prikaz prvih koraka kvalitativne analize, tj. odreivanja jedinica kodi
ranja i pojedinanog pripisivanja kodova, ve e rezultati biti saeti na razinu kategorija. Cjelokupni materijali nalaze se kod autora.

54

Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 20 (2012) Br. 1, 1-132

Tablica 2. Definiranje ponaanja koja spadaju u poremeaje u ponaanju djece i mladih

Sugovornici

Ponaanja

Specifina ponaanja

Djeca

Kontinuum problema u ponaanju

Tjelesni i psihiki poremeaji

Roditelji

Kontinuum problema u ponaanju

Agresija i kaznena djela

Uitelji

Kontinuum problema u ponaanju

Hiperaktivnost

Strunjaci

Kontinuum problema u ponaanju

Neurorizik i psihijatrijske dijagnoze

Donositelji odluka

Kontinuum problema u ponaanju

Nasilje

Tablica 3. Promjene u pojavi prema vrsti, nainu izvrenja i posljedicama

Prema vrsti / obliku

Prema nainu izvrenja

Prema posljedicama

Nasilje
Kocka / klaenje
Internet
Ovisnost o igricama
Krae u shopping centrima
Nasilje na sportskim dogaanjima
Rizina seksualna ponaanja

Vie teih kaznenih djela

Nekontroliranost
Bijes / agresija
Nasilje bez razloga
Beutnost
Nasilje bez granica
Nema osjeaja krivnje
Nema empatiziranja sa rtvom
Skupina protiv nemonog pojedinca

Svi sugovornici naglasak stavljaju na kontinuum

problema u ponaanju, a dodatni kriterij razlikovanja
proizlazi iz tumaenja pojma (posebno kod djece), te
okupiranosti odraslih upravo odreenim ponaanji
ma djece i mladih u sredini u kojoj ive i rade.
Kretanje i promjene pojave
Na pitanje prate li kretanje pojave problema u
ponaanju djece i mladih i to po njima govore poda
ci o kretanju te pojave posljednjih nekoliko godina,
sugovornici su iskazali uznemirenost promjenama
koje se dogaaju. Iako, kako je ranije bilo mogue
pratiti, ne postoji suglasnost oko toga to se tono
pod tom pojavom podrazumijeva, ipak je poruka
sudionika gotovo identina, da je rije o pojavi koja
je posljednjih godina u porastu i promjeni. Osnovne
razine promjene bilo je mogue razvrstati prema:
vrsti / obliku problema u ponaanju, nainu izvre
nja, odnosno, intenzitetu i posljedicama (tablica 3).
Postoji usuglaenost da je rije, prije svega, o
nasilju i to svih vrsta, intenziteta i posljedica (meu
djecom, u obitelji, u medijima). Ono to je, u odno
su na ranije ponaanje, pa tako i nasilje, specifino,
jest nemotivirano nasilje, nasilje bez razloga, iz
obijesti, iz dosade, nasilje bez granica i kontrole,
s ogromnom koliinom agresije i bijesa, sa spremnou na sve, beutnost, okrutnost, udruivanje
mladih u skupine i napadanje pojedinaca koji su
bespomoni, odsutnost osjeaja krivnje i empatije
sa rtvom, zlostavljanje ivotinja, bizarna ponaanja...Sugovornici vjeruju da je danas, u odnosu na
ranije, vie tekih kaznenih djela, pokuaja ubojstva,
razbojstva, a sve to ima puno tee posljedice nego
ranije, pa je esto rije i o smrtnom ishodu za rtvu.

esto i fatalne posljedice

Viestruke posljedice
Destrukcija imovine
Kontinuirana izloenost nasilju i
izrugivanju na Internetu
Napadi na autoritete (roditelje,
nastavnike)

Promjene se, prema iskazu sugovornika, mogu

pratiti i na razini populacije. Tako je sve vei broj
djece nie dobi, kao i sve vea zastupljenost djevo
jaka. Osim toga, sugovornike brine da je rije o djeci
i mladima koji su po svojoj psihikoj strukturi sve
sloeniji. Govore o tome da su djeca danas nervoznija, nestrpljivija, depresivnija, nesretnija, nezainteresiranija, da je sve vie neurorizine djece, djece
s tekoama u razvoju, tekoama u uenju, vie je
problema s koncentracijom, samokontrolom, hiperaktivnou, kao i s pasivnim poremeajima. Jedan
sugovornik objedinjuje naprijed reeno konstataci
jom: nejasno je li rije o ludilu ili bezobrazluku.
4.2. Stavovi javnosti prema pojavi i vrijednosti
na kojima poivaju odgovori drutva
Stavovi javnosti prema pojavi problema
u ponaanju djece i mladih
Na pitanje kakvi su, prema njihovom miljenju,
stavovi javnosti prema problemima u ponaanju
djece i mladih, u odgovorima sudionika, bez obzira
na pripadnost subuzorku, mogue je prepoznati slje
dee kategorije odgovora:
Senzacionalistiki pristup (usmjerenost na Crnu
kroniku i zanimanje vrlo kratkog trajanja, npr.
danas je u svim medijima, a sutra se ve zaboravi)
Strah za svoju djecu, za sebe (stav je javnosti
da je pojava i opasnija no to stvarno je)
Potreba za zatitom drutva, a ne pojedinca
Traenje odmazde za poinitelja i solidarizira
nje sa rtvom
Pretjerana tolerancija drutva na poremeaje u
ponaanju zbog ega se ne reagira na vrijeme

Nivex Koller-Trbovi, Antonija iak: Problemi u ponaanju djece i mladih i odgovori drutva: viestruke perspektive

Nejasni/dvostruki standardi (tolerancija prema

razliitosti i nekim neadekvatnim ponaanji
ma, a s druge strane traenje restriktivnijih
mjera za poinitelje)
Odgovori upuuju na injenicu da sugovornici
imaju razliite doivljaje o stavovima javnosti. Tako
se nekima ini da je javnost usmjerena na zatitu
sebe, tj. drutva, rtve, dok se drugima ini da je
previe usmjerena na zatitu poinitelja. Strah i sen
zacionalistiki pristup su, gotovo, redovita pratea
pojava u drutvu. Meutim, kategorija koja govori
o nejasnim standardima je neto to ukazuje na kon
fuziju. No, to e se vie razjasniti u odgovorima na
sljedee pitanje.
Vrijednosni sustav na kojem se
temelji drutvena reakcija
Pitanje je glasilo: to bi ste rekli na kojim temelj
nim odrednicama (vrijednostima) poiva sustav
interveniranja hrvatskog drutva prema takvim
ponaanjima / toj populaciji? Glavne poruke svih
sugovornika mogu se navesti kako slijedi:
Nepostojanje drutvenih vrijednosti
Raspad starog i nepostojanje novog vrijedno
snog sustava
Nema novih vrijednosnih i moralnih vodilja na
razini drutva, pa tako i prema niim sustavima
Nema granica, nema smjernica
Nema sigurnosti (na svim razinama)
Djeca prelaze sve granice jer ih niti nema
Djeca manipuliraju odraslima
Ponaanje djece u skladu je s motom Tko mi
to moe
Govorei o vrijednosnim odrednicama drutva,
sugovornici su najee govorili o razlozima za
takvo stanje pojave problema u ponaanju kod djece
i mladih kakvo je naprijed prikazano. Stvorila se
tako nova teza / tema, a to su razlozi za takav razvoj
pojave. Mogue ih je bilo razvrstati u tri vee teme

(tablica 4), a to su vrijednosni sustav, ponaanje

odraslih i dostupnost neprimjerenih sadraja i sred
stava djeci u zajednici.
Zanimljivo je da se u odgovorima sudionika
nailazi na suglasnost u veini izoliranih kategorija.
4.3. Uspjenost drutvenih mjera i
odgovornost za njihovu organizaciju
Unutar ove teme analiziraju se odgovori sudio
nika istraivanja dati na pitanja kojima se nastojalo
doi do miljenja sudionika o nainima na koje se
u Hrvtaskoj odgovara na probleme u ponaanju
djece i mladih, uspjenosti tih odgovora te saznati
koje djelatnosti i institucije sugovornici smatraju
odgovornim za organizaciju i provedbu drutvenih
intervencija.
Uspjenost drutvenih odgovara
na probleme u ponaanju
Kad je u pitanju vienje naina i uspjenosti
interveniranja svoje su miljenje elaborirale sve
skupine sudionika osim novinara koji se doivlja
vaju nedovoljno informiranim o toj temi. U tablici
5 prikazane su kategorije odgovora po skupinama
i primjeri odgovora koji se uz te kategorije vezuju.
Treba napomenuti da su svi sudionici uglavnom
govorili ili o vlastitom iskustvu i doivljaju inter
vencija ili su o tome govorili openito. Strunjaci
su uz to iznosili i svoja miljenja o uspjenosti
pojedinih intervencija te razlozima za neuspjenost.
Djeca se openito vrlo kritiki odnose prema
odgovorima drutva na probleme u ponaanju djece
i mladih te ih opisuju na kontinuumu kazna
pomo. Naglaavaju da su svjesni kako jednu te istu
mjeru netko moe doivjeti kao kaznu, a netko kao
pomo te stoga iste mjere nalazimo opisane i kao
kaznu i kao pomo. Uz to, djeca su vrlo kritina
prema postojeim odgovorima drutva na probleme
ponaanja. Naglaavaju da prema njihovom milje

Tablica 4. Razlozi kretanja i razvoja pojave problema u ponaanju djece i mladih u posljednjim godinama
Vrijednosni sustav

Ponaanje odraslih

Dostupnost / Izazovi

Poveana tolerancija na probleme u

ponaanju
Odrasli su lo primjer
Zanemarivanje i zlostavljanje djece
Okupiranost poslom, vlastitim
interesima i uicima
Meusobno okrivljavanje i prebacivanje
krivnje na druge

Ve u ranoj dobi djeci su dostupni

neprimjereni sadraji poput:
Cigareta, alkohola, droga
Klaenja / kockanja
Internet
Medija
Igrica
Preputenosti sebi
Izlazaka bez nadzora
Oruja

Nema ga
Izokrenut sustav vrijednosti
Izokrenuta ljestvica poeljnih ponaanja
Mediji formiraju vrijednosni sustav
esto na pogrenim osnovama (slava bez
ulaganja napora, novac bez rada, ljepota
kao imperativ, cilj opravdava sredstvo itd.)
Danas se ne zna to je normalno, a to
devijacija
Samo materijalizam, a rad vie nije
vrijednost
Moralna kriza

55

56

Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 20 (2012) Br. 1, 1-132

nju drutvo ne samo kasno, nego i neprikladno

reagira. Roditelji su u procjeni odgovora drutva na
probleme ponaanja najvie usmjereni na vlastito
iskustvo kao ishodite te procjene. Stoga govore ili
o svom odnosu, najee emocionalno obojenom,
prema odgovorima drutva ili kritiki procjenjuju
odnos drutva prema roditeljima uope. Posebno
vanim ini se naglasiti osjeaj osamljenosti i
nezainteresiranosti drugih, ukljuujui i odgovorne
institucije, koji roditelji doivljavaju kad se problem
u ponaanju kod djeteta pojavi. Od postupaka koje
roditelji zamjeraju drutvu, kritiki se osvrui
na odnos drutva prema roditeljima, posebice treba
izdvojiti slabu informiranost roditelja o postupci
ma i mjerama koje se poduzimaju prema djeci u
razliitim podrujima drutvenog djelovanja (koli,
specijaliziranim institucijama).
Strunjaci su govorili u terminima uspjeno
sti i potreba za promjenama u nainu odazivanja
drutva na ovu pojavu. Uspjenost se primarno
vezuje uz strunjaka pojedinca i njegove osobne
kompetencije (Sve ovisi o ljudima), odnosno
korisnika pojedinca (Uspjeh ovisi o individualnim
sluajevima). Uspjenim smatraju neke odgojne
mjere/ intervencije/ ustanove, ali nikako cjelokupni
sustav interveniranja. Kao najuspjenije spominju
se: mjere u predpripremnom postupku, odnosno
posebne obveze, meu kojima je viestruko isti
cana izvansudska nagodba, potom savjetovanje
i produeni struni postupak. Kao ustanove koje
uspjeno provode mjere, odnosno intervencije vie
kratno su isticane Odgojni zavod Poega, Odgojni
zavod Turopolje i dijagnostiki odjel Centra za
odgoj Dugave. Razloge neuspjenosti postojeeg
sustava, odnosno njegovih pojedinanih segmenata
strunjaci vide prvenstveno u nedostatku suradnje
i meusobnog uvaavanja strunjaka iz razliitih

sektora. Neuspjenim mjerama smatraju pojaanu

brigu i nadzor i tretman u odgojnoj ustanovi. Pri
odgovaranju na ovo pitanje strunjaci su se para
lelno bavili i argumentiranjem potrebe za promje
nom u sustavu interveniranja. Pritom je dijapazon
potrebnih promjena vrlo irok te ukljuuje promje
ne vezane uz strunjake kao pojedince (vie intere
sa za djecu, izgradnju odnosa s djecom/mladima),
naela rada i suradnje (timski pristup) pa do kon
kretnih mjera i intervencija (vie specijaliziranih
zatvorenih ustanova).
Iz sadraja i naina na koji su o odgovorima
drutva na ovu pojavu govorili donositelji odluka
(politiari i strunjaci iz tijela dravne i lokalne
uprave) prepoznaju se dvije kljune poruke. Jedna
je vezana uz neinformiranost o specifinim mjera
ma koje se za ovu populaciju poduzimaju, a o tome
su najee govorili politiari. Povezivanje naina
na koji se na pojavu problema u ponaanju djece i
mladih kod nas odgovara s opedrutvenom situaci
jom prisutno je kod svih sudionika iz ove skupine.
Posebno znaenje, openito, ali posebice kad dolazi
s te razine, ima poruka da djeca i mladi te njihovi
problemi nisu prioritet u naem drutvu. Naelna
razmiljanja o nainima na koje drutvo treba
odgovoriti na pojavu problema u ponaanju djece
i mladih prisutna su u ovoj skupini sugovornika.
Primjerice, spominje se timski pristup, partnerstvo
institucija, rad s obitelji, dakle naela za koja se
zalae i najsuvremenija struna literatura.
Odgovornost za organizaciju i
provedbu drutvenih mjera
O odgovornosti za organizaciju i provedbu inter
vencija za djecu i mlade s problemima u ponaa
nju dobiveni su opseni odgovori svih sudionika.

Tablica 5. Kako naine na koje drava odgovara na probleme u ponaanju djece i mladih vide razliiti sudionici (drutvene zbilje /istraivanja)
Sudionici

Odgovore na problem vide kao / kroz:

Djeca

Kazna (ukor, opomena, odgojne mjere, grupni rad, terapija)

Pomo (grupni rad, savjetovanje, terapija, pedagoke mjere u koli, pomo u uenju)
Kritiki odnos prema drutvenim reakcijama (reakcije su krive i prekasne, pubertet je opravdanje za sve
nepodoptine mladih)

Roditelji

Odnos roditelja prema odgovorima drutva (razoarani, osamljeni, smeta ih nezainteresiranost drutva,
smeta ih zatakavanje problema, ulaganje skromnih sredstava u to podruje)
Kritiku procjenu odnosa drutva prema roditeljima (neadekvatna oekivanja, slaba informiranost,
nepostojanje sankcija za neodgovorne roditelje)

Strunjaci / uitelji

Uspjenost (samo na razini strunjaka pojedinaca i pojedinanih mjera, programa)

Razloge neuspjenosti (sporost sudova, nema suradnje, meusobno neuvaavanje (prijedloga) strunjaka iz
razliitih sektora)

Politiari/strunjaci
u tijelima uprave

Neinformirani (nemaju uvid u specifine intervencije)

Dio opedrutvene situacije (ljudi se ne ele baviti problemima, vlada apatija, siromatvo, javnost nije
zainteresirana, djeca uope, i posebno ova populacija, nisu prioritet drutva)

Nivex Koller-Trbovi, Antonija iak: Problemi u ponaanju djece i mladih i odgovori drutva: viestruke perspektive

Najrjeitiji su bili strunjaci i politiari. Kategorije

odgovora prikazane su prema skupinama sudionika
istraivanja u tablici 6.
Djeca odgovornima dre odrasle osobe koje
susreu kroz razliite ivotne i profesionalne uloge.
Posebice je zanimljivo da pri tome naglaavaju
kompetencije i zainteresiranost tih odraslih osoba
za djecu i rad s njima. Temeljem odgovora nekoliko
sugovornika uoava se sklonost djece da odgovor
nost za ponaanje pripiu samoj djeci. Budui da
druge skupine sugovornika nisu posebno isticale
odgovornost djece za njihove probleme u ponaa
nju i ova se poruka djece ini posebice zanimljivim
pozivom na dijalog odraslih i djece o pitanjima
podjele odgovornosti.
Roditelji primarno naglaavaju vlastitu odgovor
nost za pitanja vezana uz djecu pa i za probleme u
ponaanju. Podjednako esto i jednako vanim sma
traju i pomo drutva roditeljima u preuzimanju rodi
teljske odgovornosti u situacijama kad dolazi do pro
blema. Zanimljivo je da su se roditelji puno manje od
drugih skupina bavili prebacivanjem odgovornosti
na druge sudionike sustava drutvenih intervencija.
U skupinama djece i roditelja uoava se razlika u
procjeni odgovornosti ovisno o tome jesu li djeca /
roditelji imali izravno iskustvo s problemima pona
anja, odnosno drutvenim intervencijama. Roditelji
koji su imali iskustvo s problemima u ponaanju
vlastite djece vie govore o potrebi pomoi rodi

57

teljima od strane drutva te o pravovremenosti te

pomoi. Djeca i mladi s problemima u ponaanju
ne spominju vlastitu odgovornost za ponaanje, ali
su temeljem vlastitog iskustva u stanju prepoznati
puno iri krug odgovornih odraslih osoba i drutve
nih mehanizama (obitelj, roditelji, odrasli, prijatelji, centar za socijalnu skrb, bolnice, kola, policija,
grad, crkva, udruge).
U odnosu na odgovornost dionika na dravnoj
i lokalnoj razini prepoznata je slinost u pogledi
ma tri skupine sudionika istraivanja - strunjaka,
politiara /strunjaka u tijelima uprave te novinara.
Ujednaenost se oituje u uvjerenju da je odgovor
nost dravnih tijela i institucija vezana uz donoe
nje i provoenje nacionalne politike (to ukljuuje
nacionalnu strategiju - politiku, pravnu regulativu,
kadrovsku politiku, odgovornost za minimum uslu
ga dostupnih svoj djeci), a tijela i institucije lokalne
zajednice za provedbu nacionalne politike sukladno
specifinim potrebama odreene zajednice.
Uz podjelu odgovornosti na nacionalnoj i lokal
noj razini strunjaci su najskloniji opem, ali kriti
kom pogledu na pitanja odgovornosti za probleme
u ponaanju djece i mladih. Openitost se odnosi
na razumijevanje da se radi o jedinstvenom sustavu
u kojem treba postojati odgovornost svih, a kriti
ki ton primarno na prebacivanje odgovornosti za
nefunkcioniranje tog jedinstvenog sustava na stru
njake drugih resora.

Tablica 6. Vienje odgovornosti za organizaciju sustava intervencija

Sudionici

Nositelji i vrste odgovornosti:

Djeca

Kvalificirane i zainteresirane odrasle osobe (od obitelji, preko dravnih institucija do civilnog sektora)
Drava je odgovorna da prui iste mogunosti svima
Djeca su odgovorna za svoje ponaanje

Roditelji

Roditelji / obitelj (osnovna odgovornost)

Pomo roditeljima (edukacija, partnerstvo sa kolom, pomo da se problem ranije prepozna, stroe
mjere za neodgovorne roditelje)

Strunjaci / uitelji

Opi, kritiki pogledi na odgovornost (nije vano tko, nego kako intervenira, prebacivanje odgovornosti
sa svog resora, manje politike, vie struke)
Odgovornost drave (zakonska regulativa, postaviti smjernice za sve razine i intervencije, skrb o
kadrovima, organiziranje lokalne razine)
Odgovornost lokalne zajednice (za identificiranje potreba, pribavljanje financijskih sredstava, provedbu
intervencijskih, posebice preventivnih programa, suradnja s civilnim sektorom)

Politiari/
strunjaci u tijelima
uprave

Suradnja / partnerstvo na svim razinama (nacionalno lokalno, meu sektorima, javno privatno)
Odgovornost drave: dati smjernice, nacionalnu politiku, zagarantirati minimum intervencija dostupnih
za sve, nove intervencije programi
Odgovornost lokalne zajednice: provedba suradnje meu resorima, javno privatno partnerstvo
Odgovornost graana: hrabrost, zainteresiranost, volontiranje

Novinari

Vieslojnost odgovornosti (prvo su odgovorni roditelji, to je odgovornost vie sektora, svatko ima dio
odgovornosti, nema tko nije odgovoran)
Odgovornost drave (nacionalni plan)
Odgovornost lokalne zajednice (poznavati potrebe, operacionalizacija nacionalnog plana)
Potencijali i nedostaci civilnog sektora (dobro educirani strunjaci, entuzijazam, kvalitetniji rad,
naspram nesigurnosti, neprepoznatljivosti )

58

Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 20 (2012) Br. 1, 1-132

Donositelji odluka uz podjelu odgovornosti

posebno su naglaavali potrebu suradnje i par
tnerstva na svim razinama te su ponudili koncept
odgovornosti graana za stanje u drutvu, a u dijelu
odgovornosti za pojavu i rjeavanje problema u
ponaanju djece i mladih posebice se naglaava
graanska hrabrost (primjerice prijava problema
nasilja) te uloga i vanost volontiranja.
Novinari su naglasili ulogu civilnog sektora
dodajui promiljanjima odgovornosti za rjeavanje
ovog drutvenog problema novu dimenziju, a to su
potencijali za obavljanje djelatnosti. Prema milje
nju novinara, za kvalitetno rjeavanje ovog proble
ma prednost bi trebalo dati civilnom sektoru iji su
potencijali prepoznatljivi primarno kroz bolje edu
cirane strunjake. Time je civilni sektor spremniji
preuzeti vee odgovornosti nego to ih sada ima.
4.4. Procjena mogunosti razvoja sustava
intervencija i prijedlozi sudionika istraivanja
to osobe na razliitim pozicijama u drutvu
smatraju potrebnim i poeljnim u boljem suoava
nju drutva s ovom pojavom bilo je mogue saznati
kako kroz odgovore na pitanja koja su se na to
izravno odnosila, tako i kroz odgovore na druga
pitanja. Svojim sadrajem odgovori su omoguili da
se s jedne strane govori o perspektivama razvoja, a
s druge strane o specifinim prijedlozima pojedinih
skupina sugovornika za razvoj sustava intervencija.
ini se da je izuzetno malo povjerenja u izgrad
nju kvalitetnog sustava intervencija u Hrvatskoj u
budunosti. Najvie pesimizma nalazi se u skupinama
strunjaka, uitelja, politiara/ strunjaka u tijelima
uprave i kod novinara. Razlozi za pesimizam prema
izjavama sugovornika lee u neorganiziranosti dru
tva openito, siromatvu drutva, ne prepoznavanju
da je to drutveni problem, injenici da djeca / mladi
i njihovi problemi nisu prioriteti u ovom drutvu, u
injenici da politika dominira nad strukom, u injenici
da nema razvoja bez novog zapoljavanja strunjaka
i sl. U tim je skupinama manje onih koji vjeruju u
razvojne mogunosti u ovom podruju, a kad ih ima
svoje argumente za optimizam temelje na mogunosti
promjene na osobnoj/individualnoj razini (strunjaci,
uitelji), dobrom zakonskom okviru, pritisku koji e se
tijekom pristupanja EU dogoditi iz Europe te povezi
vanju svega dobrog to postoji u pojedinim resorima u
zajedniki sustav (politiari/strunjaci iz tijela uprave).
Roditelji i djeca puno su manje govorili o svojim
vienjima razvojnih perspektiva. Iz tog relativno malog
broja izjava prepoznaje se svijest o tome da djeca i
mladi nisu prioritet drutva te svojevrsna nemo da se
na to utjee iz pozicije roditelja i djeteta / mlade osobe.

Prijedlozi sudionika istraivanja

Prijedlozi sudionika istraivanja generirani su na
dva naina. S jedne strane odgovorarajui na pitanje
Da se vas pita koje biste nove mjere, aktivnosti,
intervencije predloili za tu skupinu djece i mla
dih?, a s druge strane odgovarajui na sva pitanja
sudionici su esto nudili svoja vienja moguih
rjeenja. Svi ti podaci su zajedniki obraeni te su
kljuni prijedlozi pojedinih skupina sugovornika
prezentirani u tablici 7.
ZAVRNA RASPRAVA
Nakon to su u prethodnom poglavlju prikazana,
kako specifina, tako i zajednika, obiljeja razlii
tih dionika drutva glede razumijevanja problema
u ponaanju djece i mladih te odgovora drutva na
te probleme, ostaje razmotriti mogu li se razliite
perspektive integrirati i ponuditi neto novo.
Na najvioj razini apstrahiranja pojavljuju se
dvije teme oko kojih se pogledi svih sugovornika na
problem i naine njegova rjeavanja jako priblia
vaju. Radi se s jedne strane o razumijevanju sloenosti problema uz istovremeno njegovo neprikladno
rjeavanje, a s druge strane se radi o vrijednosnoj
konfuziji i besperspektivnosti u odnosu na problem
i njegovo rjeavanje u skoroj budunosti. Naime,
ako se vratimo na poetak ovog rada gdje se kae
da je znaajan broj autora suglasan oko odreenja
drutvenog/socijalnog problema kao neega to je
nepoeljno, tetno ili ugroavajue, to je drutve
no uvjetovano te je dostupno utjecaju drutvenih
mehanizama i savladivo, moemo konstatirati da
su i sudionici ovog istraivanja s tim u potpunosti
suglasni. Drugim rijeima, svi sugovornici proble
me u ponaanju djece i mladih razumiju kao sloen
drutveni problem, uoavaju njegovu tetnost po
drutvo i intenziviranje u novije vrijeme. Kroz razli
ite perspektive sugovornika takoer se mogla pri
mijetiti zajednika ideja o drutvenoj uvjetovanosti
pojave. Sudionici istraivanja dre da ju je mogue
mijenjati, no to se u praksi, po njihovom zajedni
kom miljenju, ne dogaa na zadovoljavajui nain.
Usuglaenost pogleda oko vrijednosne konfuzije
koje vlada u odnosu na problem i njegovo rjeava
nje te besperspektivnost na tom planu u budunosti
vrlo je snana, iako ne i neoekivana poruka. Iz
poruka sugovornika ostalo je nejasno iji je posao
izgradnja i/ili mijenjanje vrijednosti u drutvu, ija
je to odgovornost i kako se to moe postii. To je
toka na kojoj se trai sinergija cijelog drutva, a
posebice osobno etina i socijalno orijentirana pro
aktivnost najutjecajnijih segmenata drutva (poli
tiara i strunjaka u tijelima uprave). Budui da je

Nivex Koller-Trbovi, Antonija iak: Problemi u ponaanju djece i mladih i odgovori drutva: viestruke perspektive

59

Tablica 7. Specifini prijedlozi sudionika za rjeavanje problema u ponaanju djece i mladih

Sudionici

Prijedlozi

Djeca

Prepoznati problem i reagirati na vrijeme (jer su reakcije sada prekasne i krive)

Pomoi roditeljima u odgoju, ali diskretno i potujui dobrovoljnost
Bolje da djetetu pomau strunjaci jer je obitelj previe zatitnika zbog emocionalnih veza, popustljivi i previe
opravdavaju (ma, promijeniti e se ve; obitelj te voli pa te titi)
Kontinuum postupanja - prvo pomo i blae mjere, a ako se problemi nastave, stroe sankcije
Specifini postupci i mjere: razgovor, novana kazna, postroiti kazne, ukljuiti ga u dobro drutvo, zaposliti i
prisiliti da radi, svatko treba sam potraiti pomo ako misli da njegovo ponaanje negativno utjee na druge,
poveati nadzor radi osjeaja sigurnosti

Roditelji

Roditelji trebaju preuzeti brigu i odgovornost (roditelj koji postavlja granice je izuzetak; treba razgovarati s
djecom; nastavnici su nemoni s roditeljima)
I obitelji i koli vratiti odgojnu ulogu
Suradnja svih radi ranijeg zapoinjanja i breg rjeavanja problema (probleme ponaanja prepoznavati pri upisu
u kolu; osnaiti vezu kola socijalna sluba obitelj strunjaci)
Treba poeti provoditi zakone (zakoni nisu loi, ali se ne provode)
Specifini postupci i mjere (poveati broj strunjaka u koli; smanjiti broj uenika u razredu; razrede formirati
prema obiljejima uenika; ciljano i kvalitetno raditi s uenicima; vie pozornosti internaliziranim - manje
vidljivim problemima; osmisliti repertoar mjera u kojima e fokus biti i na roditeljima, a ne samo na djetetu;
edukacija i podrka roditeljima)

Uitelji
i struni
suradnici u
kolama

Zakoni i uvjeti rada u koli trebali bi pratiti promjene u drutvu (npr. individualizacija je nemogua, jedan takav
uenik nas sve rasturi, kakav je to individualizirani program s 30 uenika, nedostaju uvjeti za takav pristup)
Prepoznati i reagirati na vrijeme (nema reakcije na vrijeme, nego tek nakon to se neto dogodi; rizici se vide
ve rano, ali se ne reagira; krivnja se relativizira; intervencije jako kasne)
Definirati standarde i pravila ponaanja (obvezna suradnja strunjaka, institucija, roditelja, medija; edukacija za sve
ukljuene strunjake; osim samo s pravima, djecu upoznati i s obvezama; preventivno djelovanje, a ne gasiti vatru)
Specifine mjere usmjerene prema uenicima (mali razredi; vei broj satova razredne zajednice; male grupe;
specijalizirane tematske radionice s djecom; vie skupina produenog strunog postupaka iz Dugava;
nastava se treba odvijati u jednoj smjeni; izjednaiti uvjete rada u kolama; mogunost ulaska u obitelj; vie
individualnog rada za provedbu prilagoenog programa; ambulante za savjetovalini rad s djecom/obitelji; vie
specijaliziranih ustanova za djecu u koje se moe doi s uputnicom)
Specifine mjere usmjerene prema strunjacima (vie strunih suradnika u koli; specijalizirane tematske edukacije
za nastavnike; skrb o psihikom zdravlju uitelja; vie timskog rada uitelja sa strunjacima; bolja selekcija odgojnoobrazovnog kadra ne mogu svi raditi u koli; omoguiti prekvalifikaciju a ne da se u koli krati vrijeme do mirovine)

Strunjaci
Naela postupanja (vie raditi na prevenciji; traiti rjeenja -odgovornost, a ne krivce, svi trebaju preuzeti
specijaliziranih odgovornost (i djeca); suradnja svih; isti sustav nadlean za provedbu svih mjera; timski pristup; smanjiti dob
institucija/
kaznene odgovornosti djece; uiniti da intervencije budu pravovremene, primjerene i da funkcioniraju, tj. da ih svi
slubi
potuju i izvravaju; uiniti da se zakoni potuju i provode; intervencije uiniti brzima, dostupnima i diferenciranima;
raditi na promijeni sustava vrijednosti; postii suglasnost oko pojave, definicije i potovanja miljenja i prijedloga
strunjaka od strane ostalih sudionika; uz prava, djecu uiti i obvezama; uspostaviti jedinstvene standarde kvalitete
praktinog rada i upravljanja sustavom; educirati sve partnere i informirati javnost; intenzivirati vezu teorije i prakse)
Specifine mjere za unapreenje sustava intervencija (vie savjetovalita s vie programa; posebne ustanove za djecu
i mlade s kombiniranim smetnjama; zatvorene ustanove za djecu i mlade koji nisu poinili k.d. (koja bjee, nasilno se
ponaaju); mogunost izolacije onih koji se agresivno ponaaju; vie stacionara i zdravstvenih ustanova; nove mjere za
roditelje klubovi roditelja, novane kazne za propuste roditelja, obiteljski dani; vie -primjerenije ustanove za djevojke;
Specifine mjere usmjerene prema poboljanju statusa strunjaka (u specijaliziranim institucijama zapoljavati
strunjake odgovarajue struke; vea dostupnost supervizije za strunjake; bolje mogunosti strunog
osposobljavanja i napredovanja u struci; bolja psihofizika zatita osoblja specijaliziranih ustanova; teajevi
prve pomoi, samoobrane i sl. za osoblje; bolja podrka i pomo (mentorska, konzultantska); bolje rijeiti
pitanje radnog vremena u institucijama, bolje rijeiti pitanje dnevnog odmora osoblja u institucijama)
Novinari

Naela postupanja (na vrijeme reagirati; vie individualizacije; timski i holistiki pristup; edukacija odgajatelja
i profesora; ukljuiti medije; roditelji trebaju imati vei utjecaj /odgovornost u odgoju)

Politiari/
strunjaci u
tijelima
uprave

Filozofija postupanja (ulaganje u djecu je ulaganje u budunost; obitelj prije svega - raditi s cijelom obitelji;
u drutvu postoje pravila i mehanizmi djelovanja u sluaju njihovog krenja; zakonske prijedloge temeljiti na
miljenju i rjeenjima struke)
Naela strune politike (prioritet treba imati prevencija; naelo individualizacije temelj je; rano i brzo
intervenirati; orijentacija na pozitivno; sustav poiva na suradnji svih resora i institucija; drava je odgovorna
za organizaciju sustava intervencija od prevencije do posttretmana; aktivno ukljuiti korisnike u planiranje
politika i programa; strunjaci trebaju biti proaktivni traiti korisnike, panju javnosti)
Specifine smjernice (poveati odgovornost lokale zajednice; vratiti odgovornost za odgojnu ulogu koli i
obitelji; sniziti dobnu granicu odgovornosti djece za vlastito ponaanje; senzibilizirati javnosti za ljudska
prava; osim na pravima, s djecom raditi i na obvezama; ujednaiti standarde, kriterije procjene i postupanja;
intelektualci trebaju djelovati na medije da ih ne preplavi und; znanost treba dati odgovore na pitanja uzroka
problema u ponaanju; dodatno educirati roditelje, nastavnike, strunjake; zaposliti strune suradnike na
prekrajnim sudovima; zaposliti socijalne radnike u kolama
Specifine intervencije (asistent u nastavi; programi za potporu roditeljske uloge - slino kao KLA samo za
roditelje, savjetovalite za djecu i roditelje; krizne intervencije)

60

Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 20 (2012) Br. 1, 1-132

UJEDNAENOST PERSPEKTIVA
1. Svijest o sloenosti problema i neprimjerenosti njegovog rjeavanja
2. Vrijednosna konfuzija i besperspektivnost

Djeca i roditelji:
svijest o vlastitoj odgovornosti
doivljaj nedovoljne ukljuenosti
od strane sustava

Strunjaci/uitelji:
prebacivanje odgovornosti
nemo i nesnalaenje
bez podrke sustava

Donositelji odluka:
udaljeni od problema
nerazumijevanje vlastiti uloge
odgovornost delegiraju drugima

Shema 2. Shematski prikaz integriranih i specifinih poruka iz razliitih perspektiva o problemima u ponaanju i odgovorima drutva

izgradnja vrijednosnog okvira najtee promjenljiv

uvijet za poboljanje situacije na planu drutvenog
interveniranja prema djeci i mladima s problemima
u ponaanju, s jedne strane ne udi da na tom planu
ovim istraivanjem nisu generirane neke kljune
ideje, a s druge strane ne udi da sugovornici ne
vide za ovo podruje u budunosti bolje perspekti
ve. Unato tome predlau smjernice koje mogu biti
od koristi u kreiranju koncepcijskog okvira.
Iako su suglasni oko toga da je pojava tetna i da
drutvo ne ini dovoljno za njeno rjeavanje, sugo
vornici razliito vide to treba poduzeti, odnosno
kako se treba suoiti s pojavom. Ta razina razlii
tosti na neki nain svjedoi o potrebi saznavanja i
izuavanja perspektiva razliitih dionika sustava
usmjerenog na identificiranje i rjeavanje problema
u ponaanju djece i mladih. Pritom treba naglasiti
kako su na najvioj razini apstrahiranja rezultata
prepoznate tri kljune perspektive jer djeca i rodi
telji alju istu poruku, a medijska perspektiva na toj
razini ne nudi nita novoga. Evo kljunih specifi
nosti tih triju perspektiva:
Djeca i roditelji iskazuju svijest o vlastitoj
odgovornosti za problem, ali i doivljaj da od
strane sustava nisu dovoljno ukljueni u njego
vo rjeavanje te se osjeaju nemono.
Specijalizirani strunjaci i uitelji iskazuju
nemo i nesnalaenje sa sve sloenijim proble
mima djece i mladih. Nezadovoljstvo nainima
njegovog rjeavanja pokazuju prebacivanjem
odgovornosti na strunjake iz drugih sustava
i na organizacijske propuste i nedoreenosti.
Vie su okrenuti sebi nego problemu. Za vlasti
ti struni rad nemaju podrku sustava.
Donosioci odluka poruuju da su udaljeni od
problema iako ga vide i razumiju njegovu

sloenost. Ne sagledavaju mogunosti svoga

djelovanja, svoju odgovornost i mo utjecanja
na rjeavanje te problem odgovornosti za ovaj
drutveni problem delegiraju drugima.
Ukratko, moe se konstatirati da svi sudionici
istraivanja uoavaju pojavu, njenu tetnost po
ukupno drutvo, promiljaju o razlozima nastanka
i intenziviranja pojave. Meutim, za rjeavanje
pojave, njeno svladavanje ili reduciranje, sudionici
oekuju da e netko drugi definirati kljune vrijed
nosti, naela i standarde ponaanja, pa u skladu s
time i postupanja drutva, odnosno interveniranja.
To, drugim rijeima, ukazuje na udaljavanje od
problema, nemo i nesnalaenje kljunih dionika
u drutvu te nerazumijevanje ili neprepoznavanje
vlastite uloge i odgovornosti. Shema 2 posluila je
da se prikae do koje mjere se razliite perspektive
mogu integrirati, a to je ostalo izvan mogunosti
ujednaavanja te svjedoi o potrebi sagledavanja
pojave iz vie perspektiva.
Vieperspektivnost se u ovom istraivanju poka
zala znaajnom za upoznavanje naina na koji se
pojava razumije, njenih ishodita i posljedica te
ukazivanje na ono to ne funkcionira, odnosno,
dijelom i to bi trebalo poduzeti da se pojava ublai.
Svijest o pojavi, njenoj tetnosti i razlozima koji je
potiu prisutna je u svim drutvenim segmentima.
Posebno je znaajna usuglaenost oko nepostojanja
vrijednosnog i konceptualnog okvira pa potom i oko
neprikladnosti prakse drutvenih intervencija. To su
zadae ili ciljevi koje prvo treba rjeavati. Rezultati
ovog istraivanja daju neke od smjernica za ostva
renje tog cilja i to kroz razliita vienja i prijedloge
korisnika, strunjaka i donositelja odluka.

Nivex Koller-Trbovi, Antonija iak: Problemi u ponaanju djece i mladih i odgovori drutva: viestruke perspektive

61

LITERATURA:
Ajdukovi, M. (2000): Ekoloki multidisciplinarni pristup sagledavanju initelja rizika i zatite u razvoju poremeaja u
ponaanju djece i mladei. U: Bai, J. i Jankovi, J. (ur.): Rizini i zatitni imbenici u razvoju poremeaja u pona
anju djece i mladei. Povjerenstvo Vlade RH za prevenciju poremeaja u ponaanju djece i mladei i zatitu djece
s poremeajima u ponaanju, Zagreb. 47-63.
Ajdukovi, M. (2008): Socijalni problemi, socijalni rizici i suvremeni socijalni rad. Revija za socijalnu politiku. 15 (3). 395-414.
Ajdukovi, M., Rajter, M., Suac, N. (2010): Sudjelovanje djece i roditelja u pripremi epidemiolokog istraivanja na
silja nad djecom: iskustva fokusnih grupa. Dijete i drutvo. 123 (1-2). 67-81.
Andrews, D.A., Bonta, J., Wormith, S. (2006): The Recent Past and Near Future of Risk and/or Need Assessment. Crime
and Delinquency. 52 (7). 7 27.
Bai, J., Feri, M. (2004): Djeca i mladi u riziku rizina ponaanja. U: Bai, J., Koller-Trbovi, N., Uzelac, S. (ur.):
Poremeaji u ponaanju i rizina ponaanja: pristupi i pojmovna odreenja. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski
fakultet Sveuilita u Zagrebu, 57-71.
Beeghley, L. (1999): Angles of vision: how to understand social problems. Boulder, CO: Westview Press.
Bouillet, D., Uzelac, S. (2007): Osnove socijalne pedagogije. Zagreb: kolska knjiga.
Cullinan, D. (2004): Classification and definition of emotional and behavioral disorders. U: Rutherford, R.B., Quinn,
M.M., Mathur, S.R. (ur.): Handbook of reserch in emotional and behavioral disorders. New York: The Guilford
Press, 32-53.
ovi, A. (2006): Pluralizam i pluriperspektivizam. Filozofijska istraivanja, 26 (1). 7-12.
Finkelsetin, A., Kramer, J., Nuseibeh, B., Finkelstein, L., Goedicke, M. (1992): Viewpoints: A framework for integrating multiple
perspectives in system development. International Journal of Software Engineering and Knowledge Engineering, 2 (1). 31-5.
Fonagy, P., Target, M., Cottrell, D., Phillips, J., Kurtz, Z. (2002): What works for whom? A critical review of treatments
for children and adolescents. New York, London: The Guilford Press.
Glicken, M.D. (2009): Evidence based practice with emotionaly troubled children and adolescents. Oxford (UK):
Elsevier Inc.
Guerra, N.G., Kim, T.E., Boxer, P. (2008): What works: best practices with juvenile offenders. U: Hoge, R.D., Guerra,
N.G., Boxer, P. (ur.): Treating the juvenile offenders. New York, London: The Guilford Press, 79- 102.
Hardcastle, D.A, Powers, P.R., Wenocur, S. (2004): Community practice: theories and skills for social workers. New
York: Oxford Unicersity Press.
Jeud, I. (2011): Doprinos perspektive korisnica odgojnog doma Bedekovina u razumijevanju rizinosti kod djevojaka.
Doktorska disertacija. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb.
Kauffman, J.M. (2005): Characteristics of emotional and behavioral disoders of children and youth. Eight edition. Upper
Saddle River: Pearson.
Kidder-Ashley, P. Deni, J.R. Azar, K.R., Anderton, J.B. (2000): Comparison of 40 states procedures for identifying
students with serious educational porblems. Education. 120 (3). 1-8.
Koller-Trbovi, N. (2004): Poremeaji u ponaanju djece i mladih. U: Bai, J., Koller-Trbovi, N., Uzelac, S. (ur.):
Poremeaji u ponaanju i rizina ponaanja: pristupi i pojmovna odreenja. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski
fakultet Sveuilita u Zagrebu, 83-96.
Koller-Trbovi, N., iak, A., Bai, J. (2001): Odreenje, prevencija i tretman poremeaja u ponaanju djece i mladih.
Dijete i drutvo, 3 (3). 319- 343.
Koller-Trbovi, N., iak, A. i Jeud Bori, I. (2011): Standardi za terminologiju, definiciju, kriterije i nain praenja
pojave poremeaja u ponaanju djece i mladih. Povjerenstvo za prevenciju poremeaja u ponaanju djece i mladih
Vlade Republike Hrvtaske. Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti RH, Zagreb.
Mandi, S. (2004): Socijalni programi, drutveni problemi i osnaivanje utjecaja javnosti. Revija za socijalnu politiku,
11 (2). 221-235.
Mesec, B. (1989): Uvod v kvalitativno raziskovanje v socialnem delu. Visoka ola za socialno delo. Ljubljana.
Milas, G. (2005): Istraivake metode u psihologiji i drugim drutvenim znanostima, Naklada Slap, Jastrebarsko.
Ricija, N. (2009): Pripisivanje uzronosti vlastitog delinkventnog ponaanja mladih. Doktorska disertacija. Pravni fa
kultet Sveuilita u Zgarebu, Studijski centar socijalnog rada, Zagreb.

62

Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 20 (2012) Br. 1, 1-132

Turpin, M., Phahlamohlaka, J., Marais, M. (2009): The Multiple Perspectives Approach as a framework to analyse social
systems in a developing country context. Practitioner Report. Preuzeto 23. 08. 2011. s mrene stranice http://www.
ifip.dsg.ae/Docs/FinalPDF/Practioner%20Reports/ifip_52_Turpin,%20Jakie%20and%20Marais.pdf
Vogrinc, J. (2008): Kvalitativno raziskovanje na pedagokem podroju. Univerza v Ljubljani, Pedagoka fakulteta,
Ljubljana.
iak, A., Koller-Trbovi, N., Lebedina-Manzoni, M. (2001): Od rizika do intervencije. Edukacijsko-rehabilitacijski
fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb.
iak, A., Koller-Trbovi, N., Jeud, I. (2004): Poremeaji u ponaanju djece i mladih: perspektiva strunjaka i perspek
tiva djece i mladih. U: Bai, J., Koller-Trbovi, N., Uzelac, S. (ur.): Poremeaji u ponaanju i rizina ponaanja:
pristupi i pojmovna odreenja. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 119-137.

CHILDREN AND YOUTH WITH BEHAVIORAL PROBLEMS

AND SOCIETY RESPONSES:
THE MULTIPLE PERSPECTIVES APPROACH

SUMMARY
This article is aiming to find out multiple perspectives of different stakeholders regarding phenomenology, present situation and
changes in the area of children and youth behavior problems as well as the ways in which Croatian society responds to them. Qualitative approach in researching social phenomenon is applied. Interviews and focus group discussions with 140 participants (children,
parents, teachers, professionals from various disciplines, journalists, politicians, and decision makers) were conducted. The data
were processed following the principles of qualitative thematic analysis and showing that in that way proposed research questions
could be answered.
The results show that multiple perspectives could be important for getting to know how the phenomenon of behavior problems is
understood in society, what are the causes and consequences of it. Further on, multiple perspectives are important for recognizing
what formal and informal social interventions are successful and what should be done to reduce this social problem. It was concluded
that different stakeholders appear to similarly see complexity of the problem, existing values confusion and hopelessness, as well as
ineffective social responses. When it comes to the specific strategies for approaching this social problem, different stakeholders have
different opinions. Discussion of the results is part of the article.
Key words: children and youth, behavioral problems, multiple perspectives, qualitative methods