SIGURNOST 54 (3) 327 - 329 (2012)

OZLJEDE OKA NA RADNOM MJESTU

UVOD
Ljudsko oko je parni organ nazivan najsloenijim organom u naem tijelu. U svojoj biti oko je receptor i pretvara svjetlosnih podraaja iz okoline
do centra za vid koji je smjeten u velikom mozgu na stranjoj strani glave. Funkcioniranje oka je
esto usporeivano s fotoaparatom. Svjetlo ulazi
kroz ronicu, prozirni dio one jabuice koji se
moe usporediti sa staklom na otvoru fotoaparata.
Koliina svjetla koje ulazi u oko kontrolirana je
zjenicom, otvorom koji se otvara i zatvara poput

zatvaraa na fotoaparatu. I oko i fotoaparat imaju leu koja fokusira dolazee svjetlo. Svjetlost
se fokusira na mrenici, niz fotoosjetljivih stanica
koje prekrivaju unutranju stranu one jabuice.
Mrenica djeluje kao film fotoaparata, reagirajui na dolazee svjetlo i alje svjetlosne podraaje
putem vidnog ivca u mozak.
est miia pokreu oko u svim smjerovima i
privreni su za vanjski omota bjeloonicu
koja je premreena kapilarama koje opskrbljuju
oko krvlju.

327

D. Poplaen Orlovac: Ozljede oka na radnom mjestu

Graa lica i oiju dobro je prilagoena zatiti oiju od ozljede. Ona jabuica smjetena je
u upljini okruenoj jakim, kotanim rubovima.
Oni kapci mogu se brzo zatvoriti da ine zapreku stranim tijelima i oko moe podnijeti udar
svjetla bez oteenja. Veina ozljeda oiju su
male, ali zbog jakih modrica, one se esto ine
gorima nego to jesu.
Prema uzroku ih dijelimo na:

a) mehanike,

b) kemijske (tekuine, plinovi i krute tvari)

c) optike (UV-, infracrveno-, lasersko-zraenje).

Mehanike ozljede mogu biti:
nagnjeenje one jabuice (kao posljedica udarca)
otvorene ozljede oka (posljedica uboda ili
stranog tijela koje prolazi kroz tkivo)
povrinska strana tijela.

Najvei broj ozljeda oka je mehanike prirode (oko 71 %) i najee nastaju prilikom rukovanja alatom, aparatima i razliitim pomagalima. Vrlo esto se podcjenjuju opasnosti koje
pri ozljedama oka mogu nastati. Kemijski uzroci
odgovorni su za 21 % ozljeda oka. Noenje zatitnih naoala je obvezno. Svaku ozljedu oka
treba pregledati doktor da odlui je li potrebno
lijeenje i hoe li doi do oteenja vida.
U ovom prikazu bit e razmotreni sluajevi
ozljeda oka kao posljedica dogaaja nastalih na
radnim mjestima i u redovito radno vrijeme.

PRIKAZ 1. SLUAJA
Mukarac starosti 29 godina, po zanimanju
zavariva u graevinarstvu, s ukupnim radnim
staom od 7 godina. Pri bruenju i prilikom rezanja eljezne ipke na radnom mjestu, komadi
metala doletio mu je u desno oko. Zaposleni nije
nosio zatitno sredstvo - naoale jer ih poslodavac nije osigurao na gradilitu. Odvezen je na
hitni pregled kod lijenika te je utvreno da radnik ima strano tijelo u vanjskom dijelu oka.
328

SIGURNOST 54 (3) 327 - 329 (2012)

Komentar: Prikazan je sluaj radnika kojem

je dijagnosticirano strano tijelo u vanjskom dijelu oka nakon traumatskog dogaaja na radnom mjestu. Poslodavac se oitovao i potvrdio
da zaposlenom radniku nisu bila osigurana
osobna zatitna sredstva i priznata je ozljeda
na radu.

PRIKAZ 2. SLUAJA
Mukarac starosti 53 godine, po zanimanju
kemijski tehniar, s ukupnim radnim staom
25 godina. Za vrijeme obavljanja redovitih
radnih zadataka, prelijevajui solnu kiselinu iz
vee u manju posudu, kapnula mu je kap solne
kiseline u desno oko. Odmah je pregledan u
hitnoj pomoi.
Komentar: U prikazanom sluaju poslodavac i oevici potvrdili su da se dogaaj zbio za
vrijeme redovitog rada i pri obavljanju redovitih radnih zadataka. Iz medicinske dokumentacije bilo je vidljivo da je dolo do opekline
i erozije ronice na desnom oku te su se obje
dijagnoze mogle povezati s opisnim dogaajem i priznata je ozljeda na radu.

PRIKAZ 3. SLUAJA
Mukarac starosti 50 godina, po zanimanju
brodomonter, s ukupnim radnim staom od 26
godina. Na radnom mjestu, odvajajui sidro
od sidrenog lonca, odskoila je ugrijana ljuska cinka i pogodila ga u lijevo oko. Radnik je
prevezen u hitnu pomo gdje mu je pruena
lijenika pomo.
Komentar: U prikazanom sluaju poslodavac i oevici potvrdili su da se dogaaj zbio
u redovito radno vrijeme i na nain kako su
opisali radnik i oevici. Iz medicinske dokumentacije bilo je razvidno da radnik nije nosio
zatitne naoale iako ih je poslodavac stavio
radniku na raspolaganje. S medicinskog gledita potvrena je dijagnoza stranog tijela kao i
opeklina ronice lijevog oka. Priznata je ozljeda na radu.

D. Poplaen Orlovac: Ozljede oka na radnom mjestu

ZAKLJUAK
Ozljede oka mogu prouzroiti razni strani
predmeti, kemikalije ili udarci u oko. Simptomi ukljuuju bol, crvenilo, krvarenje, porezotine, osjetljivost na svjetlo, naticanje ili modricu
oko oka. Najvanije je ne paniariti i ne dirati
oko golim prstima te potraiti lijeniku pomo.
Ozbiljna ozljeda oka nije uvijek i oita. Odgoda
medicinske pomoi moe uzrokovati pogoranje
ozljede ili rezultirati trajnim oteenjem vida ili

SIGURNOST 54 (3) 327 - 329 (2012)

ak sljepoom. Vie od 90 % ozljeda oka moe

se sprijeiti uporabom zatitne opreme i stoga je
na odreenim radnim mjestima obvezno noenje osobnih zatitnih sredstava za zatitu oiju.
Zakonska je obveza da se radnici naue raditi
sigurno i da svoje znanje stalno usavravaju. Nesigurnim nainom rada ili odbijanjem primjene
sigurnosnih metoda uenja i rada zaposlenici
mogu ugroziti i sebe i druge. Zatita na radu provodi se kako bi se svim zaposlenicima osigurali
uvjeti rada bez opasnosti za zdravlje i ivot.
Dijana Poplaen Orlovac, dr. med., spec. med. rada i sporta
Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu, Zagreb

329