1.

Uvod
Tema ovoga maturalnog rada je biljka orah, pokuati u je to bolje objasniti i obraditi
temu to detaljnije. Poeti u s time kako je orah postao poznat i odakle potjee. Orah
potjee iz Azije, a u Europu su ga donijeli rimski legionari. Ime oraha na latinskom
je Juglans regia koje dolazi od "Jovis glans" (Jupiterov ir) + "regia" (kraljevski dvor), to
ukazuje da je orah u rimskoj kulturi uivao veliki ugled. Zvali su ga i "kraljevskim
orahom u narodu proglaavali hranom bogova. Hranjive vrijednosti oraha poznate su od
davnina. Biblija u idealnu prehranu koju je Bog namijenio ovjeku svrstava orahe,
odnosno oraaste plodove te itarice i voe. Postoji dvadesetak vrsta oraha, ali dvije
najpoznatije su perzijski orah (Juglans regia) koji potjee iz Azije i Dalekog istoka, i crni
orah (Juglans nigra) koji je rodom iz Sjeverne Amerike.
Orah je listopadno drvo s razgranatom kupolastom kronjom. Stablo naraste do 25
metara visine. Potrebno je 15 godina da drvo naraste i pone davati plodove. Prosjeno
drvo oraha daje plod 45 godina. Lie oraha je iljasto i velikih dimenzija. Kora mladog
oraha je glatka i tamnosiva, a starija stabla imaju ispucanu i svjetliju koru. Cvjetovi oraha
su sitni i neugledni i cvatu u travnju i svibnju. Plod oraha je okrugao, omotan zelenom
ljuskom. Kad orah dozori vanjska ljuska se sui i puca pa plodovi ispadaju iz njega.
Plodovi sazrijevaju u listopadu. Orasi rastu od jugoistone Europe do Japana, u dijelovima
Kanade, Kalifornije i Argentine.
Orah je drvo kojemu su potrebni razliiti uvjeti i imbenici za dobar rast i razvoj,
takoer za bolji plod je vana klima i zemlja u kojoj raste. Da bi se postigla to bolja i
ekonominija proizvodnja potrebno je nai najbolji omjer klime i zemljita, odnosno vrste
koja uspijeva na odreenom zemljitu. Orah uspijeva na mnogim zemljitima, za razliku
od drugih vrsta, tlo na kojima uspijeva je razliite pH vrijednosti. Koja se kreu od 4.5 do
9. to nam govori da je orah vrlo izdrljiva i otporna biljka. Plod oraha se razlikuje kao i
svaka vrsta. Najee konzumirana vrsta oraha je Perzijski orah. Orah koji najee
koristimo u prehrani, vrlo lako se isti, te ga ima najvie u trgovini za kupiti, te je saen
kod gotovo svake obitelji, esto blizu kue upravo da bi svatko mogao imati svoje domae
orahe. Jako puno se sadi u cijelom svijetu radi proizvodnje plodova i drveta. Daleko
najvie posaenih stabala obinog oraha ima u Kini, dok to se proizvodnje plodova tie
tu uz Kinu SAD, Iran i Turska imaju najvei proizvodnju.

2. Morfologija oraha
1

Morfologija je znanstvena disciplina koja se bavi prouavanjem oragana biljke, u

ovom sluaju oraha. Rast, grau, funkcije i razmnoavanje. Orah je drvo s dvije vrste
oragana, vegetativni i reporoduktivni.
Vegetativni su korjen, deblo, grane, pupoljci i list. Oni slue za sve procese obnavlja i
proizvodnje tvari koje su potrebne reproduktivnim organima.
2.1.

Korjen

Ovaj organ smjezen je u tlu i njegova zadaa je prikupljanje vode i minerala, koji
se nalaze u njoj, te dovod te vode u stablo pa sve do lia. Korjen je organ u kojemu se
prvo dogaa kemijska reakcija, to jest dolazi do sinteze, NO3 prelazi u NH3, te se
koristi za nastajanje amida, amina i drugih organskih ujedinjenja. Do 1969. se
vjerovalo da se sloene reakcije dogaaju samo u liu to se dokazalo kao krivo, te da
prvotne sloene reakcije se dogaaju u korjenu. Zbog toga korjen je vrlo bitan organ i
moda ak i najbitniji zbog upravo ovoga. Jer da on ne obavlja svoju zadau, lie ne
moe obavljati fotosintezu i orah propada. Korjen oraha znatno se bre razvija od
kronje, te tek nakon godinu dana je do 4 puta vei od kronje. Korjen oraha raste u
irinu i ima centralnu ilu koja najvie slui zbog stabilnosti samog debla i kronje.
Korjen moe rasti u irinu do ak 15 metara.
Kod korjena oraha razlikujemo 4 zone, a to su korjenove kape, zona porasta, zona
apsorcije i dovodna zona.
a) Korjenove kape
One se sastoje od tkiva koje ima nekoliko slojeva elija, ove elije
stalno odumiru i obnavljaju se. Glavna zadaa ima je titi korjen od
mehanikih oteenja dok prodire u tlo i iri se.
b) Zona porasta
Ova zona se nalazi odmah pokraj korjenovih kapa, te ima svrhu da se
njegove elije brzo dijele, ako su uvjeti povoljni, te omoguuju rast
korjena i do nekoliko centimetara dnevno.
c) Zona apsorcije
Na ovom dijelu korjen upija i skuplja minerale preko vode. Skuplja ih
pomou sitnih dlaica i kroz sredinu korjena ih alje do debla, lia..
d) Dovodna zona
Kao to ime i kae preuzima prikuoljenu vodu, minerale i sve to se
nalazi u toj vodi, te prenosi dalje u ostale organe oraha.

slika
1. Korjen oraha

2.2.

Deblo
Deblo je dio biljke od korijenovog vrata do prvih grana, na njemu se razvija
kronja,kroz njega se provodi voda.Deblo od orasa predstavlja i kvalitetno drvo u
industriji, visoko deblo znai da je i kronja visoka pa je tako smanjena i opasnost
od marazeva.Tkoer ako je kronja previsoka moe imati negativne utjecaje kao
to su: slabija ishrana, oteana rezidba, skuplja zatita i drugo. na deblu oraha
mogu se javiti i oteenja od mraza, to mu smanjuje vijek i umanjuje vrijednost
drveta. Izmrzavaju obino dijelovi stabla s june ili jugozapadne strane gdje su
temperaturna kolebanja najjaa,a ete se mogu umanjiti ili izbjei ako se pri sadnji
kolac za uvrivanje sadnice zabije s june strane, a kasnije kada se voka razvije,
kreenjem stabla.

slika2. Deblo oraha

2.3.

Kronja
Nadzemni razgranati dio stabla, a sastoji se od grana razliite debljine i starosti.
Izgled kronje ovisi o nasljednjim osobinama, sorti,bujnost podloge, ishrana i
njegovanje voke, razmak izmeu biljke. List oraha je sloen, neparan perast,
dugaak 20-40 cm, nekada i vie. Mladi listii oraha su zeleni, a mogu biti manje i
vie crvenkasti ovisno o sorti. proces disanja se obavlja u liu. Pupoljci oraha
mogu biti vegetativni, cvijetni i mjeoviti. Orah ima razdvojene plodovemlade
voke oraha poinju razvijati enske cvjetove najee 1-2 godine ranije nego rese.
Plod oraha je kotunica i sastoji se od zelenog omotaa, ljuske u kojoj se nalazi
sjeme, a ona se sastoji iz dvije simetrine polovine srasle avom, plodovi se u
4

unutranjosti dobro uvaju. Ako se pri uvanj ljuska odvaja po avu to se smatra
nedostatkom sorte. povrina ljuske obinog oraha nije nikada sasvim glatka,
najvie je izbrazdana du krila avova, unutranjost ljuske je takoer neravna,
ovisno o sorti. Velika hrapavost ljuske se matra nedostatkom sorte. Oblik ploda
oraha moe biti jajast, okruglas, srcolik, cilindrian itd. u toku zrenja ploda
pregrada odrveni. Muki cvjetovi oraha su grupirani u resi, njihovom cvjetanju
predhodi izduivanje rese, a enski se cvjetovi zainju u mjeovitim pupoljcima,
najee se prvo obavi resnje, no postoji i obratna situacija, ili da sazrijevaju u isto
vrijeme.

slika 3. Kronja oraha

Reproduktivni organi su cvijet, sjeme i plod. U prirodi oni slue za

razmnoavanje i opstanak vrste. Zbog svojeg ploda je oduvijek vrlo cijenjen i po
hraljivosti je vrlo bitan u ljudskoj prehrani.
2.4.

Plod
Plod oraha se sastoji od zelenog omotaa, ljuske i jezgre. Omota je tu kako bi
doveeo do jezgre, kroz mnoge ilice minerale, vodu i ostale potrebe tvari za razvoj
ploda. Ljuska se sastoji od dva dijela dobro sraslih avom, ako je ta av dobar plod
je ouvan i dobro se razvija. Jezgra ploda je podjeljana primarnom pregradom na
dvije polovice, na kojima je sekundarna pregrada nainila ureze. Jezgra je jestivi
dio oraha, visoke hranjive vrijednosti. Od ukupne zeine suvog ploda ona ini 25%
do 60%.

slika 4. Plod

2.5.

Cvijet
Muki cvjetovi oraha su grupirani u rese, njihovom cvjetanju predhodi
izduivanje rese, a enski cvjetovi se zainju u mjeovitim pupoljcima, najee ne
sazrijevaju istodobno. Puno cvjetanje mukih cvjetova traje 5-7 dana, mada se
poneke rese sporije razvijaju tako da se cvjetnja mukih cvjetova na jednoj voki
produuje i do 15 dana, to ovisi i o vremenskim prilikama, temperature u preiodu
pred cvatnju i u toku cvatnje. Opraivanje nastupa kada su se razvili enski
cvjetovi,a puno cvjetanje enskih cvjetova traje neto due nego kod mukih i to 710 dana, opraivanje se vri pomou vjetra, za dobar urod potrebno je da se oplodi
najmanje 3/4 enskih cvjetova. Za potpun razvoj ploda potrebno je 130-150 dana,
dok u sortama krae vegetacije period od oplodnje do zrenja je krai, ali ne krai
od 110 dana. Koliina vode u mladim plodovima je velika- ak i preko 80 %,
sazrijevanjem plodova koliina vode otpada, tako da u vrijeme berbe iznosi 30-45
%. Suenjem se vlanost smanjuje, obino se plodovi prodaju pri vlanosti od 812%.

slika 5. Cvijet oraha

2.6.

Razmnoavanje
Orah se moe razmnoavati generativno (sjemeno) i vegetativno
(kalemljenjem, u naprednim voarskim zemljama generativno se se dobivaju samo
podloge koje se potom kaleme pa se tako sadnice oraha dobivaju kalemljenjem.
Dosta esto se orah razmnoava sjemenom , i to sa dvije mogunosti da ovjek
odabere plodove matine biljke koja se uzima,ili druga da sjeme odnesu ptice,
glodari i dr. Sadnjom pomou sjemena nerijetko su se dogaali sluajevi da su
davale plodove razliite kvalitete od plodova matine biljke s koje je uzet, a to se
deava jer plod nastaje nakon oplodnje.Prvi plodovi na sijanim biljkama se mogu
oekivati poslje 6-8 godina, a na sadnicama proizvedenim kalemljenjem nakon 2-3
godine, kod biljka izraslih iz sjemena moe biti loiji korjenov sustav, jer je jako
izraena srna ila , a ima malo ilica, zatim potekoe nakon vaenja iz rasadnika
i sadnje na stalno mjesto,Orah se moe sijati i na stalno mjesto to se najee radi
kod poumljavanja klizita, jer je tu cilj da se to dublje razvije korijenov sustav,
ato omoguava jaka srna ila.U ovom sluaju sije se u jesen, i to obino po 3
ploda u preipremljenu jamu na razmaku od 20-30 cm u trougao, pa se u jesen
naredne godine najbolji sijanac ostavi a ostali izvade, pazei da se korijenov
susstav ne povrijedi. Ako se sadnice oraha proizvode iz sjemena u rasadniku, onda
kvalitetne plodove treba u 12 mjesecu postaviti u vlaan pijesak,a u proljee
sanduie s vlanim pijeskom i plodovima treba unijeti u topliju prostoriju da bi
plodovi naklijali. Prilikom naklijavanja oraha prvo se razvija korijenak, vrh
korijenka treba otrim noem odsjei, time se dobiva razgranat korijenov sistem
bez izraene srne ile, sije se na razmaku od 80- 130 cm izmeu redova, ovisno o
nainu obrade i 30 cm izmeu sjemena u redu, na dubini oko 8 cm, plodove pri
sjetvi treba postavljati na av.

Orah se takoer moe razmnoavati i vegetativno, njaee je to kalemljenje.

za kalemljenje se koriste jednogodinje podloge oraha koje u vremenu kalemljenja,
akalemljenje se vri okulacijom na spavajui pupoljak. kao podloge za kalemljenje
oraha mogu posluiti sijanci obinog oraha,sijanci crnog oraha, mandurskog
oraha,hibrid: Paradox, Royal itd. Za proizvodnju 1000 prvoklasnih podloga treba
posijati 12-15 kg plodova oraha, zemljite treba dobro naubriti organskim i
mineralnim gnojivom, poorati na dubinu od 30-35 cm i povrinski dobro usitniti
tanjuraama. U jesen po opadanju lia sadnice je najbolje vaditi polugom za
vaenje sadnica. Orah ivi 100 god. pa i vie, mada se ouni rod planira na 50
godina. Preporuuje se gajenje kasija kao meukulture, , takoer se mogu uzgajati
kao meukulture breskva,vinja, ljiva, lijeska, jagoda, ribizli, malina i dr. Orah se
dosta uzgaja i po vinogradima, u takvim sluajevima vinova loza je glavna kultura.
Za sadnj oraha zemlju treba pripremiti a to obuhvaa krenje drvenastih biljaka s
terena, vaenje ila i svih drvenih ostataka iz zemljita, jer se tako umanjuje
opasnost od trulei korijena u novom nasadu,treba poravnati teren kako bi se
sprijeilo zadravanje vode, ili postaviti odvodne drenae, zbog toga to orah ne
podnosi stajau vodu. Nakon krenja i ravnanja po povrini se raire organska i
mineralna gnojiva te se zemljite rigola na dubinu oko 80 cm. Za podizanje zasada
oraha najpogodniji su blagi nagibi, vinogradarski tereni uglavnom odgovaraju za
orah s kajsijama kao meukulturom. Dobro izabrane sorte oraha su garancija
rentabilne proizvodnje, osobito da se vodi briga o podudaranju sazrijevanja
mukog i enskog gemofita,da bise postigla dobra kvaliteta i rodnost, otpornost na
bolesti,te prema mrazevima. Ako u toku pripreme zemljita nije uzemljite unjeto
dovoljno stajskog gnoja, pa ga treba dodati u jame, onda jame moraju biti veih
dimenzija, obino se kopaju na dubinu od 50-60 cm. Ako se orah sadi na
nepripremljenom zemljitu tada jame trebaju da budu 120 cm u irinu, a u dubinu
60-70 cm, u jamu treba unjeti 20-30 kg stajskog gnoja i 2-3 kg mineralnog gnojiva,
ali tako da se vodi rauna da ne doe direktno u dodir sa ilama.
Najbolje je da se orah sadi u jesen jer se tako bolje primaju sadnice i bolji rast
u prvoj godini poslje sadnje,uzima se koliina sadnica koliko se u roku 1-2 sata
moe posaditi da se ile ne bi isuile, prije sadnje ile se otrim nkarama skrate na
20-25 cm, ako to ve nije napravljeno u rasadniku, presjek mora biti gladak, prije
sadnje potrebno je korijen potopiti u smjesu uemlje i goveeg gnoja, prvo se oko
10 cm od centra jame i na njenoj junoj strani pribije kolac uz koji se kasnije
sadnica privee da ju vjetar ne bi otetio i iskrivio, prilikom stavljanja stajnjaka u
jamu 1/3 i pokrije se zemljom kada smo jamu prekrili stajnjakom i zemljom neto
vie od polovine stavlja se sadnica u rupu sa sjeverne strane,kada se korijen pokrije
slojem od 10-ak cm sadnicu lagano protresti da bi zemlja to bolje popunila
prostor oko ila.nakon toga zemlju poko sadnica nagaziti doda se zemlje i jo
jednom nagazi, potrebno je nositi gumene izme da se korijen ne bi otetio, ako je
jesen topla i suha zemlja zalije se sa 10 l vode, sadnica se sadi na dubinu na kojoj
je bila i u rasdniku, na pjeskovitom zemljitu sadnice se sade 5-10 cm dublje,
kajsije se sade kao sadnice oraha ali se njima ne smiju stavljati kolci., u mladim
8

nasadima zemljite oko voaka se mora redovito obraivati, za normalan rast i

visoke prinose orah se mora gnojiti . Orah ima velik korijen koji koristi vodu iz
dubokog zemljinog sloja, ali za redovne i visoke prinose u uslovima
vinogradarske zone potrebno ga je i navodnjavati.

3. Odravanje oraha
Mnogi mladi nasadi oraha, na alost, propali su ve u godini sadnje zbog
nebrige njihovih gospodara. Najvea pogreka veine voara je njihovo shvaanje da
su, nakon to su posdadili vonjak mirni za dugo vremena... Vonjak strada zbog
korova, divljai, glodavaca, bolesti, tetnika, tue i ostalih vremenskih nepogoda.
S druge strane, ima pozitivnih primjera i zainteresiranih proizvoaa oraha koji
sluaju struku i spremni su steena znanja primjenjivati u svojim nasadima. Kod oraha
treba dugorono ulagati u sadnju, formiranje i odravanje nasada. Jedino u tom sluaju
mogu se oekivati kvalitetni i stabilni prinosi.
a) Sadnja - obavlja u jesen ili u proljee no u veini naih agroklimatskih
podruja bolja je jesenska sadnja. Prije same sadnje,kao i kod svih vonih
vrsta, vrhove korijena treba skratiti i korijen potopiti 15-etak minuta u itku
smjesu svjee kravske balege, zemlje i vode. Voka se mora posaditi na onu
dubinu na kojoj je rasla u rasadniku, uz nju treba postaviti i privezati kolac
(2-3 m ) koji e pomoi formirati ravno i uspravno deblo i produljnicu.
b) Uzgojni oblik - Najee piramida ili pravilna palmeta koji odgovaraju
veim razmacima sadnje, odnosno bujnim podlogama (isto je i kod oraha
koji se uzgajaju za proizvodnju drva). Za orahe koji se uzgajaju za drvo
moe se formirati vilje deblo (2-3 m ).
c) Formiranje kronje - Za ovaj uzgojni oblik treba sadnicu u proljee
prikratiti na buduu visinu debla 1,5-2,0 m. U prvoj godini nakon
skraivanja sadnice potjerat e vrni pupovi iz kojih e se razviti
produljnica i izbojci sa listovima to e postati primarne grane u buduoj
kronji. Kod niih sadnica, u prvim godinama uzgoja treba formirati deblo
tako da se potie razvoj vrnog pupa. Ako na korjenovom vratu ili na deblu
potjeraju nepoeljni pupovi, takvi se listovi moraju ostaviti zbog
skupljanja hranjiva ili se poviju kontra prema zemlji da se smanji bujnost, a
hranjivi sokovi usmjere u vrne pupove ili se pinciraju na 2-3 lista. Oni e
se odstraniti u jesen iste ili proljee slijedee godine.
U drugoj i treoj godini rezidba e biti usmjerena na formiranje debla i
kronje pri emu valja znati da e u prvoj i drugoj godini uzgoja biti u
pravilu mali porast nadzemnog dijela voke zbog prilagodbe i poetnog
rasta korjenovog sustava. Tek kad se voka dobro ukorjeni, poet e
intenzivniji rast nadzemnog dijela voke. Stoga je vrlo vano u tom
vremenu vonjak drati ist od korova, tititi ga od napada divljai, bolesti i
tetoina.

Slijedeih godina nastavlja se izbor primarnih grana povijanjem ili

otklanjanjem od provodnice na 60-80 cm. Na primarnim granama slijedeih
godina ostavit e se sekundarne grane o kojima kod oraha ne treba voditi
posebnu brigu. Nepoeljne grane i suvine mladice koje e se razviti na
stabu (konkurencije), treba odmah u vegetaciji odrezati dok su zeljaste ali
najkasnije do kraja lipnja.
d) Navodnjavanje - Za normalan rast i razvoj biljke , te redovito raanje
potrebna je dovoljna koliina vode u tlu.Voda je potrebna jer se njome
prenose u otopljenom obliku mineralne i organske tvari iz tla i lista u druge
grane. Preporuuje se navodnjavanje oraha kao mjera koja pomae u
kvalitetnijem rastu i prinosu oraha.S druge strane navodnjavanjem se kvari
struktura tla i zbog toga je potrebno tlo koje se navodnjava gnojiti stajskim
gnojivom, organskim gnojivom jer se hranjive tvari ispiru u dublje slojeve
tla. Postoje razni naini navodnjavanja a neki od znaajnijih i nama
poznatijih su: navodnjavanje oroavanjem, kap po kap i povrinsko
navodnjavanje.
e) Gnojenje - Gnojidba oraha je vrlo vana agrotehnika mjera, razliiti
organi oraha troe razliite koliine hranjivih tvari, lie troi kalij i
magnezij, a plodovi fosfor i duik. Gnojidba pomae u otpornosti prem
mrazevima,, bolestima i tetnicima, pomae u ostvarenju bolje kvalitete
ploda i dugovjenosti stabla. Bitna je informacija da u mladim nasadima
oraha najvee su potrebe za duikom koji se dodaje prije poetka vegetacije
i krajem svibnja i poetkom lipnja, koliina istog duika potrebna za
gnojidbu jednog stabla u prvoj godini iznosi 100 g , a svake sljedee,
zakljuno s petom koliina se poveava dva puta.Duik je potreban za
zametanje plodova do kraja vegetacije. Potrebno je voditi rauna prilikom
gnojidbe tla i paziti na koliinu primjene mineralnih gnojiva jer ako se
dodaju u prevelikim koliinama mogu naruiti strukturu tla, te djelovati
tetno na orah, dok je preporuljivo uz organsko gnojivo dodati i mineralno
gnojivo, jer organsko ne sadri dovoljno mineralnih tvari, te da tlo sadri
dovoljno humusa.
f) Bolesti oraha - Crna pjegavost oraha- manifestira se na svim zelenim
dijelovima oraha;u poetku sitne ute pjege a a kasnije crne pjege.
Siva lisna pjegavost oraha-manifestira se na liu, plodovima i ljetorastima
oraha, prvi znaci se javljaju u obliku pjege razliite veliine.
Trule plodova oraha_ uzrokuje na plodu oraha mnogobrojne okrugle
pjege,i ot sive ili kestenjaste boje, obrubljene zagasito zelenkastom linijom,
tkivo plodo izumire i truli, borba protiv ove bolesti je preventivna i sastoji
se u skidanju zaraenih plodova sa stabla i njihovom unitavanju.
Rak oraha- obolijevaju deblje grane i stablo koje se sui, najee se javlja
u raljama osnovnih grana, na oboljelom mjestu se izluuje crna tekuina, u
poetku se na tom mjestu kora ulegne a poslije ispuca,ovoj bolesti
pogoduje due zadravanje vode oko i ispod stabla. Trulenica ila -ova
gljiva kroz koru prodire u drvo, na oboljelom stablu lie uti, sui se i
10

otpada prije vremena, a sue se i tanje granice. Preventivna mjera je

krenje oboljelih stabala i nihovo spaljivanje i ienje tla zaraenih ila.
tetnici oraha su lisne ui- mogu izazvati oteenje na listu i mladicama,
izluuju mednu rosu i orahova grinja- napada list oraha.
g) Berba oraha - berbu oraha vrimo kada zeleni omota kod veine plodova
omeka i rasprsne se, a plodovi sami otpadaju s opnom ili bez nje. Rano
ubrani plodovi sadre manje ulja i njihova je jezgra smeurana, ulje se
formira u posljednjoj fazi szrijevanja ploda, plodovi se beru u nekoliko
navrata zbog neravnomjernog sazrijevanja plodova. Odmah nakon berbe
potrebno je plodove odvoitit od opne, ako due stoje u gomili orasi nemaju
lijepu boju, postaja tamna a ujedno s tamnijom bojom smanjuje se i njihova
kvaliteta. Skupljene plodove treba oprati da bi se sa njih oslobodila opna i
sluzava tvar. Plodovi se stavljaju u plitke posude s reetkastim dnom koje
se naslau jedna na drugu tako da izmeu njih ostane mjesta za ventilaciju.
Suenje moe biti na propuhu bez direktnog izlaganja suncu, i u
industrijskom postrojenju. Nije preporuljivo izravno izlaganje suncu niti
visokim temperaturama jer dolazi do naglog zagrijavanja plodova koji su
relativno bogati vodom to uzrokuje irenje i pucanje plodova po avovima.
za stavljanje u promet oraha u ljusci treba imati zdravu, istu i cijelu ljusku,
jezgra teba biti zdrava, zrela, bez stranog mirisa i okusa i dobro ispunjavati
ljusku. U svakoj kategoriji predviene su tri kvalitete klase :
-ekstra,
-I
-II
Plodove oraha treba uvati na temperaturi od oko 4 stupnjeva C i pri
relativnoj vlanosti 65-70%, te se mogu uvati i do godinu dana.
U kuanstvu je najbolje jezgru uvati u hladnjaku za zamrzavanje
namirnica.

4. Glavne vrste oraha

11

4.1.

Perzijski orah

Perzijski orah, obian orah, europski orah, engleski orah, odnosno Juglans
regia L. Orah koji najee koristimo u prehrani, vrlo lako se isti, te ga ima najvie u
trgovini za kupiti, te je saen kod gotovo svake obitelji, esto blizu kue upravo da bi
svatko mogao imati svoje domae orahe. Jako puno se sadi u cijelom svijetu radi
proizvodnje plodova i drveta. Daleko najvie posaenih stabala obinog oraha ima u
Kini, dok to se proizvodnje plodova tie tu uz Kinu SAD, Iran i Turska imaju najvei
proizvodnju.

slika 6. Perzijski orah

4.2.

Crni orah
To je vrsta o kojoj ja ovdje najvie piem. Karakteristike su jako kvalitetno
drvo, najbre raste od svih vrsta oraha, ima manju kronju, dulje deblo. Plodovi su
vei od obinog oraha, ljuska je tvra te ga je tee istiti. Drvo je jako traeno u
industriji (namjetaj, parketi, kundaci za oruje, te razne druge primjene gdje se trai
kvalitetno, vrsto i dugotrajno drvo). Plod se esto koristi za proizvodnju prirodnih
lijekova. Moe, ali rijee se koristi kao i perzijski orah za kolae. Proizvodnja u
svijetu je mnogo manja od proizvodnje obinog oraha, te ne uspijeva dobro u Kini,
Iranu, Brazilu koji su inae veliki proizvoai oraha. Zanimljivo je da se sve ee
crni orah moe uti u kontekstu crnog zlata, jer tko ima (obino u nasljedstvu) umu
crnog oraha moemo rei da ima na raspolaganju veliko bogatstvo. Najbolje uspjeva
na podruju SAD-a te Europe. Obzirom da u tim podrujnima je zemljite skupo,
manje ljudi se odluuje na dugoronu investiciju, te samim time cijena crnog oraha
(prvenstveno drvne mase) je svake godine sve vea.

12

slika 7. Crni orah

4.3.

Bijeli orah

Slai, te neto masniji okus ima u odnosu na obian orah. Najrjei je od ove 3
vrste. Raste do 20m visine. Sadi se radi ploda, ne radi debla jer nije kvalitetno kao od
crnog oraha, te se puno vie grana. Takoer nije toliko popularno za sadnju iz razloga
to sporije raste od obinog oraha, a posebno sporije od crnog oraha. Uzgaja se
veinom u istonom dijelu SAD-a.

slika 8. Bijeli orah

4.4.

Indijski oraii

Indijski orai nije iz porodice oraha (Juglans), nego su ustvari sjeme voa
cashew jabuke. Kod nas samo voe ne dolazi u trgovine, nego samo sjeme koje se
obino koristi kao grickalica, osueno i zasoljeno. Drvo je obino visine do 10m, raste
u tropskim podrujima svijeta, te se uzgaja zbog ploda (voni dio) i sjemena (oraasti
13

dio). Zanimljivost je da samo sjeme, znai svjei indijski orai je jako toksian, i
mogao bi izazvati trovanje, ili alergijski reakciju, meutim obraeni koji je u trgovini
je posve zdrav i ima hranjiva svojstva, malo masnoe, te je izvor antioksidansa.
Najvie se proizvodi u Indiji, Nigeriji, Obali bjelokosti.

slika 9. Indijski orai

4.5.

Brazilski orah

Brazilski orah je iz porodice Lecythidaceae, znai niti on nije iz porodice

Juglans, odnosno nije iz porodice oraha. Hranjiv oraasti plod, takoer se koristi kao
"grickalica", sadri puno vitamina i minerala, bogat kvalitetnim masnoama i omega-6
masnim kiselinama. Njega bi bilo zdravije konzumirati sirovog, ali to je nemogue
nai u trgovinama u Europi. Kod kupnje treba obratiti panju da plodovi budu bijeli, a
ne jako ukasti. Nije dobro konzumirati ga u jako velikim koliinama zbog mogueg
relativno velikog sadraja toksina i radija. Drvo je visoko, ogromno, raste do 40m,
nekada i vie, a ima ivotni vjek od 500 godina, i vie.

14

slika 10. Brazilski orah

Primjenjuje se i u kozmetikoj industriji. Tradicionalno rastu u podruju uma

Amazone, od kuda ih jo uvijek veina i dolazi na trite, iako postoje i plantaa koje
ih uzgajaju, ali zbog dugotrajnog procesa uzgoja veina plodova jo uvijek dolazi iz
divljine. Zanimljivo je da u divljini je opstanak ove vrste ovisan o ivotinji Agouti.
Oni jedini imaju dovoljno snane zube da otvore veliku ovojnicu brazilskog orahe, a
unutra je puno sjemenki koje oni jedu, ali i puno rasipaju dok nose plodove po umi.
Na taj nain se brazilski orah dalje iri u prirodi. Takoer za opraivanje cvijetova su
potrebne velike pele koje jedine mogu letjeti na visini na kojoj brazilski orah ima
cvijetove. Najvie se proizvodi u Boliviji, Brazilu i Venecueli.

15

5. Zakljuak
Ovaj rad bilo je dosta teko obaraditi, odnosno trebalo je vrlo mudro razluiti koje
informacije su bitne, to treba navesti, a to ne. Zbog toga mi je oduzelo najvie vremena ba
to razluivaje to je potrebno i to nije. Nadam se da sam to uspio odraditi i postio ono to se
oekivalo. Moje miljenje o temi je tako da orah kao drvo ne zahtjeva puno, moe rasti u
mnogim uvjetima, ali to ako se eli postii zarada i ekonomina proizvodnja tada je potrebno
trudi i poznavanja nekih faktora koji na to utjeu. Moje misljenje je da je orah ve jako dugo
dio povijesti i zbog toga mislim da zbog svoje naravi nece lako izumrijeti i da ce se jos
podosta zadrati i u prehrani i kao sredstvo za grijanje i ostalo. Kao sto sam i rekao orah je
takoer vaan dio ljudske prehrane i moe uvelike zamjeniti neke namjernice koje su zapravo
loijih hranidbenih kvocjenata.

16

6. Literatura
http://www.agroklub.com/sortna-lista/voce/orah-23/
https://www.orah.hr/o-nama/prica-o-orasima.html
http://www.pijanitvor.com/threads/orah-juglans-regia.2738/

17