Professional Documents
Culture Documents
Futurizam u knjievnosti
[uredi]
Najvei je doprinos futurizma knjievnosti ideja rijei na slobodi (parole in libert), koju je
Marinetti izloio u trima manifestima. U prvom od njih, Tehnikom manifestu futuristike
knjievnosti iz 1912., programu umjetnika u futurizmu, nalae se kako valja unititi
sintaksu, glagol koristiti u infinitivu, ukinuti priloge, ukinuti interpunkciju, ukinuti
pridjeve, kako bi gola imenica zadrala svoju bitnu boju [bez nijansi], i tako dalje. Kljuna
rije futurista bila je pobuna, bilo to pobuna protiv tradicionalnog, emocija ili ak estetike.
Pod utjecajem industrijske revolucije, knjievnici su eljeli izborom rijei postii ritam rada
strojeva i to koristei imenice, glagole u infinitivu, izbacujui interpukcijske znakove do tog
da su unosili matematike znakove: plus (+), minus (-), puta (*) i slino. Glavni predstavnik
ruskoga knjievnog futurizma bio je Vladimir Vladimirovi Majakovski koji je unio neke
novosti. Zapoeo je pisati o novoj temi-gradu i kako bi uvjerljivije zvuao u tome poeo je
koristiti jezik ulice(argonizme i vulgarizme). Njegovi stihovi nisu bili pisani u redovima,
nego u stupcima to nazivamo stupnjeviti stih. Uz to,napisao je ruski manifest 1912. u
Almonu zvan "Pljuska drutvenom ukusu". U futurizmu Rusi su svoje pjesme itali na
trgovima tako da djeluju kao govor.
EKSPRESIONIZAM
Kljuni predstavnici knjievnog ekspresionizma bili su Rainer Maria Rilke, Hermann Bahr,
Georg Trakl, August Stramm Gottfried Benn i ostali, ali su se naznake ekspresionizma
vidljive i u djelima drugih autora. Specifian krug ekspresionista okupio se u Njemakoj, a
obiljeili su ga, posebno, Trakl, Stramm, Bahr i Benn, koji je radio kao lijenik i tako dobio
direktan uvid u strahote rata. Njegova pjesma Mrtvanica direktan je prikaz slika ratnog
terora, deformiranih i unakaenih likova s kojima se Benn susretao kao lijenik, zbog ega i
jest specifina unutar opusa njemakog ekspresionizma. Od knjievnih vrsta najvie se pisalo
drama i poezije. Poezija je uglavnom koristila grad kao osnovnu temu te su to bile kratke
pjesme pisane slobodnim stihom i bez interpukcije. Koristile su se i apstraktne slike i estetika
runoe u pjesmama. Ekspresionistiku dramu su okarakterizirali monolozi, pantomime,
masovne scene sa puno glumaca, puno boje i puno pokreta i glazbe. Iz ekspresionizma izalo
je najvie kvalitetnih djela od ostalih pravaca avangarde i oni su najvie utjecali na kasnije
pisce.
[uredi]
Ivan Cankar.