SVEUILITE SJEVER

Studij
Poslovanje i menadment u medijima

Seminarski rad

TEHNOLOKI POSTUPAK IZRADE NOVINA

Predmet:
Uvod u tisak

Predmetni profesor:

Studentica:

Petar Miljkovi

Lana Blaekovi

Koprivnica, 2.2. veljaa 2015.

SADRAJ

1. UVOD..................................................................................................................................1
2. Povijesni razvoj....................................................................................................................2
2.1. Vrste novina..................................................................................................................2
3. Proizvodnja i utjecaj tehnologije..........................................................................................3
4. ZAKLJUAK ......................................................................................................................8
5. LITERATURA ....................................................................................................................9

1. UVOD
Novine su tiskani mediji koji objavljuju vijesti iz drutvenog, politikog, kulturnog i
sportskog ivota, izvjetavaju o dnevnim dogaajima, donose prie, romane u nastavcima
i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.
Masovnom izdavanju novina pridonijele su drutvene prilike nakon Francuske revolucije
(1789), kada su novine prestale biti monopol povlatenih.
Funkcije novina mnogostruke su i sloene. Prvotne su novine bile pasivan prijenosnik
novosti o dogaajima, bez vlastitoga prinosa sadraju. Njihova se funkcija irila
usporedno sa sloenou razvoja drutvenih prilika.
Proizvodnja dnevnih novina je veoma zahtjevna gospodarska djelatnost u kojoj sudjeluje
itav niz raznorodnih zanimanja i zvanja zaokruenih u rvsto povezanu tehnoloku
cjelinu. Proces izradbe novina dugotrajan je proces koji je izloen brojnim potekoama, a
svako zakanjenje moe biti kobno za prizvod. Stoga u toj tehnolokoj cjelini nema mjesta
improvizacijama, dezorganizaciji i individualizmu. S obzirom da u tom procesu sudjeluje
vie raznorodnih zanimanja u strogo odijeljenim tehnolokim cjelinama, proizvodnju
novina treba vrlo paljivo i precizno organizirati.

2. Povijesni razvoj i vrste novina

Jo u vrijeme Rimskog Carstva ljudi su imali potrebu zapisivati vane dogaaje koji su
se zbivali oko njih. Na poetku su to inili na velikim kamenim ili metalnim ploama koje bi
se postavile na vidljivo mjesto kako bi svi mogli proitati vane novosti. Takve objavljene
obavijesti zvale su se Acta Diurna. Kasnije, kada se poeo upotrebljavati papir, zaposleni su
ljudi kojima je bila zadaa prepisivanjem umnoavati knjige koje su na taj nain bile
dostupnije ljudima. Meutim, to je bio jako teak i spor posao pa su se prepisivai brzo
umarali. Kako bi im se olakao posao 1455. je godine izumljen tiskarski stroj ime se tiskanje
knjiga ubrzalo. Izumiteljem tiskarskog stroja smatra se Johannes Gutenberg koji je te godine
tiskao najpoznatiju knjigu na svijetu Bibliju. Izum tiskarskog stroja omoguio je i tiskanje
novina.
Prve novine pojavile su se poetkom 17. Stoljea. U Njemakoj se 1609. godine poinju
tiskati prve moderne njemake novine Avisa, dok se u Francuskoj 1631. godine poinje
tiskati La Gazette. Primjer Njemake i Francuske zatim slijede vedska, Engleska te Amerika.
U Hrvatskoj su prve novine poele izlaziti 1771. na latinskom jeziku, a zvale su se
Zagrebake novine. Prve novine na hrvatskom jeziku bile su Kraglski Dalmatin, a izdavala ih
je francuska vlast u Zadru od 1806. do 1810. godine. No, te novine nisu bile u potpunosti
hrvatske, u njima su izlazili i tekstovi na talijanskom jeziku. Tek 1835. godine pojavile su se
prve novine u potpunosti na hrvatskom jeziku pod imenom Novine Horvatzke. Ureivao ih je
Ljudevit Gaj, a novine su imale i kulturni prilog Danica Horvatzka, Slavonska i Dalmatinska.

2.1. Vrste novina

Ustalilo se nekoliko kriterija za kategorizaciju novina uestalost (vrijeme izlaenja),
podruje rasprostranjenosti i sadraj. Po vremenu izlaenja dijele se na dnevnike i tjednike.
Dnevnici u pravilu izlaze svakodnevno. Dijele se na jutarnje i veernje. Jutarnji listovi dre se
kvalitetnijima, ozbiljnijima, jer im se sadraj zasniva na obavjetavanju, analizi i komentaru.
Po podruju rasprostranjenosti dnevnici se dijele na nacionalne, regionalne i lokalne. Po
sadraju su informativni ili specijalizirani.

Tjednici izlaze jednom tjedno, razliita su sadraja. Dijele se na informativne odnosno

informativno-polititike, specijalizirane i zabavne. Informativno-politiki tjednici raireni su
u anglosaskim zemljama i smatraju se nedjeljnim izdanjima dnevnih listova. Kombinacija su
informativnoga lista i magazina, postiu velike naklade. Zabavni tjednici razliita su sadraja,
nisu vezani uz aktualnost, objavljuju humoristine priloge, stripove, popularne medijske
lanke, povijesne prikaze i sl. Specijalizirani tjednici pak, kao i dnevnici, usredotoeni su na
odreeno podruje (moda, glazba i dr.).

3. Proizvodnja i utjecaj tehnologije

Proizvodnja dnevnih novina je najkompleksnija, pa emo upravo na tom primjeru
pokazati tehnoloki proces. Proizvodnja tjednika, mjesenika i ostalih periodika samo je
preslikana reducirana slika proizvodnje dnevnih novina uz uvaavanje specifinosti izdanja.
Tri su bitne faze u proizvodnji novina:

Novinarska
Tiskarska
Prodajna

Sve tri faze tvore zajedniku cjelinu bez koje se novine ne mogu proizvesti i dostaviti na
vrijeme na trite.
Proizvodnja novina poinje dogaajem. Izvjeivanje o neemu to se dogodilo razlog je
postojanja dnevnih novina. itatelje treba to je mogue bre izvijestiti o proteklim
zbivanjima. Vrijeme koje jeproteklo od dogaaja pa do trenutka kada itatelj moe na kiosku
kupiti novine s izvjeem o dogaju jest ujedno vrijeme potrebno za proizvodnju novina. Sve
drugo se ne rauna. Moe novinar napisati odlian tekst, mogu ga grafiari pretoiti u
novinske stupce nanajbolji mogui nain, ali ako se novine ne pojave na kioscima, cijeli trud
je bezvezan. I obrnuto- svaka faza u procesu izradbe novina meusobno je povezana i utjee
jedna na drugu e konani zbir uspjenosti rada u pojedinim fazama daje dobru novinu.

Novina, ije urednitvo izvrsno radi list, a tiska se u looj tiskari i proaje ga slaba mrea, ne
moe biti uspjena novina. A ni najbolja prodaja i vrhunska tiskara ne mogu popraviti novine
koje rade slabi novinari.
Paradoksalno je da sve tri bitne faze u proizvodnji novina inae mogu organizacijski biti
posve odvojene i razvijati se samostalno. Ujedinjuje ih samo konani proizvod, razlog
njihovog postojanja- novina. Taj tehnoloki paradoks uvjetovao je mnoga lutanja i stranputice
u organizaciji proizvodnje novine: od stvaranja golemih, mamutskih noviski- izdavakotiskarsko- prodajnih kua, kao to to bijae u bivem, socijalistiko- samoupravnom sustavu,
gdje su postojali NIP-ovi i NIRO-ovi (novinsko izdavake tamparske radne organizacije),
koji su propali, pa do samostalnih cjelina u kojima urednitvo ivi za sebe, tiskara za sebe i
prodaja za sebe.
Vjerojatno ni jedna ni druga krajnost nij samo po sebi najbolja. Zajednika cjelina je dobra
zbog mogueg zajednikog razvitka i vee efikasnosti, ali uvijek postoji mogunost
dominacije i negativnog utjecaja jedne cjeline na drugu, pri tom novinari obitno najloije
prou, jer u usporedbi s tiskarom i prodajom imaju najslabiju materijalnu osnovu. Novinari,
naime, trebaju neto malo opreme: olovke, biljenice, stolove, kamere i raunala, to je u
usporedbi s jednom novinskom rotacijom ili razgrananom distribucijom gotovo nita.
Svjetksa iskustva poznaju sve mogue ombinacije ova tri proizvodna procesa. Bitno je postii
sukladnu i efikasnu proizvodnju, pa tada nije bitna organizacijska forma.
Sve tri proizvodne faze nalaze se u jednom proizvodnom lancu i vremenski su u slijedu, tako
da ih moemo prikazati kao kruni proces. Dakako, obzirom da se radi o dnevnoj proizvodnji,
sve je podreeno dnevnom ritmu rada. Svakog se dana poinje ispoetka- od prazne novinske
stranice i kioska koji ne strodaje stare, jueranje novine.
Nema pokvarljivije robe od dnevnih novina. Ukoliko se ne pojave na kiosku u vrijeme kada
ljudi kupuju novine, a to je naee ujutro kada se ide na posao, tada se remitenda (broj
neprodanih primjeraka) vrtoglavo penje. Ako jo k tome u tim novinama nema najvanije
dogaaja proteklog dana, a konkurecija ga ima, tada remitenda raste. Nita ne pomae ako
sljedeeg dana novina imaju taj dogaaj opirno opisan. Vrijeme ga je pregazilo, no to je
stara vijest, a staru vijest nitko ne ita, pogotovo zbog nje ne kupuje novine.
4

Svi sudionici proizvodnog lanca mogu utjecati na kalitetnu i pravodobnost izradbe novina, ali
mogu svojim neznanjem, nemarom i nesposobnou prouzroiti zakanjenje ili nisku kvalitetu
proizvoda to moe bitno utjecati na krajnji trini rezultat.
Proizvodnja novina poinje dogaajem. Sve temeljne novinarske forme izvede su iz dogaaja.
Novinari fotoreporteri u organiziranom redakcijskom radu prate sva bitna zbivanja i
izvjeuju o njima. Pisani opis dogaaja, u obliku vijesti, izvjea, reportae ili fotografije
temeljna je materijalna sirovina u procesu proizvodnje novina. Rukopis na kojem je ispisana
vijest- u bilo kojem tehnolokom obliku, anaognom ili digitalnom- nalazi se u svim
detaljnijim fazama proizvonje. Rukopis se, nakon pisanja obrauje. Urednici, lektori,
redaktori i korektori dotjeruju ga do konanog oblika za objavljivanje. Urednik donosi
definitivnu odluku i grafiki oblikuje, u suradnji s grafikom- tehnikom rubrikom do
konanok izgleda u novinama.
Sljeei su grafiari. Novinar se samo javlja jo jednom da konano odobri proizvedene
stranice i odobri kretanje rotacije. Grafiari tekst pretaraju u novina. Razvoj tehnologije bitno
je smanjio njihovu ulogu te oni uglavnom danas montiraju stranicu (integriraju tekst i sliku
prema predloenom lay-utu), izrauju tiskovnu formu i tiskaju novine.
Prodajna sluba svoj posao poinje odreivanjem naklade. Procjenjuje se prodajna
zanimljivost- ukoliko se obavljuje neto tko e probuditi trino zanimanje, tada deurni
tiraisti diu dnenu nakladu. To moe biti ubojstvo, skadnal, teka prometna nesrea i sl. Taj
dogaaj ne mora biti jednako nakladno zanimljiv na cijelom prodajnom podruju. Ako je
nesrea bila u Splitu ona nee bitno utjecati na nakladu u Osijeku, osim ako meu nastradali
nisu ivjeli u Osijeku. Deurni tiraisti mogu utjecati na nakladu i za vrijeme tiskanja lista,
ako procijene da e to biti trino zanimljivo. Ekspedit pakira novina prema planu koji je dala
nakladna sluba i alje novina transportnim linijama do odredita. Koriste se sva mogua
prijevozna sredstva i slube- od pote, redovnih eljeznikih, autobusnih i avionskih linija, do
posebnih kamionskih linija, pa ak i taksija. Bitno je novinu na vrijeme dostaviti na trite. U
Hrvatskoj je to izuzetno teak posao, ako se ima u vidu zemljopisni oblik drave. Listovi s
velikom nakladom moraju imati veoma razvijenu transportnu slubu o kojoj kadto ovisi
mogua egzistencija novine.

Prodavai novina zadnji su u lancu, ali ne i najmanje vani. O njihovoj umjenosti i

organizaciji tkoer mnogo toga ovisi. Ponekad je dovoljno da ne stave novine na pult i kupac
e moda izabrati neki drugi list. Kolporteri su takoer vani- oni ne samo to dolaze izravno
do kupca, ma dje se on nalazio, ve mogu izvikivanjem upozoriti ittelje na tkstove zbog
kojih e novine moda kupiti i oni koji to inae ne bi uradili.
itatelj nije u proizvodnom lancu, ali je bitna karika za uspjenost novina. Zadovoljan itatelj
je stalni kupac, on razvija naviku kupovanja i itanja novina koje voli. Takoer eli u svojim
novinama proitati svoje uobiajene sadraje, autorima kojima vjeruje i sl. Stalni itatelj je
najvee blago koje novine mogu imati. im se itatelji razoaraju novine kreu put nizbrdice.
Izgubljeno povjerenje novine teko vraaju.
Ciklus proizvodnje novina je zaokruen. Novi dan je pred njima, novi dogaaji o kojima treba
izvjestiti, nove novine koje treba napisati, urediti, tiskati i prodati.
Tri su osnovne skupine zanimanja i zvanja koje proizvode novine: novinari, grafiari i
prodavai.
Uz ove tri osnovne profesije javljaju se i brojne druge koje sudjeluju u procesu proizvodnje,
kao npr. Oglasna sluba, marketink, dokumentacija, laboratoriji, telekomunikacije i sl.
Suvremena tehnologija bitno utjee na proizvodnju novina. Novine su jednostavno prisiljene,
u stalnoj trci s vremenom koristiti svam ogua tehnoloka dostignua kako bi ubrzala
proizvodnju i poveala kvalitetu proivoda. Od Guttemberga do danas novine se rade po istom
nainu, ali na posve drugaijoj osnovi. Olovo praktiki vie ne postoji, raunala su omoguila
strahovito saimanje novinke proizvodnje, drastino je smanjen broj faza u izradbi rukopisa,
neke prije neizbjeive profesije vie ne postoje u novisnkog proizvodnji, a brzina javljanje
vijesti pretvorila je svijet u medijsko selo.
Novinari koriste satelitske mobilne telefone da bi putem njih raunalima i modemima poslali
tekst izravno u redakcijsko raunalo, gdje se odmah obrauje, osvijetljena stanica alje u
tiskaru, bez iijeg utjecaja.

Grafiari s najgore proli u tehnikim promjenama. Nekih izuzetno bitnih profesija, poput
strojoslagara, vie nema. Oni su neko bili kima grafiarkse profesije, visoko obrazovani i
struni radnici. Dugo su se opirali razvoju tehnologije, uspjeli su i zaustaviti na kratko
primjenu novih tehnologija, ali nitko ne moe zaustaviti napredak. Grafika struka se polako,
ali sigurno pretvara u tiskanje.
Sve drugo novinari rade u tzv. DTP- u i u tiskaru alju digitalni zapis gotove novinske stranice
iz koje grafiari rade tiskovnu formu. Urednitvo vie ne mora biti u blizini tiskare, ve
istodobno startaju rotacije u vie gradova meusobno udaljenih i po tisuu kilometara. Tiskare
se blie krajnjem kupcu i novine se bre distribuiraju, prema tome prodaju se svetske vijesti.
Ni prodaja nije ostala izvan modernog proizvodnog procesa. Britanski novinski magnat
Rupert Mardoch je za distribuciju primijenio posebno konstruirane kamione, koji su bili
otvoreni sa strane, poput Coca- Colinih kamiona. Tiskane novine iz rotacije idu izravno do
ekspedita, gdje se strojno uvezuju paketi s tonim brojem novina i adresom na koju se
isporuuju te odmah, pomou trake, smjetavaju na kamione. Sve se to obavlja automatski, a
manuoalno se samo kontrolira da li su paketi dobro ''sjelu'' u kamione koji odmah kreu iz
tiskare i distriburiraju novine prema planu nakladne slube.
I prodaja je u svijetu automatizirana. Postoje novinska prodajna mjesta bez prodavaa, gdje se
ubacuje novi, koji se oslobaa poklopac i kupac uzima svoj primjerak novina. Krae su
rijetkost.
Sve to, radi se samo jednom svrhom- to je mogue bre proizvesti i dostaviti novinu na
trite. A tada na scenu stupaju itatelji i odluuju o sudbini novina.

4. ZAKLJUAK
Glavna obiljeja novina: namijenjene su javnosti, objavljuju vijesti o najnovijim
dogaajima, izlaze redovito, sadraj im je univerzalan.
Za novinara su intelektualni proizvod, za nakladnika trini proizvod, a za itatelja (kupca)
usluga koja se kupuje.
Mnogo je ljudi koji danas odgovaraju negativno na pitanje itaju li novine, prvenstveno
dnevne. Zato mnoge suvremene novine imaju i svoja online izdanja. Ipak, novinarstvo se i
dalje smatra jednim od popularnijih zanimanja i novinare stavlja u sredite svakodnevnih
dogaaja. Uz to, i novinarstvo je modernizirano, te je i tiskanje novina jednostavnije i
jeftinije. itanje novina predstavlja odravanje u toku s informacijama, ali i uvanje kulture
itanja. Jer, nita nije mrtvo kao jueranje novine.

5. LITERATURA
1. Hrvatska enciklopedija, Novine, http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44284
(2.2.2015.)
2. Malovi, Stjepan. Novine. Zagreb: Sveuilinja knjiara 2003.