KONANI PRIJEDLOG

ZAKONA O UMAMA
I. OPE ODREDBE
lanak 1.
Ovim Zakonom ureuje se uzgoj, zatita, koritenje i raspolaganje sa umom i umskim zemljitima
kao prirodnim bogatstvom, a s ciljem odravanja bioloke raznolikosti te osiguranja gospodarenja na
naelima gospodarske odrivosti, socijalne odgovornosti i ekoloke prihvatljivosti.
lanak 2.
(1) ume i umska zemljita dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu
zatitu.
(2) ume i umska zemljita zatiuju se i koriste na nain odreen ovim Zakonom i posebnim
propisima.
lanak 3.
(1) ume i umska zemljita specifino su prirodno bogatstvo te s opekorisnim funkcijama uma
uvjetuju poseban nain upravljanja i gospodarenja.
(2) Opekorisne funkcije uma jesu:
- zatita tla od erozije vodom i vjetrom;
- uravnoteenje vodnih odnosa u krajobrazu te spreavanje bujica i visokih vodnih valova;
- proiavanje voda procjeivanjem kroz umsko tlo te opskrba podzemnih tokova i izvorita
pitkom vodom;
- povoljni utjecaj na klimu i poljodjelsku djelatnost;
- proiavanje oneienoga zraka;
- utjecaj na ljepotu krajobraza;
- stvaranje povoljnih uvjeta za ljudsko zdravlje;
- osiguranje prostora za odmor i rekreaciju;
- uvjetovanje razvoja ekolokoga, lovnoga i seoskoga turizma;
- ouvanje genofonda umskoga drvea i ostalih vrsta umske biocenoze;
- ouvanje bioloke raznolikosti genofonda, vrsta, ekosustava i krajobraza;
- podravanje ope i posebne zatite prirode (nacionalni parkovi i dr.) umovitoga krajobraza;
- ublaavanje uinka staklenika atmosfere vezivanjem ugljika te obogaivanja okolia
kisikom;
- opa zatita i unaprjeivanje ovjekova okolia postojanjem umskih ekosustava kao
biolokoga kapitala velike vrijednosti te
- znaenje u obrani zemlje i razvoju lokalnih zajednica.

2
lanak 4.
(1) U smislu ovoga Zakona, umom se smatra zemljite obraslo umskim drveem u obliku sastojine
na povrini veoj od 10 ari.
(2) umom se smatraju i: umski rasadnici i sjemenske plantae koje su sastavni dio ume; umska
infrastruktura, protupoarni prosjeci te ostala manja otvorena podruja unutar ume; ume u
zatienim podrujima prema posebnom propisu; ume od posebnog ekolokoga, znanstvenoga,
povijesnog ili duhovnog interesa; vjetrobrani i zatitne zone zatitni pojasevi drvea povrine vee
od 10 ari i irine vee od 20 m.
(3) umom se ne smatraju odvojene skupine umskoga drvea na povrini do 10 ari, umski rasadnici i
sjemenske plantae koje nisu sastavni dio ume, vjetrobrani i zatitne zone zatitni pojasevi drvea
povrine manje od 10 ari i irine manje od 20 m, drvoredi i parkovi u naseljenim mjestima.
(4) umskim zemljitem, u smislu ovoga Zakona, smatra se zemljite na kojem se uzgaja uma ili koje
je radi svojih prirodnih obiljeja i uvjeta gospodarenja predvieno kao najpovoljnije za uzgajanje
uma.
(5) U sluaju sumnje ili spora smatra li se neko zemljite obraslo umskim drveem umom, odnosno
smatra li se neko zemljite umskim zemljitem odluuje sredinje tijelo dravne uprave nadleno za
poslove umarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
lanak 5.
U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju slijedea znaenja:
1. bioloka raznolikost sveukupnost je svih ivih organizama koji su sastavni dijelovi kopnenih,
morskih i drugih vodenih ekolokih sustava i ekolokih kompleksa; ukljuuje raznolikost unutar vrsta,
izmeu vrsta te izmeu ekolokih sustava.
2. certifikacija uma postupak je u kojem trea neovisna strana ispituje postie li gospodarenje i
uporaba uma unaprijed utvrenu ekoloku, gospodarsku i drutvenu razinu. umarski certifikat pisan
je dokument kojim trea neovisna strana potvruje da imatelj potvrde svojim umama gospodari u
skladu s naelima odrivosti.
3. ista sjea jest sjea svih ili gotovo svih stabala u nepomlaenoj sastojini koja nije sukladno
dokumentima prostornog ureenja predviena za promjenu namjene umskoga zemljita i na povrini
kojoj je krai razmak izmeu dva kraja preostale sastojine vei od prosjene visine stabala u sastojini.
4. divlja su posebnim zakonom odreene ivotinjske vrste koje slobodno ive u prirodi.
5. Hrvatska komora inenjera umarstva i drvne tehnologije jest samostalna i neovisna strukovna
organizacija koja uva ugled, ast i prava ovlatenih inenjera umarstva i drvne tehnologije (svojih
lanova), skrbi da ovlateni inenjeri obavljaju svoje poslove savjesno i u skladu sa zakonom te
promie, zastupa i usklauje njihove interese pred dravnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu.
6. izvoditelj umarskih radova jest fizika ili pravna osoba koja je registrirana za izvoenje umarskih
radova te je u postupku licenciranja potvrena kao kvalificirana i poslovno sposobna za njihovo
izvoenje.
7. krajobrazna raznolikost jest prostorna strukturiranost prirodnih i od ovjeka stvorenih krajobraznih
sastavnica (biolokih, ekolokih, geolokih, geomorfolokih i kulturnih vrijednosti).
8. krenje uma jest ista sjea uma radi prenamjene uma i umskih zemljita drugoj kulturi odnosno
za namjene sukladno dokumentima prostornog ureenja.
9. kr je jedinstven oblik reljefa s posebnim hidrogeolokim i geomorfolokim znaajkama, u kojem je
podzemno vodno otjecanje znatno bogatije od nadzemnog, u kojem se povrinske razvodnice znatno
razlikuju od podzemnih i u kojem se javljaju posebni povrinski (krape, ponikve, uvale polje u kru i
dr.) i podzemni oblici (pilje i jame) u tektonski razlomljenim karbonatima, evaporiranim ili gipsanim
stijenama.

3
10. licenciranje izvoditelja umarskih radova jest postupak u kojem od drave ovlatena institucija u
posebnomu postupku potvruje da pristupnik ispunjava propisane strukovne kriterije koji ga ine
struno kvalificiranim i poslovno sposobnim za izvoenje radova u umarstvu, a za to mu se izdaje
strukovna licenca.
11. Nacionalna inventura umskih resursa jest vienamjensko i cjelovito prikupljanje podataka o
umama i umskim zemljitima.
12. neovlateno zauzimanje uma i umskih zemljita jest svako samovoljno zaposjedanje i koritenje
uma i umskih zemljita radi stjecanja imovinske ili druge koristi.
13. njega uma je skup mjera, poslova i aktivnosti u gospodarskim sastojinama i kulturama koji
obuhvaaju sve radove u svezi s tlom i sastojinom od njezina osnivanja do njezine sjeive zrelosti.
14. Osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom, Program gospodarenja umama na kru i
Program gospodarenja umoposjednika jesu temeljni planovi prema kojima se gospodari umama i
umskim zemljitem odreene gospodarske jedinice.
15. odrivo gospodarenje jest temeljno naelo planiranja i gospodarenja umama kojim se nastoji
ostvariti trajna ravnotea izmeu sveukupne proizvodnje biomase i opih koristi od uma te
sveukupnoga koritenja, na nain da se koritenjem dijela biomase odrava trajna proizvodnja svih
koristi od ume, s obzirom na to da je uma obnovljivi prirodni resurs.
16. podruje provenijencije jest izvorno podrijetlo potomstva jedne lokalno adaptirane populacije.
17. poumljavanje jest osnivanje sastojina sadnjom umskoga drvea ili sjetvom sjemena umskoga
drvea.
18. preborna uma jest niz raznodobnih (prebornih) sastojina s uspostavljenom pravilnom dinamikom
prebornih sjea temeljenih na ophodnjici.
19. pustoenje uma jest svaki nezakonit zahvat u umama i na umskim zemljitima kojim se trajno
remeti gospodarenje umama.
20. regularna uma jest niz jednodobnih sastojina u kojemu su zastupljeni svi razvojni stadiji sastojine
u podjednakom omjeru.
21. sastojina je dio ume koji je po sastavu i strukturi podjednak, a razlikuje se od ostalih dijelova
ume po jednom ili vie bitnih obiljeja.
22. stanite je jedinstvena funkcionalna jedinica ekolokog sustava, odreena zemljopisnim i
abiotikim svojstvima; sva stanita iste vrste ine jedan stanini tip.
23. ume umoposjednika jesu ume koje su u vlasnitvu i/ili posjedu drugih pravnih i fizikih osoba, a
nisu u vlasnitvu Republike Hrvatske.
24. umoposjednik jest pravna ili fizika osoba - vlasnik i/ili posjednik ume, osim Republike
Hrvatske i Trgovakog drutva koje gospodari umama u vlasnitvu Republike Hrvatske.
25. umska infrastruktura jesu umske prometnice (umske ceste, vlake i stalne iare) i drugi objekti
u umama namijenjeni prvenstveno gospodarenju i zatiti uma.
26. umski poar jest poar koji nastaje i iri se umom i umskim zemljitem ili koji nastaje na
drugomu zemljitu i iri se umom i umskim zemljitem.
27. umski proizvodi jesu svi proizvodi uma i umskoga zemljita, ukljuujui:
a) umsko drvee i grmlje te sve njihove dijelove;
b) biomasu ukupne umske vegetacije;
c) cvjetove, sjeme, plodove, koru drveta, korijenje;
d) mahovinu, paprat, travu, trsku, cvijee, ljekovito, aromatino i jestivo bilje, druge biljke i njihove
dijelove;
e) gljive;
f) med, smolu;
g) listinac, travnati ili panjaki prekriva;
h) divlja i ostale ivotinje koje ive u umi, te
i) treset i humus.
28. umskogospodarsko podruje jest funkcionalna cjelina za koju se kao cilj utvruje odrivo
gospodarenje, planiranje i usmjeravanje razvoja uma i umskih zemljita bez obzira na vlasnitvo, a
dijeli se na gospodarske jedinice.
29. umske kulture i plantae u iremu znaenju obuhvaaju sve umjetno osnovane nasade umskoga
drvea.

4
30.zatita uma jest skup mjera koje su dune poduzimati osobe koje gospodare umama radi zatite
uma od poara, drugih elementarnih nepogoda, tetnih organizama i tetnih antropogenih utjecaja.
31. zaviajna vrsta (autohtona vrsta) jest vrsta koja prirodno obitava u odreenom ekolokom sustavu
nekog podruja.
32. zatieno podruje jest podruje zatieno na temelju propisa o zatiti prirode.
lanak 6.
Interes Republike Hrvatske u gospodarenju umama i umskim zemljitima ostvaruje se:
1. provoenjem mjera u gospodarenju umama kojima se, uz ekoloku ravnoteu osigurava trajno
odravanje i obnova uma na nain i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i posebnim
propisima;
2. u zatiti uma i umskih zemljita te zatiti i ouvanju opekorisnih funkcija uma i bioloke
raznolikosti (uvanje uma, zatita uma od bolesti i tetoina, od poara, izgradnje objekata u
umi i na umskom zemljitu, utvrivanjem posebnih uvjeta izgradnje i dr.), na nain i pod
uvjetima propisanim zakonom;
3. odobravanjem umskogospodarske osnove podruja Republike Hrvatske, osnova gospodarenja
gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje umama;
4. utvrivanjem interesa Republike Hrvatske kod izdvajanja uma i umskih zemljita iz
umskogospodarskoga podruja;
5. donoenjem Nacionalnoga umarskog programa;
6. nadzorom nad provoenjem umskogospodarskih planova i nad koritenjem nedrvnih umskih
proizvoda;
7. osiguravanjem sredstava za obnovu uma, sanaciju uma ugroenih suenjem i elementarnim
nepogodama te za zatitu uma;
8. razminiranjem uma i umskih zemljita;
9. sudjelovanjem u upravljanju i nadzoru Trgovakoga drutva kojem je povjereno gospodarenje
umama i umskim zemljitima u vlasnitvu Republike Hrvatske;
10. dugoronim nadzorom nad stanjem uma s ciljem:
a. poveanja znanja o stanju uma i umskoga zemljita te odnosa izmeu njihova stanja i
prirodnih i antropogenih imbenika ugroenosti;
b. procjene utjecaja klimatskih promjena na ume i umsko zemljite, ukljuujui utjecaj na
njihovu bioloku raznolikost;
c. identificiranja kljunih strukturnih i funkcionalnih elemenata ekolokoga sustava koji e se
koristiti za procjenu stanja bioloke raznolikosti u umama te za zatitu njezinih funkcija,
uvaavajui postojee pokazatelje.
II. GOSPODARENJE UMAMA
lanak 7.
(1) Gospodarenje umama obuhvaa uzgoj, zatitu i koritenje uma i umskih zemljita te izgradnju i
odravanje umske infrastrukture, sukladno sveeuropskim kriterijima za odrivo gospodarenje
umama.
(2) Sveeuropski kriteriji za odrivo gospodarenje umom jesu:
1. odravanje i odgovarajue poboljanje umskih ekosustava i njihov doprinos globalnome
ciklusu ugljika;
2. odravanje zdravlja i vitalnosti umskog ekosustava;
3. odravanje i poticanje proizvodnih funkcija ume;

5
4. odravanje, ouvanje i odgovarajue poboljanje bioloke raznolikosti u umskom ekosustavu;
5. odravanje i odgovarajue poboljanje zatitnih funkcija u upravljanju umom (posebno tla i
vode);
6. odravanje drugih socijalno-ekonomskih funkcija i uvjeta.
lanak 8.
(1) Hrvatske ume d.o.o. (u daljnjem tekstu: Trgovako drutvo) i umoposjednici duni su
gospodariti umama odravajui i unapreujui bioloku i krajobraznu raznolikost te skrbiti o zatiti
umskoga ekosustava na ovaj nain:
-

odravati prirodni sastav ume i podravati zaviajne vrste;

teiti produenju ophodnje gospodarski vanijih vrsta drvea gdje za to postoje uvjeti i
potreba;
smjetajem i strukturom umjetno podignutih sastojina poticati zatitu i obnovu prirodnih
uma, a ne poveavati pritisak na njih;
odabir vrsta za umjetno podizanje sastojina i obnovu degradiranih sastojina obavljati na
temelju ope prikladnosti staninim uvjetima i ciljevima gospodarenja, dajui prednost
zaviajnim vrstama i lokalnoj provenijenciji;
koristiti samo one unesene vrste, provenijencije i varijetete utjecaj kojih je na ekosustav,
genetiki integritet zaviajnih vrsta i lokalnu provenijenciju struno procijenjen i kojih se
negativni utjecaj moe izbjei ili umanjiti;
izbjegavati sjeu zatienih, rijetkih i ugroenih vrsta drvea, umskih vokarica i ostalih vrsta
s bobiastim plodovima te ih tititi i unositi prilikom obnove ume;
voditi skrb o drugim vrstama u ekosustavu koje su vezane uz suha i trula stabla, odnosno
prilikom sjee ostavljati potreban broj starih dubova, upljih i trulih stabala, u takvom
rasporedu i broju kako bi se ouvala bioloka raznolikost;
podravati tradicionalni sustav gospodarenja na odgovarajuim stanitima koji oblikuje
vrijedan ekosustav, kada je to ekonomski provedivo;
u umama koje su ugroene suenjem i elementarnim nepogodama uspostaviti cjelovitu mreu
nadzora radi sagledavanja kretanja negativnih procesa;
njegu i sjeu uma provoditi na nain kojim se ne uzrokuju trajne tete ekosustava te
poduzimati mjere za poboljanje i odranje bioloke raznolikosti;
vrstu i nain koritenja sredstava pri uzgoju, iskoritavanju i zatiti uma prilagoditi
posebnostima stanita i vrsta;
uzgoj, iskoritavanje i zatitu uma te gradnju i odravanje umske infrastrukture prilagoditi
zatiti tla i voda u smislu izbjegavanja tetnih utjecaja na kvalitetu i kvantitetu izvora i
akumulacija te slobodno kretanje povrinskih i podzemnih voda.

(2) Infrastrukturu u umskim ekosustavima treba projektirati na nain koji je najmanje tetan za
umsko stanite vodei brigu o posebnim geolokim, vegetacijskim, hidrolokim i drugim
vrijednostima, a posebno o ekolokim, vrijednim dijelovima ekosustava utvrenim posebnim
propisima (dijelovi ekoloke mree, stanita, selidbeni koridori rijetkih, osjetljivih ili ugroenih vrsta).
lanak 9.
Radi osiguranja provedbe sveeuropskih kriterija iz lanka 7. ovoga Zakona te uvaavanja opeg
interesa u gospodarenju umama, svi vlasnici i posjednici uma duni su:
-

gospodariti umama u skladu sa umskogospodarskim planovima;

dopustiti neometan pristup umi osobama ovlatenim za obavljanje nadzora nad
gospodarenjem umama,

6
-

dopustiti provedbu propisanih motrenja, izmjera za potrebe nacionalne inventure umskih

resursa, sakupljanja podataka sukladno meunarodnim obvezama te znanstvenih istraivanja.
lanak 10.

Trgovako drutvo i umoposjednici, te pravne osobe koje koriste umu ili umsko zemljite dune su
poumiti paljevine, povrine na kojima nije uspjelo pomlaivanje i povrine na kojima je izvreno
pustoenje, bespravna ista sjea ili krenje u roku koji odredi upanijska skuptina, odnosno
Skuptina Grada Zagreba, ako taj rok nije utvren umskogospodarskim planom.
lanak 11.
Ukoliko Trgovako drutvo i umoposjednici, te pravne osobe koje koriste umu ili umsko zemljite
ne izvre mjere nareene na osnovi ovoga Zakona i na osnovi njega donesenih propisa, kao i temeljem
posebnih propisa, ove e mjere provesti tijelo koji ih je naredilo ili pravna osoba koju ono ovlasti, na
troak Trgovakog drutva, umoposjednika ili pravne osobe koja koristi umu ili umsko zemljite, a
bila je duna izvriti nareene mjere.
lanak 12.
(1) Fizike osobe mogu se kretati umom ili umskim zemljitem kao posjetitelji uma, ako nije
drugaije odreeno ovim Zakonom ili drugim propisom.
(2) Posjetom umi ili umskom zemljitu smatra se etnja i ostali oblici graanskog uivanja u umi
i/ili umskom zemljitu, bez stjecanja imovinske koristi.
(3) Posjetitelji uma ili umskog zemljita preuzimaju sve rizike kojima su izloeni prilikom kretanja
umom ili umskim zemljitem.
(4) Trgovako drutvo i umoposjednici nisu duni poduzimati posebne mjere opreza prema
posjetiteljima uma niti se mogu smatrati odgovornima za bilo kakve tete ili ozljede koje pretrpe
takve osobe, osim ako su bile nanesene namjerno ili grubom nepanjom prilikom obavljanja redovne
djelatnosti gospodarenja umom.
lanak 13.
(1) ume se razvrstavaju na kontinentalne ume i ume na kru.
(2) Regularne ume i preborne ume u kojima je naglaena gospodarska funkcija svrstavaju se u
kontinentalne ume.
(3) Degradirane ume s izraenim opekorisnim funkcijama na podruju visokoga kra i ume
primorskoga kra svrstavaju se u ume na kru.
lanak 14.
(1) Prema namjeni ume mogu biti gospodarske, zatitne i ume s posebnom namjenom.
(2) Gospodarske ume uz ouvanje i unapreenje njihovih opekorisnih funkcija koriste se za
proizvodnju umskih proizvoda.

7
(3) Zatitne ume prvenstveno slue za zatitu zemljita, voda, naselja, objekata i druge imovine.
(4) ume s posebnom namjenom jesu:
1. ume i dijelovi uma registrirani za proizvodnju umskoga sjemena;
2. ume unutar zatienih podruja ili prirodnih vrijednosti zatiene na temelju propisa o zatiti
prirode;
3. ume namijenjene znanstvenim istraivanjima, nastavi, potrebama obrane Republike Hrvatske te
potrebama utvrenim posebnim propisima.
lanak 15.
(1) S ciljem osiguranja jedinstvenoga i trajnoga gospodarenja umama i umskim zemljitima na
teritoriju Republike Hrvatske ustanovljuje se umskogospodarsko podruje Republike Hrvatske (u
daljnjem tekstu: umskogospodarsko podruje).
(2) ume i umska zemljita obuhvaena umskogospodarskim podrujem utvruju se u Popisu uma i
umskih zemljita.
(3) Popis uma i umskih zemljita utvruje ministar nadlean za poslove umarstva (u daljnjem
tekstu: ministar), a objavljuje se u Narodnim novinama.
(4) Ministarstvo vodi evidenciju o stanju i promjenama povrina umskogospodarskoga podruja na
osnovi godinjih izvjea koja dostavljaju uredi dravne uprave u upanijama, odnosno upravno tijelo
Grada Zagreba nadleno za poslove umarstva do 31. sijenja za proteklu godinu.
lanak 16.
(1) umskogospodarsko podruje dijeli se na gospodarske jedinice.
(2) Gospodarska jedinica dio je umskogospodarskoga podruja koja je, u pravilu, prilagoena
konfiguraciji terena, organizacijskim potrebama gospodarenja umama i prometnicama, a obuhvaa
jedan ili vie umskih predjela.
(3) Za gospodarsku jedinicu, kao zaokruenu gospodarsku cjelinu, posebno se izrauje
umskogospodarski plan.
(4) Gospodarska jedinica dijeli se na odjele i odsjeke.
lanak 17.
(1) umama i umskim zemljitima u vlasnitvu Republike Hrvatske gospodari Trgovako drutvo.
(2) Pojedine ume i umska zemljita iz stavka 1. ovoga lanka mogu iznimno koristiti tijela dravne
uprave i pravne osobe iji je osniva Republika Hrvatska, na nain i uz uvjete propisane ovim
Zakonom i posebnim propisima, uz prethodno miljenje Dravnog odvjetnitva Republike Hrvatske.

8
lanak 18.
(1) Trgovako drutvo je u stopostotnom vlasnitvu Republike Hrvatske.
(2) Sjedite Trgovakoga drutva je u Zagrebu.
(3) Model organizacije, djelatnosti i nain poslovanja Trgovakoga drutva utvreni su izjavom o
osnivanju.
III. PLANIRANJE U UMARSTVU
1. Nacionalni umarski program
lanak 19.
(1) Nacionalnim umarskim programom utvruje se politika te uvjeti za gospodarenje uma s obzirom
na njihovu vienamjensku uporabu. Njegov sastavni dio jesu planiranje politike, provedbe, praenja i
procjena na nacionalnoj razini s ciljem daljnjeg unaprjeenja odrivoga gospodarenja umama te
posebno uspostavljanje i ouvanje prirodnih odnosa meu vrstama i unapreivanje njihovih prirodnih
stanita.
(2) Za kvalitetno planiranje u umarstvu provodit e se nacionalna inventura umskih resursa kojom e
se prikupljati informacije o stanju uma za potrebe umarske politike i umarske operative, ekologije,
lovstva, zatite okolia, zatite prirode, drvopreraivake industrije te za potrebe dravnih i
meunarodnih organizacija.
(3) Sadraj i nain provoenja nacionalne inventure umskih resursa propisat e ministar.
(4) Dokument iz stavka 1. ovoga lanka donosi Hrvatski sabor.
2. umskogospodarski planovi
lanak 20.
(1) umskogospodarski planovi utvruju uvjete za skladno koritenje uma i umskoga zemljita i
zahvate u tom prostoru, potreban opseg uzgoja i zatite uma, mogui stupanj iskoritenja te uvjete za
gospodarenje ivotinjskim svijetom.
(2) umskogospodarski planovi jesu:
- umskogospodarska osnova podruja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Osnova
podruja);
- osnove gospodarenja gospodarskim jedinicama (u daljnjem tekstu: osnova gospodarenja);
- programi za gospodarenje gospodarskim jedinicama na kru (u daljnjem tekstu: programi
gospodarenja);
- programi za gospodarenje umama umoposjednika (u daljnjem tekstu: programi gospodarenja
umoposjednika);
- programi obnove i zatite uma u posebno ugroenom podruju (u daljnjem tekstu: programi
obnove i zatite);
- programi za upravljanje umama posebne namjene;
- godinji planovi gospodarenja umama (u daljnjem tekstu: godinji planovi);
- operativni godinji planovi.

9
(3) Postupak odobrenja i sadraj umskogospodarskih planova javan je.
(4) Programi gospodarenja umoposjednika izrauju se uz sudjelovanje umoposjednika, odnosno
njihovih zastupnika.
(5) umskogospodarski planovi nakon isteka valjanosti trajno se pohranjuju.
(6) Sadraj te nain izrade i postupak odobrenja umskogospodarskih planova propisat e ministar.
lanak 21.
(1) umama i umskim zemljitima na umskogospodarskom podruju gospodari se na temelju
Osnove podruja.
(2) U Osnovi podruja mora biti utvrena ekoloka, gospodarska i socijalna podloga za bioloko
poboljavanje uma i poveanje umske proizvodnje.
(3) Osnove gospodarenja odobravaju se za razdoblje od 10 godina (I. polurazdoblje), orijentacijski za
daljnjih 10 godina (II. polurazdoblje) i za iduih 20 godina ( gospodarsko razdoblje).
(4) Programi gospodarenja odobravaju se za razdoblje od 10 godina, uz orijentaciju za daljnjih 10
godina.
(5) Osnove gospodarenja i programi gospodarenja trebaju biti usklaeni s Osnovom podruja.
(6) umskogospodarski planovi obnavljaju se ili revidiraju redovito svakih 10 godina.
(7) Ukoliko se tijekom provedbe umskogospodarskih planova ustanovi da su se bitno izmijenile
injenice i okolnosti na kojima se temelje njihove odredbe, mora se izraditi njihova izvanredna revizija
na nain i po postupku koji je propisan za njihovo odobrenje.
lanak 22.
(1) umskogospodarske planove, njihovu obnovu ili reviziju odobrava Ministarstvo, i to za ume u
vlasnitvu Republike Hrvatske na prijedlog Trgovakoga drutva, a za ume umoposjednika na
prijedlog umarske savjetodavne slube.
(2) Osnova podruja odobrava se na temelju miljenja strunoga povjerenstva o njezinoj usklaenosti
s Nacionalnim umarskim programom i prostornim planovima upanija, a za dio Osnove podruja koji
se odnosi na ume s posebnom namjenom, uz miljenje tijela dravne uprave koja ih koriste.
(3) Osnove i programi gospodarenja odobravaju se na temelju miljenja strunoga povjerenstva o
njihovoj usklaenosti s Osnovom podruja i odredbama ovoga Zakona.
(4) Struno povjerenstvo iz stavka 2. ovog lanka osniva ministar, a lanove imenuje iz reda
umarskih strunjaka i predstavnika ministarstva nadlenog za zatitu okolia i prostorno planiranje i
predstavnika ministarstva nadlenog za zatitu prirode, a za struno povjerenstvo iz stavka 3. iz reda
umarskih strunjaka.
(5) Trgovako drutvo i umarska savjetodavna sluba duni su izraivati umskogospodarske
planove i redovito ih obnavljati ili revidirati.

10
(6) Trokovi izrade, obnove ili revizije umskogospodarskih planova za ume u vlasnitvu Republike
Hrvatske i trokovi rada strunog povjerenstva iz stavka 3. ovoga lanka terete Trgovako drutvo, a
trokovi izrade, obnove ili revizije programa gospodarenja umoposjednika i trokovi rada strunog
povjerenstva iz stavka 3. ovoga lanka terete umarsku savjetodavnu slubu.
(7) Trgovako drutvo i umarska savjetodavna sluba duni su voditi propisane evidencije za osnove,
odnosno programe gospodarenja.
lanak 23.
(1) Osnova podruja, osnova, odnosno program gospodarenja temelji su za donoenje operativnih
godinjih planova.
(2) Trgovako drutvo duno je najkasnije do 31. prosinca tekue godine donijeti operativni godinji
plan gospodarenja za iduu godinu.
IV. ZATITNE UME I UME S POSEBNOM NAMJENOM
lanak 24.
(1) Nain gospodarenja i obnove zatitnih uma i uma s posebnom namjenom propisuje se Osnovom
podruja i programima za gospodarenja umama posebne namjene, u skladu sa svrhom radi koje su
takvima proglaene i na nain odreen aktom o njihovome proglaenju.
(2) Nain gospodarenja i upravljanje umama u zatienim podrujima i na podruju ekoloke mree
propisuje se Osnovom podruja i programom mjera za ouvanje i zatitu umskog ekosustava u
zatienom podruju i podruju ekoloke mree sukladno posebnomu propisu.
lanak 25.
(1) Prije donoenja akta o proglaenju gospodarske ume zatitnom ili umom posebne namjene, tijelo
koje je proglaava zatitnom ili umom posebne namjene, duno je pribaviti suglasnost
umoposjednika s mjerama koje ograniavaju njegova prava nad umom.
(2) umu proglaava zatitnom umom upanijska skuptina, odnosno Gradska skuptina Grada
Zagreba.
(3) Ako se uma iz stavka 2. ovoga lanka prostire na podruju dviju ili vie upanija, odnosno Grada
Zagreba, akt o proglaenju ume zatitnom umom donose odnosne upanijske skuptine, odnosno
Gradska skuptina Grada Zagreba sporazumno.
(4) umu s posebnom namjenom za proizvodnju umskoga sjemena proglaava Ministarstvo na
prijedlog zainteresiranih pravnih i fizikih osoba, nakon pribavljenoga strunog miljenja instituta za
umarstvo.
(5) ume s posebnom namjenom za znanstvena istraivanja i nastavu proglaava Ministarstvo, na
prijedlog zainteresiranih znanstvenih organizacija, odnosno drugih pravnih osoba.
(6) umu s posebnom namjenom za potrebe obrane Republike Hrvatske proglaava Vlada Republike
Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) na prijedlog Ministarstva obrane.

11
Upravljanje umama u posebno zatienim podrujima
lanak 26.
(1) Za ume i umska zemljita koje se nalaze u zatienim podrujima u kategorijama park prirode,
regionalni park, zatieni krajolici i park-ume izrauju se umskogospodarski planovi koje provodi
Trgovako drutvo, odnosno umoposjednici, a pravna osoba koja je nadlena za upravljanje
zatienim podrujem i Trgovako drutvo zajedniki provode program mjera za upravljanje umskim
ekosustavom.
(2) Program mjera za ume i umska zemljita na zatienom podruju iz stavka 1. ovoga lanka
utvruju i donose Ministarstvo i sredinje tijelo dravne uprave nadleno za zatitu prirode, nakon
pribavljenoga miljenja Trgovakog drutva i pravne osobe nadlene za upravljanje zatienim
podrujem.
(3) umama i umskim zemljitima koje se nalaze u zatienim podrujima u kategorijama
nacionalnoga parka, strogoga rezervata, posebnoga rezervata, spomenika prirode i spomenika
parkovne arhitekture, pravna osoba nadlena za upravljanje zatienim podrujem izrauje i provodi
program ouvanja i zatite uma koji se izrauje po posebnim mjerilima utvrenim propisom za
ureivanje uma, kojeg donosi ministar uz suglasnost ministra nadlenog za zatitu prirode.
Lovnogospodarski planovi
lanak 27.
(1) umskogospodarskim planovima utvruju se vrste i broj divljai koja se moe uzgajati u umi,
uvaavajui zakonitosti prirodnog sklada izmeu divljai i stanita, smjernice gospodarenja umama te
odredbe posebnih zakona i meunarodnih ugovora.
(2) Lovnogospodarske osnove moraju biti usklaene s planovima iz stavka 1. ovoga lanka.
V. BIOLOKA OBNOVA UMA
lanak 28.
Bioloka obnova uma u smislu ovoga Zakona jest:
1. priprema stanita za prirodno pomlaivanje sastojina predvienih za prirodnu obnovu;
2. popunjavanje, njega i ienje svih sastojina i to u jednodobnim sjemenjaama do dvadesete
godine starosti, odnosno u sastojinama mekih listaa i panjaa do desete godine starosti, a u
raznodobnim sjemenjaama, u sastojinama u kojima je uvedeno grupimino gospodarenje, do
dvadesete godine starosti grupe;
3. prorjeivanje sastojina do starosti treine odreene ophodnje u njegovanim sastojinama, a u
starijim ako je to prijeko potrebno radi uzgoja;
4. poumljavanje sjeina nakon istih sjea;
5. sanacija paljevina;
6. resurekcija degradiranih sastojina i prevoenje u vii uzgojni oblik;
7. uvanje uma;
8. odabiranje i obiljeavanje stabala za sjeu (u daljnjem tekstu: doznaka stabala) i obavljanje
nadzora u izvrenju radova iz toke 2. ovog lanka;
9. izrada umskogospodarskih planova te njihove revizije i obnove;
10. rekonstrukcija i konverzija uma panjaa, makija, ikara i ibljaka;

12
11. poumljavanje neobrasloga umskog zemljita i podizanje plantaa brzorastuih vrsta drvea na
novim povrinama;
12. priprema stanita, njega novopodignutih sastojina i kultura;
13. zatita od tetnih organizama i poara;
14. kupnja uma, odnosno umskih zemljita;
15. sanacija i obnova uma oteenih kalamitetima i ratnim djelovanjima te
16. projektiranje, izgradnja i odravanje umske infrastrukture.
lanak 29.
(1) Trgovako drutvo i umoposjednici duni su provoditi bioloku obnovu uma te gospodariti
umom i umskim zemljitem na nain propisan ovim Zakonom.
(2) Pravna osoba koja koristi umu i umsko zemljite ili upravlja umom i umskim zemljitima u
vlasnitvu Republike Hrvatske unutar zatienoga podruja, duna je osigurati sredstva za provedbu
aktivnosti iz programa mjera za upravljanje ili koritenje sukladno sadraju i obujmu mjera.
VI. KORITENJE UMA, UMSKIH ZEMLJITA I UMSKIH PROIZVODA
lanak 30.
(1) U umi se mogu sjei samo doznaena stabla.
(2) Doznaku stabala u umama u vlasnitvu Republike Hrvatske obavlja Trgovako drutvo.
(3) U umama umoposjednika doznaku stabala obavlja umarska savjetodavna sluba ili osoba koja
posjeduje odgovarajuu licencu Hrvatske komore inenjera umarstva i drvne tehnologije (u daljem
tekstu: umarska komora).
(4) Doznaku stabala iz stavka 2. i 3. ovoga lanka obavlja osoba sa zavrenim umarskim fakultetom
umarskoga smjera.
(5) Doznaka stabala u umama umoposjednika, osim nune doznake stabala za uzgojne, odnosno
sanitarne sjee ne moe se obavljati ako nije odobren program gospodarenja umoposjednika.
(6) Opseg nune doznake stabala u umama umoposjednika za koje nije odobren program
gospodarenja umoposjednika, odobrava Ministarstvo na prijedlog umarske savjetodavne slube.
(7) Uvjete i mjerila za opseg nune doznake propisat e ministar.
lanak 31.
(1) Drvo posjeeno u umi i izvan ume te ostali umski proizvodi mogu se transportirati izvan ume
samo ako su propisano obiljeeni i ako je za iste izdana propisana popratnica.
(2) Transport iz stavka 1. ovoga lanka obuhvaa: prijevoz, otpremu i pohranu drva i ostalih umskih
proizvoda.
(3) Obiljebu drveta posjeenog u umi u vlasnitvu Republike Hrvatske ili izvan ume u vlasnitvu
Republike Hrvatske i ostalih umskih proizvoda podrijetlom iz ume u vlasnitvu Republike Hrvatske
te izdavanje popratnice obavlja Trgovako drutvo.

13
(4) Obiljebu drveta posjeenog u umi ili izvan ume umoposjednika i ostalih umskih proizvoda
podrijetlom iz tih uma te izdavanje popratnice obavlja umarska savjetodavna sluba.
(5) Uvjete i nain doznake stabala, obiljebe drveta i ostalih umskih proizvoda, njihova prijevoza,
otpreme i pohrane, kao i vrijeme sjee i umski red propisuje ministar.
lanak 32.
Ukoliko ovim Zakonom nije drukije odreeno, zabranjeno je:
-

pustoenje uma, sjea stabala ili njihovo oteivanje;

ista sjea ume, ako nije predviena umskogospodarskim planovima;
krenje ume;
odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, ako to nije predvieno
umskogospodarskim planovima;
paarenje, brst i irenje;
skupljanje i odnoenje unja, mahovine, umskih plodova i drugih umskih proizvoda;
odnoenje humusa, treseta i listinca;
smolarenje.
lanak 33.

(1) Iznimno od odredaba lanka 32. ovoga Zakona, pod uvjetom da nije u suprotnosti sa
umskogospodarskim planovima i posebnim propisima, Trgovako drutvo moe u umama u
vlasnitvu Republike Hrvatske predvidjeti za svoje potrebe i za potrebe graana uz naknadu
sakupljanje umskih proizvoda, iskoritavanje humusa i smolarenje, a paarenje i irenje u umama i
na umskim zemljitima, osim u prebornim umama, plantaama i regularnim umama za trajanja
obnove i rasta mladika i kultura u prvomu dobnom razredu, uz obvezatno uvanje stoke.
(2) Trgovako drutvo utvruje vrstu umskih proizvoda, visinu naknade za sakupljanje te uvjete pod
kojima ih graani mogu sakupljati, kao i nain koritenja ume za odmor i rekreaciju opim aktom.
(3) Opim aktom iz stavka 2. ovoga lanka, u skladu sa umskogospodarskim planom, Trgovako
drutvo iznimno moe predvidjeti odreene povrine degradiranih uma i ikara na kojima se moe
dopustiti brst pod uvjetima da takve povrine ine cjelovit kompleks od najmanje 2 ha po grlu i uz
obvezatno uvanje stoke.
(4) Opi akt iz stavka 2. ovoga lanka donosi Trgovako drutvo, uz prethodnu suglasnost
Ministarstva.
lanak 34.
umoposjednik moe u svojoj umi paariti te sakupljati i iznositi iz ume nedrvne umske proizvode
u skladu s programom gospodarenja umoposjednika ili posebnim propisima.
lanak 35.
(1) Krenje, odnosno ista sjea ume moe se dozvoliti:
- u svrhu promjene vrsta drvea, sastojinskih oblika ume; podizanja plantaa ili izgradnje
umske infrastrukture, ukoliko to ve nije odreeno umskogospodarskim planom;

14
-

ako se uma ili umsko zemljite radi interesa Republike Hrvatske trebaju privesti drugoj
kulturi, odnosno namjeni;
ako to zahtijevaju interesi sigurnosti ili obrane zemlje;
ako je to potrebno radi provedbe dokumenta prostornog ureenja, odnosno akata donesenih na
temelju tog dokumenta prema posebnome propisu;
ako je to potrebno radi graenja graevina koje se prema dokumentu prostornog ureenja,
odnosno posebnom propisu mogu graditi izvan graevinskoga podruja bez akta iz podstavka
4. ovoga stavka.

(2) Dozvolu iz stavka 1. podstavka prvog , drugog i treeg ovoga lanka izdaje Ministarstvo.
(3) Dozvolu iz stavka 1. podstavka etvrtog i petog ovoga lanka izdaje ured dravne uprave u
upaniji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadleno za poslove umarstva rjeenjem u
upravnome postupku na temelju vaee graevinske dozvole, ukoliko je krenje i/ili istu sjeu
potrebno izvriti za potrebe gradnje graevina.
(4) Zemljite na kojem je izvreno krenje, odnosno ista sjea ume, mora se u roku tri godine
privesti namjeni radi koje je obavljena ista sjea, odnosno krenje. U protivnome, korisnik je duan
poumiti zemljite u roku koji odredi ured dravne uprave u upaniji, odnosno upravno tijelo Grada
Zagreba nadleno za poslove umarstva.
lanak 36.
Ukoliko je predviena bioloka sanacija umskoga zemljita nakon njegovog iskoritavanja u svrhe iz
lanka 35. ovog Zakona, korisnik tog zemljita mora prije sklapanja ugovora o koritenju za izvrenje
sanacije osigurati jamstvo banke ili avaliranu mjenicu u visini trokova sanacije.
Gradnja objekata u umi
lanak 37.
(1) U umi i/ili na umskome zemljitu moe se graditi samo umska infrastruktura i/ili graevine koje
su planirane dokumentom prostornog ureenja u skladu s odredbama stavka 2. ovoga lanka, te
spomenici kojima se obiljeavaju mjesta masovnih grobnica rtava iz Domovinskog rata.
(2) Dokumentom prostornog ureenja moe se planirati da se u umi ili na umskom zemljitu izgrade
graevine za potrebe infrastrukture, sporta, rekreacije, lova i obrane Republike Hrvatske, vjerske i
zdravstvene graevine te podruje, mjesto, spomenik i obiljeje u svezi s povijesnim dogaajima i
osobama, ali samo ako to zbog tehnikih ili ekonomskih uvjeta nije mogue planirati izvan ume,
odnosno umskog zemljita.
(3) U izradi dokumenata prostornog ureenja koje donosi jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave sudjeluje i ured dravne uprave u upaniji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba
nadleni za poslove umarstva.
(4) Strategija i Program prostornog ureenja Drave, Prostorni plan upanije i Grada Zagreba,
Prostorni plan podruja posebnih obiljeja te Prostorni plan ureenja opine i grada kojim su
obuhvaene ume i/ili umska zemljita donosi se uz prethodno miljenje Ministarstva, koje je
miljenje duno dostaviti u roku od 60 dana. U sluaju da ne dostavi miljenje u propisanome roku,
smatrat e se da je miljenje dano.

15
(5) U postupku izdavanja lokacijske dozvole, posebne uvjete za izgradnju graevina iz stavka 1. ovoga
lanka i izgradnju objekata u pojasu do 50 m od ruba ume za ume u vlasnitvu Republike Hrvatske
utvruje Trgovako drutvo, a za ume umoposjednika umarska savjetodavna sluba.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga lanka, u postupku izdavanja lokacijske dozvole za graevine za koje
graevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, posebne
uvjete o utjecaju planiranoga zahvata na umu utvruje Ministarstvo na temelju prethodnoga miljenja
Trgovakog drutva za ume u vlasnitvu Republike Hrvatske, odnosno umarske savjetodavne slube
za ume umoposjednika.
VII. ZATITA UMA
lanak 38.
(1) Trgovako drutvo te pravne osobe koje koriste ume u vlasnitvu Republike Hrvatske i
umoposjednici duni su poduzimati mjere radi zatite uma od poara i drugih elementarnih
nepogoda i tetnih organizama.
(2) Trgovako drutvo mora nadzirati stanje uma i pratiti njihovo zdravstveno stanje te poduzimati
mjere za suzbijanje tetnih organizama, u skladu s propisima o biljnoj zatiti.
(3) U umama umoposjednika praenje zdravstvenoga stanja obavlja umarska savjetodavna sluba,
a nareivanje mjera za suzbijanje tetnih organizama umarski institut Jastrebarsko (u daljnjem tekstu:
Institut).
lanak 39.
(1) Radi provoenja intenzivnoga i trajnog nadzora nad umskim ekolokim sustavima, s obzirom na
tetu izazvanu atmosferskim oneienjem i drugim imbenicima koji utjeu na stanje uma,
Ministarstvo donosi program mjera za prikupljanje podataka i uspostavu registra oteenosti uma.
(2) Nain prikupljanja podataka, mreu toaka, provedbu i instituciju za provedbu programa, voenje
registra te uvjete koritenja podataka propisuje ministar.
lanka 40.
(1) Radi poboljanja nadzora nad umskim poarima i njihovim uzrocima, uincima i prevenciji, u
Ministarstvu e se ustrojiti i voditi jedinstveni informacijski sustav i registar o umskim poarima.
(2) Trgovako drutvo i umarska savjetodavna sluba duni su prikupljati podatke o umskim
poarima te najkasnije u roku od 8 dana od dana izbijanja poara o tome izvijestiti Ministarstvo.
(3) Ministarstvo e prikupljene podatke iz stavka 1. ovoga lanka na zahtjev dostavljati domaim i
meunarodnim tijelima i institucijama.
(4) Nain prikupljanja podataka, voenje registra umskih poara te uvjete koritenja podataka
propisuje ministar.

16
lanak 41.
(1) Trgovako drutvo duno je osigurati zatitu uma u vlasnitvu Republike Hrvatske od
protupravnog prisvajanja, koritenja i drugih protupravnih radnji te provoditi umski red.
(2) upanijska skuptina, odnosno Skuptina Grada Zagreba propisuje koje se mjere zatite uma od
protupravnog prisvajanja, koritenja i drugih protupravnih radnji, te za provoenje umskog reda
moraju poduzimati u umama umoposjednika.
lanak 42.
(1) Radi ostvarivanja zatite iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona, Trgovako drutvo duno je
osigurati izravno uvanje uma.
(2) uvanje uma moe obavljati osoba koja ima najmanje srednju strunu spremu umarskoga smjera
lugar te ispunjava i druge uvjete odreene posebnim propisima.
(3) Zadaci i nain obavljanja poslova lugara, slubenu odjeu i oznake te oblik i sadraj iskaznice
lugara propisuje ministar.
(4) Ako lugar zatekne u umi ili umskome zemljitu osobu koja protupravno prisvaja drvo ili druge
umske proizvode ili obavlja druge radnje protivne ovomu Zakonu i propisima donesenim na temelju
njega, duan je:
1. zatraiti osobnu iskaznicu ili drugu ispravu na osnovi koje moe utvrditi identitet osobe;
2. pregledati osobu, njezinu prtljagu ili prijevozno sredstvo;
3. privremeno oduzeti nezakonito prisvojene umske proizvode i sredstva kojima je izvreno
protupravno prisvajanje.
lanak 43.
(1) U umi ili na umskom zemljitu te na zemljitu u neposrednoj blizini ume ne smije se loiti
otvorena vatra i paliti drveni ugljen, osim na mjestima i uz poduzimanje odgovarajuih mjera
opreznosti koje odreuje Trgovako drutvo za ume i umska zemljita u vlasnitvu Republike
Hrvatske, a za ume i umsko zemljite umoposjednika upanijska skuptina, odnosno Skuptina
Grada Zagreba.
(2) Otvorenom vatrom, prema ovom Zakonu, smatra se vatra izvan zatvorenih, odnosno pokrivenih
prostorija s loitem.
lanak 44.
(1) Zabranjeno je u umi i 200 metara od ruba ume podizati vapnare, poljske ciglane i druge objekte s
otvorenim ognjitem.
(2) U umi je zabranjeno odlagati otpad.
(3) Trgovako drutvo, druge pravne osobe koje koriste ume u vlasnitvu Republike Hrvatske i
umoposjednici duni su otpad ukloniti iz ume, a nastale trokove u vezi s tim poslovima imaju pravo
naplatiti od osobe koja je taj otpad odloila u umu.

17
VIII. GRADNJA I ODRAVANJE UMSKE INFRASTRUKTURE
lanak 45.
umska infrastruktura slui prvenstveno za potrebe gospodarenja umama i sastavni je dio ume.
lanak 46.
(1) umsku infrastrukturu mogu koristiti i druge pravne i fizike osobe pod uvjetima koje odredi
Trgovako drutvo, odnosno umoposjednici ugovorom s jedinicom lokalne samouprave podruja na
kojem se umska infrastruktura nalazi.
(2) U sluaju uporabe umske prometnice za stjecanje prihoda, korisnici su duni plaati naknadu za
njihovu uporabu Trgovakome drutvu, odnosno umoposjednicima.
(3) Visinu naknade iz stavka 2. ovoga lanka za ume u vlasnitvu Republike Hrvatske utvruje opim
aktom Trgovako drutvo, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
(4) Od plaanja naknade iz stavka 2. ovog lanka izuzete su pravne osobe koje upravljaju zatienim
podrujima.
(5) Promet u umama izvan umskih prometnica doputen je samo po doputenju Trgovakoga drutva
ili umoposjednika.

lanak 47.
(1) Planiranje, gradnja i odravanje umske infrastrukture obavlja se uz potivanje tehnikih,
gospodarskih i ekolokih uvjeta umskoga tla, raslinja, divljai i uz njihovu maksimalnu zatitu.
(2) Pri planiranju umskih prometnica potrebno je prilagoditi se prirodnom okoliu te uvaavati
turistike, rekreativne i protupoarne potrebe.
(3) Trgovako drutvo i umoposjednici duni su prije planiranja, izgradnje i otvaranja novih umskih
prometnica za takve radove zatraiti doputenje sredinjega tijela dravne uprave nadlenog za zatitu
okolia i zatite prirode.
(4) umske prometnice moraju se graditi, odravati i koristiti tako da se:
-

ne ugroze vodni izvori;

ne ugroze utvreni ekoloki vani dijelovi umskih ekosustava (dijelovi ekoloke mree,
stanita rijetkih i ugroenih vrsta, i dr.);
ne prouzroe erozijski procesi;
ne zaprijei protok povrinskih i podzemnih voda;
ne povea opasnost od odrona;
ne sprijei otjecanje oborinskih i poplavnih voda, koje bi ugrozile seoska gospodarstva i druga
zemljita, opstojnost ume, njezinu obnovu i razvoj;
ne otete podruja pogodna za hranidbu i zimovanje divljai;
ne oteti prirodna i kulturna batina;
ne ugroze druge funkcije u vienamjenskoj uporabi ume.

18
(5) Za odravanje umskih prometnica koje su izgraene kroz ume umoposjednika, umoposjednici
na tom podruju izdvajaju prihod od prodaje drvnih sortimenata u visini od 2,5 % vrijednosti drveta na
panju u proraun jedinice lokalne samouprave koja ih je duna sukladno visini uplaenih sredstava
odravati.
lanak 48.
(1) umska infrastruktura, kao i nain njezine uporabe ukoliko se koristi i u druge svrhe, mora biti
posebno oznaena znakovima upozorenja i drugim znakovima.
(2) Za umsku infrastrukturu u zatitnim umama, umama posebne namjene i u umama unutar
ograenih uzgajalita divljai, posebne uvjete prometa utvruje rjeenjem Ministarstvo na prijedlog
korisnika tih uma.
(3) Radi zatite umske infrastrukture u uvjetima smanjene nosivosti umskih prometnica Trgovako
drutvo, odnosno umarska savjetodavna sluba znakovima oznaava propisano najvee osovinsko
optereenje i teinu vozila te trajanje ogranienja.
lanak 49.
(1) Ukoliko se na umskim prometnicama obavljaju umarski ili drugi radovi koji mogu ugroziti
sigurnost obavljanja prometa, prometnica se moe zaprijeiti.
(2) Osoba koja je prometnicu zaprijeila radi razloga iz stavka 1. ovoga lanka, duna je znakovima
oznaiti zapreenje prometnice.
(3) Osobe koje gospodare umama i umskim zemljitem u suradnji s drugim ovlatenicima prava na
umi i umskome zemljitu te s nadlenom jedinicom lokalne samouprave, mogu pojedine umske
prometnice zatvoriti rampama.
IX. IZVOENJE UMARSKIH RADOVA
lanak 50.
(1) umarske radove mogu izvoditi iskljuivo za te poslove registrirani i licencirani izvoai.
(2) Licenciranje ovlatenih osoba za izvoenje umarskih radova obavljat e umarska komora koja e
se osnovati po posebnome propisu.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, pojedine manje rizine umarske radove mogu izvoditi
umoposjednici samostalno.
(4) Propis o vrsti umarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvoenje te radovima koje
umoposjednici mogu izvoditi samostalno donijet e ministar.

19
X. IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI
lanak 51.
(1) Vlada, odnosno tijelo koje ona ovlasti moe pojedine ume i/ili umska zemljita u vlasnitvu
Republike Hrvatske izdvojiti iz umskogospodarskoga podruja i prenijeti pravo vlasnitva na drugu
osobu, ili osnovati slunost na umi i umskom zemljitu radi njihova koritenja u druge namjene u
korist druge pravne ili fizike osobe, ako za to postoji interes Republike Hrvatske.
(2) Smatra se da postoji interes Republike Hrvatske ako je umu ili umsko zemljite potrebno
izdvojiti radi:
-

provedbe dokumenta prostornog ureenja, odnosno akta donesenog na temelju tog dokumenta
prema posebnome propisu;
obrane Republike Hrvatske,
obiljeavanja mjesta masovnih grobnica rtava iz Domovinskog rata.

(3) Interes iz stavka 1. ovoga lanka utvruje se na nain i u postupku propisanom za izvlatenje.
(4) Postupak iz stavka 1. ovoga lanka pokree se na zahtjev pravne ili fizike osobe u iju korist se
mijenja namjena i prenose prava nad pojedinom umom ili umskim zemljitem.
(5) Odluka iz stavka 1. ovoga lanka jest akt poslovanja.
lanak 52.
(1) ume i umska zemljita u vlasnitvu Republike Hrvatske ne mogu se otuivati iz vlasnitva
Republike Hrvatske, osim u sluajevima predvienim ovim Zakonom.
(2) Strane pravne i fizike osobe ne mogu stjecati pravo vlasnitva na umama i umskome zemljitu,
osim ako meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno.
lanak 53.
Opoarene povrine uma ne mogu se privesti drugoj kulturi 5 godina od opoarenja.
lanak 54.
Zabranjeno je i kanjivo neovlateno zauzimanje ume i umskoga zemljita u vlasnitvu Republike
Hrvatske.
lanak 55.
(1) Za prenesena prava u sluajevima i prema postupku iz lanka 51. ovoga Zakona ili ograniena
prava nad umom i umskim zemljitem te privremenim zauzimanjem umskoga zemljita, vlasnik ili
umoposjednik umskoga zemljita ima pravo na naknadu za neostvareni dio prihoda.

20
(2) Za ume u vlasnitvu Republike Hrvatske naknada pripada Trgovakome drutvu koje je duno ta
sredstva uloiti u kupnju druge ume i/ili umskoga zemljita u ime i za raun Republike Hrvatske ili
za podizanje novih uma.
(3) Naknadu plaa osoba na koju se vri prijenos prava nad umom ili umskim zemljitem ili na iji
zahtjev, odnosno u iju je korist ogranieno pravo nad umom ili umskim zemljitem.
(4) Nain izrauna naknade za prenesena prava u sluajevima i prema postupku iz lanka 51. ovoga
Zakona ili ograniena prava nad umom i umskim zemljitem u vlasnitvu Republike Hrvatske
propisuje ministar.
lanak 56.
(1) Naknada za izdvojenu umu ili umsko zemljite daje se u drugom zemljitu pogodnom za
podizanje i gospodarenje umom, a ukoliko vlasnik ne prihvaa zamjenu ili ako naknadu nije mogue
dati u drugom zemljitu, naknada se daje u novcu.
(2) Nije doputena naknada u obliku zamjene ume za drugu umu.
lanak 57.
(1) U umi ili na umskome zemljitu u vlasnitvu Republike Hrvatske moe se osnovati pravo
slunosti u svrhu: izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, elektrinih vodova, eksploatacije
mineralnih sirovina, obavljanja turistike djelatnosti, uzgoja stoke i divljai, te podizanja viegodinjih
nasada na neobraslomu umskomu zemljitu i zemljitu obraslom poetnim ili degradacijskim
razvojnim stadijima umskih sastojina.
(2) Ugovor o slunosti na umama i umskim zemljitima iz stavka 1. ovoga lanka u ime Republike
Hrvatske sklapa ministar.
(3) Postupak i mjerila za osnivanje slunosti propisati e Vlada.
lanak 58.
(1) Trgovako drutvo moe pojedina umska zemljita kojima gospodari davati u zakup do
privoenja namjeni koja je odreena umskogospodarskim planovima.
(2) Nain i kriterije za davanje u zakup umskoga zemljita propisat e Vlada.
lanak 59.
(1) Osoba koja oteti umu u vlasnitvu Republike Hrvatske duna je Trgovakom drutvu
nadoknaditi tetu prema umsko-odtetnom cjeniku.
(2) Cjenik iz stavka 1. ovoga lanka donosi ministar.
lanak 60.
(1) Komasacija uma i/ili umskih zemljita provodi se prema posebnim propisima, ako ovim
Zakonom nije drukije odreeno.

21

(2) Za komasaciju uma i umskih zemljita u vlasnitvu Republike Hrvatske potrebno je prethodno
pribaviti suglasnost Vlade.
(3) Komasacijom se moe zamijeniti uma i/ili umsko zemljite za poljoprivredno zemljite i obratno,
kao i uma u vlasnitvu Republike Hrvatske i/ili umsko zemljite za umu u vlasnitvu drugih pravnih
i fizikih osoba i obratno.
XI. FINANCIRANJE
lanak 61.
(1) Financijska sredstva potrebna za gospodarenje umama i umskim zemljitima, odnosno za
osiguravanje bioloke obnove uma te za znanstvene radove i programe u podruju umarstva
osiguravaju se:
1. sredstvima Trgovakoga drutva za bioloku obnovu u kontinentalnim umama;
2. iz naknade za koritenje opekorisnih funkcija uma;
3. sredstvima iz drugih izvora u skladu sa zakonom.
(2)Financijska sredstva potrebna za provedbu radova iz lanka 28. ovoga Zakona pribavljaju se:
1. osiguranjem sredstava godinjim planom poslovanja Trgovakog drutva za radove bioloke
obnove uma iz lanka 28. toke 1. do 9. ovoga Zakona;
2. izdvajanjem sredstava Trgovakog drutva u visini 3 % od vrijednosti prodanog drva za dio
radova iz lanka 28. toke 10. do 16. ovoga Zakona;
3. iz naknade za koritenje opekorisnih funkcija uma;
4. iz drugih izvora u skladu sa zakonom.
(3) Sredstva iz stavka 2. toke 2., 3. i 4. ovoga lanka rasporeuje Trgovako drutvo u skladu sa
umskogospodarskim planovima, za zatitu uma, sanaciju uma ugroenih suenjem, ratnim
djelovanjem te za znanstvene radove i programe u podruju umarstva.
lanak 62.
(1) Pravne i fizike osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju gospodarsku djelatnost plaaju
naknadu za koritenje opekorisnih funkcija uma.
(2) Naknada iz stavka 1. ovoga lanka plaa se u visini 0,07 % od ukupnog prihoda i uplauju se na
poseban raun Trgovakoga drutva za namjene iz lanka 28. ovoga Zakona, tromjeseno i po
zavrnome raunu.
(3) Trgovako drutvo duno je Vladi Republike Hrvatske jednom godinje podnijeti izvjee o
ukupno naplaenim naknadama iz stavka 2. ovoga lanka i njihovu utroku u prethodnoj godini.
lanak 63.
(1) Nadzor nad obraunom i naplatom sredstava iz lanka 62. stavka 2. ovoga Zakona obavlja
Financijska agencija po periodinom obraunu i zavrnom raunu.
(2) Ako obveznik plaanja naknade ne obrauna ili ne uplati naknadu na poseban raun Trgovakoga
drutva, Financijska e agencija iznos naknade obraunati i naplatiti iz sredstava obveznika koji se
vode kod poslovnih banaka, tedionica, vlastitih banaka ili Financijske agencije.

22
lanak 64.
(1) Iz sredstava naknade opekorisnih funkcija uma financiraju se:
1.
2.
3.
4.

radovi bioloke obnove uma;

radovi zatite uma;
radovi gospodarenja umama na kru;
radovi na sanaciji i obnovi sastojina ugroenih suenjem i drugim nepogodama, izgradnja
umskih prometnica, razminiranje umskih povrina te ostali radovi prijeko potrebni za ouvanje
i unapreenje opekorisne funkcije ume,
5. radove sjemenarske i rasadniarske djelatnosti u umarstvu, ouvanje genofonda i podizanje
klonskih sjemenskih plantaa;
6. znanstveni radovi iz podruja umarstva;
7. trokovi izrade, obnove i revizije programa gospodarenja umoposjednika.
(2) Sredstva iz lanka 62. ovoga Zakona za provedbu radova iz stavka 1. ovoga lanka rasporeuju se
razmjerno udjelu u povrini uma i umskih zemljita Republike Hrvatske u skladu sa
umskogospodarskim planovima i programima u podruju umarstva na koritenje Trgovakom
drutvu za ume u vlasnitvu Republike Hrvatske, odnosno umoposjednicima.
(3) Postupak za ostvarivanje prava na sredstva iz lanka 62. ovoga Zakona za izvrene radove u
umama umoposjednika propisuje ministar.
lanak 65.
(1) Pravne osobe koje obavljaju prodaju proizvoda iskoritavanja uma (drvni sortimenti) plaaju
umski doprinos u visini 3,5 % od prodajne cijene proizvoda na panju, a u brdsko-planinskim
podrujima i podrujima od posebne dravne skrbi 5 % od prodajne cijene proizvoda na panju.
(2) Sredstva umskoga doprinosa uplauju se na poseban raun jedinice lokalne samouprave podruja
na kojem je obavljena sjea ume i koriste se iskljuivo za financiranje izgradnje komunalne
infrastrukture.
(3) Radi namjenskog koritenja i kontrole utroka sredstava iz stavka 1. ovoga lanka, jedinice lokalne
samouprave dune su donijeti Program utroka sredstava umskog doprinosa.
(4) Nadzor nad uplatama sredstava iz stavka 1. ovog lanka obavlja Financijska agencija.
XII. UME I UMSKA ZEMLJITA NA PODRUJU KRA
lanak 66.
ume i umska zemljita na podruju kra obuhvaene su gospodarskim jedinicama koje su u Popisu
uma i umskih zemljita.
lanak 67.
umski poari na podruju kra smatraju se elementarnim nepogodama ako mogu ugroziti ivote ljudi
ili prouzroiti tetu, odnosno tetne posljedice veeg opsega bez obzira na visinu izravne tete.

23
XIII. UMARSKA SAVJETODAVNA SLUBA
lanak 68.
(1) Radi obavljanja poslova dijela javnih ovlasti te unaprjeenja gospodarenja umama i umskim
zemljitima umoposjednika, osnovat e se umarska savjetodavna sluba.
(2) umarska savjetodavna sluba jest specijalizirana javna ustanova za poslove umarske
savjetodavne slube u umama umoposjednika, iji je osniva Vlada.
(3) Sjedite umarske savjetodavne slube je u Zagrebu.
(4) Djelatnosti umarske savjetodavne slube jesu:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.

voenje evidencije o umama umoposjednika i o poslovima iz djelatnosti;

provoenje javnih natjeaja za izradu programa gospodarenja umama;
predlaganje Ministarstvu odobrenja programa gospodarenja umoposjednika;
sudjelovanje u izradi akata zatite od poara uma i umskog zemljita u vlasnitvu drugih
pravnih i fizikih osoba;
izrada operativnih godinjih planova sanacije i bioloke obnove uma umoposjednika;
predlaganje smjernica gospodarenja i praenje provedbe radova propisanih programom
gospodarenja umoposjednika;
za umoposjednike organiziranje izvoenja umarskih radova putem licenciranih izvoaa, ako
ih umoposjednik sam ne obavlja;
nakon izvoenja umarskih radova skrb o provedbi umskoga reda;
organiziranje nabave umskih sadnica i sjemena za obnovu uma i poumljavanje;
pripremanje strunih podloga za izgradnju umske infrastrukture te protupoarnih prosjeka za
ume umoposjednika;
planiranje i praenje odravanja umskih prometnica u umama umoposjednika;
izvjeivanje Instituta o pojavi tetnih organizama te na temelju naredbe organiziranje
provoenja mjera zatite uma putem ovlatenih osoba;
organiziranje osposobljavanja umoposjednika za izvoenje jednostavnijih umarskih radova;
organiziranje i pripremanje umoposjednika za koritenje sredstava iz meunarodnih fondova
namijenjenih razvoju umarstva i ruralnom razvitku;
izrada prijedloga opsega nune doznake stabala u umama umoposjednika za koje nisu izraeni
programi gospodarenja;
odluivanje o upravnim stvarima iz lanka 30. stavka 3., lanka 31. stavka 4. i lanka 37. stavka
5. ovoga Zakona;
ostali poslovi iz djelatnosti propisane aktom o osnivanju.
lanak 69.

(1) Unaprjeenje stanja i gospodarenja umama umoposjednika, udruivanje umoposjednika i

okrupnjavanje umskih posjeda poticat e se subvencijama i potporama kapitalnim ulaganjima
umoposjednika iz Prorauna Republike Hrvatske i drugih izvora sukladno posebnim propisima.
(2) Radi ostvarivanja prava na subvencije i potpore, Ministarstvo osniva i vodi Upisnik
umoposjednika, a obrazac i nain voenja Upisnika propisuje ministar.

24
XIV. NADZOR
lanak 70.
(1) Upravni nadzor nad provedbom ovog Zakona i propisa donesenih na temelju njega, obavlja
Ministarstvo.
(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega do
stavljanja umskih proizvoda u promet, obavlja umarska inspekcija Ministarstva (u daljnjem tekstu:
umarska inspekcija).
(3) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju istoga u
podruju trgovine obavlja Dravni inspektorat.
(4) Nadzor nad provedbom mjera zatite od poara u umama i na umskom zemljitu obavljaju i
inspektori zatite od poara Ministarstva unutarnjih poslova koji u obavljanju tih poslova imaju
ovlatenja umarskih inspektora utvrena ovim Zakonom.
(5) Nadzor nad provedbom mjera iz Programa upravljanja umskim ekosustavima u zatienim
podrujima obavljaju i inspektori zatite prirode.
lanak 71.
Poslove umarske inspekcije u prvome stupnju provode umarski inspektori u podrunim jedinicama
Ministarstva (u daljnjem tekstu: umarski inspektori) a u drugom stupnju dravni umarski inspektori
Ministarstva (u daljnjem tekstu: dravni umarski inspektori).
lanak 72.
(1) Poslove umarskog inspektora moe obavljati diplomirani inenjer umarstva umarskoga smjera s
poloenim dravnim strunim ispitom za zvanje umarskog inspektora i s najmanje 5 (pet) godina
radnoga staa u struci.
(2) Poslove dravnoga umarskog inspektora moe obavljati diplomirani inenjer umarstva
umarskog smjera s poloenim dravnim strunim ispitom za zvanje umarskog inspektora i s
najmanje 10 (deset) godina radnog staa u struci.
(3) Poslove inspekcije u prvom stupnju mogu obavljati i lovni inspektori na temelju rjeenja ministra,
ako ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovoga lanka.
(4) Program posebnoga dijela dravnoga strunog ispita iz stavka 1. i 2. ovoga lanka propisuje
ministar.
lanak 73.
(1) umarski inspektor i dravni umarski inspektor imaju slubenu iskaznicu i znaku kojom
dokazuju svoje slubeno svojstvo, identitet i ovlasti.
(2) Obrazac iskaznica i izgled znaki iz stavka 1. ovoga lanka te nain njihova izdavanja propisuje
ministar.

25
lanak 74.
Pravne i fizike osobe iji rad podlijee nadzoru umarskih inspektora duni su im omoguiti
provoenje nadzora te pruiti potrebne podatke i obavijesti.
lanak 75.
umarski inspektor u podrunoj jedinici Ministarstva u provedbi inspekcijskoga nadzora ovlaten je:
1. nadzirati provedbu odredaba dijela umskogospodarskih planova;
2. nadzirati sve umarske radove, umsku infrastrukturu, ureaje i naprave, kao i sva mjesta gdje se
drvo sijee, uskladitava ili izvozi iz ume do mjesta prerade te drvo i sredstva s kojima se drvo
prevozi do kupca, odnosno mjesta prerade;
3. provoditi uvid u umskogospodarske planove;
4. prikupljati podatke i obavijesti o izvrenim radovima bioloke obnove i iskoritavanju uma, o
sredstvima i postupcima koji se primjenjuju na ureivanju uma, o strunim slubama, kao i
druge podatke - radi utvrivanja je li gospodarenje umama i umskim zemljitima u skladu s
odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na osnovi istoga;
5. nadzirati kako se utvruje zdravstveno stanje uma i provode mjere za suzbijanje tetnih
organizama te narediti provoenje odreenih mjera, ako utvrdi da se Trgovako drutvo ili
umoposjednik ne pridravaju propisa i nareenih mjera sukladno propisima o biljnom
zdravstvu;
6. nadzirati kako se provode mjere osiguranja zatite od poara i narediti provoenje odreenih
mjera, ako utvrdi da se Trgovako drutvo ili umoposjednik ne pridrava propisa, odnosno
nareenih mjera za zatitu uma od poara;
7. nadzirati provedbu i drugih mjera za zatitu uma odreenih ovim Zakonom (umski red,
neposredno uvanje uma i dr.) ili propisa donesenih na temelju istoga;
8. narediti obustavu sjee stabala, njihovih dijelova, odsijecanja grana, kresanja lisnika, pustoenja
ume, krenja ume, doznake stabala, prometa vozilima izvan umskih prometnica i sakupljanja
umskih proizvoda ukoliko se ove radnje obavljaju protivno odredbama ovoga Zakona i propisa
donesenih na temelju istoga;
9. narediti zabranu izvoenja umarskih radova koje obavlja osoba bez licence za obavljanje
umarskih radova, odnosno ako se uporabljuju tehnika sredstva i provode postupci koji ne
udovoljavaju tehnolokim zahtjevima, zahtjevima zatite sigurnosti i zdravlja ljudi;
10. narediti privremeno oduzimanje bespravno posjeenog drva i ostalih dijelova stabla kao i druge
bespravno prisvojene ili proizvedene umske proizvode, sukladno Zakonu o prekrajima;
11. narediti privremeno oduzimanje umskih proizvoda etinjaa koje nisu okorane ili prskane, a za
koje je koranje ili prskanje propisano, sukladno Zakonu o prekrajima;
12. narediti provedbu radova odreenih umskogospodarskim planovima ije neizvrenje bi
prouzroilo tetne posljedice;
13. usmenim rjeenjem narediti obustavu poslovanja ili druge privremene mjere za spreavanje
tetnih posljedica, osobito radi zatite interesa Republike Hrvatske;
14. obavjetavati nadlena tijela o zapaenim nepravilnostima i trai njihovo postupanje, ukoliko
nije ovlaten neposredno postupiti;
15. prikupljati potrebne podatke i obavjetenja od nadziranih osoba, svjedoka, vjetaka i drugih
osoba;
16. podnositi zahtjeve za pokretanje prekrajnog postupka zbog povreda odredaba ovoga Zakona i
propisa donesenih na temelju njega;
17. poduzimati i druge mjere i radnje za koje je ovlaten drugim propisima.

26
lanak 76.
Dravni umarski inspektor u Ministarstvu u provedbi inspekcijskog nadzora ovlaten je:
1. nadzirati gospodarenje umama i umskim zemljitem unutar umskogospodarskog podruja;
2. nadzirati gospodari li se zatitnim umama i umama posebne namjene u skladu sa svrhom radi
kojih su takvima proglaene;
3. nadzirati poduzete mjere preventivne zdravstvene zatite uma propisane Osnovom podruja;
4. nadzirati usklaenost osnova gospodarenja i programa gospodarenja s Osnovom podruja;
5. nadzirati da li se sredstva naknade za prenesena ili ograniena prava u pogledu uma i umskih
zemljita koriste u skladu s namjenom propisanom Zakonom;
6. po potrebi provoditi prvostupanjski nadzor po slubenoj dunosti i s ovlastima umarskog
inspektora iz lanka 75. ovoga Zakona te kontrolno-instruktivni nadzor.
lanak 77.
(1) Ako inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeen zakon ili drugi propis,
rjeenjem e narediti otklanjanje utvrene nepravilnosti odreujui rok u kojem se nepravilnost mora
otkloniti.
(2) Ako je ovim Zakonom ili drugim propisom predvieno da se za utvrenu nepravilnost primjenjuje
odreena upravna mjera, inspektor je duan rjeenjem izrei tu mjeru.
(3) Protiv rjeenja umarskih inspektora moe se u roku od 15 dana od dana dostave rjeenja izjaviti
alba Ministarstvu.
(4) albe protiv rjeenja inspektora rjeava posebno Povjerenstvo koje imenuje ministar.
(5) Protiv rjeenja dravnoga umarskog inspektora nije doputena alba, ali se moe pokrenuti
upravni spor.
(6) alba protiv rjeenja inspektora ne zadrava izvrenje rjeenja.
lanak 78.
Inspektori u obavljanju inspekcijskog nadzora provode izravan uvid u ope i pojedinane akte
nadzirane pravne osobe, utvruju zakonitost poslovanja, pregledavaju poslovnu dokumentaciju,
provjeravaju evidenciju o osposobljenosti zaposlenika i ispravnosti radnih sredstava, provjeravaju
nain primjene propisanih zatitnih i sigurnosnih mjera, provjeravaju nain organizacije radilita,
utvruju potivanje rokova te provode i druge mjere i radnje kojima se ostvaruje uvid u poslovanje
nadzirane pravne osobe.

27
XV. KAZNENE ODREDBE
lanak 79.
(1) Novanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit e se za prekraj Trgovako drutvo
ili druga pravna osoba ukoliko:
1. umama i umskim zemljitima na umskogospodarskom podruju gospodari protivno
umskogospodarskim planovima (lanak 21. stavak 1.);
2. ne izradi, obnovi ili revidira umskogospodarske planove (lanak 22. stavak 5.),
3. ne donese godinji plan gospodarenja za iduu godinu u propisanom roku (lanak 23. stavak 2.);
4. ne provodi bioloku obnovu uma, odnosno ne osigurava ili ne izdvaja sredstva za bioloku
obnovu uma (lanak 29. stavak 1. i lanak 61.);
5. poini ili dopusti pustoenje ume, sjeu ili oteivanje stabala te krenje ili istu sjeu ume
(lanak 32. stavak 1. podstavak 1., 2. i 3.);
6. zemljite na kojem je izvreno krenje, odnosno ista sjea ne privede namjeni radi koje je
obavljeno krenje odnosno ista sjea (lanak 35. stavak 4.);
7. u umi ili na umskom zemljitu gradi ili dopusti gradnju objekata protivno odredbama lanka
37. ovoga Zakona;
8. ne poduzima mjere radi zatite uma od poara te drugih elementarnih nepogoda i tetnih
organizama (lanak 38. stavak 1.);
9. otui umu i umsko zemljite u vlasnitvu Republike Hrvatske (lanak 52.);
10. poini ili dopusti neovlateno zauzimanje uma ili umskoga zemljita u vlasnitvu Republike
Hrvatske (lanak 54.);
11. umarskom inspektoru ne omogui provoenje nadzora ili mu ne prui potrebne podatke ili
obavijesti (lanak 74.);
12. ne izvri rjeenje umarskog inspektora (lanak 77. stavak 1.).
(2) Za prekraj iz stavka 1. ovog lanka kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom
kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna.
(3) Ako su prekrajem iz stavka 1. ovog lanka prouzrokovane osobito teke posljedice, moe se
Trgovakom drutvu ili drugoj pravnoj osobi izrei kazna do peterostrukog iznosa uinjene tete,
odnosno neizvrene obveze.
lanak 80.
(1) Novanom kaznom od 30.000,00 do 70.000,00 kuna kaznit e se za prekraj Trgovako drutvo ili
druga pravna osoba ukoliko:
1. izvri ili dopusti izvrenje doznake stabala u umi protivno lanku 30. stavcima 1., 3.,5. i 6;
2. poini ili dopusti odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika protivno
umskogospodarskim planovima (lanak 32., stavak 1. podstavak 4.);
3. ne nadzire stanje uma, ne prati njihovo zdravstveno stanje ili ne poduzima mjere za suzbijanje
tetnih organizama (lanak 38. stavak 2.);
(2) Za prekraj iz stavka 1. ovog lanka kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom
kaznom od 7.000,00 do 12.000,00 kuna.
(3) Ako su prekrajem iz stavka 1. ovog lanka prouzrokovane osobito teke posljedice, Trgovakom
drutvu moe se izrei kazna do trostrukog iznosa uinjene tete, odnosno neizvrene obveze.

28
lanak 81.
(1) Novanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba:
1. ako u umi ili na umskom zemljitu te na zemljitu u neposrednoj blizini ume loi otvorenu
vatru ili pali drveni ugljen protivno odredbama lanka 43. stavak 1. ovoga Zakona;
2. ako podigne vapnaru, poljsku ciglanu ili drugu graevinu s otvorenim ognjitem te odlae otpad
protivno odredbama lanka 44. stavka 1. i 2. ovoga Zakona;
3. ako obavlja promet u umama izvan umskih prometnica bez doputenja Trgovakog drutva
i/ili umoposjednika (lanak 46. stavak 5.);
4. ako gradi, odrava ili koristi umsku prometnicu protivno odredbama lanka 47. stavka 4. ovoga
Zakona;
5. ako ne oznai umsku prometnicu ili zaprijeenost umske prometnice (lanak 48. stavak 1. i
lanak 49. stavak 2.);
6. ako obavlja umarske radove bez registracije i/ili bez licence (lanak 50. stavak 1.).
(2) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lana kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom
kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.
lanak 82.
(1) Novanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit e se za prekraj Trgovako drutvo ili
druga pravna osoba ukoliko:
1. doznaku stabala ne obavlja radnik s propisanom strunom spremom (lanak 30. stavak 4.);
2. drvo ili grane posjeene u umi ili izvan ume prevozi, otprema ili pohrani te prodaje, odnosno
kupuje neobiljeeno ili bez popratnice (lanak 31.);
3. poini ili dopusti u umi pau, brst, irenje, skupljanje i odnoenje unja, mahovine, umskih
plodova ili drugih umskih proizvoda, odnoenje humusa, treseta, listinca, ili smolarenje (lanak
32. stavak 1. podstavci 5., 6., 7. i 8.);
4. ne osigura zatitu uma od nezakonitoga prisvajanja, koritenja ili drugih protupravnih radnji ili
ne poduzima potrebne mjere i radnje radi zatite uma od poara ili ne provodi umski red
(lanak 41. stavak 1.);
5. ako ne osigura izravno uvanje uma (lanak 42. stavak 1.).
(2) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznom od
3.000,00 do 8.000,00 kuna.
lanak 83.
(1) Novanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit e se za prekraj Trgovako drutvo ili
druga pravna osoba ukoliko:
1. ne vodi propisane evidencije (lanak 22. stavak 7.);
2. u propisanomu roku ne uskladi svoje poslovanje ili nain rada s odredbama ovoga Zakona
(lanak 90.).
(2) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom
kaznom od 2.000,00 do 7.000,00 kuna.

29
lanak 84.
Novanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit e se za prekraj umoposjednik ukoliko:
1. umom ili umskim zemljitem na umskogospodarskomu podruju gospodari protivno
umskogospodarskim planovima (lanak 20. stavci 1. i 2.);
2. ne provodi bioloku obnovu uma (lanak 29. stavak 1.);
3. sijee ili dopusti sjeu stabala u umi prije njihove doznake (lanak 30. stavci 1. i 3.);
4. drvo ili grane posjeene u umi ili izvan ume prevozi, otprema ili pohrani te prodaje, odnosno
kupuje neobiljeeno ili bez popratnice (lanak 31.);
5. poini ili dopusti pustoenje ume, sjeu ili oteivanje stabala te krenje ili istu sjeu ume
(lanak 32. stavak 1., podstavci 1., 2. i 3.);
6. ne poduzima mjere radi zatite uma od poara, drugih elementarnih nepogoda i tetnih
organizama (lanak 38. stavak 1.);
7. umarskom inspektoru ne omogui provoenje nadzora ili mu ne prui potrebne podatke ili
obavijesti (lanak 74.);
8. ne postupi po rjeenju umarskog inspektora (lanak 77. stavak 1.).
lanak 85.
(1) Novanom kaznom od 1.000 do 7.000,00 kuna kaznit e se za prekraj fizika osoba ukoliko:
1. drvo ili grane posjeene u umi ili izvan ume prevozi, otprema ili pohrani te prodaje, odnosno
kupuje neobiljeeno ili bez popratnice (lanak 31.);
2. poini ili dopusti odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika; pau, brst ili irenje;
sakupljanje i odnoenje unja, mahovine, umskih plodova i drugih umskih proizvoda;
odnoenje humusa, treseta, listinca, ili smolarenje protivno umskogospodarskim planovima
(lanak 32. stavak 1., podstavci 4., 5., 6., 7. i 8.);
3. u umi, na umskom zemljitu ili na zemljitu u neposrednoj blizini ume loi otvorenu vatru ili
pali drveni ugljen protivno odredbama lanka 43. stavka 1. ovoga Zakona;
4. podigne vapnaru, poljsku ciglanu ili drugu graevinu s otvorenim ognjitem te odlae otpad
protivno odredbama lanka 44. stavci 1. i 2. ovoga Zakona;
5. obavlja promet u umama izvan umskih prometnica bez doputenja Trgovakog drutva i/ili
umoposjednika (lanak 46. stavak 5.);
6. poini neovlateno zauzimanje uma ili umskoga zemljita u vlasnitvu Republike Hrvatske
(lanak 54.);
7. umarskom inspektoru ne omogui provoenje nadzora ili mu ne prui potrebne podatke ili
obavijesti (lanak 74.);
8. ne postupi po rjeenju umarskog inspektora (lanak 77. stavak 1.).
lanak 86.
Uz kaznu za prekraj iz lanka 79. stavka 1. toke 5. i 7., lanka 80. stavka 1. toke 2., lanka 81.
stavka 1. toke 4. i 6., lanka 82. stavka 1. toke 2. i 3., lanka 84. stavak 1. toke 3, 4 i 5 i lanka 85.
stavak 1. toke 1. i 2. ovoga Zakona, izrei e se zatitna mjera oduzimanja predmeta koji su rabljeni
ili su bili namijenjeni za poinjenje ili su nastali poinjenjem prekraja.

30
XVI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 87.
Ministar e donijeti propise za donoenje kojih je ovlaten ovim Zakonom u roku od est mjeseci od
dana njegova stupanja na snagu.
lanak 88.
Do stupanja na snagu provedbenih propisa iz lanka 87. ovoga Zakona ostaju na snazi propisi
doneseni na temelju Zakona o umama (Narodne novine, broj 54/83., 32/87., 47/89., 41/90., 52/90.,
5/91., 9/91., 61/91., 26/93., 76/93., 29/94., 76/99,. 8/00., 13/02., 100/04. i 160/04.), u dijelu u kojem
nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
lanak 89.
(1) Vlada e osnovati umarsku savjetodavnu slubu u roku od est mjeseci od dana stupanja na
snagu ovog Zakona.
(2) Do ustroja umarske savjetodavne slube poslove za koje e biti ovlatena obavljat e Ministarstvo
i Trgovako drutvo.
lanak 90.
Trgovako drutvo duno je uskladiti svoje poslovanje i nain rada s odredbama ovoga Zakona u roku
od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
lanak 91.
Postupci zapoeti prema odredbama Zakon o umama (Narodne novine broj 54/83., 32/87., 47/89.,
41/90., 52/90., 5/91., 9/91., 61/91., 26/93., 76/93., 29/94., 76/99., 8/00., 13/02., 100/04. i 160/04.)
dovrit e se prema odredbama ovoga Zakona.
lanak 92.
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o umama (Narodne novine broj
54/83., 32/87., 47/89., 41/90., 52/90., 5/91., 9/91., 61/91., 26/93., 76/93., 29/94., 76/99,. 8/00., 13/02.,
100/04. i 160/04.).
lanak 93.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.

31

OBRAZLOENJE KONANOGA PRIJEDLOGA ZAKONA O UMAMA

I. RAZLOZI RADI KOJIH SE ZAKON DONOSI I OSNOVNA
ZAKONOM UREUJU

PITANJA

KOJA

SE

Ustavna osnova za donoenje Zakona o umama sadrana je u odredbi lanka 2. stavak 4, te lanka 52.
Ustava Republike Hrvatske.
ume u Republici Hrvatskoj ispunjavaju gospodarsku, ekoloku i drutvenu funkciju te imaju znatan
utjecaj na kakvou ivota. Republika Hrvatska bogata je velikom raznolikou stanita (Jadransko
more, pretplaninska podruja i Panonska nizina) i s preko 60 umskih zajednica. Nae su ume
meunarodno priznate zbog injenice da je 95 % umskoga podruja prirodnog sastava, to je
potvreno i FSC certifikatom, a takoer i zbog velike raznolikosti biljnih i ivotinjskih vrsta, kao
rezultat umarske tradicije stare vie od 150 godina (Opi umski zakon iz 1858. godine).
Povrina uma i umskih zemljita je sljedea:
-

umom obrasle povrine

neobraslo umsko zemljite
neplodno umsko zemljite

Ukupno

2 078 289 ha
345 952 ha
61 370 ha
2 485 611 ha

ume i umska zemljita u Republici Hrvatskoj pokrivaju 2,5 milijuna ha ili otprilike 43,5 % povrine.
Od ukupne povrine, Republika Hrvatska vlasnik je 2.024.474 ha (81 %) uma i umskoga zemljita,
dok je 461.137 ha (19 %) u vlasnitvu fizikih osoba. Trgovako drutvo Hrvatske ume d.o.o.,
Zagreb gospodari umama u vlasnitvu Republike Hrvatske (1.991.537 ha) dok manjim podrujima
(32.937 ha) gospodare druge pravne osobe.
Prema podacima Osnove podruja iz 1996. godine oko 59 % uma jesu sjemenjae, oko 24 % su
panjae, a ostatak su makije, garizi, ikare i drugi razvojni ili degradacijski stadiji uma. Oko 71 %
sjemenjaa jesu uglavnom jednodobne ume, a 29 % su preborne ume.
Bjelogorine ume prevladavaju na 85 %, a crnogorine na oko 15 % umskogospodarskog podruja.
Glavne vrste drvea su bukva (36 %), hrast lunjak (14 %), hrast kitnjak (10 %), obini grab (8 %),
poljski jasen (3 %), ostale tvrde bjelogorine vrste (11 %), meke bjelogorine vrste (4 %), jela i
smreka (11 %), bor (2 %) i druge crnogorine vrste (1 %).
umama se gospodari po principu prirodne obnove, putem oplodne ili preborne sjee i njege.
Specifinost gospodarenja hrvatskoga umarstva jest i u prevoenju degradiranih uma u ume
visokog uzgojnog oblika te poumljavanju (proirenom biolokom reprodukcijom) neobraslih umskih
povrina. Ovakvim nainom gospodarenja podrava se bioloka ravnotea i udovoljava
meunarodnim konvencijama kojih smo potpisnici, iako takav nain gospodarenja iziskuje znatno vii
stupanj strunosti i znatno vea financijska ulaganja od suvremenih metoda podizanjem kultura i
plantaa koje se primjenjuju u svijetu. umarstvo Hrvatske gotovo je napustilo kultiviranje umskih
povrina, emu tee i ostale drave EZ jer je prirodnost njihovih uma znatno ispod razine koju
propisuju meunarodne konvencije.
Gotovo 86 % ukupne drvne zalihe, procijenjene na 324.256 milijuna m, u vlasnitvu je Republike
Hrvatske i njima gospodare Trgovako drutvo Hrvatske ume d.o.o., Zagreb, dok s 2 % drvne
zalihe gospodare druge pravne osobe. ume umoposjednika ine oko 12 % drvne zalihe.
Ukupni godinji prirast iznosi 9,6 milijuna m, a godinji etat 5,3 milijuna m. U umama Republike
Hrvatske godinji prirast je 8,1 milijuna m, a i etat 4,9 milijuna m. Proizvodnja je postupno rasla s
3,3 milijuna m u 1995. godini na 4,2 milijuna m u 2003. godini, to je jo uvijek manje od predratne

32
proizvodnje (5,1 milijun m). Od ukupnoga godinjeg etata 1,8 milijuna m je pilanska oblovina, dok
je ostalo celulozno i ogrjevno drvo te otpad.
Zastupljenost umarskoga sektora u bruto domaem proizvodu u 2000. godini iznosila je 1,4 %, s
udjelom industrije namjetaja 0,5 %, industrije celuloze i papira 0,4 % te industrije drva i drvnih
proizvoda 0,5 %.
Podruje umarstva i drvne industrije znaajan je izvor zapoljavanja, naroito u ruralnim podrujima.
U tim djelatnostima je zaposleno oko 49.000 radnika, od ega u Trgovakom drutvu Hrvatske ume
d.o.o. 9.500, poduzetnici za radove u umarstvu upoljavaju 6.000, povremeno zaposleni u umarstvu
4.000, u primarnoj preradi drva 11 500, proizvodnji namjetaja 11.600 i industriji celuloze i papira
6.250.
Vanost uma u svijetu raste, ne samo zbog njihovih viestrukih koristi, ve i zbog njihove uloge u
klimatskim promjenama. Republika Hrvatska neprekidno sudjeluje na meunarodnoj umarskoj sceni,
potpisala je i ratificirala veinu meunarodnih sporazuma i konvencija koji, izravno ili posredno,
utjeu na gospodarenje umama, od kojih su znaajniji:
-

Konvencija o biolokoj raznolikosti;

Konvencija o dalekosenom prekograninom oneienju zraka;
Konvencija o meunarodnoj trgovini ugroenim vrstama divlje faune i flore;
Konvencija o movarama koje su od meunarodnoga znaaja, naroito kao stanita ptica
movarica;
Meunarodna konvencija o zatiti bilja;
Kyoto protokol;
Rezolucije i deklaracije ministarskih konferencija o zatiti uma u Europi;
Konvencija o zatiti europskih divljih vrsta i prirodnih stanita;
EEC smjernica 79/409 o zatiti ptica u Europi te
EEC smjernica 92/43 o zatiti stanita divljih ivotinjskih i biljnih vrsta u Europi s
pruzimanjem obveze uspostavljanja ekoloke mree Natura 2000.

Provedbom ovih meunarodnih obveza, Republika Hrvatska potvruje svoju opredijeljenost za

odrivo gospodarenje svim umama i naputanje tradicionalnoga koncepta odrive proizvodnje drva.
Certifikat koji je Republika Hrvatska dobila od Forest Stewardship Councila (FSC - Vijee za
upravljanje umama) za 2.000.000 ha uma, kojima gospodare Hrvatske ume d.o.o., Zagreb, dokaz je
orijentacije Republike Hrvatske prema potrajnom i odrivom gospodarenju umskim resursima. U
tijeku je izrada nacionalnih standarda za certificiranje uma.
Unato svemu nabrojanom, ogroman potencijal uma i umskih povrina jo nije dokraja iskoriten.
Poboljano gospodarenje umama moe poveati proizvodnju dobara i usluga, pomaui na taj nain
stvaranje dodatnih radnih mjesta i dohodaka te dodatnih vrijednosti. Osobito su mogui veliki pomaci
u umama umoposjednika. umskim dobrima, budui su djelomino obnovljivi resursi, mogue je
gospodariti na odriv nain, u skladu s naelima ouvanja okolia.
umskim zemljitem i umama u dravnom vlasnitvu gospodarilo je do 2002. godine Javno poduzee
"Hrvatske ume", p.o. Zagreb, koje je osnovano temeljem Izmjena i dopuna Zakona o umama
("Narodne novine", broj: 52/90.) te je zapoelo s radom 1. sijenja 1991. godine. Te su izmjene i
dopune Zakona bile utemeljene na centralizaciji prava gospodarenja umama u dravnom vlasnitvu (u
Direkciji i upravama uma), kao najpovoljniji naina gospodarenja u nadolazeim ratnim vremenima i
drutveno-politikim previranjima. Poduzee je funkcionalno i prostorno trostupanjski organizirano:
Direkcija sa sjeditem u Zagrebu, 16 regionalnih uprava uma i 171 umarija. umarije su osnovne
organizacijske prostorne cjeline gospodarenja umama. Osim umarija, postoje radne jedinice za
obavljanja umskoga i daljinskog transporta drva, umskoga graevinarstva i drugih djelatnosti.
"Hrvatske ume" d.o.o. imale su 17 tvrtki keri koje su u 2000. godini vraene u portfelj poduzea.

33
Trgovako drutvo "Hrvatske ume" d.o.o. sada imaju oko 10.000 stalnih zaposlenika. Od ukupnoga
broja zaposlenih, 13 % je u direkciji i upravama uma, u umarijama 73 % i u radnim jedinicama 14
%. Osim stalnih zaposlenika, u vrijeme intenzivnih uzgojnih radova i provoenja mjera zatite uma
od poara tijekom godine zapoljavaju oko 600 radnika na odreeno vrijeme. Oko 50 % zaposlenika
je struno-tehniko i administrativno osoblje. Ostali zaposlenici uglavnom su umarski radnici. Pored
zaposlenih djelatnika u Trgovakome drutvu oko 700 poduzetnika s priblino 5.000 zaposlenih radi
odreene poslove u umarskoj djelatnosti.
Od osnivanja Javnog poduzea "Hrvatske ume" p.o., Zagreb, vie od 90 % ukupnog prihoda inio je
prihod od prodanoga drveta s trendom stalnog opadanja u korist ostalih prihoda (u 2004. oko 30 %
ostali prihodi). U zadnjim godinama nastale su potekoe u financijskom poslovanju poduzea.
Nepovoljni vanjski uvjeti poslovanja (gospodarsko okruenje i poslovni partneri) te unutarnji problemi
funkcioniranja poduzea, smanjili su sposobnost poduzea za ostvarenje prihoda. U posljednje vrijeme
poduzee posluje s visokom razinom financijske nesigurnosti. Razvojem trita i poduzetnitva
centralizacija upravljanja postala je teret javnog poduzea te se ukazala potreba za restrukturiranjem
tog poduzea u Trgovako drutvo koje e gospodariti umama iskljuivo po trinim naelima, to u
osnovi podrazumijeva decentralizaciju prava i obveza na najnie ustrojstvene jedinice, umarije pa ak
i na revire, ovisno o prirodi prava i obveza koje e se decentralizirati. S decentralizacijom prava i
obveza, decentralizirati se trebaju i struno-tehnike slube koje prate proizvodnju.
Pojava gubitka u poslovanju, zajedno s ostalim problemima u proizvodno-poslovnom procesu, ubrzali
su zahtjev Vlade Republike Hrvatske prema Ministarstvu poljoprivrede i umarstva (sada Ministarstvo
poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva) za podnoenjem prijedloga reorganizacije i
restrukturiranja Javnog poduzea "Hrvatske ume" p.o. Zagreb.
Smjernice razvoja umarstva u okolnostima politike EU, znaaja umskih ekosustava u Kyoto
protokolu i sve vea optereenost raznim tetnim imbenicima daju umarskoj politici posebnu
dimenziju u koju se treba uklopiti umarska politika i strategija razvoja umarstva nae zemlje. U
takvoj dimenziji razvijat e se i proces restrukturiranja Trgovakog drutva. Pojedine djelatnosti
Trgovakog drutva koje mogu dati najbolje rezultate u uvjetima slobodnog trita, trebaju biti
predmet trine valorizacije.
Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva identificiralo je niz kljunih problema
u funkcioniranju Javnog poduzea te je predloilo Vladi pokretanje procesa restrukturiranja poduzea.
Zakljukom Vlade Republike Hrvatske od 22. veljae 2001. zapoet je proces restrukturiranja.
Godine 2001. donesene su Izmjene i dopunama Zakona o umama kako bi se stvorile zakonske
mogunosti za preoblikovanje javnog poduzea u trgovako drutvo koje e na temelju izraene
Studije za restrukturiranje "Hrvatskih uma" p.o. Zagreb osposobiti poduzee za preuzimanje
kompleksne zadae djelotvornoga i uinkovitoga gospodarenja dravnim umama na podruju cijele
drave.
Preoblikovanje javnog poduzea u trgovako drutvo omoguit e se restrukturiranjem kojim e se u
poetnoj fazi privatizirati djelatnosti koje nisu izravno vezane za gospodarenje umama te unaprijediti
organizacijska, operativna i komercijalna uinkovitost Trgovakoga drutva, kao i optimalizacija
njegovoga doprinosa nacionalnomu gospodarstvu, uz uvaavanje naela odrivoga gospodarenja
umskim resursima.
Ove funkcionalne promjene unutar poduzea, novonastale drutveno-ekonomske okolnosti, obveza
usklaivanja Zakona s direktivama EU te njegovo noveliranje zbog brojnih izmjena i dopuna protekla
dva desetljea zahtijevaju promjene Zakona o umama. Novi zakon treba utemeljiti na
konvencionalnomu nainu gospodarenja umama uz potivanje odredbi direktiva i konvencija kojih
smo potpisnici te ujedno uiniti hrvatsko umarstvo i drvnu industriju konkurentnima na inozemnome
tritu. Za razliku od zakona drugih zemalja naega okruenja, Zakon o umama treba pretpostaviti
najpovoljniji nain gospodarenja umama u okolnostima denacionalizacije, jaanja privatnog sektora u
umarstvu, razvoju drvne industrije, ogranienjima zatite prirode, daljnje agresije prostornih planova
na umski prostor i dr..

34
Osnovni postulat i ovoga novog Zakona o umama jest osiguranje potrajnosti prihoda, odnosno
odrivo gospodarenje u novonastalim drutveno-ekonomskim i politikim okolnostima. Dosadanji
modeli osiguranja gospodarenja, odnosno provedbe planiranih radova jednostavne i proirene bioloke
reprodukcije uma nisu bili uinkoviti jer sam model osiguranja sredstava za provedbu planova te
model nadzora nisu bili efikasni, a dugoronost planiranja i njegova tromost prilagoavanja
dinaminim trinim uvjetima koristila je inozemnom tritu na tetu domaeg. Odrivo gospodarenje
takoer treba dodatno osigurati mjerama zatite, ouvanja i unaprjeenja umskih ekosustava zbog sve
uestalijih i izraenijih kalamiteta kao posljedica sveopih poremeaja u prirodi. Sanacija oteenih
umskih ekosustava zahtijeva nov pristup toj problematici s obzirom na to da su sanacije dugotrajan
proces, a moraju zapoeti to prije i to kvalitetnije se izvesti.
Nadalje, novi Zakon o umama utemeljen je na konceptu ouvanja uma i razvoja umarstva u
funkcionalnome smislu (odrivi razvoj) te na razgranienju prava upravljanja, raspolaganja,
gospodarenja i koritenja umskih resursa. Zakon u tom smislu regulira upravljako pravo vlasnika pri
odabiru naina gospodarenja i raspodjele dobiti, dok pravo gospodarenja u dravnim umama ima
trgovako drutvo u dravnome vlasnitvu.
U takvim okolnostima, Trgovako drutvo morat e poslovati na trinim naelima, odnosno postati
konkurentno na domaemu i stranom tritu. S tim ciljem, privatizirat e se dijelovi drutva ili
pojedine djelatnosti. U toj fazi restrukturiranja Trgovakog drutva stvorit e se viak radne snage.
Socijalna dimenzija ovoga Zakona odraava se u zbrinjavanju vika radne snage kroz licenciranje
umarskih radova, ime e se po realnim procjenama zadrati sadanja razina strunosti i kvalitete.
Osnivanje umarske komore koje je ovim Zakonom predvieno, dodatno e uvesti reda na tritu rada
u uvjetima koji se oekuju.
Vlasniko-upravljake ovlasti (Drava) i gospodarske ovlasti ("Hrvatske ume" d.o.o.) trebaju biti
ureene na trinim naelima raspodjele prava i obveza to podrazumijeva pravina ulaganja i
raspodjelu dobiti na nain koji e poticati odrivo gospodarenje umama i razvoj umarstva kao
vodee privredne djelatnosti, posebice u ruralnim podrujima drave. Dosadanji model prikupljanja
sredstava za jednostavnu bioloku reprodukciju uma i nain koritenja sredstava naknade za
koritenje opekorisnih funkcija uma (OKF) ovim se Zakonom ureuje na nain koji e znatno vie
pridonijeti hrvatskome umarstvu. Ta e se sredstva troiti za gospodarenje umama u vlasnitvu
drave i umoposjednika dravnim i to na nain kojim e se uravnoteiti potrebe, to postojeim
zakonom nije propisano pa se ta sredstva troe prvenstveno unutar Trgovakoga drutva.
Pribliavanjem EU stupanj kapitalnih ulaganja u ume smanjivat e se te se stoga politika umarstva
ovim Zakonom postupno usmjerava prema socijalnoj politici zapoljavanja i financiranju ekoloke
komponente, kao to su ulaganja u obnovu i zatitu oteenih umskih stanita te podizanje
unapreenja gospodarenja i zatite uma umoposjednika.
Zakonom se takoer sredstva uplaena za opekorisne funkcije uma na poseban raun Trgovakog
drutva raspodjeljuju namjenski, za gospodarenje umama u vlasnitvu drave i umoposjednika,
prema propisu koji donosi ministar uz kontrolu, odnosno upravni i inspekcijski nadzor Ministarstva.
Takav model namee potreba za sve veim ulaganjima u umska stanita, ija se devastacija
svakodnevno poveava te u ume umoposjednika u kojima se gospodarenje sve vie naputa zbog
usitnjenosti posjeda, devastiranosti i male drvne zalihe.
S obzirom na prikazane organizacijske promjene i promjene financijske prirode ovim je Zakonom
predvieno osnivanje umarske savjetodavne slube te prebacivanje upravnopravnih i
administrativnih poslova vezanih za meunarodnu suradnju, motrenja i praenja stanja te prilagodbu
EU na institucije koje se financiraju iz prorauna. Postojei propisi koji su za cilj imali unapreenje
gospodarenja umama umoposjednika pokazali su se neprovedivima jer su bili utemeljeni na
administrativnim modelima prisile te se odnos zakonodavca prema umoposjednicima novim
Zakonom temelji na ovome:
-

zainteresirati umoposjednika za poveanje drvne zalihe i odrivo gospodarenje umama

na trinim naelima, uz ouvanje opekorisnih funkcija ume;

35
-

poticati umoposjednike na suradnju sa umarskim strunjacima, primjenu umarskih

dostignua, okrupnjavanje posjeda i udruivanje.

U tom pravcu predvia se poticanje planskoga gospodarenja umama koje e poivati na optimalnim
programima gospodarenja i volji umoposjednika te na sankcioniranju postupaka koji su suprotni
meunarodnim konvencijama i domaim naelima. Pozitivne odnose umoposjednika prema umi
poticat e drava iz sredstava dobivenih uplatom za OKF, sa ciljem ouvanja i unapreenja
nacionalnoga umarstva.
Gospodarenje umama umoposjednika usmjerava se na okrupnjavanje posjeda po europskim
naelima te na modelu okrupnjavanja vlasnitva na umi i umskom zemljitu u okvirima fizikih i
pravnih osoba sa sjeditem u Republici Hrvatskoj. Prema postojeim propisima, vlasnika prava na
umi i umskom zemljitu u dravnom vlasnitvu mogle su stei samo pravne osobe. Takva odredba
bila je neustavna u odnosu na ogranienja koja su trpjele fizike osobe, a u praksi je sputavala
investicijska ulaganja na umskome zemljitu (gradnja, privoenje drugoj kulturi i sl.) te su ovim
Zakonom stoga izjednaena prava fizikih i pravnih osoba prilikom izdvajanja uma i umskoga
zemljita iz umskogospodarskog podruja.
Dodatna zatita uma i umskih zemljita kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku regulirana je
odredbom kojom je dana ovlast Ministarstvu poljoprivrede i umarstva za davanje miljenja na
temeljne prostorne planove kojima se esto bezrazlono zadire u umskogospodarsko podruje. Uz to,
zatita uma ogleda se i u odredbama koje su ugraene iz meunarodnih direktiva i konvencija kojih
smo potpisnici, a odnose se na specifine naine gospodarenja umama, prirodno pomlaivanje,
raznolikost vrsta, ouvanje prirodnih stanita, skrb o ivotinjskim vrstama u umi, ouvanje i
unapreenje opekorisnih funkcija ume i dr..
Zakonom se takoer rjeava problematika eksploatacije mineralnih sirovina na podruju obuhvaenom
umskogospodarskim podrujem. Uvoenjem slunosti, kao dodatnog instituta za rjeavanje
imovinsko-pravnih odnosa, skrauje se i ubrzava postupak ishoenja dokumentacije, kvalitetnije se
rjeava pitanje naknada za koritenje nekretnina u svrhu podizanja viegodinjih nasada, uzgoja stoke i
sl., nekretnina ne mijenja vlasnika, ime se titi umski fond, to sveukupno udovoljava zahtjevima
investitora i vlasnika ume. Odluku o osnivanju slunosti donosi Vlada Republike Hrvatske, odnosno
tijelo koje Vlada ovlasti, a ministar poljoprivrede i umarstva sklapa i raskida ugovor.
Zakonom je predvieno osiguranje sredstava za provedbu bioloke sanacije unaprijed, kako bi se
mogla obaviti sanacija u sluaju steaja ili prestanka postojanja osobe koja ju je radi koritenja ume
i/ili umskoga zemljita bila duna izvriti.
Zakon bolje ureuje nain koritenja, odravanja, zaprjeivanja i oznaavanja umskih prometnica te
donosi niz drugih propisa kojih u vaeem Zakonu nema.
Zakonom se daju mogunosti znanstveno-istraivakim i znanstveno-nastavnim institucijama svoju
djelatnost usmjeriti na projekte zatite, ouvanje uma i unapreenje gospodarenja na komercijalan
nain jer e se obvezna motrenja i dio javnih ovlasti izravno financirati iz OKF-a.
Prijelazom umarske inspekcije iz Dravnog inspektorata u Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i
vodnoga gospodarstva, inspekcijski nadzor ustrojava se kao dvostupanjski, zadravajui dosadanji
nain organizacije po podrunim jedinicama u prvom stupnju. Drugostupanjska inspekcija ustrojena je
u Ministarstvu.
Zakonom se rjeava i niz drugih pitanja kojima se poboljavaju odredbe postojeega Zakona o
umama te s time jasnije definiraju postupci, odnosi i pojmovi u podruju umarstva koji su
postojeim Zakonom izazivali dvojbe i razliita tumaenja.

36

II.

OBRAZLOENJE POJEDINIH ODREDBI ZAKONA

Uz lanak 1.
Odredbama ovoga lanka utvruju se pitanja koja ureuju uzgoj, zatitu i koritenje uma te
raspolaganje sa umom i umskim zemljitima kao prirodnim bogatstvom s ciljem odravanja bioloke
raznolikosti te osiguranja gospodarenja na naelima gospodarske odrivosti, socijalne odgovornosti i
ekoloke prihvatljivosti.
Uz lanak 2.
Ovim lankom definira se interes Republike Hrvatske u odnosu na ume i umska zemljita te nain
njihova koritenja.
Uz lanak 3.
Odredbe ovoga lanka definiraju da su ume i umska zemljita specifino prirodno bogatstvo kojim
se upravlja i gospodari na specifian nain. Takoer se propisuju opekorisne uloge koje prua uma
na osnovi gospodarskih, socijalnih i kulturnih potreba, regionalnih i lokalnih karakteristika te ouvanja
prirodnih vrijednosti i sveukupne bioloke raznolikosti.
Uz lanak 4.
lankom se definira pojam ume i umskoga zemljita te to se smatra, a to ne umom pa se u
sluaju sumnje ili spora definira kao arbitar sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove
umarstva.
Uz lanak 5.
Ovim lankom definiraju se pojedini pojmovi koji se koriste u Zakonu.
Uz lanak 6.
Ovim lankom definira se interes Republike Hrvatske u gospodarenju umama i umskim zemljitem
kroz provoenja odreenih mjera u gospodarenju umama i umskim zemljitima, njihovom zatitom,
donoenjem umskogospodarskih planova i programa te njihov nadzor nad provoenjem,
osiguravanjem sredstava za obnovu i zatitu uma, sanaciju uma ugroenih suenjem te
razminiranjem uma i umskih zemljita kako i sudjelovanjem u upravljanju i nadzoru trgovakih
drutava kojima je povjereno gospodarenje umama i umskim zemljitima u vlasnitvu Republike
Hrvatske.
Uz lanak 7.
Ovim lankom definiraju se temelji gospodarenja umama i umskim zemljitima koji obuhvaaju
uzgoj, zatitu i koritenje uma te izgradnju i odravanje umskih prometnica sukladno sveeuropskim
kriterijima za odrivo gospodarenja umama koji se prvenstveno odraavaju u poboljanju umskih
resursa i njihov doprinos globalnomu ciklusu ugljika, zdravlja i vitalnosti umskog ekosistema;
poticanje proizvodnih funkcija ume; ouvanju i odgovarajuem poboljanju bioloke raznolikosti u
umskom ekosistemu, kao i poboljanju zatitnih funkcija u upravljanju umom (posebice tla i vode).

37
Uz lanak 8.
Ovim lankom propisuje se obveza Trgovakog drutva i drugih pravnih i fizikih osoba koje
gospodare umom i umskim zemljitem da odravaju i unaprijede bioloku i krajobraznu raznolikost
i skrb o zatiti umskih ekosustava.
Uz lanak 9.
Ovaj lanak regulira koja su to opa naela gospodarenja umama po principu sveeuropskih kriterija
odrivoga gospodarenja umama na osnovu kojega su svi vlasnici i korisnici uma duni s ciljem
opeg interesa gospodariti.
Uz lanke 10. i 11.
Ovi lanci propisuju obvezu poumljavanja paljevina na pomlaenim, opustoenim i neovlateno
zauzetim povrinama te bespravno posjeenim rijetkim vrstama umskog drvea u predvienome
roku, tko odreuje rok i nain rjeavanja kada se ove radnje ne izvre ili ne postupi po nalogu
nadlenoga tijela.
Uz lanak 12.
Ovaj lanak regulira kretanje s ciljem posjete umi i umskomu zemljitu.
Uz lanke 13. do 16.
Ovi lanci reguliraju razvrstavanje uma po namjeni te njihovu unutarnju podjelu.
Uz lanke 17. i 18.
Ovi lanci definiraju tko gospodari umama i umskim zemljitima u vlasnitvu drave, vlasniku
strukturu, sjedite i akt u kojem su utvreni model organizacije, djelatnosti i nain poslovanja
Trgovakog drutva.
Uz lanke 19. do 23.
Ovim lancima odreuje se planiranje u umarstvu i to u dijelu programa razvoja umarstva i
umskogospodarskih planova, njihovo donoenje, period trajanja, obnova te revizija.
Uz lanke 24. i 25.
Propisuje na koji nain se gospodari i upravlja umama u zatienim podrujima i podruju na kojem
se rasprostire ekoloka mrea te postupak proglaenja ume posebne namjene i zatitne ume.
Uz lanak 26.
Propisuje izradu programa ouvanja i zatite u posebno zatienim podrujima.
Uz lanak 27.
Ovaj lanak propisuje da lovno-gospodarske osnove moraju biti usklaene s umskogospodarskim
planovima u kojima je utvren broj i vrsta divljai koje se mogu bez tetnih posljedica uzgajati u umi.

38
Uz lanke 28. i 29.
Propisuje radove bioloke obnove uma i obvezu da osobe koje gospodare umom provode propisane
mjere.
Uz lanke 30. do 32.
Propisuje koritenje uma, umskih zemljita i umskih proizvoda te nain oznaavanja stabala za
sjeu, stavljanje u promet drva i ostalih umskih proizvoda.
Uz lanke 33. do 35.
Ovaj lanak regulira zabranu pustoenja uma i oteivanja stabala, pau, brst i irenje; sakupljanje i
odvoenje unja, mahovine, umskih plodova i drugih umskih proizvoda, iskoritavanje humusa,
gline, pijeska, ljunka i kamena; smolarenje te se utvruju sluajevi u kojima se doputa krenje,
odnosno ista sjea uma, tko ih odobrava i kojim postupkom.
Uz lanak 36.
Ovim lankom propisuje se obveza osiguranja sredstava za bioloku sanaciju izgraenih objekata
unaprijed radi jamstva da e se predviena sanacija i obaviti.
Uz lanak 37.
Propisuje se koji se objekti mogu graditi u umi i na umskomu zemljitu i uvjete za gradnju.
Uz lanak 38.
Ovim lankom Zakona propisuju se obveze osoba koje gospodare umama u svrhu poduzimanja mjera
za zatitu uma od poara, tetnih organizama i drugih elementarnih nepogoda.
Uz lanak 39.
Radi nadzora oneienja atmosfere i njegova utjecaja na stanje uma, propisuje se donoenje
programa mjera za prikupljanje podataka o oneienju atmosfere i oteenosti umskih sastojina na
mjernim tokama te uspostava registra oteenosti uma. Nain prikupljanja podataka, mrea toaka,
provedba programa i voenje registra oteenosti uma propisat e se podzakonskim aktom.
Uz lanak 40.
S ciljem poboljanja nadzora nad umskim poarima i njihovim uzrocima, uincima i prevenciji,
propisuje se uspostava Registra o umskim poarima i definiraju institucije nadlene za prikupljanje
podataka o umskim poarima.
Uz lanke 41. i 42.
Ovim lancima propisuje se uvanje uma, odnosno zatita od nezakonitog prisvajanja, koritenja i
drugih protupravnih radnji te zadaci i ovlasti uvarske slube (lugara).
Uz lanke 43. i 44.
Definira se pojam otvorene vatre u smislu ovog Zakona i regulira loenje vatre, odnosno poduzimanje
odgovarajuih mjera opreznosti prilikom loenja vatre u umi ili na umskome zemljitu te postupanje
s otpadom unesenim u umu.

39
Uz lanke 45. do 49.
Navedenim lancima regulira se izgradnja umske infrastrukture (prometnica) te se propisuje obveza
potivanja tehnikih, gospodarskih i ekolokih uvjeta umskog tla, raslinja i divljai kod izgradnje i
odravanja umske infrastrukture, uz maksimalnu zatitu istih. Propisuje se i oznaavanje umskih
prometnica te uvjeti za njihovo zapreavanje, kao i plaanje naknade za koritenje umskih prometnica
sa svrhom stjecanja prihoda.
Uz lanak 50.
Ovim lankom regulira se licenciranje radova u umarstvu, obvezu izvritelja radova da posjeduje
licencu kao i ustrojavanje umarske komore s ciljem licenciranja ovlatenih osoba.
Uz lanak 51.
Ovim lankom regulira se izdvajanje pojedinih uma i umskih zemljita u vlasnitvu Republike
Hrvatske iz umskogospodarskog podruja i prenoenje prava u pogledu istih na drugu osobu radi
njihova koritenja u druge svrhe, ako za to postoji poseban interes Republike Hrvatske koji je takoer
propisan ovim lankom Zakona.
Uz lanak 52.
Ovim lankom Zakona regulira se stjecanje prava vlasnitva na umama i umskome zemljitu.
Uz lanak 53.
Ovim lankom propisuje se minimalni vremenski period za mogue privoenje opoarenih povrina
drugoj kulturi.
Uz lanak 54.
Ovim lankom regulira se neovlateno zauzimanje ume i umskoga zemljita u vlasnitvu Republike
Hrvatske.
Uz lanke 55. do 56.
Ovim lancima regulira se pravo umoposjednika ili vlasnika umskoga zemljita na naknadu za
ogranienja u ostvarivanju prihoda radi prenesenih prava u sluajevima i prema postupku iz lanka 51.
ovoga Zakona ili ogranienja prava nad umom i umskim zemljitem te u sluajevima proglaenja
ume zatitnom umom, odnosno umom posebne namjene i privremenim zauzimanjem umskog
zemljita. Pravo naknade vlasniku ume i/ili umskog zemljita utvruje se razmjerno vrijednosti
izvlatene nekretnine, odnosno ogranienju u ostvarivanju prihoda.
Uz lanak 57.
Ovim lankom definira se svrha osnivanja prava slunosti i institucija nadlena za donoenje odluke o
osnivanju slunosti.
Uz lanak 58.
Ovim lankom daje se mogunost davanja umskoga zemljita u vlasnitvu Republike Hrvatske u
najam i zakup te da Vlada RH odreuje nain i kriterije najma.

40
Uz lanak 59.
Ovim lankom regulira se obeteenje trgovakog drutva za nanesenu tetu u umi u vlasnitvu
Republike Hrvatske prema umsko-odtetnom cjeniku kojeg donosi ministar.
Uz lanak 60.
Ovim lankom propisuje se provoenje komasacije uma i umskih zemljita.
Uz lanak 61.
Ovim lankom utvruje se osiguravanje i rasporeivanje prema namjeni financijskih sredstava za
gospodarenje umama i umskim zemljitem, odnosno za osiguravanje bioloke obnove uma te za
znanstvene radove i programe u podruju umarstva.
Uz lanke 62. do 64.
Ovim lancima odreuje se za osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost plaanje naknade za
koritenje opekorisnih funkcija uma, kao i nadzor nad izdvajanjem, obraunom i naplatom istih.
Jednako tako, ovim lancima utvreno je koji radovi se financiraju iz sredstava naknade opekorisnih
funkcija uma, kao i nain planiranja sredstava po programima ulaganja u ume koje na temelju
umskogospodarske osnove podruja priprema trgovako drutvo. Utvren je i nain i postupak
raspodjele sredstava za radove u umama umoposjednika.
Uz lanak 65.
Ovim lankom utvrena je visina i nain uplate umskoga doprinosa.
Uz lanak 66.
Ovim lankom utvreno je da gospodarenje umama i umskim zemljitima na podruju kra
obuhvaa gospodarske jedinice navedene u Popisu uma i umskih zemljita kra kao sastavni dio
ovoga Zakona.
Uz lanak 67.
Ovim lankom utvruje se da se umski poari na podruju kra smatraju elementarnim nepogodama i
za tetu koja e biti naknadno utvrena.
Uz lanak 68.
Ovim lankom utvruje se razlog za osnivanje, osniva, sjedite i djelatnosti umarske savjetodavne
slube.
Uz lanak 69.
Odredbama ovog lanka obraeno je unapreenje stanja i gospodarenja umama umoposjednika,
poticanje i pomaganje svih oblika povezivanja umoposjednika, nain ostvarivanja prava na poticaje
radi boljega gospodarenja sitnim umskim posjedom, kao i okrupnjavanje umskih posjeda te
osnivanje i voenje Upisnika umoposjednika.
Uz lanak 70.
Odredbama ovoga lanka detaljno je propisano tko obavlja upravni, a tko inspekcijski nadzor nad
provedbom ovog Zakona i propisa donesenih temeljem njega.

41
Uz lanke 71. do 73.
Ovim odredbama propisuje se da poslove umarske inspekcije u prvome stupnju provode umarski
inspektori u podrunim jedinicama, a u drugom stupnju dravni umarski inspektori Ministarstva te
uvjete koje mora imati osoba koja obavlja poslove umarskoga i dravnog umarskog inspektora te
dokazivanje njegovoga slubenog svojstva, identiteta i ovlasti slubenom iskaznicom i znakom.
Uz lanak 74.
Ovim lankom propisuje se da su osobe iji rad podlijee nadzoru umarskog inspektora dune
omoguiti mu obavljanje nadzora i dati potrebne podatke i obavjetenja.
Uz lanke 75. i 76.
Ovim lancima propisuju se poslovi koje obavljaju dravni umarski inspektor i umarski inspektor u
podrunoj jedinici Ministarstva.
Uz lanak 77.
Ovaj lanak propisuje kada umarski inspektor donosi rjeenje o upravnoj mjeri, rok u kojem se moe
izjaviti alba na rjeenje, da alba ne zadrava izvrenje rjeenja te da se protiv rjeenja dravnoga
umarskog inspektora kada nije doputena alba moe pokrenuti upravni spor.
Uz lanak 78.
Ovaj lanak utvruje to sve provode inspektori u obavljanju poslova inspekcijskog nadzora kod
ovlatene pravne osobe.
Uz lanke 79. do 86.
U ovim lancima propisane su novane kazne za prekraje koje mogu poiniti pravne osobe koje
gospodare umom te odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizika osoba, sukladno odredbama ovoga
Zakona.
Uz lanke 87. do 93.
Prijelaznim i zavrnim odredbama ureuju se pitanja u svezi s donoenjem provedbenih propisa,
obveze Trgovakog drutva i ostalih pravnih osoba koje gospodare umama u vlasnitvu Republike
Hrvatske, propisuje se prestanak vaenja Zakona o umama (Narodne novine broj 54/83., 32/87.,
47/89., 41/90., 52/90., 5/91., 9/91., 61/91., 26/93., 76/93., 29/94., 76/99., 8/00., 13/02., 100/04. i
160/04.), do stupanja na snagu provedbenih propisa utvrenih ovim Zakonom ostaju na snazi propisi
doneseni na temelju Zakona o umama (Narodne novine broj 54/83., 32/87., 47/89., 41/90., 52/90.,
5/91., 9/91., 61/91., 26/93., 76/93., 29/94., 76/99., 8/00., 13/02., 100/04. i 160/04.), u dijelu u kojem
njihove odredbe nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona. Propisuje se da e Vlada R.H. osnovati
umarsku savjetodavnu slubu u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona te da
e se podzakonski akti donijeti u roku od est mjeseci. Propisano je takoer da je Trgovako drutvo
duno uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog zakona u roku od jedne godine dana od njegova
donoenja. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.

42
III.

OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOENJE ZAKONA

Za provedbu odredbi ovoga Zakona (prema ovom Prijedlogu), a za potrebe osnivanja i ustrojavanja
umarske savjetodavne slube, rad umarskih inspektora, uspostavu registara praenja umskih
poara, oteenosti uma i Upisnika umovlasnika, te subvencija umovlasnicima, potrebno je u
Dravnomu proraunu Republike Hrvatske osigurati dodatna sredstva u iznosu od ukupno
5.236.000,00 kuna.

IV.

RAZLIKE IZMEU RJEENJA KOJA SE PREDLAU OVIM KONANIM

PRIJEDLOGOM, U ODNOSU NA ONA IZ PRIJEDLOGA ZAKONA TE RAZLOZI
ZBOG KOJIH SU RAZLIKE NASTALE

Sve primjedbe i prijedlozi na prijedlog Zakona o umama koje je usvojio Hrvatski sabor pozorno su
razmotrene i veim dijelom unesene u tekst konanoga prijedloga Zakona. Slijedom toga, u ovaj
konani prijedlog unesene su ove promjene:
- u stavak 2 lanka 3. dodana su 3 podstavka
- prihvaena je primjedba na lanak. 12. - radi nerazumijevanja odredbi ovoga lanka od
koje tete vlasnici, odnosno posjednici ume i umskog zemljita ne preuzimaju rizike koji
posjetiteljima mogu biti naneseni, u stavku 1. dodan je tekst kojim je odreeno da se posjetitelji mogu
kretati umom samo izvan vremena obavljanja redovite djelatnosti gospodarenja umom te se na to
vrijeme odnosi i iskljuenje od odgovornosti za tete koje posjetitelji mogu pretrpjeti;
- prihvaena je primjedba na lanak. 23. (sada lanak 22.) - izmjenama u tekstu ovoga
lanka bolje je pojanjeno tko je odgovoran za izradu umskogospodarskih planova, njihovu obnovu,
odnosno reviziju te da ih Ministarstvo odobrava (ne donosi) i to za ume u vlasnitvu Republike
Hrvatske na prijedlog Trgovakoga drutva, a za ume u vlasnitvu drugih pravnih i fizikih osoba na
prijedlog umarske savjetodavne slube;
- prihvaena je primjedba na lanak. 24. (sada lanak 23.) zbog nerazumijevanja termina
godinji plan, razlueni su termini godinji plan koji se odobrava kao umskogospodarski plan te
operativni godinji plan koji je Trgovako drutvo obvezno donositi na temelju umskogospodarskih
planova;
- prihvaen je prijedlog da se u lanku 33. preispita davanje ovlasti Trgovakom drutvu da
svojim opim aktom propisuje vrstu plodova i ostalih umskih proizvoda, uvjeta pod kojima ih graani
mogu skupljati u umi te propisivanje naina koritenja ume za odmor i rekreaciju na nain da je
Trgovako drutvo duno prije donosenja ovog opeg akta zatraiti suglasnost Ministarstva na isti;
- u lanku 37., stv. 4. i 6. jasnije su definirani dokumenti prostornog ureenja za koje je u
postupku donoenja potrebno miljenje Ministarstva, te za koje uvjete utvruje Ministarstvo
- prihvaen je prijedlog da se u lanak 39. utvrdi tijelo koje e donijeti program mjera za
prikupljanje podataka u uspostavi registar uma te je tekst promijenjen tako da je sada vidljivo da taj
program donosi Ministarstvo;
- prihvaen je prijedlog da se u lanku 57. stavak 1. pravo slunosti u umi ili na
umskomu zemljitu za podizanje viegodinjih nasada moe osnovati samo na povrinama obraslim
poetnim ili degradacijskim razvojnim stadijima umskih sastojina te je u tom smislu i izmijenjen
tekst;
- prihvaen je prijedlog da se u lanku 65. stavak 1. za brdsko-planinska i podruja
posebne dravne skrbi umski doprinos uplauje po (vioj) stopi, tj. u iznosu od 5% od prodajne cijene
proizvoda na panju, a i iznos umskoga doprinosa za sve pravne osobe povean je s 2,5% na 3,5%;
- prihvaena je primjedba na lanak. 67. u smislu da je iznimno od odredbi Zakona o
zatiti od elementarnih nepogoda za umske poare na kru dana mogunost da se proglasi
elementarna nepogoda i radi posljedica koje nastaju nakon poara, bez obzira na nastalu izravnu tetu
te je izmijenjena dosadanja formulacija kako bi se uskladila sa Zakonom o zatiti od elementarnih
nepogoda;

43
- prihvaen je prijedlog da se izmijeni lanak 68. te da se rad predviene umarske
savjetodavne slube koju osniva Vlada Republike Hrvatske financira iz Dravnog prorauna R.H., a
dio sredstava OKF-a na koji umoposjednici imaju pravo iskoristi za obavljene radove bioloke
obnove uma umoposjednika. Predlaga je u prvom prijedlogu financiranje rada (plaa i materijalnih
trokova) umarske savjetodavne slube iz OKF-a obrazlagao na nain da e rad te slube pridonijeti
efikasnijem i jeftinijem servisiranju umovlasnika na terenu, to bi pridonijelo boljem gospodarenju
privatnim umama, poveanju njihove gospodarske vrijednosti te time i poveanju opekorisnih
funkcija.
V.

PRIJEDLOZI I MILJENJA NA PRIJEDLOG ZAKONA KOJE PREDLAGATELJ NIJE

PRIHVATIO, S OBRAZLOENJEM

Primjedbe i miljenja na Prijedlog Zakona o umama iznesene na raspravi u Hrvatskom saboru i

njegovim radnim tijelima tijekom prvoga itanja ugraene su u tekst Konanog prijedloga, s tim da
neke primjedbe nisu mogle biti usvojene uz obrazloenja kako slijedi:
- ne prihvaa se primjedba koja se odnosi na lanak 3., tj. dodatno pojanjenje pojma
specifino prirodno bogatstvo jer je on izriajno dovoljno jasan pa je upotrijebljen i u sada
vaeemu Zakonu;
- nije prihvaen prijedlog da se u lanku 8. stavak 2. utvrdi organ koji bi bio nadlean za
davanje suglasnosti na projekte izgradnje infrastrukture u umskim ekosustavima jer je to rijeeno
lankom 47. stavak. 3.;
- nije prihvaena primjedba na lanak 15. stavak 1. (sada lanak 25. stavak 1.) da se odredi
organ koji predlae proglaenje ume zatitnom, jer to proizlazi iz dokumenata prostornog ureenja, a
ovom odredbom rijeena je samo razina lokalne vlasti koja takvu umu proglaava zatitnom;
- nije prihvaen prijedlog da se lanku 16. stavku 1. i 2. (sada lanak 15. stavak 1. i 2.)
utvrdi da Ministar utvruje koje ume i umska zemljita obuhvaaju umsko gospodarsko podruje
Republike Hrvatske, i koji aktom, jer je umskogospodarsko podruje ve utvreno vaeim Zakonom
o umama i Osnovom podruja, a ministar donosi Popis uma i umskog zemljita koje je obuhvaeno
umskogospodarskim podrujem;
- nije prihvaena primjedba da se u lanak 19. (sada lanak 18.) doda stavak koji bi utvrdio
i raspodjelu dobiti koja se rasporeuje Trgovakom drutvu, jer o dobiti trgovakih drutava odluuju
njihove skuptine, te su odredbe o raspodjeli dobiti Trgovakog drutva uklonjene;
- -nije prihvaen prijedlog da se lankom 27. stavak 2. odredi organ koji je nadlean
utvrditi je li lovno-gospodarska osnova usklaena s planovima gospodarenja uma iz stavka 1. lanka
27. jer je to rijeeno Zakonom o lovstvu i propisima donesenim na temelju njega;
- nije prihvaen prijedlog da se u lanku 32. dopusti tradicionalno koritenje i sakupljanje
umskih plodova svim graanima jer svi proizvodi ume pripadaju iskljuivo vlasniku ume, a postoji
i opasnost od ugroavanja bioraznolikosti i unitenja ugroenih vrsta na tom podruju koje se
ovakovom odredbom tite;
- nije prihvaen prijedlog da se u lanku 47. stavak 5. radi odreenosti pojedinih odreenja
i lake primjene pojam ,,vrijednosti drveta na panju" zamjeniti pojmom ,,prodajne cijene";
- ne prihvaa se primjedba koja se odnosi na lanak 47. stavak 5. da se povea izdvajanje
za odravanje umskih prometnica kroz ume umoposjednika u podrujima od posebne dravne skrbi
jer to pada na teret umoposjednika tog podruja pa bi ta odredba bila suprotna nastojanjima da se
stanovnitvo u podrujima od posebne dravne skrbi to vie rastereti financijskih izdvajanja, ali je
poveano izdvajanje za umski doprinos u lanku 65.;
- nije prihvaen prijedlog da se u lanku 53. preispita zabrana prenamjene umskog
zemljita u trajanju od 5 godina kada je zemljite opoareno, jer se ova odredba ni ne odnosi na
prenamjenu, ve privoenje drugoj kulturi;
- ne prihvaa se primjedba koja se odnosi na lanak 53. da se preispita rok od 5 godina u
kojem se opoarene povrine uma ne mogu privesti drugoj kulturi, jer je rok ocijenjen primjerenim, a
naravno da se opoarena povrina moe (i mora) poumiti, ime se ne mijenja kultura, tj. ostaje uma;

44
- nije prihvaen prijedlog da se izmijeni lanak 68., u smislu da se predviena umarska
savjetodavna sluba osnuje kao agencija zajedno s poljoprivrednom savjetodavnom slubom, u kojoj
bi se obavljali i poslovi (dio javnih ovlasti) iz podruja lovstva, s obrazloenjem da je posao umarske
savjetodavne slube potpuno drugaiji od poslova poljoprivredne savjetodavne slube, radi obavljanja
poslova dijela javnih ovlasti koji e oduzimati dobar dio radnog vremena umarskim savjetnicima te
drugaijeg ustroja i rasporeda na terenu; osim toga Zakonom o lovu nije predviena posebna sluba za
lovstvo, ve struni dio gospodarenja lovitem mora osigurati sam lovozakupnik preko strune slube
za provedbu lovno-gospodarske osnove;
- ne prihvaa se primjedba na lanak 87. kojom se predlae skraenje rokova za donosenje
provedbenih propisa temeljem ovoga Zakona jer je rok od est mjeseci najkrai koji je uobiajeno
potreban za donoenje podzakonskih akata;
- nije prihvaen prijedlog da se lankom 89. utvrde izvore financiranja umarske
savjetodavne slube koju osniva Vlada RH, organ koji e Vladi predloiti ustroj umarske
savjetodavne slube i organ u okviru kojega e ona funkcionirati jer je to sve rijeeno ranijim
odredbama u Prijedlogu Zakona