Medijska pismenost i

masovno komuniciranje
Pismenost i
kompetencije/vjetine pismenosti
15. travnja 2015.

Odreenje kljunih kompetencija u

Europskom referentnom okviru

Kljune kompetencije /osposobljenosti/ za cjeloivotno

uenje su:
Znanja
Vjetine
Stavovi

Primjena: u svim razinama obrazovanja

Kljune kompetencije su po naravi generike ili
transverzalne temelje se na ciljevima koji se
ugrauju u sve predmete i obvezuju vei broj ili sve
nastavnike na njihovo ostvarivanje

Nova pismenost

U skladu s razvojem informatikog drutva, pojam

informatike pismenosti se donekle transformirao u pojam
koji obuhvaa niz opih i univerzalnih vjetina koje se
primjenjuju u razliitim okruenjima
Ako se primjenjuju u digitalnom okruenju, informatika
pismenost postaje digitalna, ako se vjetine primjenjuju u
okruenju razliitih medija, rije je o medijskoj pismenosti...
Multiplikacija pismenosti, arolikost u terminologiji, nejasna
klasifikacija i meuovisnost razliitih vrsta pismenosti,
spontano su doveli do upotrebe termina "nova pismenost"
povezuje sve vrste pismenosti s naglaskom na digitalnu
pismenost


Raunalno

posredovana komunikacija:

digitalna tehnologija je omoguila posredovanje

svih vrsta poruka, ukljuujui zvuk, slike i podatke
- oblikovana mrea koja je mogla prenositi sve
vrste simbola bez upotrebe kontrolnih centara

Univerzalnost digitalnog jezika i logika umreavanja

sustava stvorila je tehnoloke uvjete za nehijerarhijsku
globalnu komunikaciju

Zajednika obiljeja

Prema Candyju (2002) sve definicije

informacijske pismenosti ukljuuju:

Sposobnost uinkovitoga traenja informacija

Upuenost pri odabiru i vrednovanju informacija
Lakou i lagodnost koritenja irokim rasponom
medija
Svijest o problemu pouzdanosti i vjerodostojnosti
informacija
Uinkovitost prenoenja informacija drugima


Informacijska pismenost ukljuuje dokumente
svih vrsta kako bi bila uinkovita u svim fazama
ivotnog ciklusa; sposobnost razumijevanja etike
implikacije tih dokumenata i etiko ponaanje tijekom
koritenja
Digitalna pismenost neophodna je i
komplementarna sposobnostima medija i
informacijske pismenosti , odnosi se na sposobnosti
djelotvornog i uinkovitog koritenja ICT-a u cijelom
komunikacijskom ivotnom ciklusu

Uvodno

Scenarij 1.: 20. stoljee, 80-e godine. Student pie

seminarski rad. Odlazi u knjinicu i trai savjet od
deurne knjiniarke (ona dakako odgovara stereotipu:
ozbiljna, sivo odijelo, naoale), koja ga upuuje do police
na kojoj stoji nekoliko naslova o traenoj temi
Scenarij 2.: 21. stoljee. Student pie seminarski rad.
Upisuje dvije do tri kljune rijei u web trailicu
(vjerojatno Google ili Altavista) te zadovoljan brojnou
pronaenih izvora prelista prvih nekoliko stranica linkova
(prema piranec, 2003)

Ova dva scenarija su mnogima poznata

Moda e neki zakljuiti kako je u drugom sluaju
tehnologija uspjela sruiti prepreke u pristupu
informacijama.
No uinkovitost obaju prikazanih strategija te njihova
opravdanost u kontekstu cjeloivotnog obrazovanja
ostaju upitni
Upitna je i iskoritenost potencijala nastalog napretkom
informacijsko- komunikacijskih tehnologija

Informacijska pismenost

Za razliku od digitalne pismenosti, informacijska

pismenost podrazumijeva cjelokupan svijet informacija,
ukljuujui i one u tiskanome obliku. Iz tih je razloga ona
iri pojam od digitalne pismenosti jer sve informacije jo
nisu u elektronikom obliku,
Opseg dostupnoga digitalnog sadraja skroman je u
odnosu na koliinu tiskanih izvora

Danas je svaki pojedinac uenik, student, zaposlenik

izloen informacijskom obilju
Informacije do korisnika dolaze nefiltrirane i na taj nain potiu
pitanja o njihovoj autentinosti, valjanosti i pouzdanosti
Sljedei problem odnosi se na njihovu obuhvatnost i raznolikosti s
obzirom na nositelja informacija
Kompletno ljudsko znanje nije zapisano u elektronikom obliku i
nee biti u skorijoj budunosti
Tehnologija je sruila mnoge prepreke u pristupu

Problemska pitanja su: uinkovitost pretraivanja,

odabir, vrednovanje, djelotvornost i etiki ispravno
koritenje informacija

Ona zahtijevaju znatno vie od raunalnih vjetina konceptualne

sposobnosti informacijske pismenosti

Standardi / kompetencije
informacijske pismenosti

Detaljno navode elemente procjene i pokazatelje

uspjenosti te omoguuju testiranje i vrednovanje

Obino usmjereni na definiranje osobina informacijski

pismenog pojedinca, uz taksativno navoenje svojstava,
atributa, procesa, znanja, vjetina, stavova ili uvjerenja
koje takav pojedinac treba izgraditi

U pravilu nemaju normativni karakter, ve ih treba

razumjeti kao neku vrstu preporuke koja omoguuje
podizanje razine uinkovitosti nastavnog procesa
( prema piranec, 2003)

Informacijske kompetencije
(Lau, 2011)

Kompetentan pojedinac (uenik/student, strunjak,

zaposlena osoba) zna prepoznati kada su mu
informacije potrebne, gdje i kako ih moe pronai, na
koji nain ih vrednovati, organizirati i uinkovito
koristiti.
Informacijski pismena osoba zna kako uspjeno
iskoristiti postojea znanja i iskustva drugih. Prema
MacKenzieju, takva osoba sposobna je:

" Pretraivati:
Sposobnost pronalaenja, vrednovanja, organiziranja
i odabiranja potrebnih formacija
Interpretirati:
Sposobnost pretvaranja podataka i informacija u
znanje i dublje razumijevanje
Razvijati nove ideje:
Sposobnost stvaranja novog znanja."

Metode istraivanja

Prikaz postojeeg znanja

Oblikovanje strategije istraivanja (pisani i elektroniki
izvori, intervjui, eksperimenti, anketna istraivanja )
Prikupljanje informacija, analiza - skupljanje znanja
Pisanje, ispravljanje, objavljivanje/prezentiranje gotovog
proizvoda i izvjetaj o tomu to se nauilo tijekom
procesa istraivanja i koritenja informacija na razliitim
medijima

Problemski usmjereno uenje razumijevanje

uzrono-posljedinih veza

Informacijske vjetine
Devet standarda informacijske pismenosti
Pristupa informacijama
brzo i efikasno

Kritiki i kompetentno
vrednuje informacije

Tono i kreativno
koristi informacije

Trai informaciju
povezanu s osobnim
interesima

Potuje literaturu i
druge kreativne izvore
znanja

Tei izvrsnom u
pronalaenju
informacija i
skupljanju znanja

Zna vrijednost
Prakticira etiko
informacije u
ponaanje u kontekstu
demokratskom drutvu
informacije i IT

Efektivno sudjeluje u
timskom radu u grupi
u pronalaenju i
skupljanju informacija

Izvor podataka

Information Literacy Standards for Student Learning :

Standards and Indicators / American Association of
School Librarians & Association for Educational
Communications and Technology
(Standardi informacijske pismenosti za uenje
studenata: Standardi i pokazatelji / American
Association of School Librarians i Udruenje za
obrazovne komunikacije i tehnologiju)

Standard 1.
Informacijski pismen student pristupa informacijama uinkovito i
djelotvorno. Zna kada e traiti informacije koje su izvan njegovog
osobnog znanja, kako postaviti pitanja koja e dovesti do odgovarajue
informacije i gdje traiti informaciju. Ovaj standard se prepoznaje kroz
pet indikatora :

1. Student je svjestan potrebe za informacijama

2. Spoznaje kako je tona i sveobuhvatna informacija
temelj za inteligentno donoenje odluka
3. Formulira pitanja koja se temelje na informacijskim
potrebama
4. Identificira niz potencijalnih izvora informacija
5. Razvija i koristi uspjene strategije za pronalaenje
informacija

Standard 2.
Informacijski pismen student vrednuje informacije kritiki i
kompetentno. Razumije tradicionalna i nova naela za procjenu
tonosti, valjanosti, relevantnosti, potpunosti i nepristranosti informacija

etiri kljuna indikatora:

Utvruje tonost, relevantnost, i sveobuhvatnost

Razlikuje injenice od stajalita i miljenja
Prepoznaje netono i kvalitetu i relevantnost
informacija
Odabire odgovarajue informacije za problem ili
pitanja koja trae adekvatan odgovor

Standard 3.
Informacijski pismen student koristi podatke tono i kreativno.
Organizira i integrira informacije iz razliitih izvora na razliitim
medijima, kako bi uspjeno odluivao, rjeavao probleme, kritiki
razmiljao, prosuivao i kreativno se izraavao.

Indikatori:

Organizira informacije za praktinu primjenu

Integrira nove informacije na vlastitom znanju
primjenjuje informacije na kritiko miljenje i
rjeavanje problema
Proizvodi i komunicira informacijama i idejama u
odgovarajuim formatima

Standardi samostalnog uenja

Standard 4.
Student koji je neovisan u uenju informacijski je pismen i koristi
informacije i za osobne interese. Aktivno i samostalno trai informacije
kako bi uspjeno gradio osobnu karijeru, razumio potrebe zajednice,
slobodno vrijeme i druge osobne situacije.

Indikatori:

Trai informacije vezane za razne dimenzije

osobnog blagostanja, kao to su profesionalni
interesi, ukljuenost u zajednicu, zdravstvena
pitanja i rekreacijske potrebe
Dizajnira, razvija i ocjenjuje podatkovne proizvode
i rjeenja vezanih uz osobne interese

Standard 5.
Student kao samostalan uenik i informacijski pismen cijeni literaturu i
druge kreativne oblike procesiranja informacija. Aktivno i samostalno
nastoji ovladati principima, konvencijama i kriterijima knjievnosti u
tisku i elektronikom formatu.

Indikatori:

Sposoban i samomotiviran itatelj

Pronalazi znaenja iz informacija,
prezentiranih kreativno u raznim formatima
Razvija kreativne proizvode u razliitim
formatima

Standard 6.
Student koji je neovisan uenik je informacijski pismen i tei za
izvrsnou u traenju informacija i znanja generacije. Aktivno i
samostalno izraava osobnu misao i kritike procesa i samostalno
stvara informacije o proizvodima.

Indikatori:

Ocjenjuje kvalitete proizvoda i procesa

osobnih traenja informacija
Smilja strategije za reviziju, poboljanje i
auriranje samogeneriranih znanja

Norma drutvene odgovornosti

Standard 7.
Student koji pozitivno pridonosi zajednici uenja, a za drutvo je
informacija pismena i prepoznaje vanost informacije za demokratsko
drutvo. Trai informacije iz razliitih pristupa/stavova, znanstvenih
tradicija i kulturne perspektive u pokuaju da stvori jasno i informacijski
razumljivo pitanje.

Indikatori:

Trai informacije iz raznih izvora, konteksta,

disciplina i kultura
Potuje naelo ravnopravnog pristupa
informacijama

Standard 8.
Student koji pozitivno pridonosi zajednici uenja, a za drutvo je
informacija pismen i u praksi etiko ponaanje u odnosu na informacije
i informacijske tehnologije. Prepoznaje vanost ravnopravnog pristupa
informacijama u demokratskom drutvu i potuje naela intelektualne
slobode i prava intelektualnog vlasnitva proizvoaa.

Indikatori:

Potuje naela intelektualne slobode

Potuje prava intelektualnog vlasnitva
Koristi informacije odgovorno i u skladu sa
suvremenim komunikacijsko-informacijskim
tehnologijama

Standard 9.
Student koji pozitivno pridonosi zajednici uenja, u kojoj je vana
informacija pismenost. Sudjeluje uinkovito u grupama u procesu
generiranja informacija. Trai i razmjenjuje informacije i ideje kroz niz
izvora, perspektiva i priznavanja uvida i doprinosa iz raznih kultura i
disciplina.

Indikatori:

Dijeli znanje i informacije s drugima

Priznaje tue ideje i njihov doprinos
Surauje s drugima, kako s osobom tako i s
tehnologijama i informacijama za prepoznavanje
problema i trai svoja rjeenja
Surauje s drugima, i osobno i preko tehnologije,
dizajnom, razvojem i vrednuje informacije o
proizvodima i rjeenjima

Ishodi i poruke

Medijske poruke dio su ireg pojma informacija koji

ukljuuje medije kao i bilo koji drugi skup znanja ili
podataka u nekom obliku tiskani, elektroniki, digitalni,
slikovni i zvuni
Medijski ili informacijski pismena osoba nije netko tko je
stekao odreenu razinu znanja o informacijskom
sadraju/mediju ili netko tko moe primijeniti vjetine
kritikog razmiljanja u analizi sadraja informacije i/ili
medijske poruke
eljeni ishod nastave informacijske i medijske pismenosti
je omoguiti pojedincima stjecanje viih razina znanja i
umijea kako bi donosili vlastite odluke i vie se angairali
u graanskom i gospodarskom ivotu

Digitalna tehnologija

Digitalna tehnologija otvorila je vrata novim

mogunostima stvaranja i prenoenja informacija u
raznoraznim oblicima uz pomo medija. Razvoj je otiao
toliko daleko da klasina pitanja poput medijskih sloboda
i njihove ekonomske i drutveno-politike uvjetovanosti
vie nisu dovoljna.
Kako bismo pronikli u tehnoloko-institucionalne zasade
novih trendova, u arite stavljamo medijski sadraj ije
kolanje razvoj medija ubrzava i istodobno raspruje u
razliitim smjerovima i razliitim medijima

Digitalna pismenost 1

Razliite definicije medijske i digitalne pismenosti odraavaju

razliite politike i obrazovne programe. Primjerice, zagovornici
medijske pismenosti u obrazovnim kontekstima su skloni
naglasiti vanost kritikih interpretativnih vjetina potrebnih za
deifriranje medijskih sadraja i medijskih poruka
Suvremeni regulacijski problem digitalno - medijsku
pismenosti promatra sve vie u kontekstu tehnikih
kompetencija koje su potrebne za uinkovito koritenje
digitalnih medija u komunikacijskom okruenju
Digitalna pismenost (ponekad se naziva raunala ili ICT
pismenost) je postala sve ea fraza u 21. stoljeu - globalno
priznanje u posljednjih nekoliko godina

Digitalna pismenost 2

Odnosi se na sposobnost itanja i razumijevanja

hiperteksta ili multimedijskih tekstova,
Ukljuuje razumijevanje slika, zvukova i teksta
Govori se o informacijama dostupnima putem interneta
te o digitaliziranoj grai koja je, primjerice, dostupna
u knjinicama
Konkretne vjetine obuhvaene tim terminom ukljuuju
donoenje suda o online izvorima, pretraivanje
interneta, upravljanje multimedijskom graom i
komuniciranje putem mree

Digitalnu pismenost vjerojatno treba promatrati kao

podskup ireg koncepta medijsko- informacijske pismenosti
(MIL).

"Ljudi koji su digitalno pismeni znaju kako koristiti

nove digitalne alate, ukljuiti se s vijestima i
informacijama ekosustava i postati dio njega." (Eric
Newton, potpredsjednik Zaklade Knight)

Iz navedenog jasno je da digitalna pismenost funkcionira

zajedno s informacijskom pismenou

Kljune kompetencije

Kompetencija, uz znanje, ukljuuje sposobnost rjeavanja

sloenih problema na temelju psihosocijalne analize i
mobiliziranja resursa (ukljuujui vjetine i stavove) u
odreenom kontekstu
U dananjem suvremenom dobu poveao se interes za mjerenje
znanja, vjetina i kompetencija pojedinaca. Primjerice, novi
pokazatelji ishoda obrazovanja izvan tradicionalnih mjerila
(kao to su godine kolovanja ili najvii zavreni stupanj) su
pokuaj kvantificiranja ne samo onog to pojedinci znaju i
mogu raditi u koli ili na fakultetu u odreenom
predmetu/podruju, ve i njihovu sposobnost da odgovore
na gospodarske, politike i socijalne zahtjeve.

Informacijski pismen pojedinac danas, zbog sve vee

koliine informacija dostupnih u elektronikom obliku,
mora biti i raunalno pismen
Raunalne vjetine ne pretpostavljaju informacijsku
pismenost: pojedinac moe biti izvrstan strunjak za
raunala i tehnoloki kompetentan
treba pomo i savjet pri procjeni kvalitete i

valjanosti informacijskih izvora (u tiskanom ili

elektronikom obliku) ili relevantnosti pronaene
informacije

Digitalna kompetencija

Digitalna kompetencija odnosi se na osposobljenost za

sigurnu i kritiku upotrebu informacijsko-komunikacijske
tehnologije za rad, u osobnome i drutvenome ivotu te
u komunikaciji.
Njezini su kljuni elementi osnovne informacijskokomunikacijske vjetine i sposobnosti:

Upotreba raunala za pronalaenje, procjenu,

pohranjivanje, stvaranje, prikazivanje i razmjenu
informacija te razvijanje suradnikih mrea
putem interneta

Zakljuno

Medijska pismenost: odnosi se na sposobnost

"konzumiranja" i kritikog razmiljanja o informacijama
dobivenih putem masovnih medija poput televizije,
radija, novina, a danas i Interneta.
Raunalna/informatika pismenost: ostvaruje se
putem definirane razine upotrebe i operiranja raunalnim
sustavima, mreama i programima. esto se
izjednaava s informacijskom pismenou dva
razliita oblika pismenosti
Informacijska pismenost promatra sadraj,
informatika pismenost tehnologiju, infrastrukturu i
tehnoloke mogunosti/situacije