Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 36/1 (2010.

UDK 1.163.42271
811.163.42373.45:811.111
Pregledni lanak

Rukopis primljen 7. IX. 2010.

Prihvaen za tisak 13. XII. 2010.

Marijana Horvat
Barbara tebih Golub

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Ulica Republike Austrije 16, HR-10000 Zagreb
mhorvat@ihjj.hr
bstebih@ihjj.hr

POSLJEDICE INTERNACIONALIZACIJE U
HRVATSKOME JEZIKU
Posljedice globalizacijskih procesa vidljive su i u jeziku kao tendencija k internacionalizaciji. Internacionalizacija, ili moda preciznije angloamerika
nizacija, zahvatila je sve jezike modernoga svijeta. Hrvatski jezik nije iz
nimka. U ovom emo radu spomenuti samo neke od posljedica internaciona
lizacije, i to na leksikoj, tvorbenoj i semantikoj razini.

1. Uvod
Pod globalizacijom se razumijeva proces sve intenzivnijega internacionalnog povezivanja gospodarstva, politike i kulture. Glavnim se uzrocima smatraju tehniki napredak, posebice onaj na podruju komunikacijskih tehnologija i
transporta, te politiko prihvaanje liberalnoga kapitalizma i slobodne trgovine. Taj prijeporni proces ostavlja tragove u svim podrujima ljudskoga djelova
nja, a njegove posljedice nalazimo u bankarskom sustavu, izgledu gradova, pa
ak i u hrani koju jedemo. Globalizacija je utjecala i na sve jezike tzv. razvijenoga svijeta. U tom se kontekstu esto govori o internacionalizaciji jezik, to
je zapravo tek eufemizam za angloamerikanizaciju. Ulogu globalnoga jezika
preuzeo je engleski jezik. Doloeni jezik v drubi dosee globalni status, ko
ga kot taknega prepoznajo v vsaki dravi po svetu. Za nastanek globalnega jezika je pomembna tudi razirjenost jezika, vendar ga moraju podpirati e drugi praktini razlogi, tj. posrednika vloga v narodnostno heterogenih politinih,
ekonomskih in drugih zdrubah. Sprejem takega jezika pa ni pogojen z estetskimi ali slovninimi lastnostmi (npr. nezapletenost pravil), ampak jezikovna
1

Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121

mo izvira iz politine, vojake in ekonomske moi drave. (Stramlji-Brez

nik 2008: 150).
Da je utjecaj i udio engleskoga jezika zamjetljiv u mnogim europskim jezicima, najbolje ilustriraju hibridni nazivi poput franglais, svengelsk, Denglisch,
Spanglish, evroangleina, croanglish, hrengleski (Muhvi-Dimanovski 2005.;
Stramlji-Breznik 2008.). Utjecaj engleskoga jezika vidljiv je u svim slavenskim jezicima, i to najvie na leksikoj, tvorbenoj i semantikoj razini.
Pojam internacionalizacija obino obuhvaa procese kao to su jezino posuivanje (na svim jezinim razinama) i hibridizacija, tj. mijeanje domaih i
stranih jezinih elemenata. Boo ori (2008: 153) objanjava da tokom vremena odreeni tvorbeni elementi oslobaaju se veze sa genetski identinom bazom i povezuju se sa drugim, genetski razliitim elementima, ukljuujui, na
ravno, i tvorbene osnove jezika primaoca. Produkti ovakvog tvorbenog procesa
nazivaju se hibridi. Hibridizacija je prisutna i u hrvatskome jeziku, a manifestira se na nekoliko naina.1 U ovome emo radu istraiti tvorenice koje se sastoje od domae osnove i vezane strane osnove, jukstapozicije, uestalost novijih tvorenica sa zavretkom -izacija te polisemne posuenice.2 Korpus smo
prikupljale iz tiskovina i internetskih izvora (razliiti blogovi i forumi). Ne elei zalaziti u pravopisnu problematiku, sve primjere donosimo kako su zapisani u izvorima.

2. Prefiksoidne i sufiksoidne tvorenice

2. 1. Prefiksoidi i sufiksoidi: teorijsko polazite
Prefiksoidi i sufiksoidi uglavnom su klasinoga, grkoga i latinskoga, po
drijetla.3 To su elementi koji, za razliku od prefiksa i sufiksa, imaju i leksiko
znaenje. Zadnjih desetljea dolazi do njihove ekspanzije u veini jezika raz
vijenoga svijeta, ponajprije u nazivlju, ali sve vie prodiru i u opi leksik.
U literaturi koja obrauje takve elemente nalazimo veliku terminoloku neujednaenost, to je posljedica tekoa pri njihovu definiranju i klasificiranju.
Neki su od naziva primjerice ovi: adjektivni morfemi, aglutinativni elementi, analitiki adjektivi, kvaziprefiksi, leksikomorfemi, poliprefiksi, prefiksoidi,
prepozitivni blokovi, pridjevski morfem, radiksoidi, terminoelementi, unifik O tome v. u Horvat i tebih Golub 2009.
U okviru projekta Razlike izmeu bosanskog/bonjako, hrvatskog i srpskog jezika obraivale smo i opisale hibridizaciju kao jednu od posljedica internacionalizacije u hrvatskom i srpskom jeziku. O tome v. u Horvat i tebih Golub 2009.
3
U hrvatskom su jeziku, naravno, prisutni i oni domaega podrijetla.
1
2

Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121

si, uniradiksoidi, vezane komponente, vezane osnove.4 Njemaki jezikoslovci

Fleischer i Barz (1992: 67) nazivaju ih konfiksima, dok se u radovima hrvatskih jezikoslovaca uglavnom rabe nazivi vezane osnove (Babi 2002.)5 ili vezani leksiki morfemi (Bari 1980.; Hrvatski jezini savjetnik6), to onda obuhvaa i prvi i drugi dio imenine sloenice, tj. i prefiksoide i sufiksoide. Milica Mihaljevi i Ermina Ramadanovi (2006: 203) prihvaaju zasebne nazive,
tj. prefiksoid i sufiksoid; prvim nazivom odreuju punoznane vezane osnove koje se pri tvorbi dodaju ispred osnove ili rijei i tvore novu tvorenicu, a
drugim punoznane vezane osnove koje se pri tvorbi dodaju iza osnove ili
rijei i tvore novu tvorenicu. Pod vezanom osnovom razumijevaju osnovu
od koje se dodavanjem samo gramatikih morfema ne moe dobiti samostalna
rije. Nazive prefiksoid i sufiksoid nalazimo i u Sili-Pranjkovievoj gramatici (2005: 153), a definirani su kao dijelovi rijei koji se pojavljuju ispred (prefiksoid), odnosno iza (sufiksoid) korijena u razliitim rijeima s istim znaenjem. Takoer se navodi da se u rijei prefiksoidi ponaaju kao prefiksi, a sufiksoidi kao sufiksi.
Nije uvijek jednostavno razluiti prefiksoide i prefikse. Prefiksoid bi dakle
bio onaj dio tvorenice koji po podrijetlu nije prijedlog, a nalazi se u rijei na
V. ori 2008: 123.
Govorei o vezanim osnovama, Stjepan Babi (2002: 37) napominje: Ima u tvorbi osnova koje ne dolaze kao osnove samostalnih rijei, nego dolaze samo u tvorbi sloenica i u prefiksalnoj tvorbi glagola kao dijelovi tvorenice, npr. aero-, auto-, -log, -fil, -sloniti u aerodinmika,
aeronavigcija, autoindkcija, autosugstija, dijalektlog, terminlog, rusfl, slavenfl,
naslniti, prislniti, oslniti. Takoer kae da se prefiksima sline osnove katkada nazivaju prefiksoidi, a sufiksima sufiksoidi, ali da se time ujedno kazuje da nisu prefiksi ni sufiksi, nego
samo da su njima slini (Babi 2002: 38).
6
U Hrvatskom jezinom savjetniku (1999: 241) primjerice nalazimo ovakvo objanjenje:
Vezanim leksikim morfemom zove se prvi ili drugi dio imenine sloenice koji ima leksiko znaenje, ali ne dolazi samostalno, npr. makro- u makrokozmos ili -logija u terminologija.
Vezani leksiki morfemi veinom su tuega podrijetla, latinskoga ili grkoga, a oni koji dolaze u prvom dijelu zavravaju samoglasnikom o, npr. bio-, fito-, zoo-, rijetko kojim drugim, npr.
e u tele-. Zovu ih i vezane osnove. Neki vezani leksiki morfemi nastaju pokraivanjem pridjeva do samoglasnikog o, npr. leuko- od leukocitni, eko- od ekoloki. Njima se pridruuju vezani leksiki morfemi domaega podrijetla, takoer nastali pokraivanjem, npr. dvo- od dvostruk u dvodno, poljo- od poljoprivredni u poljooprema, vodo- od vodovodni u vodoinstalater.
Piu se sastavljeno s leksemom uz koji dolaze. Vezani leksiki morfem rijetko dolazi kao prvi
dio sloenoga pridjeva, npr. auto-vizualan i tada vrijedi ope pravilo o pisanju sloenih pridjeva. Vezani leksiki morfemi u prvom dijelu (HJS 241245): aero-1 (aerolinija), aero-2 (aerodinamika), agro-, antropo-, avio-, auto-1 (autocesta), auto-2 (autogol), avio, bio-, demo-, eko-,
etno-, euro- , foto-1 (fotoelija), foto-2 (fotokopija), makro-, maksi-, mikro-, narko-, psiho-,
seksi-, socio-, tele-, termo- i dr. Vezani leksiki morfemi u drugom dijelu (HJS 245246): -bus,
-drom, -fil, -filija, -fob, -fobija, -grafija, -gram, -id (npr. plenetoid), -logija, -man, -skop,
-skopija, -teka.
4
5

Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121

mjestu prefiksa. Njegova je uloga stvaranje nove rijei, ali dok prefiksi imaju uopteno, vie relaciono nego leksiko znaenje, prefiksoidi zadravaju
znaenje celih rei. (Klajn 1978: 188). O razgranienju prefiksa i prefiksoida7
Stjepan Babi (2002: 37) kae: Katkada je teko nai granicu izmeu vezane
osnove u prvom dijelu i prefiksa pa se u raznim djelima neki prvi dijelovi navode sad kao prefiksi sad kao vezane osnove. Kao kriterij se moe uzeti da li je
prvi dio punoznana ili pomona rije ili ima takvo znaenje. Tako su prvi dijelovi polu-, vele- vezane osnove, a nisu prefiksi, a protu- je prefiks jer je alomorf prijedloga protiv. Dio pro- je prefiks jer ima znaenje prijedloga kroz, a
toj kategoriji pripada i pra- jer ako i znai prvotni, veoma star, ne pripada punoznanim rijeima i nije njihov alomorf. Neto je tee kad je posrijedi vezana
strana osnova. No i tada moe posluiti znaenje ili analogija znaenja s naom
rijei. Ivan Klajn (2002: 147) zakljuuje da je finalno -o... jedno od tipinih
obeleja prefiksoida, ali da se ni pomou semantikih ni pomou oblikih
kriterijuma prefiksoidi ne mogu nedvosmisleno razgraniiti od prefiksa. Neki
pak autori smatraju da razliku izmeu prefiksa i prefiksoida nije mogue uvijek
jednoznano utvrditi jer izmeu njih i nema naelne razlike.8
Unutar onoga to bismo na temelju iznesenoga mogli smatrati prefiksoidima Cvetanka Avramova razlikuje dvije skupine: a) prefiksoidi morfemi koji
su bliski prefiksima i blizu su da to i postanu (npr. anti-, eks-, kvazi-, makro-,
mikro, neo-, post-); b) radiksoidi jedinice bliske pravim korijenskim morfemima (avio-, agro-, disko-, eko, fono-) (prema ori 2008: 122). Takoer istie da je ta podjela samo uvjetna jer neki elementi mogu pripadati objema skupinama. Slinu dvojnu podjelu daje i Vaakova: a) prefiksalni derivati (npr. a-,
anti-, arhi-, de-/dez, re-); b) sloenice (prema ori 2008: 122).9
2. 2. Analiza korpusa
Tendencija velike tvorbene plodnosti prefiksoida i sufiksoida prisutna je u
mnogim jezicima. Kao to smo ve spomenule, prefiksodi i sufiksoidi prije
svega se odnose na struno nazivlje (odatle i naziv terminoelementi), no sve su
Tj. Babievim rijeima vezane osnove u prvom dijelu.
Npr. Simi 22006: 122.
9
S obzirom na stupanj autonomnosti sloenice dalje grana u podskupine ovako: A) ako su
oba lana samostalne rijei (tipa seks/biznis seks, biznis): a) strukture s punom stranom prepozitivnom komponentom (npr. demo/kaseta, euro/moneta, maksi/singl, mini/drava, porno/biznis, radio/studio, rok/generacija, tehno/zvezda); b) strukture sa skraenim (reduciranim) oblikom prepozitivne komponente (npr. alkohol, alkoholni: alko/test; elektronski: e/biznis; ekologija, ekoloki: eko/lanac; gastronomski, gastronomija: gastro/specijalitet); B) s prvim nesamostalnim (vezanim) lanom (tipa kripto/ureaj kripto- + ureaj). Sve prema ori 2008: 122.
7
8

Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121

ei i u opem jeziku. Tako, primjerice, njihovu potvrenost u suvremenom

slovenskom jeziku obrauje Irena Stramlji-Breznik (2008.), navodei primjere kao kvazimaneken, megaslaven, multifant, odnosno bografest, okoholik,
Jonasland, Pohorjefil, romofob, rupargate, slikomat, smehoteka, torbokracija,
upanometer i dr. U tom je smislu posebice vrijedan prinos Boe oria koji u
svojoj knjizi Tvorba imenica u srpskom jeziku donosi popis prefiksoida u srpskom jeziku (2008: 126149), referirajui se na njihovu prisutnost u ostalim,
prije svega, slavenskim jezicima. Istie da je postpozitivnih elemenata (sufiksoida) kvantitativno mnogo manje nego prepozitivnih elemenata (prefiksoida),
ali da ih, naravno, ima u svim europskim jezicima. Takoer kae da sufiksoidi
rijetko dolaze u hibridima, ali da su neki ipak otvoreni i za takve kombinacije (ori 2008: 157). Sve to ukazuje na postojanje istih tendencija i procesa u
veini jezika.
Svakako je vano naglasiti da je, pored ve utvrenih i opisanih takvih
elemenata,10 zamjetan i odreen broj novih, takoer potvrenih u vie jezika.11
to se hrvatskoga jezika tie, neki su od tih novijih, veoma estih prefiksoida ovi: afro- (afrobend, afrofrizura, afrono afropletenica, afroritam), alko(alkoindustrija, alkolobij, alkoproza, alkotest, alkotester, alkotestiranje), anarho- (anarhofeminizam, anarhointelektualac, anarholiberalizam, anarhopodjebateljski (ton), anarhoprimitivizam, anarhosajam, anarhoscena, anarhosindikalizam, anarhoveteran), astro- (astroedukacija, astroforum, astrofotografija,
astrohumor, astromolitva, astropoetnica, astrorjenik, astrosavjetnik, astroservis, astrokola, astrovodi), cro- (crocafe, crocert, cropoker, croportal), demo-12 (demoalbum, demosnimka, demoverzija), gastro- (gastroikona, gastro
izloba, gastrokuharica, gastronatjecanje, gastroponuda, gastroscena, gastrostranice, gastropijun, gastroturizam, gastroveer), homeo- (homeoinjekcija,
homeolijenik, homeolijek, homeoterapija, homeotretma), info- (infoblagajna,
infocentar, infodan, infoizlog, infomaterijali, infopult, infosajam, infoservis,
infosredite, infousluga), krim- (krimdetalj, krimistraga, krimkomedija, krimobrada, krimodjel, krimpolicija, krimsvijet), latino- (latinodjevojka, latinoglazba, latinoljepotica, latinoples, latinoritam, latinoturneja, latinozvijezda), lezbo(lezboanketa, lezbocura, lezbofilmi, lezboigrica, lezboinformacije, lezbo
iskustvo, lezbopoljubac, lezbopopulacija, lezbosuperjunakinja, lezbook, lez10
Za hrvatski jezik v. npr. Hrvatski jezini savjetnik 1999: 241246; Sili i Pranjkovi
2005: 154157.
11
O prisutnosti istih prefiksoida i sufiksoida u hrvatskom i srpskom jeziku v. u Horvat i tebih Golub 2009: 408409.
12
Prefiksoid demo- dolazi od lat. rijei demonstrare pokazati, no u suvremenim se jezicima iri pod utjecajem engleskoga jezika.

Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121

bozabava), mega- (megajahta, megaobmana, megaparty, megapljaka, megapredavanje, megariot, megaslika, megavaan, megazvijezda).
Posljednjih su godina velik procvat doivjeli ovi prefiksoidi: agro- (agroburza, agrokredit, agroportal, agrosubvencija, agroturizam, agrozanimljivost),
bio- (biofarma, biokozmetika, biomaska, bioplin, biopark, bioprognoza, bioproizvod, biorazgradiv, bioria, biosandalice, biosir, bioznanost), eko- (ekoizmica, ekofrotir, ekohrana, ekoigraka, ekojastuk, ekokoara, ekokoa, ekomama, ekonet, ekooaza, ekoodbor, ekopamuk, ekoriba, ekokola, ekoturizam,
ekovoarstvo), etno- (etnoatrakcija, etnobatina, etnofrizura, etnoglazba, etnograd, etnokua, etnonakit, etnosuvenir, etnoveer, etnozaraza, etnozvuk), euro(eurogroznica, eurokovanica, euronogomet, euronovanica, euroskepticizam,
eurostranica, euroteaj, eurotrite), narko- (narkodiler, narkodrava, narkolanac, narkomafija, narkonovac, narkopodzemlje, narkoskupina, narkoef,
narkotrojac, narkoubojica, narkoveza), psiho- (psihokutak, psihopria, psihovjetaenje, psihozvuk) i video- (videoaktivist, videofilm, videogalerija, video
igrice, videoknjiga, videokodiranje, videokonferencija, videomaterijal, videomontaa, videonadzor, videonovosti, videooglasnik, videooprema, videoplatno, videoportal, videopoveznica, videopoziv, videoprezentacija, videoprilog,
videoprodukcija, videosadraj, videosnimka, videosustav, videotehnika, videotrgovina, videousluga).
Osim internacionalnih u korpusu nalazimo i domae prefiksoide, nastale
skraivanjem domaih leksema, npr. jugo < Jugoslavija, jugonostalgiar.
Od sufiksoida u naem je korpusu veoma frekventan -fest, koji se najee
javlja upravo u imenima brojnih festivalskih dogaanja, npr. Animafest, Book
fest, Brodfest13, Bubafest, Festungfest, Jarunfest, Keglifest, ladyfest, Marijafest, Nebofest, Rokajfest, pancirfest, Uskrsfest, vinofest, Zadarfest, Zagrebfest.
Budui da ih sve ee nalazimo u opem, ak razgovornom jeziku, iz navedenih je primjera vidljivo da i prefiksoidi i sufiksoidi prestaju biti samo tzv.
terminoelementi.
este su i tvorenice u kojima se prefiksoidi i sufiksoidi kombiniraju s posuenicama, katkad ortografski neprilagoenima (npr. astrolink, crolink, crosacro, gastromarketing, megaparty, pancirfest; Bookfest, Chansonafest, ladyfest).
Novija je razvojna tendencija i tvorba s pomou vie prefiksoida (npr. alkonarkopua, anarhomegahit, antropobiogeokemijski (ciklus), Croartfotoklub,
Festival koji se odrava u Slavonskom Brodu.

13

Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121

croetnoproizvod, cromotoportal, ekoetnofestival, ekoetnosajam, ekoetnoselo,

ekoetnostaza, ekoetnoudruga, enoekogastrostol, enogastrohotel, enogastrotour, lezbohomoelement) ili kombinacijom prefiksoida i sufiksoida (npr. Etnofest).
Dok su neki prefiksoidi samo dijelovi tvorenica (npr. mega-, psiho-), drugi se osamostaljuju, tj. potvruju i kao samostalne imenice (npr. art, auto, eko,
etno, gastro, info, radio),14 dakle oni koje Cvetanka Avramova smatra radiksoidima. U naem su korpusu potreni primjeri Eko-etno, etno-info, etnoenogastro i reenice Jeste li ve eko?; Mi smo vie eko nego nai roditelji.; On slua etno.; Makednonski etno u srcu Zagreba.; Mala zemlja za veliki etno.; Pula:
smjetaj, znamenitosti, gastro).15
Prefiksoidi sudjeluju i u tvorbi imena tvrtki, poslovnih prostora, asopisa,
mrenih stranica (npr. Astromagazin, Bio Clinica d. o. o., Eko Kvarner, Eko
Lika, Eko-Mavrovi, Eko-Meimurje, Gastroglobus, Gastrokorula). Dok jedni u tim nazivima imaju status vezanih osnova, drugi se javljaju kao samostalne
rijei, to bi upuivalo na jukstapozicije. Smatramo, meutim, da u dvolanim
nazivima nije rije o jukstapozicijama, nego da je problem iskljuivo pravopisne
prirode. Naime, osim raznolikosti u nazivlju i definiranju analiziranih tvorenica
i njihovih sastavnica, velika je nedosljednost prisutna i u njihovu pisanju.16
U naem su korpusu potvreni ovi naini pisanja:
a) sastavljeno pisanje tvorenica s prefiksoidima, npr. agroglas, agropaket, aeroklub, afrobend, afrofrizura, afropletenica, alkoindustrija, alkotestiranje, alustolarija, anarhosajam, anarhoscena, antropotehnoloki, aromasauna,
astromagazin, astromolitva, astrovodi, autooglasi, audioprilog, audioservis,
autotrnica, autokola, autovijesti, aviokompanija, aviolinija, aviomehaniar,
biokutak, bioprognoza, biofarma, biogorivo, biosir, bioznanost, blictest, blic
vijesti, ekoturizam, ekovrti, etnonakit, etnospomenik, etnovikend, fotooprema, gastroponuda, gastroscena, gastrouitak, homeolijek, homeoterapija, infoizlog, infoblagajna, infosajam, infostranica, narkodiler, narkomafija, narkopopis, narkotest, videofilm, videoprilog, videosnimka, videotrgovina, videousluga
Usp. o tome I. Klajn 1978.
U prilog osamostaljivanju odreenih prefiksoida svjedoe i primjeri kao Rabinfo, odnosno Krievci info i Zadar info, na to upuuje i njihov smjetaj iza rijei. U prvom bi se sluaju moglo govoriti o sloenici, a u druga dva o jukstapozicijama. Neemo ovdje ulaziti u standardnojezinu normativnu ispravnost takvih tvorba, no injenica je da info poinje dobivati ulogu
samostalne rijei, to mu omoguuje kombinacije s drugim rijeima i/ili osnovama neovisno o
poloaju u novotvorbama.
16
O tome vie u Horvat i tebih Golub 2009: 410.
14
15

Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121

b) pisanje sa spojnicom, npr. eko-igraka, eko-lutka festival17, eko-oaza,

Eko-Mavrovi, Eko-Meimurje, eko-mlaz, Eko-Liburnija
c) rastavljeno pisanje, npr. afro pletenice, Auto Staklo, Auto Hrvatska18, Auto
Luka, Bio Clinica d. o. o., Eko Kvarner, Eko Lika, Eko Revija, eko zona, eko wc,
etno glazbena radionica, Info Croatia.
Iako se sve sastavnice u tvorenicama s vie prefiksoida piu sastavljeno (v.
naprijed), iznimno je potvren zapis Eko-etno Hrvatska. Sufiksoidi se takoer
piu sastavljeno s osnovom iza koje dolaze.19
Iako se recentni hrvatski prirunici slau u tome da se tvorenice s prefiksoidima (tj. s vezanim osnovma / vezanim leksikim morfemima) piu sastavljeno, ipak ne postoji jednoznano rjeenje u shvaanju pojedinanih tvorenica. Tako se, primjerice, u Hrvatskom jezinom savjetniku, Babi-Finka-Moguevu te Babi-Moguevu pravopisu tvorenice radiotelevizija i psihofiziki
piu sastavljeno, dok Badurina-Markovi-Mianoviev pravopis propisuje pisanje sa spojnicom (psiho-fiziki, radio-televizija). U tom su pravopisu donesena pravila da se sa spojnicom piu dvopojmovne imenike sloenice kojih prvi
ima oblik prefiksoida: audio-videooprema, Austro-Ugarska, auto-motodrutvo,
eko-etnoturizam, radio-televizija (2008: 148) i dvopojmovne pridjevske sloenice u kojima prvi dio ima oblik prefiksoida, odnosno one nastale od dvopojmovnih imenikih sloenica: alfa-numeriki prikaz (alfabetni i numeriki), Austro-ugarska nagodba (austrijska i ugarska), bio-bibliografski (biografski i bibliografski, prema bio-bibliografija), irilo-metodska tradicija (irilska i metodska), psiho-fiziko zdravlje (psihiko i fiziko), psiho-socijalna pomo (psiholoka i socijalna), radio-televizijski prijenos (radijski i televizijski, prema radio-televizija) (2008: 156) te da nije dobro npr. audio- i videooprema (bolje
je audiooprema i videooprema), hidro- i termoizolacija (bolje je hidroizolacija
i termoizolacija) (2008: 149). Zamjetno je da samo u Badurina-Markovi-Mianovievu pravopisu nalazimo kako pisati tvorenice s dvostrukim prefiksoidima. Velika plodnost novotvorba s prefiksoidima zahtijeva i njihovo ujednaeno pravopisno normiranje.20
To je primjer jukstapozicije iji je prvi lan tvorenica s prefiksoidom.
Hrvatski jezini savjetnik (1999: 370) ima sastavljeno pisanje: Autohrvatska.
19
Iznimke tipa Urban fest smatramo autorovom nesigurnou i neupuenou u pravopisna pravila.
20
Na svojim je sjednicama o tome raspravljalo i Vijee za normu hrvatskoga standardnog
jezika (v. www.ihjj.hr/dokumenti/Priopcenje_za_javnost). Izdvajamo sljedee: Postavljeno je
pitanje treba li iro-raun pisati sa spojnicom kao polusloenicu ili kao jednu rije iroraun jer
bi tu, kako je reeno, iro funkcioniralo kao prefiksoid. Primijeeno je na to da je tu i u drugim
sluajevima kao bruto-prihod ili neto-iznos, video-zapis, audio-kaseta bolje pisati sa spojnicom
17
18

Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121

3. Jukstapozicije
Osobitu vrstu hibrida ine jukstapozicije. Rije je o najee dvolanim
tvorbama sastavljenima od imenica koje se uvijek javljaju u odreenom, nepromjenjivom redoslijedu i od kojih prva odreuje drugu. Prvi je lan redovito nepromjenjiv, dok se druga imenica ponaa prema pravilima fleksije hrvatskog jezika. U ranijim razdobljima na pojavu jukstapozicijskih tvorenica utjecali su njemaki (tihproba, undliteratura) i turski jezik (alaj-barjak, karvansaraj), no na njihovu hipertrofiju u suvremenom hrvatskom jeziku ponajprije
utjee engleski jezik. Jo je 1957. godine eljko Bujas upozoravao na veoma
estu pogrjenu uporabu vlastitoga imena pred opom imenicom u slubi atributa ili apozicije, to je izrazit utjecaj engleskog jezika, dok je Rudolf Filipovi jukstapoziciju spominjao kao inovaciju koja se javlja u jezicima pod engleskim utjecajem.
Velik broj takvih struktura doslovne su prevedenice (ovjek-aba, kit-ubojica, haljina-koulja) i poluprevedenice (chick literatura < engl. chick literature,
gay scena < engl. gay scene, internet stranica < engl. internet page, patchwork
obitelj < engl. patchwork family), no javljaju se i prave unutarjezine tvorenice (kontakt policajac, Gavrilovi tradicija, Zvijezda kvaliteta). Katkad je, meutim, teko tono razgraniiti je li rije o poluprevedenici ili o unutarjezinoj
tvorenici (hrv. gay pria < engl. gay story?).
U samim poetcima prouavanja jukstapozicija primijeeno je da se odreeni broj imenica veoma esto javlja kao njihov prvi lan i da se na taj nain tvore
itavi nizovi (gay brak, gay frajer, gay generacija, gay ikona, gay kauboji, gay
knjiara, gay lik, gay mlade, gay mukarac, gay odjea, gay povijest (Hrvata),
gay premijerka, gay pria, gay prosvjed, gay susreti, gay turizam, gay zabava),
pa ih neki jezikoslovci (ori, Surduki) smatraju nepromjenjivim pridjevima.
Boo ori (2008: 121123) donosi sljedeu klasifikaciju, njegovom terminologijom, analitikih pridjeva: 1. a) analiti tipa biznis, rok koji po podrijetlu znae predmete, pojave i osobe te se istovremeno iroko upotrebljavaju u stvojstvu
analitike determinacije; b) elementi tipa auto, audio koji su po podrijetlu prvi
dio sloenice u tradicionalnom smislu, a koji paralelno funkcioniraju kao imejer se tako upozorava na sloenu strukturu takvih rijei i olakava zamjena leksema koji ulaze u
njih drugima koji bi se u daljnjoj izgradnji hrvatskoga standardnog jezika uinili prikladnijima.
Tako se audio-zapis moe svjesno postaviti uz znaenjski ekvivalentan zvuni zapis. Time se
ujedno upozorava na to da je tu leksiki element posuen iz drugoga jezika. To miljenje nije bilo
osporeno. Pokazalo se tako da je pisanje polusloenica pitanje vano za jezinu kulturu i Vijee
je o tome postiglo konsenzus. www.ihjj.hr/dokumenti/Priopcenje_za_javnost_9_sjednica.doc

Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121

nica; c) analiti tipa super, ekstra koji su bivi internacionalni prefiksi, a koji u
suvremenom jeziku dolaze u ulozi pridjeva, priloga ili ak i imenice; 2. leksemi koji funkcioniraju samo kao indeklinabilni determinatori a) skraeni oblici imenica koje funkcioniraju u svojstvu analitikog determinatora uz imenicu
(presskonferencija, jahtklub, stripbar); b) skraeni oblici pridjeva koji funkcioniraju kao analitiki determinatori uz imenice (popzvezda);21 c) bivi internacionalni prefiksi i prvi dijelovi sloenice, tj. leksemi koji se ne mogu smatrati skraenim derivatom pune imenice ili pridjeva (megazvijezda, postdemokracija, makrostruktura). Vidljivo je da spomenuti autor analitikim pridjevima
smatra i prefiksoide i samostalne imenice stranoga podrijetla koje se esto javljaju kao prvi lan u jukstapozicijama. Premda se ne slaemo s navedenom klasifikacijom, smatramo da je zanimljiva iz dvaju razloga: 1. ukazuje na potrebu
da se spomenuti fenomeni detaljno istrae i 2. upozorava na razliito podrijetlo
elemenata koje mi nazivamo prefiksoidima.
U literaturi se jukstapozicije razliito tretiraju: neki ih jezikoslovci smatraju
polusloenicama, neki sloenicama, a neki vrstom sintaktike inovacije.
Zagovornici shvaanja da je rije o polusloenicama (Babi, Bari i Mali,
Klajn,22 Surduki) kao argumente navode da je rije o svezama dviju rijei ija
su glavna obiljeja atributivnost prve imenice u odnosu prema drugoj, nesklanjanje prve imenice, uvanje obaju naglasaka, njihovo nesudjelovanje u tvorbi,
sintaktika cjelovitost i stilska obiljeenost.23
Matthias Rammelmeyer jukstapozicije smatra jednim od triju novih tvorbenih tipova sloenica koji se u hrvatskome javlja pod utjecajem njemakoga i
turskoga jezika, pa ih naziva njemako-turskim tipom sloenica.24
Dio jezikoslovaca priklanja se tumaenju da je rije o pojavi na granici izmeu sintakse i tvorbe, pa jukstapozicije definira kao nove sintaktike strukture (Muhvi-Dimanovski, Starevi). Upravo novija istraivanja sintaktikih
odnosa dijelova jukstapozicija pokazuju da on ne mora biti samo atributivan,
ve moe biti i apozicijski.25 Anel Starevi (2006.) razlikuje predatribute (hip
hop kultura, jagoda koktel, kontakt podatak) i predapozicije (Dacia automobil,
Mango vestica, Milford aj, Mercator centar, Volvo limuzina). Razliku izmeu
21
Premda je pop moda skraenica od pridjeva, u suvremenom se jeziku javlja kao imenice (sluati pop).
22
Klajn (2002: 44) ih naziva dvoimenikim sloenicama, no u daljnjem tekstu objanjava
da je rije o polusloenicama.
23
Prema Bari i Mali 1986: 94.
24
V. Rammelmeyer 1975: 66.
25
V. Starevi 2006.

10

Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121

njih objanjava time da predatributi izriu posvojnost (Iris parfumerija > Irisova parfumerija), a predapozicije ne (Iris grupa > *Irisova grupa). Smatramo
da taj problem treba jo detaljno istraiti, i to na znatno veem korupusu, no u
okvirima ovoga rada eljele bismo ukazati na samo nekoliko aspekata problema. Kao to emo pokazati u daljnjem tekstu, tzv. predatributi ne izriu samo
posvojnost: pizza unka nije pizzina unka ve unka za pizzu, doping sredstvo nije dopingovo sredstvo ve sredstvo za doping, macho ponaanje nije
machovo ponaanje ve ponaanje tipino za macha. Nadalje, ako poemo
od toga da se svaka jukstapozicija sastoji uglavnom od dvaju elementa iji se
odnos sa sintaktikoga gledita moe opisati kao odnos nominala (N) i determinatora (D), tada je u sluaju Starevievih predatributa i predapozicija, rije o
dvama razliitima odnosima. Naime, u sintagmama lijepa djevojka, dobra bakica, uiteljica Mara, nogometa Marko, atributi su lijepa i dobra, a uiteljica
i nogometa su apozicije, no rije je uvijek o determinatorima uz nominale djevojka, bakica, Mara i Marko, dakle o strukturi D N. Isti odnos D N nalazimo u jukstapozicijama u kojima je prvi lan atribut drugoga, odnosno u Starevievim predatributima. Meutim, u sluajevima predapozicija, kako ih naziva Anel Starevi, nominal dolazi ispred determinativa (ne grupa Iris, ve Iris
grupa; ne tenisice Nike, ve Nike tenisice), pa bi stoga ispravno bilo govoriti o
postapozicijama, to bismo shematski mogle ovako prikazati:
1. predatributi, D N

d
n
sladoled kocka kocka od sladoleda

d
n
tuna sendvi sendvi od tune

d
n
kino program program kina
2. postapozicije, N D

n
d
Nike tenisice tenisice (robne oznake) Nike

n
d
Iris grupa grupa Iris

n
d
Renault vozilo vozilo (tvrtke) Renault.
11

Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121

Smatramo, meutim, da valja biti veoma oprezan pri odreivanju predatributa i postapozicija. Naime, Mango vestica moe se interpretirati i kao vestica
Mango i kao Mangova vestica. Isto vrijedi i za Renault vozilo vozilo Renault i Renaultovo vozilo. Dapae, precizna bi transformacija glasila vestica robne oznake Mango i vozilo tvrtke Renault, to znai da je i u tim sluajevima rije o izricanju svojevrsne posvojnosti, tipinosti, a samim time i atributivnoga, a ne apozicijskoga odnosa.26
S obzirom na njihovo podrijetlo u veini je jukstapozicija prvi element tuica ili posuenica, no javljaju se i strukture u kojima su oba elementa hrvatskoga podrijetla (leptir-staklo, sladoled kocke, spomen-ploa, trenja aj), to prema Milanu Surdukom (1978: 194) predstavlja najveu inovaciju jer hrvatske
imenice u naelu ne mogu biti atributom drugih imenica.
U naem je korpusu zabiljeeno nekoliko vierjenih jukstapozicija, npr.
art dco namjetaj, best buy ponuda, Bipa bebi dani, dial up pristup, Franz Ferdinand torta, hands free ureaj, Hrvatska trai zvijezdu turneja. No premda se
sastoje od vie rijei, sa sintaktikoga su gledita obino dvolane. Naime, osobno ime Franz Ferdinand prvi je lan, a torta drugi, kao to je i ime emisije Hrvatska trai zvijezdu prvi lan, a turneja drugi, odnosno rije je o strukturama N
D i D N. Ipak, u naem je korpusu potvreno i nekoliko trolanih struktura
(Bipa bebi dani, Motovun film festival, Pula film festival), odnosno jukstapozicija u kojima je drugi lan determinator treega, a prvi se kao determinator odnosi
prema pojmu to ga zajedno ine drugi i trei lan, ili shematski:

DN

/\

d n
Motovun film festival
/ \
film festival
U suvremenom su jeziku veoma este jukstapozicije iji je prvi lan ime
robne oznake, npr. Coca cola okus, Nike tenisice, Podravka juha, Renault paket, Renault ponuda, Swarovski efekt, koda vozilo. Takve oblike preferira marketinka industrija zato to se ime proizvoda ne mijenja te tako lake ulazi u
pamenje potroaa.
U primjerima uiteljica Mara i nogometa Marko jasno je da je rije o apozicijama.

26

12

Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121

Jukstapozicije mogu oznaavati:

a) posvojnost (beba centar, ki estetika, kino program, kino projekt, Pan
ep, koda paket, koda trgovac, koda vozilo)
b) tipinost (Barbie djevojka, Coca cola okus, gay odjea, hip hop kultura,
macho izdanje, macho ponaanje, Swarofski efekt)
c) mjesto (Bipa bebi dani, internet adresa, internet domena, internet izdanje, internet kiosk, internet oaza, kino premijera, kino projekcija, palainka
bar)
d) sredstvo (internet bankarstvo, internet kultura, internet marketing, internet televizija, internet usluge, internet oglaavanje, internet zarada)
e) svrhu, namjenu (beauty stvarice, bebi krevet, bebi oprema, doping sredstvo, doping supstanca, kamp hladnjak, kino ulaznica, kontakt osoba, kontakt
podaci, kontakt policajac, pizza unka, rotilj kobasica, sendvi sir)
f) sadraj (Barbie crti, biznis plan, coming out pria, doping skandal, gay
film, gay pria, kino blog, tra asopis, tra novine, tra rubrika)
g) materijal (najlon vreica, tuna sendvi, vinja aj)
h) ciljnu skupinu (chick literatura, gay ikona, gay knjiara, gay odjea, gay
pria, gay turizam)
i) pripadnost kakvoj skupini (gay frajer, gay mlade, gay mukarac, macho
mladoenja)
j) osobinu (bofl roba, gay lik, macho kultura, tra baba)
k) sastav27 (ananas torta, banana colada, gris knedla, kakao nite, narana
pun).
Znaenje pojedinih jukstapozicijskih tvorbi nije uvijek mogue jednoznano odrediti (kino oglaavanje oglaavanje putem kina ili oglaavanje u kinu,
internet marketing marketing na internetu ili marketing putem interneta).
Jezikoslovci koji opravdavaju uporabu jukstapozicija u hrvatskome jeziku
te smatraju da ih treba dopustiti i u standardnom jeziku, u obranu svojih stavova iznose sljedee argumente28:
a) Rije je o ekonominim i praktinim tvorenicama (Barbie crti crti u
kojem je glavni lik Barbie, gay knjiara knjiara u kojoj se prodaje literatura koja se bavi tematikom homoseksualnosti, Peugeot dijelovi dijelovi za
Peugeotova vozila).
Prije svega kod namirnica.
Prema Starevi 2006: 652.

27
28

13

Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121

b) Dok gotovo svaka imenica moe stajati uz bilo koju drugu imenica, nije
mogue od svake imenice izvesti pridjev koji bi bio prirodan izvornom govorniku (*bananski koktel).
c) Zbog svoje kratkoe jukstapozicije imaju vei marketinku uinak na potroae.
d) Jukstapozicijama se naglaava i uva ime oznake proizvoda ili usluge
(Hugo Boss odijela).
Meutim, hrvatski se standardolozi slau da je rije o konstrukcijama stranim
hrvatskomu jeziku i da ih kad je to god mogue treba izbjegavati i upotrebljavati pridjev ili imenicu u kosom padeu, odnosno prijedlonu skupinu (bejzbolska
palica umjesto bejzbol palica; igralite za golf umjesto golf igralite).29

4. Tvorenice sa zavretkom -izacija

Kao jedna od novih tvorbenih tendencija u slavenskim jezicima u suvremenoj se literaturi spominje pojava velikoga broja imenica sa zavretkom -izacija.30 Pojava, koja se obino objanjava kao posljedica amerikanizacije i globalizacije u jeziku, zapaena je i istraivana u bugarskome (Avramova 2010.), ekome, poljskome, ruskome (Korjakovceva 2010.; Zemskaja 1996.), hrvatskome (Muhvi-Dimanovski 2005.) i srpskome (ori 2009.).
Takve su novotvorbe uglavnom obiljejem urnalistikoga i razgovornoga
stila (veoma su este u jeziku interneta, odnosno internetskih foruma, blogova itd.) i odlikuju se visokom frekventnou. Svojim semantizmom upuuju na
novonastale drutvene uvjete (macdonaldizacija, oligarhizacija, spidizacija),
esto daju signale o tendencijama u novom ideolokom rjeniku (dekomunizacija, (de)tumanizacija, NATO-izacija) i obino su pejorativna znaenja (apartmanizacija, betonizacija pretjerana gradnja uz obalu, budalizacija).

O tome se raspravljalo i na sjednicama Vijea za normu hrvatskoga standardnog jezika.

Nita lake i nita prirodnije nego rei Podravkina juha. Nitko ne moe osjetiti da bi to bilo nekakvo silovanje jezika. Ipak je silovito i nezaustavljivo, nekom svojom neodoljivom privlaivosti, navrla Podravka juha. Tek to je mnogima bilo neto! Kao da se eljela osjetiti doivljajnost
kakvu posreduje engleski jezini izraz. Ako se, meutim, dosljedno pie Podravka-juha, uklapa
se to u sintaktiko ustrojstvo hrvatskoga jezika i tako smanjuje teta od toga jer se ustrojstvo manje razgrauje. www.ihjj.hr/dokumenti/Priopcenje_za_javnost_9_sjednica.doc
30
Namjerno govorimo o zavretku jer je rije o dvjema skupinama tvorenica: onima odimeninog podrijetla izvedenima sufikskom -izacija i onima odglagolnog podrijetla izvedenima
sufiksom -acija.
29

14

Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121

Premda se u slavistikoj literaturi31 istie da je uglavnom rije o imenicama izvedenima od imenica, a ne od glagola, to je tradicionalni tvorbeni uzorak, primjeri iz naega korpusa ne potvruju taj zakljuak. Naime, za znatan
su broj imenica sa zavretkom -izacija potvreni i odgovarajui glagoli (npr.
apartmanizacija i apartmanizirati, betonizacija i betonizirati, europeizacija i
europeizirati, kosovizacija i kosovizirati, vijetnamizacija i vijetnamizirati), pa
se ne moe sa sigurnou tvrditi je li rije o odimeninim ili o odglagolnim
tvorenicama.
Semantiki su imenice toga tipa veoma raznolike. Izrazito su frekventne
izvedenice od odreenih zemljopisnih imena (ciprizacija, kosovizacija, libanonizacija, skandinavizacija) ije bi se znaenje moglo opisati kao stvoriti
uvjete kakvi vladaju u zemlji/regiji oznaenoj motivirajuom rijeju, pa pozitivno ili pejorativno znaenje rijei ovisi o asocijacijama koje govornici hrvatskoga jezika veu uz pojedine od njih.32
este su i tvorenice sa znaenjem pretvoriti u ono to znai motivirajua
rije (budalizacija, debilizacija, kretenizacija), podvrgnuti djelovanju onoga to znai osnovna rije (alkoholizacija, narkotizacija ) i dovesti do stanja
to ga znai osnovna rije (paranoizacija, izofrenizacija).33
Trend je, ne samo u slavenskim ve i u drugim europskim jezicima (primjerice njemakome), izvoenje nomina actionis od osobnih imena, obino politiara i javnih osoba ije bi se znaenje moglo opisati kao stvaranje
uvjeta u skladu s idejama i svjetonazorom osobe ije je ime u osnovi. U bugarskome se tako govori o siderovizaciji (< Volen Siderov), stanievizaciji (<
Sergej Staniev) i ivkovizaciji (< Todor ivkov),34 u ruskome o jelcinizaciji (< Boris Jelcin) i putinizaciji (< Vladimir Putin),35 a u njemakome o merkelizaciji (< Angela Merkel)36. U hrvatskome su korpusu zabiljeeni sljedei
primjeri: bushizacija, kajinizacija, liniizacija, raanizacija, titoizacija, tumanizacija.

V. Martincova 1983.; Zemskaja 1996.; Avramova 2010.; Korjakovceva 2010.

U Vjesniku od 13. kolovoza 2001. godine pojmovi kao to su balkanizacija, ciprizacija,
kosovizacija, vijetnamizacija duhovito se nazivaju negativnom geografizacijom.
33
Ista znaenja u svojem korpusu biljei i Korjakovceva 2010: 135.
34
Prema Avramova 2010: 13.
35
Prema Korjakovceva 2010: 135.
36
Na mrenoj stranici www.klimaretter.de lanak od 27. travnja 2010. godine naslovljen je
Die Merkelisierung der Klimapolitik.
31
32

15

Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121

Tvorbenu inovaciju u hrvatskom jeziku ine izvedenice sufiksom -izacija

iji je prvi dio skraenica: NATO-izacija (natoizacija),37 PVC-izacija38, PDF-
-izacija39, SAO-izacija.40

5. Polisemizacija posuivanjem
Osobitu vrstu interferencije ini polisemizacija posuivanjem. Prema Mihaj
lu Popoviu (1997: 347), koji pojavu naziva polisemijskim posuivanjem, rije je o pojavi prenoenja znaenja strane rijei na domau rije41 slinoga oblika i najee istoga etimona zbog identifikacije po obliku. Budui da veina jezika modernoga svijeta ima dio zajednikoga vokabulara (tzv. internacionalizmi ili europeizmi), obino preuzetoga iz klasinih jezika, polisemijsko semantiko posuivanje esta je pojava. Jedna od novih razvojnih tendencija u svim
jezicima izloenima amerikanizaciji jest i polisemijsko semantiko posuivanje, odnosno preuzimanje znaenja koja rije istoga etimona ima u engleskome
kao jeziku davatelju, ali ga (jo) nema u jeziku primatelju. Primjerice, rije virus u hrvatskome, a i u mnogim drugim jezicima, osim to oznauje parazitski
mikroorganizam koji izaziva bolest, u novije vrijeme, a ponajprije pod utjecajem engleskoga kao jezika informatike, dobiva i znaenje program koji inficira kompjuterske datoteke. Isto vrijedi i za rije ikona koja uz prvobitno znaenje sveta slika pod utjecajem engleskog jezika u raunalnom nazivlju dobila i
znaenje grafiki simbol na ekranu, a da bi se posljednjih godina poela javljati i u kolokacijama kao to su modna ikona (Paris Hilton modna ikona ili
modna katastrofa), gay ikona (Krunoslav Borovec postao domaa gay ikona)
ili pop ikona (D. Beckham nogometna zvijezda ili pop ikona).
Meutim, posebice u razgovornom jeziku i jeziku medija dolazi po pogrjene uporabe, tj. hrvatskim se rijeima pripisuje znaenje koje imaju rijei istoga
etimona u engleskome, no koje u hrvatskome nije standardno.
Rije afera u hrvatski je jezik preuzeta iz francuskoga (< fr. affaire) i ima znaenje neugodan ili neprilian sluaj koji odjekuje u javnosti, odigrava se pred javnou (U aferu Hypo upletena je i ministrica MUP-a Slovenije. 24 sata, 20. 8. 2010.).
37
Natoizacija HV bez koje nema ulaska u NATO, golem je potencijal razvoja... (www.
thephora.net, 20. 11. 2005.)
38
Sad kad pone PVC-izacija balkona, samo ekaju ko e prvi pa da ga slijede (www.
split.com.hr, 27. 4. 2007.)
39
Slijedi naravno detaljno itanje i vrlo vjerovatno PDF-izacija. (www.dizajncom.com,
2. 1. 2006.)
40
SAO-izacija Crne Gore? (www.radioslobodnaeuropa.com, 29. 11. 2004.)
41
Pri tome domaa rije moe biti i posuenica prilagoena sustavu jezika primatelja.

16

Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121

U novije se vrijeme, meutim, pod utjecajem engleskoga rije upotrebljava i u

znaenju ljubavna veza (Vinji priznao aferu s Mirelom Rupi, www.ezadar.
hr, 11. 7. 2007).42
Slina je situacija s pridjevom ultimativan ije se znaenje u rjenicima stranih rijei opisuje kao odluan, posljednji, krajnji (Ultimativan nain na koji
predsjednik Uprave pristupa sindikalnim pitanjima vie jednostavno ne moemo tolerirati. www.nhs.hr, 2. 2. 2007.), a koji se zbog interferencije s engleskim jezikom pogrjeno upotrebljava (Ultimativna privatna kolekcija broji
7000 automobila. www.tportal.hr, 27. 7. 2010.).
Nekritino prevoenje i nepoznavanje vlastita jezika pokazuju i primjeri kao
to su ovi: ... klasificirani podatak je onaj koji je nadleno tijelo, u propisanom
postupku, takvim oznailo i za koji je utvrden stupanj tajnosti, kao i podatak kojeg je Republici Hrvatskoj tako oznaenog predala, druga drava, meunarodna organizacija ili institucija s kojom Republika Hrvatska surauje. (Zakon o
tajnosti podataka). U hrvatskome, naime, glagol klasificirati znai svrstati ili
razvrstati po klasama, nekom sustavu, no u engleskome classified document ne
znai razvrstan dokument, ve povjerljiv, tajni dokument.43
U lanku Jutarnjeg lista o glumici Christini Hendricks pronale smo sljedeu reenicu: Nedugo nakon toga britanska ministrica za jednaka prava nazvala ju je apsolutno fabuloznom i najboljim moguim uzorom za mlade djevojke upravo zato jer se nikad nije htjela podvri vladajuoj ideji izgladnjele ljepote i neprirodnim muenjem tijela smanjiti ili unititi svoje obline koje ne ulaze u odjeu manju od konfekcijskog broja 44. Rije je o tipinom primjeru zamjene rijei istih etimona koje u engleskome imaju jedno, a u hrvatskome posve drugo znaenje. Britanska je ministrica Christinu opisala kao absolutely fabulous, elei pri tome naglasiti da je glumica fantastina, fenomenalna, pre
lijepa, a nikako da je, primjerice, bezuvjetno mitoloka.

6. Zakljuak
Ovim smo radom pokazale da je hrvatski jezik zahvaen istim procesima
kao i ostali slavenski te europski jezici. Zbog velikoga utjecaja engleskoga jezika i u hrvatskome nalazimo nove razvojne tendencije na mnogim jezinim razinama. Sve to ukazuje na nunost da se standardolozi intenzivnije ponu baviti tim problemom te ponude adekvatna i ujednaena rjeenja, posebice na tvorbenoj i pravopisnoj razini.
O tome vie u Opai 2006.
O tome vie u Opai 2006.

42
43

17

Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121

Literatura:
, 2010. ,
XX
XXI ,
, Kijev, 1018.
Babi, Stjepan 1991. Tvorba rijei u hrvatskom knjievnom jeziku. Zagreb:
HAZU.
Babi, Stjepan 2002. Tvorba rijei u hrvatskome knjievnome jeziku. Zagreb:
HAZU i Nakladni zavod Globus.
Babi, Stjepan; Boidar Finka; Milan Mogu 2003. Hrvatski pravopis. Zagreb: kolska knjiga.
Babi, Stjepan; Sanda Ham; Milan Mogu 2005. Hrvatski kolski pravopis.
Zagreb: kolska knjiga.
Babi, Stjepan; Milan Mogu 2010. Hrvatski pravopis: usklaen sa zakljucima Vijea za normu hrvatskoga standardnog jezika. Zagreb: kolska knjiga.
Badurina, Lada; Ivan Markovi; Kreimir Mianovi 2008. Hrvatski pravopis. Zagreb: Matica hrvatska.
Bari, Eugenija 1980. Imenike sloenice neprefiskalne i nesufiskalne tvorbe.
Zagreb: Sveuilina naklada Liber.
Bari, Eugenija; Dragica Mali 1986. O problemu polusloenica. Jezik, 3/4,
Zagreb, 90104.
Bari, Eugenija; Lana Hudeek [et al.] 1999. Hrvatski jezini savjetnik. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. (= HJS)
Bidwell, Charles 1969. Two Morpho-syntactic Patterns in Serbo-Croatian.
Language, 45/46, 3134.
Bujas, eljko 1957/58. Utjecaj engleskih atributa. Jezik, 2, Zagreb, 6263.
ori, Boo 2008. Tvorba imenica u srpskom jeziku. Beograd: Drutvo za srpski jezik i knjievnost Srbije.
Filipovi, Rudolf 1967. Jezici u kontaktu i jezino posuivanje. Suvremena lingvistika, 4, Zagreb, 2789.
Filipovi, Rudolf 1985. Teorija jezika u kontaktu. Uvod u lingvistiku jezinih
dodira. Zagreb: JAZU i kolska knjiga.
Fleischer, Wolfgang; Irmhil Barz 1995. Wortbildung der deutschen Gegen
wartssprache. Tbingen: Max Niemeyer Verlag.
Grani, Jagoda (ur.) 2006. Jezik i mediji: zbornik. Split: HDPL.
Horvat, Marijana; Barbara tebih Golub 2009. Globalizacija i internacionalizacija u hrvatskome i srpskome jeziku. Die Unterschiede zwischen dem Bo18

Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121

snischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen: Grammatik // Razlike izmeu bosanskog/bonjakog, hrvatskog i srpskog jezika. Band 3. Hg.
Branko Toovi. Be: LiT Verlag, 405419.
Klajn, Ivan 1978. O prefiksoidima u srpskohrvatkom jeziku. Na jezik, XXII/5,
Beograd, 87197.
Klajn, Ivan 2002. Tvorba rei u savremenom srpskom jeziku: prvi deo: slaganje i prefiksacija. Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva Institut za srpski jezik SANU; Novi Sad: Matica srpska.
Klajn, Ivan 2003. Tvorba rei u savremenom srpskom jeziku: drugi deo: sufiksacija i konverzija. Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva Institut za srpski jezik SANU; Novi Sad: Matica srpska.
Klimenko, N. F.; E. A. Kaprilovska (ur.) 2010. Vidobraennija istorii ta kulturi
na rodu v slobotvorenni. Kijev: Komisija za tvorbu Slavistikog komiteta.
, . 2010. nomina actionis
( ,
).
, Kijev, 120133.
Kovaec, August 2005. Izazovi globalizacije i hrvatski jezini standard. Jezik,
51, Zagreb 6066.
Mihaljevi, Milica; Ermina Ramadanovi 2006. Razradba tvorbenih naina u
nazivlju (s posebnim obzirom na odnos meu sloenicama bez spojnika -o-,
sraslicama i tvorenicama s prefiksoidima). Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 32, Zagreb, 193211.
Minovi, Milivoje 1985. Internacionalne tendencije u razvoju savremenog srpskohrvatskog knjievnog jezika. Knjievni jezik, 12/1, Beograd, 1934.
Muhvi-Dimanovski, Vesna 1992a. Prevedenice jedan oblik neologizama.
Rad HAZU, 446, Zagreb, 93205.
Muhvi-Dimanovski, Vesna 1992b. Super- kao element hibridnih sloenica.
Rad Zavoda za slavensku filologiju, 27, Zagreb, 161167.
Muhvi-Dimanovski, Vesna 1994. Mjesto posuenica u jednojezinim rjenicima. Filologija, 22/23, Zagreb, 217225.
Muhvi-Dimanovski, Vesna 1995. Glagolski anglicizmi u njemakom. Filologija, 24/25, Zagreb, 267273.
Muhvi-Dimanovski, Vesna 1996. Njemaki kao jezik posrednik pri posuivanju
iz engleskoga u hrvatski. Suvremena lingvistika, 41/42, Zagreb, 457464.
Muhvi-Dimanovski, Vesna 1998. Neologizmi na razmei jezine otvorenosti i
jezinoga purizma. Filologija, 30/31, Zagreb, 495499.
Muhvi-Dimanovski, Vesna 2005. Neologizmi. Problemi teorije i primjene. Zagreb: FF press, Filozofski fakultet.
19

Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121

Opai, Nives 2006. Hrvatski u zagradama. Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada.

Popovi, Mihajlo 1997. O nekim novim sluajevima polisemijskog semantikog pozajmljivanja. Srpski jezik, 1/2, Beograd, 347354.
Rammelmeyer, Mathias 1975. Die deutschen Lehnbersetzungen im Serbokroatischen. Wiesbaden: Frankfurter Abhandlungen zur Slavistik, Bd. 23.
Samardija, Marko 2002. Hrvatski jezik u vrijeme globalizacije. Rijeki filoloki dani 4: zbornik radova. Ur. Diana Stolac. Rijeka: Filozofski fakultet u
Rijeci, 435439.
Sili, Josip; Ivo Pranjkovi 2005. Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: kolska knjiga.
Simeon, Rikard 1969. Enciklopedijski rjenik lingvistikih naziva. Zagreb: Matica hrvatska.
Simi, Radoje 22006. Srpski pravopis. Beograd: Jasen.
Soanac, Lelija 1990. Engleski element u talijanskom jeziku. Filologija, 18,
Zagreb, 4959.
Soanac, Lelija 1992/93. Morfoloka adaptacija anglicizama u talijanskom jeziku. Filologija, 20/21, Zagreb, 413424.
Soanac, Lelija 1993. Sekundarna adaptacija anglicizama u talijanskom jeziku: tvorba rijei. Suvremena lingvistika, 35/36, 171176.
Soanac, Lelija 1994. O nekim anglicizmima i pseudoanglicizmima u rjenicima hrvatskoga knjievnog jezika. Filologija, 22/3, Zagreb, 225228.
Soanac, Lelija 1996a. Fonoloka adaptacija anglicizama u talijanskom jeziku:
fonemska redistribucija. Suvremena lingvistika, 41/42, Zagreb, 571581.
Soanac, Lelija 1996b. Primarna adaptacija anglicizama u talijanskome jeziku
na sematnikoj razini. Filologija, 26, Zagreb, 6372.
Soanac, Lelija 2004. Hrvatsko-talijanski jezini dodiri. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
Soanac, Lelija [et al.] 2005. Hrvatski jezik u dodiru s europskim jezicima. Zagreb: Globus.
Starevi, Anel 2006. Imenice kao atributi nove strukture u hrvatskom jeziku. Jezik i mediji: zbornik. Ur. Jagoda Grani. Split: HDPL, 645655.
Stramlji Braznik, Irena 2008. Prevzete leksemske prvine in njihova besedotvorba zmonost v slovenini. Zbornik referatov za tirinajsti mednarodni
slavistini kongres, Ljubljana, 149160.
Surduki, Milan 1978. Imenike sloenice bez spojnog vokala u srpskohrvatskom jeziku. Nauni sastanak slavista u Vukove dane, 7, Beograd, 189196.
www.ihjj.hr

20

Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121

The Consequences of Internationalization

in the Croatian Language
Abstract
The consequences of globalization processes are visible in language as tendencies towards internationalization. Internationalization, or more precisely
Anglo-Americanization, has affected all modern languages in the world and
the Croatian language is no exception. Due to the great influence of the English
language, new development tendencies can be found on many language levels.
All this stresses the need for standardologists to dedicate more serious con
sideration to this problem, and offer adequate and unified solutions, especially
on the levels of orthography and word formation.
Kljune rijei: hrvatski jezik, internacionalizacija, hibridi, jukstapozicije, novotvorenice na -izacija, polisemijske posuenice
Key words: the Croatian language, internationalization, hybrids, juxtaposition, neologisms ending in -izacija, polysemic loan words

21