Sadraj

UVOD...................................................................................................................... 3
OPENITO O POREZIMA.......................................................................................... 3
DEFINICIJA POREZA................................................................................................. 4
POREZNI OBLICI...................................................................................................... 5
FISKALNI SUSTAV I PODJELA POREZA......................................................................7
POREZNA INCIDENCA............................................................................................. 7
POREZNA STOPA..................................................................................................... 7
POREZNI UINCI..................................................................................................... 8
POREZNI SUSTAV RH.............................................................................................. 8
CILJEVI OPOREZIVANJA............................................................................................ 8
POREZNA EVAZIJA................................................................................................... 9
ZAKLJUAK............................................................................................................. 9
LITERATURA I IZVORI:............................................................................................. 9

UVOD
Zato su porezi bitni za dravu i zato ih prouavamo su jedna od glavnih pitanja. Iako se ini da svi
znaju to su to porezi i emu slue to zapravo nije tako. Velik broj ljudi je upoznat sa injenicom da
drava stjee prihode u vie oblika od kojih su jedan porezi. Potrebno je napomenuti da ne postoji
definicija poreza koja bi odgovarala svakom obliku, vremenu i prostoru. U ovom radu emo pokuati
poblie objasniti i pojednostaviti poreze i porezne oblike, kako se oni skupljaju, porezne stope,
porezne uinke kao i sam porezni sustav RH uz objanjenje samih ciljeva oporezivanja.

OPENITO O POREZIMA
Drava stjee prihode u obliku poreza, doprinosa, naknada, javnog duga i temeljem vlastite
gospodarske djelatnosti od dravnih poduzea. Najvaniji instrument prikupljanja prihoda u svim
dravama su porezi, ali naravno postoje i iznimke. Porezi su ujedno i najizdaniji prihod drave.
U Republici Hrvatskoj porezni sustav se sastoji od dravnih poreza, upanijskih poreza, gradskih i
opinskih poreza te zajednikih poreza kao to je prikazano na slici u nastavku.

Vrste javnih prihoda su porezni prihodi, neporezni prihodi kao to su doprinosi i

pristojbe ili takse, te ostali neporezni prihodi poput prihoda od imovine, pomoi
od meunarodnih organizacija, inozemnih vlada, iz prorauna, prihodi od vlastite
djelatnosti, kazne i donacije.

U prolosti su postojala mnogobrojna opravdanja za ubiranje poreza poput teorija

rtve, sile, ugovora, cijene, organska teorija itd., meutim danas se smatra kako
nije potrebno traiti opravdanja za ubiranje poreza.
S dananjim stupnjem razvoja u dravi s mnogobrojnim zadanim javnim
funkcijama i ovlastima je nezamislivo odravati sustave javnih financija bez
poreza, stoga danas postoji mnogo razliitih poreznih oblika kojima se oporezuju
svi pokazatelji ekonomske,porezne snage, odnosno kapaciteta.

Iz prethodne slike vidimo pokazatelje ekonomske snage i skupine poreza kojima

ih oporezujemo, a to su dohodak, potronja i imovina. Porezi na dohodak
oporezuju dohodak pojedinaca i dohodak odnosno dobit poduzea. Porezi na
potronju ili promet se odnose na PDV, troarine i porez na potronju u uem
smislu znaenja. Porezi na imovinu ukljuuju poreze na kue za odmor,
nasljedstva i darove te porez na promet nekretnina.

DEFINICIJA POREZA
Postoji veoma mnogo diferenciranih definicija poreza i teko je nai jednu koja bi
odgovarala svakom kriteriju drutvenog razvoja. Nekoliko najpoznatijih definicija
poreza su:

Porez je prisilni doprinos gospodarskih jedinica, dijelom za pokrie

zajednikih dravnih potreba i javnih izdataka, a dijelom slui za drugaiju
raspodjelu nacionalnog dohotka. A. Wagner

Porezi su takva javna podavanja koja se daju dravi ili drugim javnim
tijelima prema odredbi zakona iz imovine, odnosno iz dohotka pojedinca u
svrhu ostvarivanja opi svrha, bez posebne protuinidbe. S. Posilovi

Porezi su prisilno davanje bez konkretne odnosno posebne protuusluge

onog kome to davanje pripada. W. Wittmann

Porez je ustavnim putem unaprijed tono odreen prinos to ga dravljani

moraju plaati razmjerno svojoj imovini ili prema svojoj privrednoj
sposobnosti. S. Radi

Porez je dio imetka koji svaki graanin daje dravi da drugi dio moe
sigurno posjedovati. Montesquieu

Porezi su prisilno plaanje dravi za koje se ne dobiva protunaknada. Porez

moe biti razrezan fizikoj osobi, nekom drugom subjektu, imovini itd.
Definicija iskljuuje pristojbe i kazne, ali obuhvaa doprinose za socijalno
osiguranje jer su oni prisilne naravi. OECD

Karakteristike poreza su prisilnost, derivativnost, nepovratnost, odsutnost neposredne naknade,

nedestiniranost, ubiru se u javnom interesu, novani su prihod drave. Oporezivati se moe gotovo sve
pa tako osim temeljnih poreznih oblika, u poreznim sustavima postoje i manje vani i izdani porezi
poput primjerice poreza na kune ljubimce ili visinu.

POREZNI OBLICI
Porez na dobit je oblik uvrten u veinu suvremenih poreznih sustava,svojevrsno osiguranje poreza na
dohodak fizikih osoba, slian je porezu na dohodak, ali predstavlja samostalni porezni oblik.
Opravdanja za oporezivanje poduzea posebnim porezom: poduzea se mogu smatrati zasebnim
osobama, osobito ona velika, s velikim brojem dioniara koji, upravo zbog toga to ih ima mnogo
mogu slabo kontrolirati uprave tih poduzea; poduzee od drutva dobiva neke povlastice, meu
kojima je najvanija ograniena odgovornost dioniara - porez na dohodak poduzea moe se shvatiti
kao naknada korisnika povlastice; porez na dohodak poduzea titi integritet poreza na dohodak
pojedinca - kada poreza na dohodak nebi bilo, pojedinci bi mogli smanjivati svoju poreznu obvezu
akumulirajui dohodak unutar poduzea.
Oporezivanje prometa zauzima znaajno mjesto u svim poreznim sustavima. Porezni teret
raspodijeljen je na sve stanovnike jedne drave. Dobar instrument za postizanje fiskalnih ciljeva
drave, neprimjetan je za obveznike te je i otpor plaanju manji te prividno sadri elemente
dobrovoljnosti. Niski trokovi ubiranja, malen broj obveznika (zbog osobine prevaljivanja ovog
poreza). Izdaan i stabilan izvor prihoda drave. Regresivno djelovanje (kao njegov najznaajniji
nedostatak) koje snanije pogaa stanovnike s niim dohocima. Porezni obveznik nije stvarni nositelj
poreznog tereta nego je to neka druga osoba. Pretpostavka za prevaljivanje je postojanje poreznog
tereta , dravna blagajna nije oteena, ali nije svejedno tko snosi porezni teret.

Porez na
promet
Opi

Svefazni

Neto
(PDV)

Pojedinan
i ili
posebni

Viefazn
i

Bruto

proizvodnja

Jednofaz
ni

veleproda
ja

maloprod
aja

Ovisno o tome kako se pri oporezivanju prometa tretiraju izdatci uinjeni za nabavu kapitalnih dobara,
razlikuju se 3 oblika PDV-a, a to su proizvodni - kada porezni obveznik pri prodaji svog proizvoda ne
moe odbiti troak nabave kapitalnih dobara; dohodovni - kada porezni obveznik pri prodaji svog
proizvoda moe odbiti amortizaciju i potroni oblik - kada porezni obveznik pri prodaji svog
proizvoda moe odbiti iznos utroen za nabavu kapitalnih dobara.
Porez na dohodak je jedan od najznaajnijih poreznih oblika svakog suvremenog poreznog sustava.
Oporezivanje dohotka je financijski izdano, a kroz njega se mogu jednako uinkovito ostvarivati i
ekonomski i socijalni ciljevi fiskalne politike. Porezom na dohodak oporezuju se samo fizike osobe i
to bilo kao pojedinci, bilo kao primjerice obitelj (oporezivanje zajednikog obiteljskog dohotka).
Oporezuje se ukupni neto dohodak, trokovi koji se smatraju potrebnim za ostvarenje dohotka
prihvaaju se i tretiraju kao odbitne stavke, smatra se najosobnijim poreznim oblikom, odnosno
subjektnim porezom koji uzima u obzir osobne okolnosti poreznog obveznika, ubraja se u sloene
porezne oblike (odnosi se na postupak razreza poreza), zahtjeva dobro osposobljenu poreznu upravu te
dobro organiziran sustav evidencije poreznih obveznika. Kod oporezivanja dohotka primjenjuje
egzistencijski minimum, ili u RH osobni odbitak. To je fiksno definirani novani iznos koji se odbija
od porezne osnovice svakom poreznom obvezniku, bez obzira na njegovu poreznu sposobnost. Drava
se kod svih poreznih obveznika u sustavu poreza na dohodak, odrie od oporezivanja nekog
minimuma potrebnog za zadovoljenje osnovnih ivotnih potreba pojedinca na mjesenoj bazi.
Porez na promet nekretnina spada u skupinu imovinskih poreza. Imovinskim porezima se uglavnom
izravno oporezuje vrijednost imovine, porast vrijednosti imovine ili nasljedstva i darovi. S druge
strane, postoje neizravni porezi na imovinu kojima se oporezuje prijenos vlasnikih prava kao to je
sluaj s porezom na promet nekretnina. Porez na promet nekretnina je neizravni porez kojim se
oporezuje promet nekretnina u Hrvatskoj. Pod prometom nekretnina podrazumijeva se svako stjecanje
vlasnitva nekretnine to je najee kupnja. No, pod promet nekretnina ulaze i drugi oblici stjecanja
vlasnitva kao to je zamjena, nasljeivanje ili darovanje. Iako u Hrvatskoj postoji porez na
5

nasljedstva i darove, on kao takav ne obuhvaa darovanje i nasljeivanje nekretnina. To je ureeno

porezom na promet nekretnina. Pod nekretninom se smatra zemljite (graevno ili poljoprivredno) ili
graevina (kue, zgrade, garae itd.). Porezna osnovica je trina vrijednost nekretnine u trenutku
nastanka porezne obveze. Trina vrijednost nekretnine je cijena nekretnine koja se postie ili se moe
postii na tritu u trenutku nastanka porezne obveze. Porezna obveza nastaje u trenutku sklapanja
ugovora o kupnji nekretnine, odnosno nekog drugog pravnog posla s kojim se stjee nekretnina. Porez
na promet nekretnina plaa se po stopi od 5%.

FISKALNI SUSTAV I PODJELA POREZA

Fiskalni sustav je iri pojam od poreznog sustava. Najee se koristi podjela koja dijeli poreze na
izravne ili neposredne tj. direktne i neizravne tj. posredne ili indirektne. Izravni se koriste na dohodak
i dobit, a neizravni su PDV i troarine. Poreze razlikujemo i prema prevaljivosti, objektu oporezivanja
i uvaavanju osobnih okolnosti, te obvezi snoenja tereta poreza. Prevaljivanje poreza je situacija do
koje dolazi kada je osoba koja je zakonom porezni obveznik razliita od osobe koja stvarno snosi
porezni teret, odnosno ija je ekonomska snaga stvarno i trajno smanjena za iznos dunog poreza.
Vano je razlikovati formalnu poreznu obvezu, odnosno situaciju u kojoj je netko samo formalno
udovoljio svojoj poreznoj obvezi to znai da je uplatio iznos dunog poreza, ali je iskoristio
mogunosti prevaljivanja tj. prebacio je svoj porezni teret na neku drugu osobu te je uspostavio
ekonomsku snagu kakvu je imao i prije zadovoljenja porezne obveze, od stvarne porezne obveze.
Stvarna porezna obveza znai da je neija ekonomska snaga zbog oporezivanja trajno i stvarno
smanjena.

POREZNA INCIDENCA
Porezna incidenca je krajnje snoenja tereta porezne obveze a razlikujemo zakonsku incidencu koja
odgovara na pitanje tko je prema zakonu duan snositi porez, a ne govori nita o tome tko ga stvarno
snosi; i ekonomsku incidencu, koja odgovara na pitanje tko stvarno snosi porezni teret tj. ija je
ekonomska snaga stvarno i trajno smanjena za iznos dunog poreza. Ako se zakonska i ekonomska
incidenca razlikuju, to znai da dolazi do pomicanja poreza.

POREZNA STOPA
Porezna stopa je jedan od najznaajnijih elemenata oporezivanja. Ona oznaava iznos poreznog tereta
u odnosu na poreznu osnovicu na temelju koje se obraunava i utvruje iznos poreza koji je porezni
obveznik duan podmiriti, a utvruje se u postotku. Porezna stopa slui i kako bi odredila
funkcionalnu povezanost izmeu porezne obveze i porezne osnovice ije je funkcija T= T(O), gdje T
oznaava iznos poreza, a O veliinu porezne osnovice. Ta funkcija nam zapravo govori koliko poreza
se mora platiti, ako porezna osnovica iznosi x novanih jedinica.
Postoje tri vrste poreznih stopa koje se mogu koristiti prilikom oporezivanja, a to su proporcionalne,
progresivne i regresivne. Proporcionalno porezna stopa se ne mijenja s promjenom porezne osnovice,
odnosno, primjenjuje se ista porezna stopa bez obzira na visinu osnovice. Progresivno porezna stopa je
ona koja raste s porastom porezne osnovice, tj. prepoznat emo ju ukoliko na rastue porezne osnovice
koristimo i rastue porezne stope. Regresivna porezna stopa je stopa prepoznatljiva po rastu porezne
stope sa smanjenjem porezne osnovice. Uinak proporcionalne stope je neutralan to se tie odnosa
meu ekonomskim snagama, dakle rezultat njezine primjene oituje se na nain da e odnosi izmeu
dva porezna obveznika razliitih ekonomskih snaga prije i poslije oporezivanja ostati isti,
jednostavnije reeno ukoliko su prije oporezivanja, primjera radi, bili u omjeru 1:2, tako e biti i

nakon oporezivanja. Kod primjene proporcionalne porezne stope granina porezna stopa jednaka je
prosjenoj poreznoj stopi.

POREZNI UINCI
Progresivni uinak se postie uporabom progresivnih stopa, ija primjena moe biti izravna tj. direktna
i neizravna, odnosno indirektna. Promjena odnosa izmeu dva porezna obveznika razliitih
ekonomskih snaga prije i poslije plaanja poreza je jasno vidljiva apsolutno i relativno. Granina
porezna stopa kod progresivnog uinka je via od prosjene stope. Vano je razlikovati punu odnosno
stalnu regresiju i ralanjenu ili lomljenu progresiju. Danas se ee primjenjuje ralanjena progresija
koja nastaje uporabom proporcionalne stope, ali iako se koristi proporcionalna stopa nastaje
progresivni uinak, a to je mogue jer se na rastue porezne osnovice primjenjuje uvijek ista stopa, od
koje smo odbili zakonom utvreni odbitak to je egzistencijalni minimum, stoga su stvarno
primijenjene stope zapravo rastue. Takoer razlikujemo tarife po stupnjevima progresivnosti koji
mogu biti ubrzani, ravnomjerni ili linearni i usporeni, pri emu vrijedi >0 ubrzana progresija, =0
linearna progresija, <0 usporena progresija.
Regresivni uinak se javlja kod neizravnih poreza, a oituje se kao situacija u kojoj porezni obveznici
s manjom ekonomskom snagom, kupujui isti proizvod kao porezni obveznici s veom ekonomskom
snagom, ustvari snose vee porezno optereenje. Regresivni uinak ima izrazito nepovoljan socijalni
karakter. Kod primjene regresivnih poreznih stopa granina porezna stopa je nia od prosjene porezne
stope.
Ukoliko su zacrtani ciljevi oporezivanja u skladu s ostvarenim uincima, odnosno ukoliko smo
oporezivanjem sve zamiljene ciljeve i ostvarili na eljeni nain, govorimo o postojanju racionalnog
poreznog sustava.

POREZNI SUSTAV RH
Porezni sustav RH je mlad porezni sustav koji postoji tek od osamostaljenja RH, a u njegovom
kreiranju trebalo je proi i neke teke faze, u procesu tranzicije iz samoupravnog socijalizma, u
porezni sustav koji e biti prilagoen naelima trine ekonomije. Uvjetno reeno reforma poreznog
sustava RH zavrena je 1998. godine uvoenjem PDV-a, od kada u naem poreznom sustavu postoje
svi temeljni porezni oblici karakteristini za trine demokracije. Budui da je rije o mladom
poreznom sustavu, koji se pokuao oblikovati prema suvremenim naelima oporezivanja, karakterizira
ga mali broj poreznih oblika te relativna transparentnost, odnosno jednostavnost poreznih zakona.
Meutim, uestale promjene osnovnih elementa oporezivanja unutar temeljnih poreznih oblika, idu u
prilog tezi kako je na porezni sustav nestabilan, dakle sklon estim promjenama, a slab porezni moral
i visoka razina sive ekonomije takoer ga ine i neracionalnim. Porezni sustav RH je potrono
orijentiran, odnosno glavnina poreznih prihoda ubire se od potronih poreza ili drugim rijeima PDV-a
i troarina. Ovakva orijentacija ima niz dobrih karakteristika koje su povezane uz prednosti neizravnih
poreza u odnosu na izravne poreze, ali i jednu negativnu, a to je regresivni uinak, koji se oituje u
injenici da osobe s manjom ekonomskom snagom ustvari snose vei ili tei porezni teret.

CILJEVI OPOREZIVANJA
Ciljeve oporezivanja moemo podijeliti u dvije velike grupe, a to su fiskalni i nefiskalni ciljevi
oporezivanja ili ciljevi povezani uz provoenje ekonomske politike. Uinci oporezivanja mogu biti
eljeni i neeljeni. Ukoliko su oporezivanjem ostvareni ciljevi koji su bili zacrtani, kao na primjer u
koliko je intencija zakonodavca bila da kod nekog poreznog oblika doe do prevaljivanja, a ono se u
praksi i dogodilo, govorimo o eljenom uinku oporezivanja. Ako je pak kod nekog poreznog oblika
7

dolo do prevaljivanja, ali to nije bila namjera zakonodavca, rije je o neeljenom uinku
oporezivanja.

POREZNA EVAZIJA
Jedan od neeljenih uinaka oporezivanja je svakako i pojava porezne evazije, odnosno izbjegavanja
plaanja poreza. Do porezne evazije dolazi kada porezni obveznik prije samog plaanja poreza ini
razliite doputene ili nedoputene radnje kako bi izbjegao poreznu obvezu, a ukoliko se tek nakon
plaanja poreza uspio osloboditi svog poreznog tereta, odnosno prebaciti ga na nekog drugog, rije je
o prevaljivanju. Porezna evazija moe biti zakonita (doputena) ili nezakonita (nedoputena). Kod
zakonite porezne evazije porezni je obveznik izbjegao plaanje poreza, ali na doputen nain, odnosno
pritom nije doao u sukob sa zakonom. Zakonita porezna evazija deava se, na primjer, kad
izbjegnemo plaanje poreza jer smo pronali tzv. rupu u zakonu, odnosno zakonsku prazninu, koja
nam omoguava da na legalan nain ne platimo porez. U sluaju nezakonite porezne evazije porezni je
obveznik izbjegao plaanje poreza, ali na nedoputen nain te je pritom doao u sukob sa zakonom.
Ona se javlja u obliku utaje poreza, kada su zatajene neke bitne injenice povezane uz utvrivanje
veliine porezne obveze ili je u cijelosti zatajeno postojanje porezne obveze. Takoer se moe javiti u
obliku krijumarenja gdje se izbjegava plaanje PDV-a, troarina i carina na odreene proizvode, a
najee je rije o alkoholu i alkoholnim preraevinama te duhanu i duhanskih preraevinama.

ZAKLJUAK
S obzirom na koliinu podataka zakljuile bismo da ljudi misle da znaju vie nego to doista znaju o
porezima. Naravno da su neke informacije znane svima, ali poznavanje poreza zahtjeva puno vie
nego to veina misli. S danim sadrajem rada prosjena osoba sa neakademskim obrazovanjem bi
poblie mogla shvatiti iru sliku o porezima i poreznom sustavu u RH, te iste informacije iskoristiti za
lake podmirenje poreznih obveza s obzirom da bi sad znala vie o tome.

LITERATURA I IZVORI:
Rosen, H.S. (1999), Javne financije, Zagreb: Institut za javne financije,
Ott, K. (ed.), (2007), Javne financije u Hrvatskoj, Zagreb: Institut za javne financije