VINCENZO BIXIO

Nove zamisli
u konstrukciji
propelerskih
crpnih stanica

FLYGT
ITT Industries Company
Crpke za muljne i
kanalizacijske vode
Crpke i mijealice
za poljoprivredu
Crpke za istu vodu
Bunarske crpke

Zastupstvo za Republiku Hrvatsku

E.T.AL. d.o.o.
Prodaja - Servis
10040 Zagreb, Baka 36
e-mail: e-t-al@zg.tel.hr
tel.: + 385 (01) 29 10 731
fax: + 385 (01) 29 10 732
mobitel: 099 454 264

SADRAJ

1.
2.
3.
4.
5.

6.

7.
8.

9.

UVOD
ELEKTRINE URONJENE PROPELERSKE CRPKE
PREDNOSTI URONJENIH PROPELERSKIH CRPKI
TEMELJNI SASTAVNI DIJELOVI ZA POSTAVLJANJE
TIPINE KONSTRUKCIJE STANICA
5.1 Okomito postavljanje betonski stup za slobodni ispust
5.2 Okomito postavljanje elini stup za slobodni ispust
5.3 Okomito postavljanje ispust s okretnim zaklopcem
5.4 Okomito postavljanje sifonski ispust
5.5 Koso postavljanje
CRPNE SABIRNE JAME I DOVODNI OTVORI
6.1 Kriteriji za konstrukciju sabirnih jama
6.2 Raspodjela toka unutar sabirne jame
6.3 Preporuljive dimenzije
6.4 Uranjanje
6.4.1 Sprjeavanje vrtloenja
6.4.2 Sprjeavanje kavitacije
6.5 Korektivne naprave
6.6 Izvedba pojedinane crpne sabirne jame
6.7 Izvedba viestruke crpne sabirne jame
ZASLONI DOVODNIH OTVORA
ISPUSNI CJEVOVOD
8.1 Promjer ispusnih cijevi
8.2 Gubici razine
8.2.1 Gubitak razine trenjem
8.2.2 Ostali gubici razine
8.3 Crpke za stvaranje pod-tlaka u sifonima
8.4 Isputanje zraka i sifonski ventili za rastereivanje
(depresioni)
LITERATURA

2. ELEKTRINE URONJENE PROPELERSKE CRPKE

Glavni sastavni dio elektrine uronjene propelerske crpke s
aksijalnim protokom (slika 2.1) je nepropusno zatvoreni elektrini motor,
koji je tijesno povezan s rotorom propelerskog tipa, smjetenim u
hidraulino kuite. Kuite pumpe sadri ulazni lijevak i izlaz s
difuzionim presjekom (slika 2.2).

Slika 2.1 Elektrina uronjena

propelerska pumpa

Slika 2.2 Okomiti presjek

kroz tipinu uronjenu propelersku
pumpu

Oigledne prednosti ove pumpe su njena gruba jednostavnost,

fleksibilnost i kompaktnost.
Potpuno uranjanje crpne jedinice osigurava djelotvorno hlaenje
motora tekuinom, koja se crpi tijekom rada.
Visoka kakvoa mehanikih brtvi sprjeava dodir crpljene tekuine
s mehanikim ili elektrinim dijelovima unutar kuita motora.

Termistori odnosno toplinski

prekidai za nadzor temperature
statorskih namotaja

Termistori za nadzor
temperature donjih leajeva

Termistor ili plutajui prekida za

otkrivanje proputanja tekuine
u kuite statora

Slika 2.3 Tipina oprema za nadzor uronjene propelerske crpke

Slika 2.4 Rotor uronjene propelerske pumpe

Tipine senzorske jedinice ugraene u ove crpke, ukljuuju

termistore, odnosno toplinske prekidae za nadzor temperature leajeva
i statorskih namotaja i termistora, odnosno plutajuih prekidaa za
nadzor manjih proputanja tekuine u kuite motora. Kod veih crpnih
jedinica, kod kojih se koriste posredni zupani reduktori, ugrauju se
dodatni senzori, poput monitora cirkulacije i temperature ulja, a mogu se
ugraditi i detektori udarne valne frekvencije leajeva (slika 2.3).
Svi trofazni kavezni indukcioni motori, koji se koriste kod ovog
raspona crpki, mogu se pokretati direktno ili pomou autotransformatora. Pokretanje trokut-zvijezda motora sa standardnim
namotajima je mogue u nekim primjenama i tamo gdje je zahtjevano.
Motori sa specijalnim namotajima, s viim karakteristikama startnog
momenta, mogu se isporuivati radi prevladavanja ogranienja kod
normalnog pokretanja.
Radi otklanjanja kavitacije koja se pojavljuje kod visokih relativnih
brzina tekuine, crpne jedinke s puno jaim kapacitetom su opremljene
zupanim reduktorima, radi smanjivanja brzine propelera. Karakteristike
uinka crpki mogu se mijenjati promjenom nagiba etiri krila propelera.
Kutovi krila mogu se odabrati izmeu nazivno 5 i 20 stupnjeva (slika 2.5)

Slika 2.5 Krila propelera s dijelovima za privrivanje i namjetanje

nagiba

Standardni materijal krila propelera, glavine, nosnog konusa i

zamjenjivih odstojnih prstena je aluminijska bronca. Ako je pojava
korozije ili abrazije vjerojatnija nego u normalnim sluajevima,
alternativno se mogu nabaviti dijelovi od nerajueg elika.
Crpke kapaciteta do 6.000 l/sek. ili dobavne visine do 12 m
vodenog stupca, s motorima reda veliine 425 kW, u komercijalnoj su
proizvodnji (slika 2.6). S tim jedinicama vrni hidraulini korisni uinak
prelazi 84%.

Slika 2.6 Tipian primjer polja djelovanja ukupna dobavna visina u

usporedbi s kapacitetom crpke Q za komercijalno proizvedene
uronjene propelerske crpke.

3. PREDNOSTI URONJENIH PROPELERSKIH CRPKI

Krajnje kompaktna izvedba, postignuta tijesnim spajanjem hidraulinih
komponenti s uronjenim motorom, a naroito neposredna montaa
propelera na kratki nastavak rotorske osovine, daje poveanu
pouzdanost uz dodatne prednosti smanjenog vremena i trokova
montae.

Slika 3.1 Primjer uronjene propelerske crpne stanice

Problemi povezani s postavljanjem motora uobiajenih crpnih

jedinica s okomitom osovinom iznad maksimalne (poplava) razine
dovodne vode, otklonjeni su koritenjem odgovarajuih uronjenih tijesno
spojenih jedinica.
Radi toga konstrukcija strukture stanice moe biti pojednostavljena
po pitanju kuita otpornih na vremenske prilike, budui da se
ograniava samo na upravljaku opremu .
Daljnje pojednostavljenje konstrukcije strukture stanice moe se
postii smanjenim optereenjem, koje stvara oprema uronjene crpne
stanice (slike 3.1 i 3.2).
Takoer radi jednostavne demontae crpki i pripadajue opreme, te
ponovne montae, trokovi fiksne strukture su znaajno smanjeni.
Tamo gdje je rad postojeih crpnih stanica jako ogranien radi
smanjene razine usisne vode, nove uronjene propelerske crpke mogu se
jednostavno postaviti uz originalnu strukturu, bez potrebe veih i skupljih
izmjena strukture. Originalna nadgradnja stanice moe se koristiti za
smjetaj upravljake opreme, to nadalje umanjuje trokove, pri emu se
originalne crpne jedinice odbacuju ili koriste kao rezerva za sluaj nude.
Te strukturne prednosti konstrukcije crpnih stanica mogu se
primjenjivati kod drenae terena, kao i u shemama irigacije uz podrku
crpki (slika 3.3).
Daljnja vea prednost uronjenih propelerskih crpki je lakoa i
brzina odvajanja od cjevovoda, radi nadzora i odravanja.
Modularna konstrukcija crpnih jedinica omoguava normizaciju
uinka crpki u veini slinih stanica. Crpke se mogu jednostavno i brzo
zamjenjivati izmeu stanica ili prebacivati tamo, gdje je vea potreba za
kapacitetom crpljenja fleksibilnost rada.
Nadalje, u takvim situacijama, pojedinana crpna jedinica moe se
drati na skladitu kao rezerva za brojne situacije, smanjujui tako
trokove rezerve ili opreme za sluaj nude.
Uronjene propelerske crpke mogu po potrebi biti postavljene u
crpne stanice, opremljene smjetajnom nad-strukturom uobiajenih crpki
(slika 3.4).
Prednosti uronjenih propelerskih crpki nad uobiajenim crpnim
postrojenjima mogu se saeti kako slijedi:
1) Tijesno povezana jedinica otklanja probleme poravnavanja radi
dugakih pogonskih osovina i leajeva poveana pouzdanost.
2) Uronjeni motori osiguravaju djelotvorno hlaenje i tihi rad nije
potrebna smjetajna nad-struktura crpke.
3) Fleksibilnost izvedbe cjevovoda smanjeni trokovi.

Slika 3.2 Kanal Corniani (Caorle, Italia). Uronjena propelerska crpna

stanica
(Q = 1730 l/sek, H = 4,60 m)

Slika 3.3 Palantone (Ferrara, Italia). Irigacijska crpna stanica,

prilagoena za uronjene propelerske crpke (Q = 8.000 l/sek, H = 7,50 m)

Slika 3.4 Postavljanje uronjene propelerske crpke unutar uobiajene

smjetajne nad-strukture za crpke.

4) Pojednostavljena stanica i strukture smanjena optereenja

crpkom.
5) Smanjeni trokovi odravanja s brzim uklanjanjem / ponovnom
montaom sastavljene jedinice crpka / motor.
6) Modularna konstrukcija omoguava fleksibilnost rada crpke se
mogu premjetati s jedne lokacije na drugu.
i
7) Normizacija tipova crpki smanjuje broj potrebnih rezervnih crpnih
jedinica i smanjuje na minimum dranje zaliha rezervnih dijelova.

4. TEMELJNI SASTAVNI DIJELOVI ZA POSTAVLJANJE

Uronjene propelerske crpke mogu se postaviti okomito ili koso.
Temeljni sastavni dio, ispusni stup, moe biti izraen od elika ili odliven
iz betona (pred-izrada ili lijevanje na licu mjesta). Visina stupa se
razlikuje ovisno o primjeni (slika 4.1).

Slika 4.1 Postavljanje uronjene propelerske crpke u ispusni stup

crpke

Crpka se sputa u unutranjost ispusnog stupa i brtvi se pod silom

gravitacije proirenom glavom crpke na unutranjoj prirubnici na dnu
stupa (slika 4.2). Budui da nema vijaka za dranje crpke na dnu, ona se
moe jednostavno podii iz stupa radi pregleda i/ili servisa pomou bloka
za dizanje.
Radi centriranja pumpe u unutranjosti stupa ugraena su kosa
radijalna rebra iznad unutranje prirubnice. Ta rebra takoer djeluju
kao graninici za ugraene
antirotacijske ureaje na donjem
rubu kuita crpke. Ispitivanja su
pokazala, da ak i u najteim
uvjetima momenta (npr. startanje
crpke) crpka ne moe rotirati, jer je
u tome sprjeava gumeni brtveni
prsten, postavljen na donjoj
prirubnici kuita crpke.
Radi pojednostavljenja
konstrukcije crpne stanice,
dimenzije sabirne jame su
temeljene na nazivnom promjeru
ispusne cijevi crpke D (1) (slika 4.1)
Za stanice duboke preko 7 m,
stup moe biti izraen od nekoliko
dijelova s prirubnicama. Kod takvog Slika 4.2 Pogled odozdo, koji
postavljanja, stup je konzolama
pokazuje ulazni lijevak crpke,
uvren radi sigurnosti, na
vodea krila i propeler.
stranjem zidu (slika 4.3).
Ispusni stup je osiguran u strukturi stanice noseim okvirom,
zalivenim u platformu tokom graevinskih radova (slika 4.4).
Kada se zahtjeva spoj s vodoravnim ispusnim cjevovodom, sklop
ispusnog koljena se ugrauje na vrh stupa, bilo kao sastavni dio, bilo kao
izdvojeni dio koji se uvruje prirubnicom. Kut i polumjer savijanja
odvojka cijevi, moe se odabrati sukladno izvedbi ispusnog cjevovoda i
prihvatljivim gubicima razine dijelova (slika 4.5). Ako se voda mora
isputati neposredno u susjedni propust, kanal, ili bazen, preporuuje se
koljeno tipa E1 (slika 4.5.1).

Slika 4.3 Konzola za pridravanje dugakih ispusnih stupova.

Slika 4.4 Nosei okvir za eline ispusne stupove.

Kod privrivanja ispusnog koljena na stup, predvien je pristupni

poklopac radi zatite i sigurnosti. Nadalje, ako propisani tlak na koljenu
prekorauje gornju ivicu pristupa iznad cijevi odvojka, poklopac mora biti
uvren i zabrtvljen radi sprjeavanja istjecanja vode ili, u sluaju
sifonskog sustava radi sprjeavanja prodiranja zraka u sustav.

Slika 4.5 Razliiti dijelovi koljena za spajanje ispusnog stupa na

cjevovod.

Slika 4.5.1 Detalji koljena tipa E1.

Slika 4.5.2 Detalji koljena tipa E2.

Radi olakavanja postavljanja i skidanja crpke, pristupni poklopac stupa

moe biti privren arkama na koljeno i opremljen kabelskom
uvodnicom sa sklopom za brtvljenje kablova (slika 4.6).

Slika 4.5.3 Detalji koljena tipa E3.

Slika 4.5.4 Detalji koljena tipa E4.

Slika 4.6. Pristupni poklopac sa arkom i tlanim zatvaranjem, s

ugraenim sklopom uvodnice kabela.

Alternativno, boni ulaz kabela crpke moe se postii

konstrukcijom, prikazanom na slici 4.7.
Betonski ispusni stupovi oslanjaju se na elini nosei tuljac,
zaliven u betonu, radi odreivanja poloaja i noenja jedinice crpke (slika
4.8).
Vaan imbenik pri odabiru uronjenih propelerskih crpki je lakoa
njihovog vaenja iz ispusnog stupa radi servisa. Kao to je pokazano na
slici 4.9, ta operacija se moe izvriti jednostavno i brzo, ak i kada je
drak crpke potpuno uronjen, pomou neprekidno prikvaenog vodeeg
kabela. Radi skidanja crpke, jedan kraj tog kabela, koji prolazi kroz drak
za podizanje crpke, uvren je na kraj posebne kuke za dizanje.

Slika 4.7 Pristupni poklopac sa arkama i vod za boni ulaz kabela.

Slika 4.8 elina vodilica za uporabu kod betonskih stupova za slobodni

ispust.

Slika 4.9 Susljedni prikaz kvaenja kuke za dizanje pomou vodeeg

kabela.

Slika 4.10 Potpuno automatska

Slika 4.11 Skidanje i postavljanje
naprava za podizanje, koja se
uronjenih crpnih stanica pomou
koristi u sprezi s iznad postavljenim mobilne dizalice.
mostom.

Za vrijeme sputanja kuke kroz stup, runo se odrava napetost preko

drugog kraja vodeeg kabela, dok se kuka ne zakai za drak crpke.
Tada se crpka jednostavno podie kroz ispusni stup na povrinu.
Alternativno, moe se koristiti potpuno automatski ureaj za dizanje, uz
trajno postavljeni nosivi most iznad stupa (slika 4.10). Kada ne postoji
trajna oprema za podizanje, djelotvorna je uporaba mobilnih kranova
(slika 4.11).