TEMELJNA

NASTAVNA
UMIJEA


Chris Kyriacou profesor na sveuilitu York u Yorku, Odjel
za obrazovanje, profesor psihologije obrazovanja, voditelj
PhD programa

PGCE (Postgraduate Certificate in Education) sveuilite

u Cambridgeu, tema stres kod uitelja

istraivanja psiholokih aspekata pouavanja i uenja u

koli - stres kod uitelja, profesionalni razvoj uitelja,
zadovoljstvo i motivacija nastavnika, nasilje u koli, rad s
darovitim uenicima, kvaliteta pouavanja, oekivanja
nastavnika poetnika, zatita djeteta

4 knjige

Effective Teaching in Schools, Essential Teaching

Skills, Helping Troubled Pupils, i Stress-busting for
Teachers

brojne publikacije

Temeljna
nastavna
Teaching Skills)

umijea

(Essential

najvanija umijea potrebna za uspjean i

produktivan rad u razredu, kako ih razviti i
poboljavati
Knjiga obrauje teme:
planiranje i priprema nastave
izvedba nastavnog sata,
voenje i tijek nastavnog sata
ugoaj u razredu
disciplina
ocjenjivanje uenikog napretka,
samoanaliza i prosudba vlastitog rada

Razvoj nastavnih umijea (teaching skills)

NASTAVNA UMIJEA - ralanjene i smislene
nastavnike aktivnosti koje potiu uenje

pouavanje
djelatnost

MISAONA

PRAKTINA

umijee uspjenog pouavanja zahtijeva razvoj

sposobnosti odluivanja (TO treba uraditi) i
praktinih umijea (KAKO u to uiniti)

suradnja sa starijim i iskusnijim kolegama,

usporedba pristupa pouavanju

OBILJEJA NASTAVNIH UMIJEA

svrhovito i na cilj usmjereno ponaanje

razina strunosti = preciznost, leernost i osjetljivost
na kontekst
moe ih se poboljati kolovanjem i praksom

najvanije obiljeje nastavnih umijea jest to da su to

sraunate i ciljane aktivnosti kojima je svrha uglavnom
rijeiti odreeni problem
problem u najirem smislu - kako najlake postii
eljene obrazovne ciljeve
problem u uem smislu - kratkoroni i neposredni
problemi (kako smiriti uenika bez prekidanja rada?) i
dugoroni problemi ( koji je najbolji udbenik?)
umijea variraju od irokih i openitih (priprema
nastavnog sata) do specifinih ( koliko ekati uenikov
odgovor, kako preformulirati pitanje ako ueniku nije
jasno to elimo?)

TRI VANA ELEMENTA NASTAVNIH UMIJEA

znanje; o predmetu, uenicima, kurikulumu,
nastavnim
metodama,
utjecajima
drugih
imbenika na uenje i pouavanje, o vlastitim
nastavnim umijeima
odluivanje; prije, za vrijeme i poslije
nastave
s
ciljem
najlakeg
postizanja
predvienih pedagokih rezultata
radnje; ponaanje nastavnika sa svrhom
poticanja uenika na uenje

TEMELJNA NASTAVNA UMIJEA

planiranje i priprema
izvedba nastavnog sata
voenje i tijek nastavnog sata
razredni ugoaj
disciplina
ocjenjivanje uenikog napretka
osvrt i prosudba vlastitog rada

izmeu navedenih 7 kategorija postoji interakcija

tako da iz jednog podruja pridonose drugom
Perrot - RAZVOJNE FAZE STJECANJA I POBOLJAVANJA
NASTAVNIH UMIJEA:
kognitivna - shvaanje, promatranje i prouavanje
nastavnih umijea
praksa
povratne informacije - promatra, audio-vizualne
snimke i td.

ODLIKE DOBROG NASTAVNIKA?

PRAENJE VLASTITOG POUAVANJA

SPOSOBNOST ZA RAZVOJ NASTAVNIH

UMIJEA

MOTIVIRANOST
NASTAVNIH UMIJEA

PROFESIONALNOST
RAZVOJU

ZA

RAZVOJ

VLASTITOM

PLANIRANJE I PRIPREMA
ELEMENTI PLANIRANJA I PRIPREME
odluka o pedagokim ciljevima koje elimo postii
izbor aktivnosti i pismena priprema za za nastavni
sat redoslijed, predvieno vrijeme, gradivo i materijal
priprema nastavnih sredstava i pomagala
kako pratiti i ocjeniti ueniki napredak
SVRHA nastavnog sata MORA biti razumljiva
potrebno je zadovoljiti potrebe uenika - kako e
uenici doivjeti sat i kako bi to moglo potaknuti
njihovo uenje
OSJETLJIVOST za uenike potrebe jest NAJVANIJE
od svih umijea pouavanja

SVRHE I FUNKCIJE PLANIRANJA

promiljanje o vrsti uenja na satu i povezivanje
pedagokih ciljeva s nastavnim satom i onim to
znamo o uenicima
promiljanje o ustroju i sadraju nastavnog sata
-procjena trajanja odreene aktivnosti
smanjuje vrijeme na satu utroeno na donoenje
odluka i usmjeravanje tijeka sata
pripremanje materijala, izvora i pomagala na
vrijeme (zadatak za uenike koji prije zavre
odreenu aktivnost, postavke koje treba ponoviti i
sl)
pismene biljeke pomau kod budueg
planiranja i u daljnjem radu ( npr. dobro je na kraju
predbiljeiti nove spoznaje za slijedei sat)
PRILAGODLJIVOST - usmjeravanje nastavnog sata
stanju na terenu; s iskustvom je uitelju lake
prijei na neplaniranu, ali ovisno o situaciji u
razredu na primjereniju aktivnost

PEDAGOKI CILJEVI
opisuju aspekte uenikovog uenja
doprinose intelektualnom i socijalnom razvoju
odreuju se prema sadraju uenja, a ne aktivnosti

ciljeve treba povezati s prolim i buduim radom

uenika
PEDAGOKI CILJEVI MORAJU BITI JASNI

SADRAJ paljiv odabir, povezan s o opim

kurikulumom, procjena vanosti pojedinih tema, smislene
cjeline koje olakavaju uenje

ODABIR NASTAVNIH AKTIVNOSTI

sloboda nastavnika
uzeti u obzir kontekst nastavnog sata - potrebe
uenika, njihovu sposobnost, interese i motivaciju,
reakciju na aktivnost
uzeti u obzir vrijeme odravanja sata i mogunost
potrebe ponavljanja gradiva koje nije dobro sjelo
uenicima
utjecaj drugih aktivnosti
aktivnosti moraju pobuditi i odravati pozornost,
zanimanje i motivaciju uenika
vanost raznovrsnosti i primjerenosti nastavnom
satu
treba uenicima pruiti mogunost da ue na
razliite naine (ne nuno unutar jednog sata)
jedna vrsta aktivnosti zahtijeva dovoljno vremena da
se uenici osposobe unutar nje organizirati i odravati
koncentraciju i rad

PRAENJE I OCJENJIVANJE UENIKOG NAPRETKA

treba reagirati na povratne informacije - priekati da
uenici kau to ne razumiju i aktivno (pitanjima)
provjeravati njihov napredak
promatrati lica (kako bi se uoilo tko ima problema u
radu ili izbjegava rad)
brzo propitivanje pri izmjeni aktivnosti, ponavljanje,
testovi, domae zadae = DINAMIAN SAT ODRAVA
ZANIMANJE UENIKA
PRIPREMANJE NASTAVE
prvenstveno se odnosi na pripremu svih resursa i
materijala (razmjetaj klupa, fotokopiranje radnih
listia i sl.)
proba i provjera tehnikih pomagala
priprema nastavnih materijala - didaktiki
materijalni mogu ve postojati, a moemo ih izraditi i
sami (npr. Ppt, radni listii, folije, kartice, itd.)

MATERIJALI ZA PRAENJE I OCJENJIVANJE

obvezno je formalno i redovito praenje napretka i
rezultata uenika UOITI I POPRAVITI GREKE,
POHVALITI NAPREDAK
procjena koliko i kako ocijeniti uenike tokom
odreenog sata (jednog, nekoliko, sve)
materijali za praenje - pouzdani (valjano
provjeravaju znanje koje namjeravamo provjeriti),
primjereni i standardizirani (svaki uenik se ocjenjuje
na jednak nain)
koritenje razliitih materijala i vrsta odgovora
(usmeno, pismeno, promatranjem)

IZVEDBA NASTAVNOG SATA

PONAANJE NASTAVNIKA
nain rada jednako je vaan kao i sadraj rada
sigurnost,
oputenost,
samouvjerenost
svrhovitost = potie zanimanje za nastavu

optimizam
dobra priprema omoguava bolji osjeaj na
satu
govor treba biti razumljiv i pri tome treba
gledati sve uenike redom i to u oi

smene aktivnosti nastavnika uvelike ovise o samom nastavniku

USMENO IZLAGANJE
jasnoa

to krae, zbog koncentracije uenika ne smije trajati

cijeli sat

najee se koristi na poetku sata (privlaenje

pozornosti, objanjavanje svrhe nastavne jedinice,
povezivanje s prethodnim nastavnim jedinicama)

tumaenje je esto usporedno s postavljanjem pitanja

rjenik mora biti prilagoen uenicima

dobro je koristiti glas i govor tijela za odraavanje panje

uenika

koritenje primjera, dobro je da su vezani uz ivot

uenika

treba pratiti i provjeravati razumijevanje uenika

postavljanje pitanja
otvorena (vie odgovora) i zatvorena pitanja
(jedan odgovor)

pitanja
vieg
(logino
razmiljanje,
ralamba i prosudba), te pitanja nieg tipa
(prisjeanje i nabrajanje)
pitanja moraju imati svrhu i biti prilagoena
uenicima
obuhvatiti to vie uenika
potpitanja (ubaciti ih po potrebi)
iskoristiti uenike odgovore - ak i netone
poveati spoznajne zahtjeve nizanjem pitanja
ne prozivati uenika prije nego li se kae
pitanje jer se tako zadrava panja

voenje razredne rasprave

izmjena uenikovih i nastavnikovih tumaenja, stajalita i pitanja
nastavnik odluuje o rasporedu klupa i o tome koliko e voditi i usmjeravati raspravu
loe oblikovane i netone izjave se moraju izluiti kroz razgovor, a ne prekidati i nemilosrdno
pobijati

obrazovne zadae
mogu

se provesti uz malo ili nimalo nastavnikovog sudjelovanja

nastavnik krui po razredu, prati rad i pomae uenicima

praktine vjebe, projekti, rjeavanje problema/problemska nastava, radni listii, pc igre i
simulacije, dramatizacije, rasprave u skupinama
treba pripremiti materijale i dati precizne upute za rad
uenici moraju raspolagati odreenim sposobnostima za ovaj oblik rada
individualne aktivnosti omoguuju uenicima da rade svojom brzinom
suradnike aktivnosti omoguuju razmjenu ideja, komunikaciju i smisao za rad u grupi (najbolje
od 2 do 6 lanova)
aktivno uenje je poticajnije

STILOVI POUAVANJA
proizlaze iz sklonosti nastavnika odreenim aktivnostima
uenja u pouavanju
formalni ili tradicionalni - usmeno izlaganje, voene
aktivnosti
neformalni - grupni rad, drugaija organizacija prostora,
manja kontrola nastavnika
nastavnici najee kombiniraju ova dva stila
STILOVI UENJA
proizlaze iz sklonosti uenika odreenim aktivnostima
uenja i zadacima
teko ih je odrediti, variraju jer ovise o pojedinom
ueniku
u jednom razredu nije mogue radom odgovoriti na
omiljeni stil svakog uenika
dobro je da uenik razvije djelotvorno uenje i stilovima
kojima je manje sklon = RAZVIJA PUNI RASPON UENJA

PRILAGODBA AKTIVNOSTI UENICIMA

darovitijim i slabijim uenicima dobro je zadavati zadatke koji
e njima biti zanimljivi, poticajni i primjereno zahtjevni
aktivnosti = niti prelagane niti preteke, moraju ostvarivati
optimalni napredak - RAZNOVRSNOST
dobro je i grupiranje uenika u skladu sa sklonostima i/ili
sposobnostima (oprezno - da se od slabijih ne prestane vie
oekivati)
uvijek od uenika oekivati malo vie potie na rad
uzeti u obzir interese i potrebe uenika

nastava se prilagoava uenicima i individualnim radom

(mentorstvo) kojim se omoguava struna pomo, ali i prisniji
kontakt izmeu uenika i uitelja
stariji vrnjaci mogu pomagati mlaima = stariji ponavljaju
mlai ue

UPOTREBA IZVORA I MATERIJALA

irok raspon izvora i materijala
provjeriti kvalitetu i primjerenost temi
dobro pripremljena i pregledna kolska ploa ili ppt
prezentacija - pokazatelj standarda kvalitete rada koja
se oekuje i od uenika
k. ploa, grafoskop, ppt prezentacija = natuknice,
podsjetnik, nove rijei, upute za zadatak, popis
uenikih ideja koje e se poslije analizirati
ne govoriti dok se pie po ploi
organizirati izvore i materijale tako da uenici ne
moraju dugo ekati da dou do njih
istaknuti uenicima da su izvori zajedniki i da s
njima treba biti paljiv

VOENJE I TIJEK NASTAVNOG SATA

uvijek odrati ueniko zanimanje i sudjelovanje u radu

POETAK, PRIJELAZ I KRAJ

tonost sat mora poeti na vrijeme

smiriti poetni nemir i dati jasan znak da je sat poeo

provjeriti jesu li se svi smirili, ne zapoinjati dok svi ne prate

najaviti temu ili kratku aktivnost koju treba obaviti

uspostava
pozitivnog
mentalnog
prethodnim aktivnostima

okvira

povezivanjem

provjerom spremnosti takoer se izgrauje pozitivan mentalni okvir

prijelazi meu aktivnostima moraju biti glatki, dok je

skakanje potrebno samo iz opravdanih pedagokih razloga

nastavnik odluuje o kad i kako napraviti prijelaz izmeu

aktivnosti - PREKLAPANJE

dobre upute smanjuju skakanje izmeu aktivnosti

dodatne upute ili opomene mogu se uenicima rei

individualno kako se ne bi ometala ili prekidala aktivnost drugih

na kraju dati nekoliko pohvalnih rijei u vezi s nauenim

gradivom, nekoliko zakljuaka ili saetaka o postignutom

sat treba zavriti na vrijeme

pripremanje uenika na zavretak sata - zadavanje zadae,

prikupljanje opreme

NEMA spremanja i pakiranja prije zvona ili nastavnikovog

doputenja

odrati disciplinu

ODRANJE UENIKOG SUDJELOVANJA

osmiljene aktivnosti moraju biti pedagoki
djelotvorne i u kojima e uenici imati to raditi
aktivno i pasivno praenje omoguuju nastavniku da
spozna kako najbolje potai suradnju
mnogo je razloga za pad uenike pozornosti preduga aktivnost, nastavni je sat predug ili prespor
to manje prekidati tijek sata
UPRAVLJANJE UENIKIM VREMENOM - zanimanje za
nastavu moe se odrati ako se uenicima tono kae
koliko e vremena i truda morati uloiti u pojedini
zadatak ili aktivnost, tako da na vrijeme zavre i sat se
dalje nastavi
konstruktivne i korisne povratne informacije
uenicima valja dati kao podrku i poticaj za daljnji
napredak - praktina korist, ali i znak uenicima da se
njihov rad prati = motivacija i zalaganje

POTPORA NASTAVE
drutveni element - tko moe s kime razgovarati, o
emu, gdje, kada, na koji nain i s kojim ciljem?
organizacija razgovora prilikom aktivnosti
u razrednoj raspravi treba govoriti jedan po jedan
uenik, svi moraju dobro uti to se govori
ne smije se dopustiti amor ili nekakva popratna buka
rad u grupama - zahtijeva organizaciju, zadatak mora
biti jasan, izvjetavanje o rezultatima
nastavnik se ne treba dulje zadravati u skupinama
jer time moe koiti rad skupine
uenicima treba naznaiti vremensko ogranienje
praktine aktivnosti - ako se rezultati trebaju ekati
dobro ju je spojiti s nekom drugom aktivnosti
ako se oprema dijeli dobro je napraviti raspored
raunalni programi - smjene u nedostatku raunala

KRETANJE UENIKA I GALAMA

galame UVIJEK ima, ali se moe kontrolirati i
zadrati na podnoljivoj razini

nedostatak
standarda

profesor/nastavnik/uitelj drukije radi

svaki

uenici moraju biti na svojim mjestima

JASNA pravila TKO i KADA smije ustati i etati
uvijek izrei oekivanja o radnoj atmosferi ako se
galama pojaa
"organizirani kaos kretanje i galama su
poeljni kad imaju neku svrhu

UGOAJ U RAZREDU
snano utjee na uenikovu motivaciju i odnos prema uenju

SPOSTAVA POZITIVNOG RAZREDNOG UGOAJA

ugoaj koji ima svrhu, radni, oputeni, srdani, poticajni i sreeni ugoaj

pozitivni ugoaj polazi od implicitnih vrijednosti uenici i njihovo uenje su

vrlo vani

to manji gubitak vremena

staloeno rjeavanje uenikog neposluha

brina njenost" u radu s uenicima

RED djelotovorna organizacija i ustroj radnog sata

obostrano potovanje i razumijevanje

"

MOTIVIRANJE UENIKA

vaan imbenik potreban

pozitivnog razrednog ugoaja

za

stvaranje

Tri najvanija utjecaja na uenikovu motivaciju u

razredu:
unutarnja motivacija - uenikova znatielja, ui
za sebe, radi sebe
vanjska motivacija - aktivnosti kao sredstvo
postizanja nekog cilja izvan same aktivnosti
uenikovo oekivanje (ne)uspjeha
vano je da nastavnik ima visoka oekivanja od
uenika - realna, ali izazovna

ODNOS S UENICIMA
uenici najbolje ue kada se taj
odnos
temelji
na
uzajamnom
potovanu i razumijevanju
strunost u radu odaje brigu za
uenika i njegovo potivanje
pokazivanje uenicima da ih se
razumije (primjeivanje stvari koje ih
se tiu)
pruanje dobrog primjera za ono to
se od njih oekuje

razborita
upotreba
humora,
zadravanje autoriteta pri tome
odjea

KAKO
POVEATI
SAMOPOUZDANJE?

UENIKOVU

SAMOSVIJESTI

NE usporeivati uspjeh uenika (prosjean/odlian)

jak utjecaj formalnog/skrivenog kurikuluma na uenike
istaknuti razvoj cijele osobe, mogunost izbora i djelovanja, osobnog
razvoja
pozitivni komentari = poticajni, ohrabrujui, pohvalni i oputajui,
potiu samosvijest uenika
govor tijela alje NEVERBALNE poruke
uenike greke UPUTA = pomo, ne kao prijekor
izbjegavati netrepeljivost i ponaanje s visine prema problematinim
uenicima
osobno zanimanje za napredak uenika

IZGLED I SASTAV RAZREDA

nije dio samog sata, ali snano utjee na razredni ugoaj
ista i uredna prostorija, odgovarajua oprema, ugodna svjetla i prozrana
uionica kod uenika razvija pozitivna oekivanja od nastave
izloeni ueniki radovi, plakati
razmjetaj klupa - treba biti funkcionalan, dobra vidljivost nastavnika i ploe
izgled nastavnika takoer govori o njemu
neuredne klupe treba posloiti prije poetka sata
sastav razreda je vana poruka
mijeani razredi poruuju da su svi jednako vani

DISCIPLINA
red je potreban za djelotvorno uenje

red
se
djelotvornije
postie
djelotvornim
pouavanjem
nego
nastavnikovim
odnosom
prema
neposluhu

utjerivanje straha u kosti ne pomae,

BUMERANG EFEKT

PRIRODA UENIKOG
NEPOSLUHA

brbljanje, upadice, galama, odsustnost

duhom,
ometanje
nastave,
kanjenje,
izbjegavanje zadae
ozbiljni/opasni tipovi neposluha: verbalna
agresija,
fizika
agresija,
ruenje
i
neprihvaanje autoriteta

disciplina = ponaanje i oekivanja

nastavnika, obiaji kole, oekivanja uenika
esti uzroci neposluha: dosada, dugotrajan
umni napor, emocionalni problemi, pretjerana
drueljubljivost,
nisko
samopouzdanje,
nedostatak sankcija, negativan odnos prema
koli

USPOSTAVA AUTORITETA
potrebna da se organizira uenje, a ne
kao izvor moi
Ovisi o 4 najvanija obiljeja nastavnikove
zadae:
iskazivanje statusa
kompetentno pouavanje
organizacijski nadzor
uspjeno rjeavanje uenikog neposluha

USPJENA USPOSTAVA AUTORITETA

potie u uenika osjeaj ponosa i samopotovanja te
vrijednosti
organizacijski nadzor u uionici
uspostava jasnih pravila ponaanja i oekivanja u vezi s
uenikim ponaanjem te nametanje svog stajalita u situaciji
izbijanja sukoba
uspjeno rjeavanje uenikog neposluha
uzeti u obzir kontekst
uvijek reagirati na manji neposluh kako ne bi dolo do
veeg

KAKO PREDUHRITTI UENIKI NEPOSLUH

pomno praenje uenikog ponaanja i rada za vrijeme nastave
pogledom preletjeti po razredu
kruiti po prostoriji
gledati uenike u oi
pravilno rasporediti pitanja - nekoliko pitanja jednom ueniku bit e
znak da se ukljui u raspravu
iskoristiti blizinu - pribliiti se prialicama umjesto prekidanja tijeka
sata zbog njih
pruiti pomo
mijenjati aktivnosti ili brzinu rada ako je prebrzo ili presporo
uoiti neposluh - dati ueniku o znanja da je primijeen neposluh
uoiti neuljudnost - iznenaen i strog pogled da pokaemo ako
nismo zadovoljni, a ako to nije dovoljno treba progovoriti
premjetanje uenika ako je potrebno nakon to ih se na vrijeme
upozori na to

UZROCI NEPOSLUHA I SAVJETI

prilikom davanja savjeta ueniku vano je
dopustiti da on govori kako bi shvatio da
neposluh nije u njegovu interesu i da bi
obeao da e se ubudue ponaati pristojno
vano je da uenik razmisli o svom
ponaanju i posljedicama
u sluaju veeg problema treba se
posavjetovati s kolegama, eventualno pozvati
roditelje i(li) neke druge ustanove u suradnju

PRIJEKORI
verbalna upozorenja ili komentar
nezadovoljstvo neposluhom uenika

nastavnika

koji

odraavaju

njegovo

njima se valja sluiti rijetko i uz vjeto pouavanje

obiljeja vjetog i djelotvornog sluenja prijekorima:
prekoriti stvarnog krivca
vrstoa - jasnoa i strogost u tonu i sadraju, ne preklinjati
izraziti zabrinutost (za interese drugih kojima neposluh smeta)
izbjegavati ljutnju
istaknuti to je potrebno initi, a ne se openito aliti
pojaati psiholoki uinak - neverbalno, gledanjem uenika u oi i kratkom
pauzom prije nastavka aktivnosti pojaava se dojam
izbjegavati sukobe - ne se dati uvui u svau (ako je uenik prenapet bolje je
odgoditi prijekor i potraiti uzrok i dati savjet)
na emocionalnu reakciju uenika na prijekor bolje je pozvati ga na razgovor nakon
sata nego raspravljati na satu

kritizirati ponaanje, a ne uenika/osobnost

prekoriti uenika osobno, a ne pred cijelim razredom- tihi apat, javni prijekor bez
spominjanja imena prijestupnika (manje ometa i nastavu)

spreavanje da ne doe do neposluha djelotvornije je nego eventualne strategije kad do

njega ve doe

moe se rei koje je pravilo prekreno i zato

izbjegavati neugodne prijekore (poniavajue)

izbjegavati nepravedne usporedbe

biti dosljedan - povezanost prijekora s dosljednim oekivanjem

izbjegavati prazne prijetnje koje nemamo namjere ostvariti

izbjegavati prekoravati cijeli razred - moda nisu svi krivi

egzemplarni prijekor - prekoriti uenika i naznaiti da se to nee tolerirati niti kod drugih

KAZNE

ako ueniki neposluh potraje

formalni in (prijekora) koji ueniku treba biti neugodan, a koji mu treba
pomoi da se ubudue pristojno ponaa
vano je da uenik shvati da je ona u njegovu interesu - objasniti mu
Tri najvanije svrhe:

odmazda/ kazna - moralno zasluena kazna nakon prijestupa

zastraivanje - da uenici izbjegavaju neeljeno ponaanje zbog straha od

posljedica
rehabilitacija - pomoi ueniku shvatiti moralni prijestup
u koli se koristi u sve tri svrhe, ali bi rehabilitacija trebala biti najvanija jer
ukljuuje odgojni element

edostaci:

neprimjeren model ljudskih odnosa

potiu zabrinutost i zlovolju
kratkotrajan uinak poetnog oka
potiu na osmiljavanje naina kojima bi se izbjegle
ne potiu dobro ponaanje, nego slue za guenje neposluha
ne rjeavaju uzrok neposluha
usmjeravaju pozornost na neposluh

VRSTE KAZNI:
pismene zadae - prepisivanje, sastavci, eseji, plakati, itd
ne smije se zahtijevati da za kaznu doma ine neto to su trebali u koli jer se nastavno
gradivo ne smije smatrati kaznom
ostanak u kazni- zadravanje uenika za vrijeme odmora ili poslije kole da neto radi ili ne
radi nita
gubitak povlastica, iskljuenje s nastave,
verbalno zastraivanje - nedostatak = moe izazvati sukob
obavjetavanje ravnatelja i(li) roditelja - nedostatka je da se uenik moe osjeati oznaenim
pa se tako i ponaati
simboliko kanjavanje- sustav negativnih bodova koji se zbrajaju u kaznu
zabrana dolaska na nastavu- najee istilite prije prelaska u novu kolu
kazne su kontraproduktivne u situacijama koje se mogu rijeiti razgovorom i pomoi kod
uenja
pravodobne - neposredno nakon neposluha, i primjerene prekraju
mora se povezati s politikom kole prema disciplini
mora uenicima biti odbojna (npr. nije dobro ako oni prieljkuju da ih se iskljui s nastave)

SUKOBI
uenik moe reagirati:

jer je napet zbog problema s uenjem

smatra disciplinsku mjeru nepravednom

zbog tjelesnog ili verbalnog zastraivanja

jer izbjegava neku aktivnost zbog straha od neugode

ako doe do sukoba treba:

zadrati mir i objektivno sagledati situaciju
smirivati situaciju
biti svjestan eksplozivnosti situacije
posluiti se svojim drutvenim umijeima kako bi situacija ispala
manje neugodna
pokuati spasiti i svoj i uenikov obraz
zatraiti pomo ako je potrebno

Ocjenjivanje uenikog napretka

aktivnosti kojima se prati uenikov uspjeh, ocjenjuje se znanje,

aktivnost u razredu, provodi se u praksi

vrste i tipovi ocjenjivanja = biljeenje postignua i profila

SVRHA OCJENJIVANJA:

ocjenjivanje aktivnosti u razredu

osiguranje
napretku

povratnih

informacija

uenikovom

osigurati ueniku povratnu informaciju u skladu s

standardom

motivacija uenika

evidencija napretka

prikaz sadanjih postignua

procjena za budue uenje/tipove uenja

pokazatelj djetvornosti nastavnika i kole

opasnosti ocjenjivanja

OSVRT I PROCJENA VLASTITOG RADA

refleksivno pouavanje - kritiko promiljanje o

vlastitom radu u nastavi i potrebno ga je poticati kao
dio svakodnevnog rada nastavnika

samostalno ili unutar nekog akcijskog istraivanja tj.

formalnog programa istraivanja

O
CJENA VLASTITOG RADA U RAZREDU
D
va najvanija aspekta:

ustanoviti KOJA obiljeja vlastite nastave moramo

usavriti

KAKO najbolje poboljati svoj rad na odreenom

podruju

OCJENJIVANJE NASTAVNIKA
etiri najvanije faze:
predocjenjivaka faza- od nastavnika se trai da
razmisli o svome radu i podruju kojeg bi voljeli
poboljati, u promiljanje treba ukljuiti i druge aspekte
njegova rada
promatranje u razredu
razgovor
faza promjene - podizanje pitanja i problema na viu
razinu, podrka i pomo nastavniku da provede
dogovoreni razvojni program

ocjenjiva i nastavnik trebaju imati suradniki odnos

utemeljen na povjerenju i potovanju ravnopravnost
paljivo priopavanje povratnih informacija, treba
shvatiti nain nastavnikova razmiljanja
dogovoreno ocjenjivanje

RASPOREIVANJE VREMENA
BRINITE SE O SEBI!
svijest o vremenu
odrediti prioritete
planiranje vremena
uskladiti vrijeme
najdjelotvorniji)

sa

zadaama

(koristiti

vrijeme

kada

smo

brzo rjeavanje manje vanih zadaa

ne odugovlaiti
biti realan
znati rei ne- ne natrpavati se nepotrebnim
raspodijeliti posao - neto prebaciti na nekog kolegu koji je bolji u
tome za to nama treba sto godina ili na uenika (pr. podjela
zadanica i slino)
dogovaranje s kolegama - ne stvarati dodatne pritiske uenicima u
neko ispito vrijeme ako se to moe izbjei

STRES
razliiti izvori stresa
nelagodne situacije koje
dostojanstvo nastavnika

ugroavaju

zdravlje

smanjuje kvalitetu pouavanja/komunikacije

uenicima zbog smanjenog zadovoljstva poslom

KAKO SE BORITI PROTIV STRESA?

tehnike neposredne akcije TO izaziva stres i
ZATO. to poduzeti kako bi stres nestao?

palijativne tehnike nain ublaavanje stresa kad

on i ne nestaje, npr., prepriavanjem problema,
razgovor, tjelovjeba, hobiji, humor, itd.

probleme treba rjeavati im prije

analiza problema (da li ih i ja uzrokujem?)
ravnotea izmeu poslovnog/ privatnog ivota

HVALA VAM NA PANJI