SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

OPATIJA

KRUZERI KAO DIO PONUDE NAUTIKOG TURIZMA U REPUBLICI

HRVATSKOJ
SEMINARSKI RAD

Kolegij: Nautiki turizam

Mentor: dr. sc. Daniela Graan

Studentica: Matea Petkovi

Studij: diplomski studij
Smjer: Menadment u hotelijerstvu
Status: Part time Opatija
Matini broj: 2077/14

Opatija, oujak 2015.

1. UVOD
Budui da je tematika rada usko vezana za nautiki turizam, na samome poetku vano je
osvrnuti se na sami pojam i znaenje nautikog turizma na gospodarski razvoj Republike
Hrvatske kako bismo podrobnije mogli iznijeti tezu rada, odnosno, krunih putovanja kako u
svijetu tako i na naim prostorima. Poznato je da su poeci plovidbe radi zabave ,rekreacije i
sporta obiljeeni regatama po nizozemskim kanalima ve u 16 stoljeu, ali se nautiki
turizam, kao oblik suvremene turistike aktivnosti, poeo razvijati u 19. stoljeu. Intenzivnija
izgradnja specijaliziranih luka za privez brodica i jahti i boravak njihovih posada-nautiara
zapoela je u 20.stoljeu. Za takve je luke, njihove ureaje i opremu Udruenje konstruktora
motora i brodova iz New Yorka 1928.godine upotrijebilo pojam marina, koji od tada
postaje meunarodno priznat i koriten naziv za osnovne objekte nautikog turizma,
specijalizirane luke u kojima se danas osim vezova, ureaja, opreme i usluga odravanja
plovila, njihovim korisnicima-nautiarima nudi i sve vei broj razliitih turistikih usluga
smjetaja, prehrane, razonode, sporta i sl. Uz izvornu talijansku rije marina koja znai more,
morsku povrinu ili obalu u nekim se zemljama za takve specijalizirane luke nautikog
turizma jo koriste i nazivi port de plaisaince porto turistico ili puerto depotivo
Nautiki turizam obuhvaa svako zabavno, raznorodno, znanstveno, sportsko, ribolovno i
osvjeavajue kretanje vodenim morskim povrinama u turistike svrhe najraznovrsnijim
amcima, jedrilicama, motornim brodicama i sl., kruna putovanja i krstarenja putnikim ili
drugim brodovima. Taj oblik turizma je veoma privlaan jer predstavlja dinamian oblik
turistike ponude, a njegov udio u ukupnim tokovima turistikog prometa sve je vei. Kao i
svi drugi oblici turizma, nautiki turizam je gospodarski veoma zanimljiv zbog specifine
nautike potranje i njome povezane posebne nautike potronje koja se odraava na nautiku
industriju (proizvodnja plovnih jedinica za turizam, proizvodnja opreme, odravanje,
osposobljavanje postojeih i izgradnju novih luka i luica i dr.), te na pruanje usluga
nautiarima i njihovim plovilima (Dravna uprava za zatitu prirode i okolia,1998.).
Terminoloka oznaka za nautiki, za ovu vrstu turizma, potjee od grke rijei
nautas(mornar), a oznaava vjetinu navigacije, znanost o pomorstvu (amanovi, 2002.).
Veoma obuhvatnu definiciju nautikog turizma dao je V.Jadrei (Jadrei , 1978.):Nautiki
turizam je dio maritimnog turizma koji, s jedne strane, predstavlja ukupnost stalnih, uestalih
ili povremenih dobrovoljnih drutveno-sociolokih pojava, aktivnosti i kretanja turista na
moru, u moru i obalama, te na rijekama, jezerima i kanalima, vlastitim, iznajmljenim ili tuim
brodovima, u turistikim lukama i ostalim pomorsko-nautiko-brodograevnim objektima

supra i infrastrukture, u svrhu zabave i odmora, sporta, pasivne i aktivne rekreacije,

relaksacije, ambijenta zadovoljenja zdravstvenih kulturnih i drugih motiva, i to sve iz
turistikih, a ne lukrativnih motiva i,s druge strane, to je skup ekonomsko organiziranih
poslovnih funkcija u cilju racionalnog i planskog poslovanja i razvijanja te poboljanja tih
pojava i aktivnosti u svrhu stvaranja i poveanja dohotka.
Hrvatski Zakon o turistikoj djelatnosti definira nautiki turizam na sljedei nain: nautiki
turizam je plovidba i boravak turista-nautiara na plovnim objektima i u lukama nautikog
turizma radi odmora i rekreacije (Narodne Novine, 1996.). U Studiji razvoja nautikog
turizma (HHI, 2006.) navodi se da neki autori u nautiki turizam, meutim, ubrajaju i vonju
putnikim brodovima, pa ak i teretnim kao Turina (1967.), drugi pod tim pojmom
podrazumijevaju i vonju malim neregistriranim amcima (Gvozdani, 1969.), luksuzna
krstarenja (Kos, 1970.) sve oblike turizma koji su vezani uz vodu, kao to su, uz ve
spomenuto, portovi na vodi i ispod vode, pa ak i za biologiju podmorja i mora te unutranjih
voda (Duli, 2002.) itd. Temeljna poveznica svih ovih aktivnosti jest plovilo odnosno
sredstvo kojim je mogue kretati se po vodi.
Nautiki turizam najee se svrstava u masovni ili uniformirani turizam, odnosno u njegovu
dinamiku (mobilnu) podvrstu s jo nekolicinom razliitih vrsta turizma, kao to su:alpinizam,
tranzitni turizam, zimsko sportski turizam, avioturizam, vikend turizam, automoto turizam,
izletniko-tranzitni turizam itd. (Jadrei, 1978.). Turistika terminologija uz vrste turizma,
kojih u literaturi ima vie od 160, i ta se lista stalno nadopunjava, najee razlikuje i oblike
turizma, iako nema potpuno jasnog razgranienja meu tim podjelama. Tako se vrste turizma
jednom definiraju na temelju karakteristika turistikih resursa, veliine i obiljeja prostora u
kojem se turizam odvija, dominantne aktivnosti turista u nekom odreditu, zemlji podrijetla
posjetitelja i smjera kretanja, drugi put na temelju namjera, elja i sklonosti turista itd. Slino
je i s oblicima turizma: jednom su to razliiti oblici turistike djelatnosti kojima se
zadovoljavaju turistike potrebe (Vukoni i avlek,2001.), a drugi put se razlikuju prema
uzrocima, izvanjskim utjecajima, vidljivima manifestacijama i prema brojnim drugim
kriterijima i obiljejima (U.I.O.O.T., 1963.,Markovi Z. 1980.,1987. U HHI 2006.) pak,
navodi

djelomino

drugaije

stajalite.

Nekoliko

autora

(Antunac,

1973/74.,2001.;Alfier,1994.;Jadrei, 1991. i dr.,u HHI 2006.) u turistiku terminologiju

uvode naziv selektivni kao stanovitu protuteu masovnom turizmu, ali takoer bez
jednoznanog odreenja pojma turizam ili selektivne vrste turizma. Antunac u selektivne vrste

turizma ubraja i nautiki turizam, dok Alfier smatra da su selektivne vrste turizma ujedno i
ekoloke.
Iz gore navedenog proistjee zakljuak da veina autora nautiki turizam smatra vrstom
turizma, neki oblikom, neki posebnim oblikom turizma, neki ga ubrajaju u selektivne vrste
turizma, drugi ne, a pojavljuje se unutar tih grupa u razliitim podjelama s obzirom na
razliite kriterije, Jadrei (1991.) navodi da je nautiki turizam pojava koja sve vie iz
selektivne vrste turizma postaje masovni turistiki fenomen svojim intenzivnim i u prostoru
irokim djelovanjem te da nije vremenski omeena na tzv. ljetnu sezonu. S obzirom na dobnu
strukturu nautiara i porast slobodnog vremena, nautiki turizam je sve manji ovisan s ljetnoj
sezoni.
Moe se zakljuiti da je nautiki turizam masovni( u njemu sudjeluje mnogo osoba),
aglomeracijski( jer je koncentriran na odreenim mjestima), mobilan ( jer je temeljen na
plovidbi) i, s obzirom na ukopnu potronju nautiara, da je u odreenoj mjeri ekskluzivan.
Upravo ta ekskluzivnost i interdisciplinarni pristup u istraivanju i planiranju njegova razvoja
doprinosi njegovom razvoju kao selektivnom obliku turizma uz uvaavanje naela odrivog
razvoja. Ujedno sve definicije nautikog turizma uvaavaju i istiu geografsku komponentu te
aktivnosti uvala, tj. vodeni medij ( more, rijeke, jezera, kanale i dr.) kao bitnu sastojnicu ope
geografske stvarnosti s jedne strane, i s druge strane kao medij odvijanja svih aktivnosti
nautikog turizma. Nautiki turizam nerazdvojivo je povezan s lukama nautikog turizma
koje su kao objekti nautikog turizma u funkciji pruanja usluga nautiarima i njihovima
plovilima.
1.1. Problem istraivanja
Dananje stanje nautikog turizma u Republici Hrvatskoj ukazuje da je to razvojno dinamian
turstiki fenomen. On predstavlja novu gospodarsku razvojnu mogunost, to je privuklo
zanimanje mnogih znanstvenika da se detaljnije pozabave sa tom vrstom turizma. O vanosti
koju Republika Hrvatska pridaje nautikom turizmu govori i injenica da u Zakonu o
pruanju usluga u turizmu, etvrto poglavlje je o turistikim uslugama u nautikom turizmu,
odmah iza Opih odredbi, Usluga turistike agencije, te reguliranje Usluga turistikih vodia,
pratitelja animatora i zastupnika.1 Da bi se bolje razumio, nautiki turizam predstavlja

1 amanovi J.: Nautiki turizam i management marina, Visoko

pomorska kola uSplitu; Split,2002, str.55.
5

multidisciplinarnu djelatnost koja se moe analizirati s vie aspekata, te je on dio

gospodarskog sustava zbog ega je njegovu ulogu potrebno iscrpnije istraiti. Ovim radom se
zadire u jedan dio cjelokupnog sustava a to je kruni turizam i njegov znaaj u Hrvatskoj.
Krstarenje obuhvaa one aktivnosti vezane za plovne objekte za kruna putovanja. Njegova
glavna podjela je na cruisere i luke za prihvat cruisera, nadalje, cruiseri se dijele na ; velike
svjetske cruisere te na Hrvatske old-timere za jednodnevna i veednevna krstarenja 2. Upravo
na temelju navedenoga u ovom e se radu prikazati segment nautiko-turistike ponude RH
koji je globalno gledajui zanemaren to od strane domaih teoretiara to od statistiara koji
bi uz malo vie truda i istraivanja svojim rezultatima mogli ukazati na efektivan uinak ovog
segmenta ponude na gospodarstvo Republike Hrvatske.
1.2. Predmet istraivanja
Kao i u veini radova, predmet istraivanja proizlazi iz problema istraivanja. U uvodu, na
poetku rada, su se ukratko analizirale i definirale ope znaajke nautikog turizma kao
vanog oblika turizma u Republici Hrvatskoj. U nastavku e se isto tako definirati i analizirati
znaajke krunog turizma u nautikom turizmu i odraz na kompletnu sliku hrvatskog turizma,
te takoer, analizirati e se strategija razvoja nautikog turizma za razdoblje 2009-1019, gdje
e biti naglaeni kljuni ciljevi koji su se dostigli teoni koji se tek trebaju dostii u navedenom
periodu.
1.3. Ciljevi i svrha istraivanja
Svrha ovog rada jest u okviru teorijskih spoznaja prikupiti podatke i saznanja o tematici rada,
navedenu tezu koristiti kroz cijeli rad i nakon analiziranja dati zakljunu notu radu uz
doprinos vlastitog misljenja. Nakon prikupljenih podataka predstavit e se pozitivni i
negativni utjecaji i obiljeja ovog segmenta nautikog turizma u cjelokupnoj turistikoj
ponudi.
1.4. Metode istraivanja
U izradi ovog rada koriteno je sveobuhvatno istraivanje vezano uz problem i predmet
istraivanja. Prouena je brojna literatura iz podruja ekonomije i turizma, kao i aktualna
politika dogaanja u Republici Hrvatskoj. Prikupljena saznanja se izlau ovim radom te se

2 Lukovi, T. i Greti Z.: Nautiko turistiko trite u teoriji i

praksi Hrvatske i europskog dijela Mediterana, Hrvatski
hidrografski institut, Split, 2007, str. 123.
6

na kraju donose zakljuci. Pri izradi ovog rada koritene su sljedee znanstvene metode:
povijesna metoda, metoda analize i sinteze, induktivna i deduktivna metoda, metoda
klasifikacije, komparativna metoda, metoda kompilacije, metoda studija sluaja, metoda
deskripcije, te metoda dokazivanja. Prilikom obrade literature koritene su povijesna metoda,
metoda analize i sinteze, induktivna i deduktivna metoda, metoda klasifikacije te metoda
komparacije. Citati i prikazi preuzeti iz koritene literature prikazani su metodom kompilacije.
U svojstvu izvora sekundarnih podataka koristila se domaa i strana literatura iz podruja
prava, ekonomije, struni i znanstveni asopisi, elektronike baze podataka, podaci Hrvatske
gospodarske komore, te statistiki podaci Dravnog zavoda za statistiku. Kod konzultiranja
literature zbog nedostataka adekvatne literature u formi udbenika, knjiga i znanstvenih
lanaka, bilo je neizbjeno posegnuti i za mnogim jedinicama literature dostupne iskljuivo u
elektronskom obliku i na web stranicama.

2.
Nautiki turizam nerazdvojivo je povezan s lukama nautikog turizma koje su kao objekti
nautikog turizma u funkciji pruanja usluga nautiarima i njihovima plovilima. Luke
nautikog turizma u Hrvatskoj regulirane su Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji luka
nautikog turizma (NN 142/99, 68/07), kao i nizom dopuna toga pravilnika. Tim Pravilnikom
definirani su opi i posebni minimalno tehniki i drugi uvjeti luka nautikog turizma. Prema
njemu luka nautikog turizma mora ispunjavati sljedee ope i posebne minimalne uvjete:
Opi minimalni uvjeti odnose se na:
-

Ispravnost i funkcionalnost ureaja i opreme,

Opskrbu elektrinom energijom,

Opskrbu higijenski ispravnom vodom,

Usluge koje se pruaju u luci,

Prostorije za osobnu higijenu turista- nautiara,

Ureaje i opremu za zatitu okolia,

Protupoarnu zatitu,

Zaposlenike i

Prostorije za osobnu higijenu zaposlenika.

Posebne minimalne uvjete moraju ispunjavati pojedine luke nautikog turizma ovisno o vrsti
luke, a oni se odnose na:
-

Obvezatnu strukturu ureenja i opreme,

Minimum usluga koje se u luci moraju pruati,

Minimum nadopunjujuih usluga ( trgovakih, ugostiteljskih i drugih) koje luka

mora osigurati turistima-nautiarima.

Pravilnikom se luke nautikog turizma razvrstavaju (lanak 5.) kao:

1. Sidrite,
2. Odlagalite plovnih objekata,
3. Suha marina,
4. Marina.

Te etiri vrste definirane su Pravilnikom vrlo jasno i odreeno, prije svega s obzirom na more
i kopno, dakle s poloajnog aspekta. Razvrstaj luka nautikog turizma, kazati na sljedei
nain ( shema 1):
Shema 1.Razvrstaj luka nautikog turizma

OM O
SA J
NR
OI
Z
VN N
NEU
I
O
B
T
J
E
Z
K
T
I

E
T

A
T
I

K
I

K
U

I
A

( Izvor: Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautikog turizma, NN,

68/07).

2.1. Plovei hoteli za viednevna krstarenja

Turizam brodskih krunih putovanja je skup odnosa i pojava koji proizlaze iz krstarenja
turista putnikim brodovima radi razonode, dokoliarske edukacije, zabave, odmora ili slino.
Takva krstarenja su najee povezana s pristajanjima broda u jednoj ili vie luka, odnosno
turistikih destinacija (Studija odrivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj, Institut za
turizam, 2006). Zajednika obiljeja s nautikim turizmom u uem smislu (krstarenje od luke
do luke radi sporta i razonode) svrstavaju ovaj vid turizma u nautiki turizam.
Sukladno porastu broja krunih putovanja u putnika na takvim putovanjima na glavnim
svjetskim destinacijama (Karibi, Mediteran, Zapadna obala SAD, Australija) i Hrvatska
zadnjih godina biljei znaajan porast posjeta brodova na krunim putovanjima. Meu
znaajnim, turistima zanimljiva destinacija na hrvatskom Jadranu posebno se istie
Dubrovnik, ali uz njega znaajan porast posjeta turistikih brodova za krstarenje kruzera
biljee Zadar, Split i Korula. Dio strunih slubi i lokalnih javnosti zagovaraju razvoj

kruzinga zbog njegove koristi za lokalna gospodarstva. Ostali istiu da neposredni pozitivni
uinci od kojih su najvaniji prihod od potronje posjetitelja s kruzera u destinaciji , te prihod
od lukih naknada i usluga takvim brodovima, ne dostiu uinke koje takav turizam ima na
ostale gospodarske aktivnosti i lokalnu zajednicu. U cilju pravilne valorizacije uinaka
kruzing turizma 2006. Godine Vlada Republike Hrvatske potaknula je izradu Studije odrivog
razvoja

kruzing

turizma

Hrvatskoj.

Studiju

je

izradio

Institut

za

turizam.

Radi ouvanja i odgovarajue valorizacije jedinstvenih prirodnih i kulturno-povijesnih

obiljeja hrvatskog litoralnog prostora potrebno je u odgovarajuoj mjeri ukljuiti u itinerere
krstarenja

i druge destinacije na hrvatskom dijelu Jadrana. Smatra se da bi dobrom

koordinacijom dravnih slubi s podruja pomorstva, te turistikih zajednica u pojedinim

mjestima sprijeilo preoptereenje pojedinih destinacija, odnosno rasporedilo pozitivne
uinke ovog vida turizma na vie lokaliteta koji svojim obiljejima opravdavaju posjet. Na
ovim destinacijama uz pomo drave i Lukih uprava organizirali bi se odgovarajui privezi s
potrebnom infrastrukturom za prihvat kruzera, a time i osnove za razvitak razliitih
komplementarnih djelatnosti.
Slika 1. Podruje Jadrana

10

Na temelju izraene studije, te primjerom iskustava drugih zemalja s razvijenim kruzing

turizmom, potrebno je potaknuti njegov razvoj u skladu sa socio-gospodarskim interesima
lokalnih zajednica i Republike Hrvatske, ali prije svega potujui naela odrivog razvitka.
arter ili chartering je poslovanje sa plovilima, odnosno brodovima, u smislu njihovog
iznajmljivanja nautiarima. Postupak formiranja arter flote nije jednoznaajan. To je sloeni
proces koji se sastoji od kupovanja brodova u vlasnitvu kompanije, najma brodova od
privatnih lica ili gospodarskih subjekata ili pak zajednikog poslovanja sa drugim arter
kompanijama. U razdoblju 1996.-1999. Godine, najvee arter flote bile su u vlasnitvu
banaka. Razlog tome je s jedne strane velik interes za ulaganje u nautiki turizam, pa tako i
arter flotu na Mediteranu, gdje se interes ulagaa za Nautiki turizam manifestirao preko
investiranja putem leasinga. Tijekom godina, stanje na tritupotranje postupno se
stabiliziralo i plovila su ponovo prela u vlasnitvo arter kompanija, a banke su za svoje
potrebe zadrale poneko plovilo. Moe se zakljuiti da, za razliku od ostalih oblika nautikog
turizma putovanje kruzerom ne sadri avanturizam. Organizacija putovanja kruzerom jest
plovidba u iznajmljenom plovilu, ali s obzirom na tono utvreni itinerer putovanja, postoji
dvojba u svrstavanju kruzera u temeljne poslovne subjekte nautikog turizma.

11