Professional Documents
Culture Documents
BIODEGRADACIJA Elaborat
BIODEGRADACIJA Elaborat
Biodegradacija i renaturalizacija
Tema: Renaturalizacija podruja deponije piritne izgoretine
na lokalitetu Savsko polje
Beograd, 2014.
S AD R AJ
1.
UVOD - O PREDELU..........................................................................................2
2.
3.
4.
5.
6.
ZAKLJUAK.....................................................................................................13
7.
1. UVOD - O PREDELU
- Karakteristike pejzaa
Teritoriju optine abac karakterie ravniarsko-breuljkasti valoviti teren, koju ine
planinska celina (planina Cer), zatim breuljkasta (Pocerina), dok Mava predstavlja
ravniarsku celinu.
Prostor koji na kome se prostire teritorija Optine ne odlikuje se veim povrinama sa
strmim nagibima, mada ih ima u uoj zoni Cera (esto i >30%). U breuljkastom delu
nagibi se kreu u opsegu od 0,5-10% i predstavljaju vie terase. Nagibi do 0,5% javljaju
se u podruju Mave i predstavljaju terene aluvijalnih ravni.
Pocerina i planina Cer predstavljaju deo junog oboda, a Mava deo dna nekadanjeg
Panonskog mora. Pravac puanja nagiba je od juga ka severu, tako da je smer oticanja
padavina i pravac pruanja renih dolina usmeren ka reci Savi i njenoj desnoj pritoci
reci Drini.
Postojea deponija piritne izgoretine zauzima prostor u istonoj radnoj zoni u samom
aluvionu reke Save. Teren je ovde najveim delom ravan sa manjim depresijama,
nadmorske visine se kreu uglavnom u intervalu od 79,0-80,0 mnm.
- Osnovne karakteristike optine
Teritorija optine abac obuhvata Mavansku oblast sa Posavinom i Pocerinom
povrine 795 km2. Prema teritorijalnoj podeli Republike Srbije administrativno pripada
Mavanskom okrugu. Severni deo optine granii se sa optinom Bogati, a prema
Sremu ogranien je rekom Savom, na zapadu prema Republici Srpskoj rekom Drinom,
na jugu granii sa sa optinama Loznica, Krupanj i Koceljeva a na istoku sa optinom
Vladimirci. ire posmatrano teritorija optine je preteno nizijska i breuljkasta i
nagnuta je od juga prema severu. Visoko zemljite je samo na jugozapadu predstavljeno
planinom Cer 689 m. Administrativni centar optine je grad abac.
- Lokacija deponije
Lokacija deponije piritne izgoretine nalazi se na desnoj obali reke Save, na lokalitetu
Savsko polje, na oko 8 km nizvodno (istono) od apca u ataru sela Miar i Oraac
(odnosno granica katastarskih optina Miar i Oraac preseca deponiju na dva dela).
Administratuvno pripada podruju grada apca.
Lokacija deponije nalazi se u irem okruenju naselja Miar i Oraac i to uz severnu
granicu katastarskih optina, dakle u vangraevinskoj zoni. Stambeni objekti ovih
naselja nalaze se zapadno, ali izmeu njih i deponije nalazi se ljunkara i juno na
dovoljnom rastojanju tako da radovi na sanaciji i rekultivaciji deponije piritne izgoretine
nee generisati znaajne uticaje na iste. Takoe, treba uzeti u obzir da se radovi na
rekultivaciji deponije mogu izvesti u relativno kratkom periodu a da e nakon njihovog
obavljanja trajno reiti problem ovog istorijskog i potencijalnog izvora zagaenja tla,
podzemnih voda i voda reke Save.
Jugozapadno od lokacije deponije postoji magistralni put M-19 i pristupni lokalni
asfaltni put kojim je ulaz na lokaciju deponije obezbeen.
Moe se konstatovati da na samoj lokaciji nema izgraenih objekta.
zatiene ptice zabrana (lugova): grlica, detli, golub grivnja, fazan, orao miar,
umska treptaljka, crvenda, slavuj, kos, arena muharica, zvidak, crnoglava grmua,
velika senica, siva senica, plava senica, dugorepa senica, gavran, zeba, vuga, vorak,
tigli, strnadica utovoljka, umska eva, rusi svraak.
zatiene ptice topljaka i vrbaka: divlja patka, kukavica, siva aplja, sivi volji,
zvidak
zatiene ptice obradivih povrina i ivica: gugutka, gaac, domai vrabac, velika
strnadica, avka, obina grmua, crnoglava travarka.
- Istorija deponije
Industrijska deponija piritne izgoretine na lokalitetu Savsko polje locirana je na desnoj
obali reke Save neposredno uz sam reni tok, na oko 8 km nizvodno od apca u ataru
sela Miar i Oraac.
Tano vreme formiranja deponije piritne izgoretine na predmetnoj lokaciji nije poznato,
pretpostavlja se da je to bilo 70 do 80-tih godina prolog veka. Za deponovanje piritne
izgoretine iz fabrike mineralnih ubriva, koja je poslovala u sastavu kompleksa
hemijske indusrije Zorka - abac iskorieni su naputeni prostori nekadanjih
ljunkara. Pomenuti otpadni materijal nastao je pri sagorevanju pirita u procesu
prizvodnje sumporaste (H2SO3) i sumporne kiseline (H2SO4) u HI Zorka - abac.
Nasipanje piritne izgoretine vreno je dovozom kamionima iste iz pogona fabrike
ubriva, njenim istovarom (kipovanjem) i zatim rasplaniranjem buldoerom. Projektnim
reenjem daljeg odlaganja piritne izgoretine bilo je projektovano da zavrna kota
odlaganja bude na 81,50 m.n.m. Po dostizanju projektovane kote odlaganja cela
za reciklau otpada, uz definisanje uslova zatite ivotne sredine, kao i objekata sporta i
rekreacije.
Za definisanje javnih povrina koje su planirane kroz ovu zonu, neophodna je izrada
urbanistikih planova. Za parcelaciju zemljita unutar zone obavezna je izrada
urbanistikih projekta i odgovarajuih elaborata zatite ivotne sredine.
U okviru pravila graenja, izmeu ostalih delatnosti koje su planom predviene za ovu
podzonu, navedena je i delatnost GLJ 36 - Proizvodnja nametaja, proizvodnja
raznovrsnih proizvoda na drugom mestu nepomenuta.
Projektnim reenjem rekultivacije, kada se piritna izgoretina fiziki dislolocira
otkopavanjem, utovarom i transportom do cementare Titan u Kosjeriu, planirano
podizanje plantae koarake vrbe.
Na osnovu prethodno iznetog mogue je zakljuiti da posebnih ogranienja u pogledu
definitivne namene ovog prostora nema, a da je planirano rekultivaciono reenje
(podizanje plantae koarake vrbe) u skladu sa moguim delatnostima u ovoj radnoj
zoni.
Razmatrajui ekoloke uslove sredine, sa aspekta rekultivacionih radova, mora se najpre
istai da su oni prvenstveno vezani za izbor i kasniji uspeh bioloke faze rekultivacije.
Takoe se mora konstatovati da su autohtoni ekoloki uslovi i autohtoni ekosistem,
usled delovanja antropogenog faktora (kako u prethodnom tako i u sadanjem vremenu)
davno narueni i modifikovani. Jo jedna injenica je veoma bitna da mikrolokacijski
posmatrano ovaj prostor se nalazi u neposrednoj blizini i pripada velikoj urbanoj celini.
Od ekolokih uslova sredine koji su posebno znaajni pri izboru reenja bioloke faze
rekultivacionih radova i kasnijoj uspenosti njene primene svakako treba posebno istai:
klimatske (sa teitem u vegetacionom periodu), pedoloke (karakteristike podloge sa
aspekta rekultivacije) i hidrogeoloke (prisustvo i oscilacije nivoa podzemnih voda).
Nakon analize prirodnih uslova, poloaja lokacije deponije piritne izgoretine u odnosu
na ljudske anglomeracije, buduu namenu prostora po zavretku iskopavanja piritne
izgoretine (radna zona u kojoj je kao jedna od moguih delatnosti i biljna proizvodnja
ali ne u prehranbene svrhe), ljudsku delatnost u neposrednom okruenju, karakteristike
novooblikovanog prostora (oblik, veliina, stabilnost novoformirnaih povrina) po
zavretku tehnike rekultivacije, kao racionalno reenje autori projekta izabrali su
podizanje kulture (plantae) vrbe i to onih koje su pogodne za pletarstvo (koarake).
U grupu opredeljujuih razloga, pored napred ve pomenutih, svakako treba navesti i
sledee:
-
posle tehnike rekultivacije oblik dna i zavrnih kosina depresije je takav da omoguuju
izvoenje biolokih radova bez posebne pripreme, to u svakom sluaju smanjuje
trokove realizacije.
11
prinose daje u periodu 2-8 godine i to 10-20 t/ha/god. U vreme i na mestima potranje
prua plantae koarake vrbe su veoma rentabilne kao izvor sirovine za pletarstvo.
6. ZAKLJUAK
Cilj rekultivacionih radova da se degradirani prostor nakon eksploatacije, iskopavanja i
odvoenja piritne izgoretine uredi, rekultivie, privede nekoj od moguih namena
korienja i po mogunosti ekonomski valorizuje, do privoenja definitivnoj nameni
ovog prostora.
Primenom projektovanih postupaka tehnike i biotehnike rekultivacije ovim
predlogom mogue je da se uz relativno skromne investicije sa ciljem popravke uslova
novonastalog stanita, poprave i obezbede stanini uslovi na prostoru koji je zauzimala
deponija, za uspostavljane i uspean opstanak vegetacije. Na ovaj nain ostvarila bi se
transformacija povrine degradirane delovanjem oveka, koja ne bila i nepovratno
izgubljena, ve bi novonastala povrina i novouspostavljeni ekosistem po zavrenoj
tehnikoj i biolokoj rekultivaciji bili sposobni za ukljuenje u ponovni bioloki ciklius
kruenja materije priblino onom koji je vladao pre poetka odlaganja piritne izgoretine,
to je u skladu i sa naelima odrivog razvoja.
12
14