Professional Documents
Culture Documents
Dizalica U Opštem Smislu Riječi Je Svaki Uređaj Koji Služi Za Vertikalno Dizanje I
Dizalica U Opštem Smislu Riječi Je Svaki Uređaj Koji Služi Za Vertikalno Dizanje I
Dizalica u optem smislu rijei je svaki ureaj koji slui za vertikalno dizanje i
sputanje kao i za horizontalno prenoenje tereta, sa runim ili motornim pogonom, nosivosti
preko 100 kg, koji rade na principu namotavanja elinog ueta ili lanca na bubanj i podeena
su za rad sa kukom, grabilicom ili drugim zahvatnim ili noseim sredstvom.
Osnovna klasifikacija dizalica je:
-
Toranjske dizalice
Posljednjih decenija ove dizalice se sve vie primjenjuju. Najvie znaaja su imale u
racionalizaciji i humanizaciji rada u visokogradnji, naroito kod prenosa kabastih tereta,
sitnijih materijala, konstrukcija i betona.
U konstrukcionom obliku postoji niz rjeenja, kako u pogledu osnovnih karakteristika
dizalica, tako i u pogledu njihove pokretljivosti ili upotrebe. Razlikujemo niskomontane i
visokomontane toranjske dizalice.
Niskomontane toranjske dizalice su lahko prenosivi kranovi sa najveom primjenom
u graevinarstvu (visine dizanja tereta do 20 m) i industrijskim kompleksima.
Osnovne tehnike karakteristike ovih dizalica su:
- brza i lahka montaa krana,
- konstrukcija kraka dizalice ili ruke koja moe biti pokretna po vertikalnoj
ravni i esto je zovu igla, kao i horizontalna po kojoj se kree mehanizam
za podizanje maka (sl.1., sl. 2.) (ruka duine do 30 m).
- poloaj obrtnog dijela dizalice je u donjem dijelu krana iznad postolja.
- komandna kabina (sl. 1., sl. 2.) najee je smjetena ispod kraka dizalice i
okree se zajedno sa dizalicom i samim tim postie dobar pogled rada
dizalice. U novije vrijeme sve su vie prisutne ovakve dizalice sa
komandama za daljinsko upravljanje kranom, to je veoma povoljno kod
montanih radova.
Sl. 1.
-
Sl. 4.
3
Sl. 3.
Nezamisliv je rad sa ovim dizalicama bez prisustva obuenog signaliste vezaa
tereta, koji komunikaciju sa kranistom vode pomou znakova sporazumijevanja ili radio
vezom, u skladu sa propisima Zatite na radu.
Rukovalac dizalicom mora biti struno obrazovan i zdravstveno sposoban za rad na
visini i striktno se pridravati Uputstva za dizaliara.
Pokretne toranjske dizalice najee se postavljaju na kolosjek, a u rijetkim
sluajevima na portalnu stazu, i to samo kada su u pitanju teke konstrukcije dizalica.
Meusobno rastojanje ina kolosjeka zavisi od mase dizalice i najee iznosi od 4 m do 5 m.
Kada se postavlja kolosjek, treba voditi rauna o nosivosti tla, kao i to da se ine kolosjeka po
potrebi ankeriu. Pomjeranje dizalice po kolosjeku je lokalno - po gradilitu i ogranienog je
radijusa.
Pri radu sa dizalicama potrebno je obezbjediti potpun pregled puta tereta koga dizalica
podie i prenosi.
Pogon toranjskih dizalica je iskljuivo elektrini, a broj motora zavisi od konstrukcije
dizalice, kretanja po kolosjeku, kao i za pokretanje make po kraku ili dizanje tereta.
Kod motora, za dizanje tereta, ugraen je termiki ureaj za otkrivanje preoptereenja,
i varijacije napona struje. Kod motora za okretanje dizalice uz uljnu spojnicu primjenjen je
ureaj sa kliznim prstenovima za stepenasto putanje u rad, pri emu je omoguena postupna
promjena brzine okretanja i startanja bez trzaja. Kod motora za pokretanje make osigurano je
pokretanje bez proklizavanja i trenja primjenom telamit kotura kako noseih tako i vodeih.
Kod pokretnih dizalica po inama izrauju se posebni tokovi umjesto tokova sa vijencima.
Montaa dizalica
Montau, opravke i odravanje dizalica mogu vriti samo kvalifikovani radnici,
posebno ovlateni od organizacije za taj posao i koji su upoznati sa opasnostima pri radu na
dizalici.
Prije svake montae krana neophodno je obezbjediti nesmetan prilaz sredstava za
transport i montau dizalice te proraunati i pripremiti podlogu za nju.
Statiki proraun stabilnosti podloge zavisi od ukupnog optereenja dizalice (teina
dizalice + maksimalna nosivost dizalice pomnoena sa koeficijentom sigurnosti).
Lake dizalice prevoze se kompletne, a na gradilitu se pomou autodizalica ili
specijalnog vitla (nakon postavljanja poetnog balasta) montiraju i podiu u visinu.
Veliki napredak u opremi mehanizacijom, naroito dizalicama, izazvao je veliku
potranju a time i njihovu proizvodnju. Konkurencija proizvoaa je velika, a pojedini tipovi
se veoma malo razlikuju. Razlike se javljaju u pojedinim konstruktivnim rjeenjima
elemenata stubova, ruku i njihovog nastavljanja, smjetaja pogonskih ureaja i kleterovanja
(podizanja krana). Pomenuemo neke poznate proizvoae toranjskih dizalica: Liebherr,
Potain, Richier, Schwing, Metalna, Edil-GRU...
Sl. 10.
10
11
Sl. 11.
12
13
Sl. 12.
14
15
Sl. 13. Prikaz duina zatega ruke u zavisnosti od njene duine i nosivosti
Teleskopsko izvlaenje i ankerisanje za objekat:
-
16
Sl. 14
Sl. 15
17
Sl. 16.
18
Sl. 17. Primjer ankerisanja dva krana za objekat, njihov krajnji poloaj i rastojanje
(vertikalno) izmeu poloaja ruica krana
Metalna Maribor
LM 120 HC
Elektromotorni
II
1987.
19
- Nosivost
8 t / 16 m; 2 t / 50 m
- Brzina dizanja
5, 5 / 2, 7; 30 / 15; 60 / 30
- Brzina make
12 / 39 / 73
- Brzina obrtanja
0, 9
m
min
m
min
o
min
Ispitivanje dizalice
Poslije svake montae dizalice (prije predaje dizalice na upotrebu) vri se probno
ispitivanje tehnike ispravnosti dizalice (od strane tehnikog lica, odgovornog za montau i
odravanje), a nakon toga i inspekcijski pregled radi provjere njene sigurnosti pri radu (od
strane ovlatene tvrtke). Nakon ovih pregleda zapaanja se unose u kontrolnu knjigu, i vri se
provjera tehnike dokumentacije. Kada je ovo zavreno izdaje se odobrenje za rad sa
dizalicom.
Za navedene preglede, pored aurirane tehnike dokumentacije dizalice, neophodna je
i ovjerena shema organizacije gradilita gdje se jasno vidi lokacija dizalice (krana), djelokrug
rada, ...
Provedena ispitivanja obuvataju:
- Pregled konstrukcije i instalacija dizalice,
- Preglede prilaza dizalici, znakova upozorenja i obavjetavanja,
- Ispitivanje krajnjih prekidaa, te vonje make po kranu,
- Ispitivanje svih mehanizama dizalice, zatitnih i sigurnosnih ureaja za
koenje,
- Statiko ispitivanje dizalice na karakteristinim mjestima ruke, sa 10%
preoptereenja,
- Dinamiko ispitivanje dizalice na istim poloajima,
- Provjera signalnih ureaja,
- Provjera zatite od elektrinog udara, elektroopreme dizalice,
uzemljenja, ...
Dizaliar
Dizaliar je kvalifikovana i obuena osoba za upravljanje dizalicom (nerijetko i
monter). Posao obavlja u skladu sa uputstvom za dizaliara i pridravajui se propisa Zatite
na radu.
Prije poetka rada, dizaliar je duan uvjeriti se da li su svi vani dijelovi dizalice u
ispravnom stanju (pregled komandnih ureaja, zvunih signala, svjetlosnih signala, konica,
20
uadi ...) te izvriti kontrolu podmazivanja. O svim uoenim nepravilnostima duan je odmah
izvijestiti neposrednog rukovodioca, te obustaviti rad.
Dunosti dizaliara su i:
- sigurno i bezbjedno upravljanje dizalicom u djelokrugu rada, a u
nepreglednim situacijama po uputama signaliste,
- prije polaska i za vrijeme kretanja dizalice, obavezna je upotreba zvunih
signala radi upozorenja radnicima u manipulativnom prostoru dizalice,
- pridravanja uputa o podmazivanju i odravanju dizalice,...
- prilikom smjene dizaliara, obavezno je upoznavanje kolege sa
eventualnim potekoama u radu dizalice, a nakon zavretka rada ostaviti
dizalicu na propisan i bezbjedan nain.
Dizaliaru je zabranjeno:
- optereivati dizalicu veim teretom od propisanog,
- podizati teret sa koso postavljenim uetom, ljuljanjem sputati teret,
dizalicom prenositi radnike,
- ostavljati teret da bez potrebe visi na dizalici,
- dizati i prenositi opasne materijale i predmete,
- vriti istovremeno vie radnih operacija nego to je dozvoljeno, initi puni
okret kraka bez povratka,
- podizati teret koji nije slobodan (koji se nalazi ispod drugog tereta) ili terete
kojima nije u mogunosto procijeniti teinu,
- prenositi teret iznad glava radnika, ...
Signalista
Signalista je obueni radnik koji se pomou utvrenih (dogovorenih) znakova (sl. 18.)
sporazumjeva sa dizaliarem prilikom dizanja, prenoenja i sputanja tereta. Signalista mora
biti upoznat sa pravilima i nainom vezivanja tereta. Poslije izbora odgovarajueg noseeg
sredstva (lanac ili ue), signalista mora provjeriti sigurnost vezanog tereta i ravnotee.
Upotreba oteenih i neobiljeenih lanaca-uadi za vezivanje je zabranjena.
Znakovi sporazumijevanja u transportu dizalicama
POETAK NAREIVANJA
Ruka ispruena iznad glave znai:
Pazi, dau nareenje!
Taj znak se daje:
a) prilikom poetka rada
b) poslije zavretka rada
c) da razlikuje dva nareenja kod
opreznog rada
Glas: o! o! (dugi o)
DIZANJE
Ruka uz bok je znak nareenja.
Druga ruka je napola ispruena
i to iznad visine ramena.
Podlaktica krui.
Glas: Digni!
21
SPUTANJE
Ruka uz bok je znak nareenja.
Druga ruka je ispruena u visini
boka, dlanom obrnuta nadole, i
brzo se sputa i die.
Glas: sputa!
MANJI POMICAJ NADOLJE
Gledaj teret! Isprui obje ruke!
Ruka u visini grudi je
nepomina, druga ruka neto
ispod nje ima dlan obrnuto
nadolje te se sputa i die.
Glas: Popusti!
VODORAVNI POKRET
Gle teret! Savi obje ruke!
Podlaktica jedne ruke i dlan su
nepomini. Podlaktica druge
ruke se isprui u pravac u koji
treba da se postavi teret. Dlanovi
su okrenuti u taj pravac.
Glas: Polako naprijed natrag
nalijevo nadesno!
PRATNJA
Ruka uz bok je znak nareenja.
Druga ruka je ispruena i njie
se uz tijelo kao prilikom
hodanja.
Glas: Dalje!
ZAUSTAVLJANJE
Ruka uz bok je nareenje. Druga
savijena u laktu se brzo pomie
vodoravno u visini grudi.
Zaustavljanje je polahko.
Glas: Stoj! (dugi o: Stooooj!)
BRZO ZAUSTAVLJANJE
Daj znak za zaustavljanje
objema rukama!
Glas: Stoj! (kratko o: Stoj!)
ZAVRETAK RADA
Znak u pravcu voe dizalice.
Obje ruke savijene u laktu brzo
se ukrtaju pred licem.
Sl. 18.
22
23
LITERATURA
ZBIRKA TEHNIKIH PROPISA U GRAEVINARSTVU
Ing. Boidar Furundi
Graevinska knjiga-Beograd 1972
TEHNIAR-GRAEVINSKI PRIRUNIK 2
Grupa autora
Graevinska knjiga Beograd 1989
PRETOVARNA I TRANSPORTNA MEHANIZACIJA
Dr. Ahmi R.Abdulah,dipl.ing
Univerzitetska knjiga-Sarajevo 1996
ZATITA NA RADU U SISTEMU UNUTRANJEG TRANSPORTA
Grupa autora
Institut zatite na radu-Sarajevo 1985
OKRETNA STUBNA DIZALICA TIP LM 120 HC
Tehniki opis i uputstva za rad
Metalna-Maribor
TEHNIKA DOKUMENTACIJA G.P.BUTMIR-a,Sarajevo
INTERNET
24