T.

Landeka Dragievi_Biotehnologija u zatiti okolia_predavanje

Aerobni bioloki postupci uklanjanja sastojaka iz otpadne vode

Aerobni postupci uklanjanja organskih (heterotrofnih) sastojaka iz otpadne

vode - Postupak s aktivnim muljem

To je bioloki postupak u kojem aerobni organizmi zdrueni u mjeovitu mikrobnu

zajednicu nazvanu aktivni mulj uporabljuju otopljene organske sastojke iz otpadne
vode razliitog podrijetla uz kisik uneen prozraivanjem s atmosferskim zrakom.
Najzastupljenije mikrobne vrste u aktivnom mulju su jednostanini organizmi s
najveim udjelom bakterija.

T. Landeka Dragievi_Biotehnologija u zatiti okolia_predavanje

imbenici voenja aerobnog procesa obradbe otpadne vode s

aktivnim muljem
Provedba aerobnog procesa obradbe otpadne vode s aktivnim muljem,
brzina provedbe procesa, umnaanje mikroorganizama u aktivnom mulju
i uinkovitost procesa proiavanja ovisi o nizu imbenika:

kakvoi otpadne vode kao hranjivog supstrata

temperaturi

otopljenom kisiku

pH-vrijednosti izvanstaninog okolia

koncentraciji toksinih sastojaka u otpadnoj vodi

odravanju mikrobioloke kakvoe i biokemijske aktivnosti

mikroorganizama aktivnog mulja

provedbi i praenju procesa

2

T. Landeka Dragievi_Biotehnologija u zatiti okolia_predavanje

Voenjem sustava aerobne obradbe otpadne vode s aktivnim muljem

odreena je minimalna koncentracija sastojaka s ugljikom, duikom i
fosforom u omjeru
C:N:P = 100:5:1
potrebna za rast i razmnoavanje mikroorganizama.

Omjer prisutnih sastojaka s ugljikom, duikom i fosforom u otpadnoj vodi je

razliit ovisno o podrijetlu otpadne vode.
Tako primjerice, u otpadnoj vodi iz kuanstva koncentracija sastojaka s
duikom i fosforom premauje vrijednost navedenog omjera (100:5:1), dok u
industrijskim otpadnim vodama taj minimalni omjer se moe postii
dodatkom hranjivih soli kao izvora duika i fosfora.
3

T. Landeka Dragievi_Biotehnologija u zatiti okolia_predavanje

Koliine hranjivih soli koje se dodaju u otpadnu vodu da bi se postigao

omjer C:N:P u iznosu 100:5:1, a time postigla kakvoa otpadne vode
kao hranjivog supstarta, se mogu izraunati:
s obzirom na realni omjer C:N:P u otpadnoj vodi
na osnovu prirasta biomase mikroorganizama u aktivnom mulju i
realnog omjer C:N:P u otpadnoj vodi.
na osnovu iskoritenja organskih sastojaka u prirast biomase mulja i
realnu vrijednost koncentracije sastojaka koji ine oneienje otpadne
vode izraeni kao KPK-vrijednost

Koncentracija duika i fosfora u biomasi mikroorganizama mulja je

poznata, i iznosi 7 % duika i 1,5 % fosfora
4

T. Landeka Dragievi_Biotehnologija u zatiti okolia_predavanje

Iskoritenje organskih sastojaka u prirast biomase mulja je iskustveno

poznato, i iznosi
Y = 0,45 kg biomase aktivnog mulja / 1 kg KPK vrijednosti

Odnosno za 1kg biomase aktivnog mulja potrebno je

2,2 (2,5) 3 kg KPK-vrijednosti

T. Landeka Dragievi_Biotehnologija u zatiti okolia_predavanje

Kako su u otpadnoj vodi prisutni razliiti sastojci organskog i

anorganskog podrijetla, za iju razgradnju je potreban vei broj
vrsta mikroorganizama, otpadna voda se moe smatrati
viekomponentnim supstratom.

Vei broj vrsta mikroorganizama koji obitava u aktivnom mulju

predstavlja prirodnu mjeovitu mikrobnu zajednicu koja na
zakonitostima simbiotskog djelovanja moe istovremeno razgraivati
otopljene sastojke prisutne u otpadnoj vodi (viekomponentnom
supstratu).

T. Landeka Dragievi_Biotehnologija u zatiti okolia_predavanje

Mikroorganizmi aktivnog mulja razgrauju sastojke u otpadnoj vodi:

uz nakupljanje meuprodukata razgradnje

uz nakupljanje meuprodukata razgradnje i njihovu razgradnju

uz istovremenu razgradnju veine sastojaka u otpadnoj vodi

T. Landeka Dragievi_Biotehnologija u zatiti okolia_predavanje

T. Landeka Dragievi_Biotehnologija u zatiti okolia_predavanje

T. Landeka Dragievi_Biotehnologija u zatiti okolia_predavanje

10

T. Landeka Dragievi_Biotehnologija u zatiti okolia_predavanje

Aerobnu bioloku razgradnju organskih (heterotrofnih) sastojaka iz otpadne

vode prate reakcije: oksidacije, sinteze i endogene respiracije.

11

T. Landeka Dragievi_Biotehnologija u zatiti okolia_predavanje

Istovremeno s razgradnjom jednostavnih organskih sastojaka tijekom bioloke

razgradnje pomou aktivnog mulja odvija se procesom hidrolize razgradnja
sloenih sastojaka, primjerice proteina.
Pri tome nastaju sastojci jednostavne kemijske strukture i amonijak, dostupni
mikroorganizmima aktivnog mulja kao izvori ugljika i hranjiva za sintezu
biomase.
Hidrolizom se netopljivi sastojci u otpadnoj vodi (koloidne estice) prevode u
topljive sastojke za to je potrebno dulje vrijeme u odnosu na vrijeme potrebno
za biorazgradnju otopljenih sastojaka iz otpadne vode.

12

T. Landeka Dragievi_Biotehnologija u zatiti okolia_predavanje

Shema odvijanja procesa hidrolize netopljivih estica u otpadnoj vodi pomou

mikroorganizama aktivnog mulja
13

T. Landeka Dragievi_Biotehnologija u zatiti okolia_predavanje

Temperatura

14

T. Landeka Dragievi_Biotehnologija u zatiti okolia_predavanje

Otopljeni kisik

Iskustva u provedbi aerobnog procesa obradbe otpadne vode

pomou aktivnog mulja pokazala su da je koncentracija
otopljenog kisika od 2 mgO2/l dovoljna za odvijanje procesa.

Koncentracija otopljenog kisika u otpadnoj vodi ovisi o nizu

imbenika:

temperaturi vodenog okolia

koncentraciji sastojaka u otpadnoj vodi

sustavu za aeraciju

koncentraciji biomase mikroorganizama, njenoj aktivnosti i

mikrobiolokoj kakvoi

15

T. Landeka Dragievi_Biotehnologija u zatiti okolia_predavanje

Potrebna koliina otopljenog kisika za odvijanje aerobnog procesa postie se

unosom zraka (prozraivanjem), a definira se pokazateljem:
brzine respiracije mikroorganizama ili aktivnog mulja.
To je brzina utroka kisika kojeg mikroorganizmi uporabljuju za razgradnju
otopljenih sastojaka.
Brzina respiracije oznaava se kao BUK (brzina utroka kisika) ili OUR
(oxygen consumption rate), a izraava u mg O2/g biomase mikroorganizama
i satu.
Mulj dobre aktivnosti ima vrijednost OUR = 20-40 g O2/kg biomase mulja i
satu (visoka vrijednost respiracije), dok mulj niske aktivnosti ima vrijednost
OUR = 5-10 g O2/kg biomase mulja i satu.
Brzina respiracije mikroorganizama u aktivnom mulju odreuje se pomou
respirometra.
16

T. Landeka Dragievi_Biotehnologija u zatiti okolia_predavanje

pH-vrijednost izvanstaninog okolia

17

T. Landeka Dragievi_Biotehnologija u zatiti okolia_predavanje

Koncentracija toksinih sastojaka u otpadnoj vodi

U otpadnoj vodi podrijetlom iz kemijske i farmaceutske industrije mogu biti prisutni toksini
sastojci koji koe ili potpuno inhibiraju rast mikroorganizama aktivnog mulja, to se
odraava na uinkovitost procesa aerobne razgradnje sastojka otpadne vode. Toksini
sastojci mogu biti kovine, sulfidi, fenoli, cijanidi i drugi sastojci sloenih kemijskih struktura,
a nazivaju se ksenobiotici to znai stran prirodi. Toksini sastojci tijekom duljeg vremena
prisustva u otpadnoj vodi, primjerice kovine (arsen, bakar, krom) se mogu nagomilavati u
stanicama mikrobne biomase aktivnog mulja, utjecati na aktivnost enzimskog sustava i
uzrokovati akutnu ili kroninu toksinost mikroorganizama.

Akutna toksinost se uoava nakon kratkog vremena (nekoliko sati) doticaja toksinih
sastojaka i mikroorganizama aktivnog mulja, a prepoznaje se kao intenzivno pjenjenje
sadraja u reaktoru izazvano autolizom biomase mikroorganizama.

Kronino trovanje mikroorganizama uoava se nakon dueg vremena rada sustava

nakon to se kovine (primjerice bakar) nagomilaju u aktivnom mulju, a prepoznaje se
znaajnim smanjenjem ili gubitkom aktivnosti mikroorganizama. Kod ovakvog tipa trovanja
mora se cijeli sustav za obradbu otpadne vode isprazniti i zapoeti proces obradbe otpadne
18
vode iznova.

T. Landeka Dragievi_Biotehnologija u zatiti okolia_predavanje

Odravanje mikrobioloke kakvoe i biokemijske aktivnosti mikroorganizama

Mikroorganizmi aktivnog mulja pomou kojih se tijekom aerobne

obradbe uklanjaju otopljeni sastojci iz otpadne vode odravaju se:

raspreni u vodenom okoliu u obliku pahuljica aktivnog mulja
ili

na nosaima kao slojevi biomase aktivnog mulja nazvan
biofilm ili bioobrataj

19

T. Landeka Dragievi_Biotehnologija u zatiti okolia_predavanje

Mikroorganizmi u pahuljici ili biofilmu obitavaju kao mjeovite mikrobne

zajednice temeljene na zakonitostima:

20

T. Landeka Dragievi_Biotehnologija u zatiti okolia_predavanje

U pahuljici i biofilmu aktivnog mulja nije ujednaen raspored vrsta

mikroorganizama.
U povrinskom sloju zastupljene su one vrste mikroorganizama koje
uporabljuju vie kisika za razgradnju sastojaka iz otpadne vode kao
supstrata, a sredinje (dublje) slojeve pahuljice ili biofilma ine
mikroorganizmi koji razgrauju produkte razgradnje mikroorganizama
povrinskog sloja ili one sastojke iz otpadne vode za iju razgradnju je
potrebno manje kisika

21

T. Landeka Dragievi_Biotehnologija u zatiti okolia_predavanje

22

T. Landeka Dragievi_Biotehnologija u zatiti okolia_predavanje

Shematski prikaz moguih reakcija razgradnje otopljenih

sastojaka iz otpadne vode koje se odvijaju u pahuljici ili biofilmu

23