NPplitvice Plan Upravljanja

Nacionalni park
Plitvika
jezera
PLAN UPRAVL JANJA
Plitvika Jezera, listopad 2007.
P L A N U P R AV LJANJA NACIONALNOG PARK A PLIT VIK A JEZERA
Nakladnik:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
Za nakladnika:
Mr.sc. Boo Bikupi
Urednik:
Zoran iki
Tehniki urednici:
Melani Markovi, Antonija Dujmovi, Kornelija Pintari
Lektura i korektura:
Apostrof d.o.o.
Fotografije:
Arhiva Javne ustanove Nacionalni park Plitvika jezera
Grafiko oblikovanje i priprema za tisak:
Ermego d.o.o.
Tisak:
Acorde d.o.o.
Naklada:
200 primjeraka
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice
u Zagrebu pod brojem 658658.
ISBN 978-953-6240-83-8
Izrada Plana upravljanja financirana je u okviru Projekta ouvanja krkih

ekolokih sustava KEC, sredstvima darovnice (IBRD GEF TF 050539 HR)
Globalnog fonda za zatitu okolia (GEF) putem Meunarodne banke
za obnovu i razvoj (IBRD) te sredstvima Ministarstva kulture Republike
Hrvatske .
I Z R A I VA I P L A N A U P R AV L J A N J A N A C I O N A L N I M PA R K O M P L I T V I C E
Izraivai Plana upravljanja Nacionalnim parkom Plitvice

Javna ustanova Nacionalni park Plitvika jezera
B
orislav Perica, ravnatelj
Stjepan Dujmovi, pomonik ravnatelja

Antonija Dujmovi, v.d. struna voditeljica

Nikola Magdi, glavni nadzornik

Kreimir ulinovi, voditelj odjela prezentacije,

promocije-marketing
B
ogdan Radakovi, voditelj podrunice tehnike i

infrastrukture
Projektni tim Agriconsulting, Italija
H
ana Blakovi, direktorica projekta
Paolo Viskani, voditelj Agriconsulting tima za

komponentu Bioloke studije
S
anja Tima, lokalni koordinator (IMO)
eljko Kramari, strunjak za izradu planova upravljanja

Silvija Kipson, suradnica na izradi planova upravljanja

Andrea Ruk, tajnica i prevoditeljica

Luigi Boitani, meunarodni strunjak za izradu planova

upravljanja
J
ohn Grainger, meunarodni strunjak za izradu planova
upravljanja
P
eter Howard, meunarodni strunjak za izradu planova

upravljanja
Terenska istraivanja
Tim za floru
T
oni Nikoli, koordinator tima za floru (PMF)
Zvjezdana Stani

Milenko Milovi

Marija Panda

Jozo Franji

eljko kvorc

Zvonimir Soldat

Jernej Jogan

Martina Peterlin

Branka Trak

Simona Strgulc-Krajek

Boo Frajman

Darja Erjavec

Petra Sladek

Vesna Petkovska

Daa Filipi, unos podataka

Tim za faunu
N
ikola Tvrtkovi, koordinator tima, zoolog, strunjak za

imie (HPM)
I
gor Pavlini, strunjak za imie
Drako Holcer, strunjak za imie

Nenad Vajdi, terenski suradnik za faunu

Marijana Vukovi, zoolog, krka i umska fauna, vii

preparator, inventarizacija nonih leptira
M
artina ai, entomolog

Franjo Perovi, entomolog, inventarizacija vodenih

kukaca
I
va Mihoci, entomolog
Vesna Tuti, koordinatorica ornitolokog tima, ornitolog,

Zavod za ornitologiju, Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti
J
elena Kralj, ornitolog, Zavod za ornitologiju

Davor ikovi, ornitolog, Zavod za ornitologiju

Dragan Radovi, ornitolog, Zavod za ornitologiju

Sanja Barii, ornitolog, Zavod za ornitologiju

Ivan Budinski, vanjski suradnik Zavoda za ornitologiju,
ornitolog/prstenova
L
uka Jurinovi, vanjski suradnik Zavoda za ornitologiju,
ornitolog/prstenova
gnjen Vukadinovi, vanjski suradnik Zavoda za

O
ornitologiju, terenski suradnik
uro Huber, koordinator tima za velike zvijeri

Josip Kusak, lan tim a za velike zvijeri

Tomislav Gomeri, lan tima za velike zvijeri

Goran Guvica, lan tima za velike zvijeri
Tim za biospeleologiju
J
ana Bedek, biospeleolog, koordinatorica tima (HBSD)

Roman Ozimec, biospeleolog

Branko Jali, biospeleolog

Martina Pavlek, biospeleolog

Helena Bilandija, biospeleolog

Marko Luki, student biologije

Predrag Rade, speleolog

Hrvoje Cvitanovi, speleolog
GIS/IT
arija Bajica, koordinatorica tima (Oikon)

M

Sinia Tkalec

Josip Krian

Martina Jelini

Zoran Greguri
Tim za stanita
ladimir Kuan, pokrov zemljita

V

Zrinka Mesi

Hrvoje Peternel
Suradnici iz Nacionalnog parka Plitvika jezera
atalija Pavlus, struna voditeljica do veljae 2007.god.

N

Ana Brajdi

Andrijana Brozinevi

Anita Belani

Ante Bionda

Dubravko Belani

Gordana Zwicker

Ivanka poljari

Ivica Vukovi

Katica Tekli

Maja Stojanovska

Milan afran

Miroslav Luketi

Rua Poznanovi

Stipe poljari
Rije izdavaa
Ministarstvo kulture i Svjetska banka, s ciljem unapreenja upravljanja zatienim podrujima, a posebno
radi ouvanja krkih ekolokih sustava Republike Hrvatske, proveli su u razdoblju 2003.-2007.g. Projekt
ouvanja krkih ekolokih sustava (Karst Ecosystem Conservation KEC), financiran sredstvima Fonda
za globalni okoli (GEF). U okviru Projekta izraeni su planovi upravljanja Nacionalnog parka Risnjak,
Nacionalnog parka Plitvika jezera, Nacionalnog parka Paklenica, Nacionalnog parka Sjeverni Velebit te
Parka prirode Velebit.
Obveza izrade plana upravljanja za nacionalne parkove i parkove prirode proizlazi iz Zakona o zatiti prirode
(Narodne novine br. 70/05), koji odreuje sadraj plana upravljanja i nain njegova donoenja. Planovi
upravljanja parkovima obuhvaenim KEC-om prvi su planovi upravljanja za zatiena podruja izraeni
u Republici Hrvatskoj. Format ovog Plana upravljanja te metodologija njegove izrade dogovorena je na
radionicama projekta KEC uz sudjelovanje brojnih dionika u razdoblju od 2003. do 2007. godine.
Plan upravljanja sastoji se od kratkog, saetog stratekog dokumenta kojim se razrauju strateki ciljevi i
smjernice upravljanja, te od akcijskih planova. Akcijski planovi razrauju strateke smjernice upravljanja i
detaljno odreuju nain upravljanja na terenu te slijede viziju, misiju, politiku i opu strategiju upravljanja
odreenu planom upravljanja.
Planovi upravljanja pripremljeni su na temelju postojeih strunih studija i podataka o stanju svakog
pojedinog parka, a izvrena su i brojna dodatna istraivanja flore i faune te stanita, posebno u krkom
podzemlju. Prikupljena je i uvaena dokumentacija iz podruja prostornog planiranja, stanja lokalnog
gospodarstva, prije svega turizma te su sa stanovnitvom i dionicima u Parku i oko njega odravana
mnogobrojna i stalna savjetovanja o svakoj fazi izrade Plana upravljanja. Vizija, misija i ciljevi plana
upravljanja predstavljani su iroj javnosti svake godine na godinjim radionicama projekta KEC u organizaciji
Ministarstva i javnih ustanova koje upravljaju ovim zatienim podrujima.
Plan upravljanja Nacionalnog parka Risnjak, Nacionalnog parka Plitvika jezera, Nacionalnog parka
Paklenica, Nacionalnog parka Sjeverni Velebit te Parka prirode Velebit izradio je tim tvrtke Agriconsulting iz
Rima, u suradnji s hrvatskim strunjacima te uz aktivno voenje od strane uprava parkova. Vjerujemo da e
planovi upravljanja iz KEC-a biti dobar obrazac za razvoj ovih stratekih dokumenata u drugim hrvatskim
zatienim podrujima.
Ministarstvo kulture posebno zahvaljuje timu Svjetske banke na voenju projekta i prijenosu meunarodnih
iskustava djelatnicima Ministarstva i javnih ustanova to je doprinijelo osposobljavanju domaeg kadra za
provedbu meunarodnih projekata.
Zahvaljujemo svim sudionicima procesa izrade Plana upravljanja na njihovu prilogu ovom dokumentu, jer
je samo kroz usku suradnju svih sudionika bilo mogue raspraviti sve vane aspekte te u konanici izraditi
Plan upravljanja.
Mr.sc. Boo Bikupi

Ministar
Pojam dionici se uvrijeio kao prijevod engleske rijei stakeholders, a odnosi se na sve zainteresirane strane u vezi s odreenom
problematikom (npr. mjesno stanovnitvo, lokalnu samoupravu, nevladine udruge i sl.).

P redgovor
Predgovor
Od proglaenja Plitvikih jezera nacionalnim parkom 08. travnja 1949. godine nametnuo se problem kako
kvalitetno i uinkovito upravljati zatienim prostorom na dobrobit ire drutvene zajednice i lokalnog
stanovnitva.
Odmah 1950. godine osnovana je Uprava Nacionalnog parka Plitvika jezera sa sjeditem u Plitvikom
Ljeskovcu, koja odreuje granicu Nacionalnog parka na terenu i formiraju se slube za nesmetano
funkcioniranje Parka. Pokreu se sveobuhvatna istraivanja koja su publicirana 1958. godine.
Upravljanje i ureenje Nacionalnog parka rjeavalo se kroz nekoliko dokumenata:
P

rogram generalnog urbanistikog plana, 1960. godine,
G
eneralni urbanistiki plan, 1971. godine,
P

rijedlog Prostornog plana ,1975. godine,
P

rostorni plan, 1986. godine.
U sklopu Projekta ouvanja krkih ekolokih sustava (KEC) 2003. godine pristupilo se izradi Plana upravljanja
Nacionalnog parka Plitvika jezera, a koji je dovren u kolovozu 2007. godine.
Potrebno je naglasiti kako je Nacionalni park Plitvika jezera vrlo osebujno zatieno podruje prema
hrvatskim i meunarodnim standardima. Temeljna djelatnost Ustanove je zatita, odravanje i promicanje
Nacionalnog parka u cilju zatite i ouvanja izvornosti prirode, osiguranje neometanog odvijanja prirodnih
procesa i odrivog koritenja prirodnih dobara, te nadzor provoenja uvjeta i mjera zatite. Osim osnovne
djelatnosti u Ustanovi djeluju jo Podrunice hotelijerstva i ugostiteljstva, trgovine, tehnike i infrastrukture.
Ustanova radi po naelima Zakona o zatiti prirode kao javna ustanova ali financije vodi po propisima kao
trgovako drutvo jer se Park samofinancira (manje od 1% prihoda dolazi iz Dravnog prorauna).
Stjecajem svih tih okolnosti Nacionalni park Plitvika jezera smatra se najvanijim ekonomskim pokretaem
u regiji. Ovaj Plan upravljanja uzima u obzir samo prirodne aspekte upravljanja Parkom, no uvia vanost
poslovanja koji mora biti predmetom zasebnog poslovnog ili razvojnog plana temeljei se na principima
utvrenim ovim Planom upravljanja.
Nacionalni park Plitvika jezera 1979. godine uvrten je na UNESCO-ov Popis svjetske kulturne i prirodne
batine, to potvruje izuzetni meunarodni znaaj ovog podruja.
Uprava Parka zahvaljuje svim djelatnicima Parka na njihovom doprinosu pri izradi Plana upravljanja. Kroz
usku suradnju svih djelatnika Parka bilo je mogue raspraviti sve vane aspekte i konano izraditi Plan
upravljanja.
Javna ustanova Nacionalni park Plitvika jezera
Nacionalni park Plitvika jezera

Osnovni podaci
Naziv zatienog podruja:
Plitvika jezera
Kategorija zatienog podruja:
Nacionalni park
Datum proglaenja zatienog podruja:
8. travnja 1949.
Akt o proglaenju zatite:
Zakon o proglaenju Plitvikih jezera nacionalnim parkom

(Narodne novine br. 29/49 i 34/65)
Zakon o izmjenama zakona o proglaenju Plitvikih jezera
nacionalnim parkom (Narodne novine br. 13/97)
Povrina:
29.685,15 ha
Prostorni plan:
Prostorni plan iz 1986. godine za tadanje podruje

Nacionalnog parka.
Plansko razdoblje Prostornog plana:
Trenutno je u tijeku izrada novog Prostornog plana.
Datum donoenja Plana upravljanja:
25. listopada 2007. godine
Plansko razdoblje/revizija Plana upravljanja:
10 godina/ revizija nakon 5 godina
Informacije o Upravi Nacionalnog parka

Uprava:
Javna ustanova Nacionalnog parka Plitvika jezera
Adresa:
Plitvika jezera bb; 53231 Plitvika Jezera
Telefon:
+385 (0)53 751 000
Fax:
+385 (0)53 751 001
e-mail:
zsc_info@np-plitvicka-jezera.hr
Statut Javne ustanove
Statut Javne ustanove Nacionalni park Plitvika jezera,

usvojen od strane Ministarstva kulture 23. kolovoza 2006.
godine, a stupio na snagu 09. rujna 2006.godine.
Pravilnik o unutarnjem redu
Pravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku Plitvika

jezera (Narodne novine br.38/1996)
SADRAJ
Sadraj
1. UVOD
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
1.1. Nacionalni park Plitvika jezera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
1.2. Nacionalni park Plitvika jezera u meunarodnom kontekstu . . . . . . . . . . . . . 15
1.3. Vizija Nacionalnog parka Plitvika jezera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
2. TRENUTNO STANJE I VRIJEDNOSTI NACIONALNOG PARKA PLITVIKA JEZERA . . . . . . . . . 18

2.1. Institucionalni i zakonodavni okvir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
2.1.1. Zakonodavni okvir Plana upravljanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.1.2. Planski dokumenti u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
2.1.3. Nadlena ministarstva i institucije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
19
2.2. Javna ustanova Nacionalni park Plitvika jezera . . . . . . . . . . . . . . . . . .
20
18
2.2.1. Organizacijska struktura Nacionalnog parka . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
2.2.2. Postojea infrastruktura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
2.2.3. Trenutna financijska situacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
2.3. Prirodne vrijednosti Nacionalnog parka Plitvika jezera . . . . . . . . . . . . . . .
23
2.3.1. Geologija, hidrologija i tla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
23
2.3.2. Klima
2.3.3. Krajobraz . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
2.3.4. Zemljini pokrov . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
2.3.5. Stanita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
2.3.5.1. umske zajednice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
2.3.5.2. umske istine i sjeine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
2.3.5.3. Suhi travnjaci i vritine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
2.3.5.4. Umjereno vlani do mokri travnjaci . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
2.3.5.5. Cretovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
2.3.5.6. Movarna i vodena vegetacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
2.3.5.7. Stijene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
2.3.5.8. Ruderalna i korovna vegetacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
2.3.5.9. Podzemlje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
33
2.3.6. Flora
2.3.7. Fauna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
2.3.7.1. Vodozemci, gmazovi, kukcojedi, glodavci i imii . . . . . . . . . . . 37
2.3.7.2. Danji leptiri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.3.7.3. Ptice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
2.3.7.4. Veliki sisavci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
2.3.7.5. Speleofauna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
38
2.3.8. Ostale kategorije zatienih prirodnih vrijednosti unutar Nacionalnog parka . . . . . 42
2.3.8.1. Posebni rezervat orkova uvala . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
2.3.8.2. Spomenik prirode peina Golubnjaa . . . . . . . . . . . . . . . . 42
2.3.8.3. Spomenik prirode peina upljara . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
2.3.8.4. Spomenik prirode Crna peina-Vile Jezerkinje . . . . . . . . . . . . . 42
2.3.8.5. Spomenik parkovne arhitekture skupina Tisa (Taxus baccata L.) u Serti poljani 43
2.3.9. Ekoloka mrea na podruju Nacionalnog parka Plitvika jezera . . . . . . . . . . 43
2.4. Stanovnitvo i kulturna batina na podruju Nacionalnog parka Plitvika jezera . . . . . .
46
2.4.1. Stanovnitvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
2.4.2. Kulturna batina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
2.5. Posjetitelji i turizam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
4. TEMELJNI CILJEVI UPRAVLJANJA PARKOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53

3.1. Ciljevi i mjere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
3.1.1. Bioloka raznolikost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
3.1.1.1. ume . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
3.1.1.2. Vodeni ekosustavi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
3.1.1.3. Travnjaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
54
3.1.2. Kulturna batina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
3.1.3. Znanstvena istraivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
3.1.4. Turizam, marketing i posjeivanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
56
3.1.4.1. Upravljanje posjetiteljima, programi i naplata ulaznica . . . . . . . . .
56
3.1.4.2. Interpretacija i edukacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
56
3.1.4.3. Smjetaj i usluge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
56
3.1.4.4. Marketing i promidba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
3.1.5. Infrastruktura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
3.1.5.1. Prometnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
57
3.1.5.2. Ostala infrastruktura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
3.1.6. Lokalno stanovnitvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
3.1.7. Openito . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
3.1.7.1. Vlasnitvo zemljita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
58
SADRAJ
3.1.7.2. Pravna regulativa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
3.2. Koncept zoniranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
3.2.1. Zoniranje u Nacionalnom parku Plitvika jezera i upravljanje po zonama . . . . . . 59
3.2.1.1. Zona 1 Zona stroge zatite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
3.2.1.2. Zona 2 Zona aktivne zatite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
3.2.1.3. Zona 3 Zona koritenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
69
4. PROVEDBA PLANA UPRAVLJANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73

4.1. Povezanost s ostalim planskim dokumentima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
4.2. Akcijski planovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
4.2.1. Pregled akcijskih planova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
4.2.1.1. Bioloka i krajobrazna raznolikost . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
4.2.1.2. Marketing i sustav posjeivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
4.2.1.3. Kulturna batina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
4.2.1.4. Imovinsko pravni odnosi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
4.2.1.5 Lokalna zajednica i javnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
76
4.3. Financijski aspekti i procjena trokova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
4.4. Praenje stanja (monitoring) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
4.4.1. Praenje stanja aktivnosti iz Plana upravljanja . . . . . . . . . . . . . . . . 79
4.4.2. Praenje stanja broja posjetitelja i njihovog zadovoljstva . . . . . . . . . . . . 79
4.4.3. Praenje stanja promjene krajobraza . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.4.4. Praenje stanja odabranih svojti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
80
4.5. Prilagodljivo upravljanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
5. BIBLIOGRAFIJA
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
6. PRILOZI
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88
6.1. Prilog 1: Mjerodavni zakonski i podzakonski akti te dokumenti koji reguliraju

upravljanje Nacionalnim parkom Plitvika jezera . . . . . . . . . . . . . .
88
6.2. Prilog 2: Stanita Nacionalnog parka Plitvika jezera . . . . . . . . . . . . . . . .
90
6.3. Prilog 3: Ekoloka mrea na podruju Nacionalnog parka Plitvika jezera . . . . . . . . . 95
6.4. Prilog 4: Saetak problema i prijedloga dionika . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98
AKCIJSKI PLANOVI

Prezentacija, promocija i sustav posjeivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . A1
Ouvanje umskih ekolokih sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . B1
Donja jezera i Sastavci

10
1. U V O D
11
1. UVOD
1.1. Nacionalni park Plitvika jezera
Kao podruje naroite prirodne ljepote Plitvika jezera su 1949. godine proglaena Nacionalnim parkom, premda je akademik Ivo Pevalek, prouavajui
fenomen sedrenja, upozoravao na vanost njihove zatite jo od 1926. godine.
Plitvika jezera najstariji je i najpoznatiji nacionalni park u Hrvatskoj ija je jedinstvenost prepoznata i na svjetskoj razini uvrtavanjem na UNESCO-ov Popis
svjetske kulturne i prirodne batine 1979. godine.
Dio te prirodne jedinstvenosti istaknut je i na logotipu Nacionalnog parka gdje
slap i jezero upuuju na temeljni fenomen zbog kojeg je Park i osnovan, a
medvjed i uma na bogatstvo i raznolikost flore i faune.
Park je smjeten u unutranjosti gorske Hrvatske (oko 60 km zrane udaljenosti od mora) izmeu visokih
obronaka masiva Male Kapele na jugozapadu i Like Pljeivice na sjeveroistoku tj. izmeu 44 44 34 i 44
57 48 sjeverne geografske irine i 15 27 32 i 15 42 23 istone geografske duine. Povrina Parka iznosi
29.685,15 ha i veim dijelom pripada Liko-senjskoj upaniji (90,7%), a manjim Karlovakoj upaniji (9,3%).
Slika 1: Poloaj Nacionalnog parka Plitvika jezera u Republici Hrvatskoj
12
Plitvika jezera predstavljaju osobitu geoloku i hidroloku krku pojavu iji temeljni fenomen ini kaskadno
poredani niz jezera nastao biodinamikim procesom rasta sedre.
Uklopljena u umoviti krki krajobraz niu se, jedno ispod drugog, esnaest jezera i jezeraca meusobno
spojenih pjenuavim kaskadama i slapovima.
Reljefni prikaz jezerske zone
Stalnim procesom nastajanja sedre, pri emu vanu ulogu imaju sedrotvorne biljke alge i mahovine kao
i fizikalno-kemijska svojstva vode, rastu pregrade meu jezerima barijere, tvorei nove slapove, zastore i
kaskade i zadravajui tako oblik i postojanost Plitvikih jezera.
ire podruje Parka obuhvaa bogata umska i travnjaka stanita.
Najljepa praumska sastojina Dinarida, orkova uvala, smjetena je u Nacionalnom parku Plitvika jezera.
Zbog svoje jedinstvene vrijednosti, ova uma bukve i jele proglaena je posebnim rezervatom.
Uzajamnim djelovanjem geografskog poloaja, horizontalne i vertikalne stratifikacije te geoloke i pedoloke
osobitosti, omoguen je razvoj bogatog i raznolikog biljnog svijeta u Parku. Do sada je zabiljeeno oko
1400 biljnih svojti, od ega ak oko 50 vrsta orhideja te velik broj endema. Neke vrste na podruju Parka
imaju svoje prvo i, za sada, jedino nalazite u Hrvatskoj, poput zlatne jezinice (Ligularia sibirica). Rijetka i
zanimljiva vrsta Parka je i dimak (Crepido conyzifoliae) koji gradi posebni oblik travnjake vegetacije Crepido
conyzaefoliae-Molinietum altissimae (egulja,1992). Za ovu se zajednicu u literaturi navode samo dva
lokaliteta u planinskom dijelu Hrvatske.
ivotinjski je svijet takoer bogat i raznolik. Posebno je znaajan nalaz najveih europskih zvijeri kao to
su smei medvjed, vuk, ris i divlja maka. Uz to, Plitvika jezera su jedini nacionalni park u Hrvatskoj u
kojem se mogu nai veliki alpski vodenjak (Triturus carnifex), crni dadevnjak (Salamandra atra), patuljasti
mi (Micromys minutus), prugasti poljski mi (Apodemus agrarius) i mali brkati imi (Myotis alcathoe), iji je
nalaz ujedno i prvi u Hrvatskoj.
1. U V O D
Kulturna i graditeljska batina u Parku svjedoi o prisutnosti ovjeka na ovom podruju i odlikuje se brojnim
objektima tradicijske arhitekture graevinama, tradicijskim okunicama i seoskim naseljima, povijesnim
cjelinama i spomen-podrujima.
Nacionalni park Plitvika jezera veliku panju poklanja znanstveno-istraivakom radu. U pogledu
koordiniranja znanstvenih istraivanja vanu ulogu odigralo je 1961. godine osnivanje znanstvenoistraivake postaje Bioloke stanice. Godine 1975, s promijenjenom lokacijom, ali u sutini s istim ciljevima,
osniva se Znanstvena stanica Ivo Pevalek. Od 1976. godine istraivaki rad je organiziran kroz program pod
nazivom Plitviki istraivaki projekt, a trokovi istraivanja obvezni su sastavni dio godinjeg prorauna
Nacionalnog parka. Prvi se put istraivanja odvijaju u okviru dugoronog i kompleksnog istraivakog
programa i s osloncem na zaposlenike Znanstvene stanice Ivo Pevalek u Nacionalnom parku. Plitviki
istraivaki projekt inio je koherentnu cjelinu. Teme su bile povezane unutranjom logikom jedinstvene
zamisli, a cilj projekta bio je sagledavanje fenomena Plitvikih jezera, kako sa stajalita fundamentalnih
poznavanja, tako i praktine primjene u uvjetima Nacionalnog parka. Osamdesete godine dvadesetog
stoljea vrijeme su intenzivnog znanstvenog interesa za sam akvatorij Plitvikih jezera. Godine 1982. ekipa
Srdo i sur. zapoinju sustavna mjerenja fizikalno-kemijskih parametara na osnovu kojih su kasnije opisani
nuni uvjeti za taloenje sedre. Istovremeno se odvijaju saprobioloka, limnoloka i faunistika istraivanja
te botanika i umarska istraivanja travnjakih i umskih ekosustava.
Nakon razdoblja okupacije i Domovinskog rata u Hrvatskoj i vraanja Uprave, stanovnitva i posjetitelja
na Plitvika jezera, znanstveni se rad ponovo uspostavio uz financijsku potporu Nacionalnog parka kroz
integralni Projekt procjene ekolokog stanja u akvatoriju, nekoliko inventarizacijskih projekata, te, u novije
vrijeme, umarske i hidrogeoloke znanstvene projekte. Rad nekadanje Znanstvene stanice nastavlja se u
okviru Znanstveno-strunog centra Dr.sc. Ivo Pevalek u novoizgraenoj zgradi 1999. godine, a otvorenog
2003. godine.
Park je uspostavio dobru suradnju s mnogim institucijama, nevladinim organizacijama i pojedincima na
nacionalnoj i meunarodnoj razini, a od 2003. do 2007. godine bio je ukljuen u Projekt ouvanja krkih
ekolokih sustava KEC Svjetske banke i Vlade Republike Hrvatske te ministarstva nadlenog za zatitu
prirode.
Livada i uma Konarev Kraj
13
14
Legenda
Granica parka
Slika 2: Granica Nacionalnog parka Plitvika jezera
1. U V O D
1.2. N
acionalni park Plitvika jezera u meunarodnom
kontekstu
Republika Hrvatska je potpisnica svih znaajnih meunarodnih ugovora na podruju zatite prirode. Jedan
od osnovnih ugovora je Konvencija o biolokoj raznolikosti koju je Hrvatska potpisala u travnju 1996.
godine (Narodne novine Meunarodni ugovori, 6/96) te se obvezala na ouvanje postojee bioloke
raznolikosti i na odrivo koritenje njenih sastavnih dijelova.
Krki predjeli gorske Hrvatske predstavljaju prirodno bogatstvo od izuzetne vanosti za Europu i svijet.
Podruje je bogato endemskim vrstama i stanitima, a morfologija terena i njena hidrologija vrlo su
specifini. Iako je krko podruje, naroito u gorskoj Hrvatskoj, relativno dobro ouvano, zbog izuzetne
osjetljivosti potrebno mu je posvetiti posebnu panju u vidu stratekog planiranja razvoja i ukljuivanja
mjera zatite, kako bioloke tako i krajobrazne raznolikosti, u sve ljudske aktivnosti u regiji.
Upravo iz tih razloga Nacionalni park Plitvika jezera postao je korisnikom sredstava Projekta ouvanja
krkih ekolokih sustava (KEC), financiranog sredstvima darovnice (IBRD GEF TF 050539 HR) Globalnog
fonda za zatitu okolia (GEF). Osnovni cilj projekta ouvanja krkih ekolokih sustava (KEC) bio je zatita
bioloke raznolikosti i omoguavanje odrivog razvoja lokalne zajednice temeljem raspoloivih prirodnih
bogatstava. To je ukljuivalo jaanje institucionalnih i strunih kapaciteta za ouvanje bioloke raznolikosti,
poboljanje upravljanja zatienim podrujima i promociju poduzetnikih i turistikih aktivnosti koje
podupiru odrivo koritenje i ouvanje prirodnih bogatstava.
U okviru Ekoloke mree, Nacionalni park Plitvika jezera odreen je kao jezgra od meunarodne vanosti,
a predstavlja i potencijalno podruje ekoloke mree Natura 2000. Meunarodna vanost Nacionalnog
parka Plitvika jezera kao neponovljive prirodne vrijednosti na svjetskoj razini, prepoznata je jo 1979.
godine kada ga Organizacija Ujedinjenih naroda, odnosno njen ured UNESCO-a stavlja na Popis svjetske
kulturne i prirodne batine.
1.3. Vizija Nacionalnog parka Plitvika jezera

Vizija Nacionalnog parka Plitvika jezera povezuje sve interesne skupine i dionike u osiguranju kvalitetnije
budunosti, kako Parka tako i lokalne zajednice, i svih dionika. Sve upravljake aktivnosti moraju biti u
potpunom suglasju s ovom vizijom, budui da ona odraava svrhu Parka i ciljeve njegovog razvoja te
kljune smjernice upravljanja.
Nacionalni park Plitvika jezera ostat e Svjetska prirodna batina UNESCOa,

hrvatski predvodnik u ouvanju i promicanju jedinstvenih prirodnih i
kulturnih vrijednosti u njihovoj valorizaciji kroz odrivi turizam na dobrobit
regije, lokalne zajednice i zadovoljstvo posjetitelja.
15
16
Park je u ulozi pokretaa odrivog razvoja u regiji te prostora koji prua nova iskustva posjetiteljima,
posebice s obzirom na jedinstvenost prirode i mogunosti rekreacije. Vizijom se takoer istie i obrazovna
funkcija Parka.
Vizija predstavlja temeljni okvir za donoenje razvojnih odluka u Parku te sve aktivnosti moraju voditi
njezinu ostvarenju. Kako bi se vizija ostvarila, utvreni su sljedei dugoroni ciljevi:
O
uvati jedinstvenu krku bioloku raznolikost omoguavajui nesmetane prirodne procese te

osiguravajui zatitu podruja s neznatnim ljudskim utjecajem.
Suradnja lokalne zajednice i uprave Parka u planiranju i provoenju lokalnog razvoja.

O
siguravanje dostupnosti istinskog doivljaja prirodnih vrijednosti Parka za posjetitelje.
Ciljevi utvreni tijekom izrade Plana upravljanja istovjetni su izvornim ciljevima zbog kojih je Park osnovan.
To se naroito odnosi na ouvanje prirode s naglaskom na jezera i proces nastajanja sedre te mogunosti
obrazovanja i rekreacije posjetitelja.
Novi aspekt koji se uvodi ovim Planom upravljanja je ouvanje divljine kao posebne znaajke Parka
i mogunost njenog vrednovanja kao resursne osnove odrivog razvoja lokalne zajednice te njihovog
aktivnog sudjelovanja u ouvanju i upravljanju zatienim podrujem.
Nacionalni park Plitvika jezera odlikuje se visokovrijednim i raznolikim krajobrazom s izraenim netaknutim
i nepromijenjenim znaajkama kra. Velik dio Parka nije aktivno koriten tijekom proteklih nekoliko
desetljea, dok su drugi dijelovi bili pod utjecajem ljudskih aktivnosti (npr. travnjaci). Prostor Parka zasigurno
e se vremenom mijenjati, ali svi dionici ukljueni u upravljanje Parkom moraju osigurati da se te promjene
dogaaju na nain kojim e Park ouvati svoj znaaj mjesta izuzetne, ouvane prirodne i kulturne batine.
Tri su temeljna cilja predviena za dugorono odrivo upravljanje Parkom:
O
uvanje trajno ouvati krajobraznu i bioloku raznolikost te kulturnu batinu.

Obrazovanje i rekreacija promicati mogunosti za razumijevanje vanosti ouvanja prirodnih vrijednosti

i kulturne batine te uivanje u netaknutoj prirodi i ostalim posebitostima Parka.
Jaanje lokalne zajednice pojaati zapoetu suradnju s lokalnom zajednicom u odrivom koritenju

prirodnih dobara Parka s ciljem lokalnog, odnosno regionalnog gospodarskog rasta i razvoja, osiguravanja
prihoda lokalnom stanovnitvu te otvaranja novih radnih mjesta.
Sastavci i Veliki slap

1. U V O D
17
18
2. TRENUTNO STANJE I VRIJEDNOSTI

NACIONALNOG PARKA PLITVIKA JEZERA
2.1. Institucionalni i zakonodavni okvir
2.1.1. Zakonodavni okvir Plana upravljanja
Zatita prirode u Republici Hrvatskoj ureena je velikim brojem pravnih propisa. Osnovni pravni propis
kojim se ureuje ouvanje bioloke i krajobrazne raznolikosti je Zakon o zatiti prirode (NN 70/05). Ovim
Zakonom su utvrene kategorije zatienih podruja, te nain upravljanja zatienim podrujima kao i
osnovni dokumenti za upravljanje zatienim podrujima.
Nacionalnim parkovima i parkovima prirode upravljaju Javne ustanove koje osniva Vlada Republike
Hrvatske. Obvezu izrade Plana upravljanja propisuje Zakon u lanku 80. Plan upravljanja donosi Upravno
vijee Javne ustanove, uz suglasnost Ministarstva kulture i prethodno struno miljenje Dravnog zavoda
za zatitu prirode, za razdoblje od 10 godina. Tijekom izrade plana upravljanja osigurava se sudjelovanje
javnosti. Plan upravljanja provodi se kroz godinje programe zatite, ouvanja, koritenja i promicanja
zatienog podruja.
Zakon o zatiti prirode Narodne novine br. 70/05
lanak 80.
1)
Upravljanje strogim rezervatom, nacionalnim parkom, parkom prirode,
regionalnim parkom, posebnim rezervatom i zatienim krajobrazom
provodi se na temelju plana upravljanja.
2)
Plan upravljanja donosi se za razdoblje od deset godina.
3)
Plan upravljanja odreuje razvojne smjernice, nain izvoenja zatite,
koritenja i upravljanja zatienim podrujem, te poblie smjernice
za zatitu i ouvanje prirodnih vrijednosti zatienog podruja uz
uvaavanje potreba lokalnog stanovnitva.
4)
Pravne i fizike osobe koje obavljaju djelatnosti u zatienom podruju
dune su se pridravati plana upravljanja.
5)
Nakon proteka razdoblja od pet godina analizira se provedba plana
upravljanja i ostvareni rezultati te se po potrebi obavlja revizija
plana upravljanja na nain i u postupku kako je to propisano za njegovo
donoenje.
Pored Plana upravljanja i godinjih programa, upravljanje zatienim podrujima ureeno je i Pravilnikom
o unutarnjem redu kojim su utvrena pitanja i mjere zatite, ouvanja i unaprjeenja i koritenja zatienih
podruja.
Osim Zakona o zatiti prirode, prilikom izrade ovog Plana upravljanja uzeti su u obzir svi vaei zakonski i
podzakonski akti te dokumenti koji reguliraju upravljanje zatienim podrujima (Prilog 1).
2. T R E N U T N O S TA N J E I V R I J E D N O S T I N A C I O N A L N O G PA R K A P L I T V I K A J E Z E R A
2.1.2. Planski dokumenti u Hrvatskoj

Hrvatski sabor proglaava nacionalne parkove i parkove prirode, te donosi prostorne planove za podruja
posebnih obiljeja, nacionalne parkove i parkove prirode. Prostorni planovi su postali obavezni tijekom
sedamdesetih godina kao glavno sredstvo planiranja i ouvanja zatienih podruja u Hrvatskoj, a
izrauju ih upanijski zavodi za prostorno ureenje koji se nalaze u nadlenosti Ministarstva zatite okolia,
prostornog ureenja i graditeljstva. Prostorni planovi ukljuuju organizaciju, koritenje i namjenu prostora,
kao i politike ouvanja za odreena podruja parkova, te zoniranje prema razliitim tipovima koritenja.
Kako prostorne planove za nacionalne parkove i parkove prirode donosi Hrvatski sabor, oni su temeljni
zakonski dokument za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj.
Prostorni plan Nacionalnog parka Plitvika jezera izradio je 1986. godine Urbanistiki institut Hrvatske.
Izrada novog Prostornog plana Nacionalnog parka Plitvika jezera zapoela je tijekom 2005. godine.
Tijekom prole godine Konzervatorski odjel Ministarstva kulture zavrio je izradu Konzervatorske studije
koja treba biti temelj za pisanje provedbenih odredbi Prostornog plana. Nije zavrena struna podloga tj.
smjernice za izradu Prostornog plana koju je trebao izraditi Dravni zavod za zatitu prirode.
U izradi je elaborat graevinskih podruja Nacionalnog parka, a iste radi Urbanistiki institut Zagreb koji je
i izraiva Prostornog plana.
Plan upravljanja raen je u suradnji sa Dravnim zavodom za zatitu prirode kako bi se uskladio Prostorni
plan koji je u izradi.
2.1.3. Nadlena ministarstva i institucije

Do poetka 2004. godine djelokrug zatite prirode i sve aktivnosti vezane za upravljanje zatienim
podrujima bili su u nadlenosti Ministarstva zatite okolia i prostornog ureenja. S promjenom ustrojstva
dravne uprave u sijenju 2004. godine, poslovi vezani za zatitu prirode preneseni su u nadlenost
Ministarstva kulture.
Ministarstvo kulture, u okviru kojeg je ustrojena Uprava za zatitu prirode, nadleno je za provedbu Zakona
o zatiti prirode i meunarodnih konvencija iz podruja zatite prirode, za koordinaciju upravnih i strunih
poslova vezano uz zatitu prirode te za planiranje odrivog koritenja prirodnih dobara.
Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, iako nije direktno ukljueno u proces
izrade planova upravljanja za zatiena podruja, ima veliku odgovornost za razvoj zatienih podruja
kroz koordinaciju izrade prostornih planova u suradnji sa upanijskim zavodima za prostorno ureenje i
kroz inspekciju istih.
Dravni zavod za zatitu prirode obavlja strune poslove zatite prirode u Republici Hrvatskoj.
Tijekom izrade Plana upravljanja uzeti su u obzir i obraeni vani podaci dobiveni od ostalih ministarstava,
tijela dravne i lokalne uprave i samouprave.
19
20
2.2. Javna ustanova Nacionalni park Plitvika jezera

2.2.1. Organizacijska struktura Nacionalnog parka
Nacionalnim parkom upravlja Javna ustanova u nadlenosti Ministarstva kulture. Djelatnost Ustanove
ukljuuje zatitu, odravanje i promicanje Nacionalnog parka u cilju zatite i ouvanja izvornosti prirode,
osiguravanje neometanog odvijanja prirodnih procesa i odrivog koritenja prirodnih dobara te nadzor
nad provoenjem uvjeta i mjera zatite prirode na zatienom podruju.
Dodatno, Park posjeduje i upravlja s tri hotela (Jezero, Plitvice i Bellevue) koji se nalaze u samom Parku,
jednim hotelom izvan granica Parka (Grabovac), dva kampa (Korana i Borje), nizom restorana unutar
Parka, trgovinama na podruju Parka te nizom stambenih zgrada, objekata i komunalnom infrastrukturom.
U Parku se nalazi vila Izvor, koja nije u funkciji, a nerijeeno je vlasnitvo nad istom. Treba rijeiti pitanje
vlasnitva, a iza toga kroz koncesiju ili najam istu staviti u funkciju. Motel Plitvice u Lukom kod Zagreba
takoer je u veinskom vlasnitvu Uprave Parka.
Tijela Javne ustanove ine upravno vijee, ravnatelj i struni voditelj. Upravno vijee donosi kljune razvojne
odluke, a poslovanje Ustanove organizira i vodi ravnatelj kojeg imenuje ministar na razdoblje od etiri
godine. Struni rad Ustanove vodi struni voditelj (sluba zatite).
Unutarnje ustrojstvo i djelatnost Ustanove odreeno je Statutom i Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i
nainu rada.
Radi osiguranja skladnog, strunog i sustavnog obavljanja djelatnosti Ustanove u upravljanju Nacionalnim
parkom Plitvika jezera, Ustanova je podijeljena na 2 slube i 3 podrunice kojima upravlja Ured
ravnatelja.
Unutarnje ustrojstvene jedinice Ustanove su:
U
red ravnatelja,
Sluba zatite, odravanja, ouvanja, promicanja i koritenja Nacionalnog parka,

Sluba zajednikih poslova,

Podrunica hotelijerstva i ugostiteljstva,

Podrunica odravanja tehnike i komunalne infrastrukture,

Podrunica trgovine.

U sklopu svih odjela u Parku je trenutno zaposleno vie od 730 djelatnika, od kojih oko 130 djelatnika
obavlja poslove vezane uz zatitu prirode. Mali broj aktivnosti Parka financiran je iz Dravnog prorauna,
dok je ostalo financirano iz vlastitog prihoda Parka. Trenutna organizacijska struktura Nacionalnog parka
Plitvika jezera prikazana je na slici 3.
2.2.2. Postojea infrastruktura

U vlasnitvu Javne ustanove Nacionalnog parka Plitvika jezera nalazi se itav niz objekata, zemljita, hotela,
restorana, trgovina, ureda kao i druge infrastrukture unutar samog Parka, regije i u ostalim dijelovima
Hrvatske. U sluaju Nacionalnog parka Plitvika jezera popis infrastrukture bio bi preopsean za okvire
ovog Plana upravljanje te iz tog razloga podaci nisu prikazani.
Slika 3: Trenutna organizacijska struktura Nacionalnog parka Plitvika jezera
21
22
Plan upravljanja nije obuhvatio prije spomenutu infrastrukturu ve je za to potrebno izraditi akcijske
planove koji bi predvidjeli mogunost upravljanja i gospodarenja istima (mogunost koncesije, sukladno
Zakonu o zatiti prirode NN 70/05).
2.2.3. Trenutna financijska situacija

Kako bi se dobio uvid nad financijskom situacijom Javne ustanove, u tablici 1 prikazani su ukupni prihodi
i rashodi za razdoblje od 2001. do 2006. godine. Glavna poglavlja prorauna za 2006. godinu prikazana su
u tablici 2.
Tablica 1: Pregled prihoda i rashoda u razdoblju od 2001. do 2006. godine
Proraun Nacionalnog parka Plitvika jezera (HRK)
Pozicija
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
Dravni
proraun
10.669.319,67
7.693.420,36
1.844.108,55
1.227.936,04
1.831.760,38
1.665.288,19
Prihodi
ukupno
136.593.357,39
138.860.457,12
144.049.510,72
158.111.368,67
188.376.214,45
185.571.361,17
Rashodi
ukupno
133.902.352,54
144.817.939,61
137.427.938,90
148.944.286,45
154.231.895,96
161.419.052,39
Tablica 2: Pregled prihoda i rashoda Javne ustanove za 2006. godinu

Opis
Iznos (u HRK)
Postotak (%)
Prihodi
185.571.361
100
1.665.288
0,89
176.640.257
95,19
Pomo od ostalih financijskih subjekata
2.134.063
1,15
Prihodi od financijske imovine
5.131.753
2,77
161.419.052
100
Rashodi za zaposlene
54.191.834
33,57
Rashodi za materijal, energiju i usluge
53.141.019
32,91
Ostali rashodi poslovanja
8.820.885
5,46
Financijski rashodi
14.443.820
8,95
Naknade tete pravnim i fizikim osobama
8.241
0,02
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
30.813.253
19,09
24.152.309
13,02
Prihodi iz dravnog prorauna

Prihodi iz vlastitih aktivnosti
Viak prihoda iz prethodne godine

Rashodi
Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova

Viak prihoda
2.3. Prirodne vrijednosti Nacionalnog parka Plitvika jezera

2.3.1. Geologija, hidrologija i tla
Podruje Nacionalnog parka Plitvika jezera pripada jednoj od najdojmljivijih krkih cjelina u svijetu, sa
specifinim geolokim, geomorfolokim i hidrolokim osobinama.
Na podruju Parka prevladavaju mezozojski vapnenci s ulocima dolomita, ali i sami dolomiti. Upravo je
odnos slabije propusnih ili vododrivih dolomita prema okrenim i vodopropusnim jurskim naslagama
vapnenakog sastava uvjetovao dananji izgled itavog prostora. Specifine hidrogeoloke osobine stijena
uvjetovale su mogunost zadravanje vode na dolomitnim stijenama trijaske starosti, ali i kanjonsko
urezivanje u vapnenake naslage kredne starosti. Ujezerivanje vode omoguile su sedrene barijere.
Odreeni kemizam vode uvjetovan litologijom, akumuliranje vode u okrenom podzemlju, uz stalno
pritjecanje i istjecanje, omoguili su i pomogli razvoj bioloke komponente (pojava biljnih organizama)
uz razvoj raznih sedrotvoraca te taloenje sedre i stvaranje i rast sedrenih barijera. Dolomitna podloga
trijaske starosti omoguila je prirodno akumuliranje jezerske vode na prostoru od dananjeg Proanskog
jezera, preko Ciginovca, Galovca i Gradinskog jezera, do zavretka jezera Kozjak. Akumulacije se jo i sada
neprekidno i obilno prihranjuje vodotocima Bijele i Crne rijeke i Rjeice iz postojeih podzemnih retencija,
kao i oborinama i brojnim malim, povremenim i stalnim izvorima.
Proces stvaranja sedre rezultat je fizikalno-kemijskih i biolokih procesa. Otapanjem vapnenca (kalcijevog
karbonata) u vodi pod utjecajem ugljine kiseline nastaje topljivi kalcijev bikarbonat, jedna od najvanijih
tvari potrebnih za stvaranje sedre. Rasprskavanjem takve tvrde vode na slapitima dolazi do njenog
prozraivanja pri emu se iz vode oslobaa ugljini dioksid i nastaje netopljivi kalcij karbonat koji se taloi
Veliki Prtavci
23
24
na sedrotvorce mahovine i alge. Sam proces stvaranja sedre vrlo je osjetljiv na promjenu pH, odnosno
temperature, kao i na koncentraciju otopljenog organskog ugljika. Stalno i neprekinuto stvaranje fitogene
sedre (sedre koju oblikuje i stvara bilje) na Plitvikim jezerima prirodni je i osnovni fenomen Nacionalnog
parka te uvjet za njihov opstanak.
U sustavu Nacionalnog parka Plitvika jezera znaajnu ulogu ima jezero Kozjak. U njegovoj se blizini nalazi
najvei dio turistikih sadraja, ukljuujui 3 hotela, koji su graeni prije pedesetak godina pa ne odgovaraju
suvremenom poimanju zatite jednog nacionalnog parka. Iz jezera Kozjak se dodatno jo crpi i pitka voda
za podruje Nacionalnog parka, opinu Rakovica i opinu Plitvika Jezera.
Granice Parka su proirene 1997. godine kako bi se cijelo slivno podruje jezera ukljuilo u Nacionalni
park. Dravna cesta D52 koja se prije nalazila na rubu Parka sada prolazi slivnim podrujem u jednom od
njegovih najosjetljivijih dijelova. Trenutno tom se cestom odvija javni promet, a posebno prijevoz nafte i
goriva za podruje Bihaa u Bosni, to predstavlja ozbiljnu prijetnju jezerskom ekosustavu.
Na opstanak barijera takoer utjeu poveane koliine otopljene organske tvari koje zaustavlja procese
sedrenja na Plitvikim jezerima. Jezera su izloena prirodnom procesu eutrofikacije (procesu obogaivanja
voda hranjivim tvarima) ili starenju, koje se uslijed djelatnosti ovjeka (npr. poljoprivreda, stoarstvo,
turizam, otpadne vode) znatno ubrzava. Kao jedna od posljedica eutrofikacije na Plitvikim jezerima javlja
se obraivanje rubnih zona pojedinih jezera makrovegetacijom koja esto smanjuje cirkulaciju vode,
pridonosi zadravanju organskih tvari i usporavanju procesa osedravanja, a ponekad i svojom teinom
ugroava statiku sedrenih barijera i prijeti uruavanjem.
Na podruju Parka najzastupljenije tlo je smee tlo na vapnencu i dolomitu (kalkokambisol) ija debljina
ovisi o fenomenima kra. U vrtaama i krapama nalazi se duboko lesivirano tlo (luvisol).
2.3.2. Klima
U Parku prevladava prijelazni tip klime izmeu primorske i kopnene. Iako raznolikost reljefa uvjetuje
razliite mikrometeoroloke prilike na podruju Parka, zajedniko su obiljeje klime ugodna i sunana ljeta
i relativno duge, otre i snijegom bogate zime.
Proljee poinje kasno, hladno je i kiovito, a ljeti je prosjena podnevna temperatura zraka 24C, dok
najvia ne prelazi 36C niti u najtoplijim danima. Jesen je relativno kratka i ve u studenom prelazi u zimu.
Najhladniji mjesec je obino sijeanj (-3C). Zimska je oborina uglavnom snijeg, rjee kia. Kie ima najvie
u studenom (prosjeno oko 200 mm), a najmanje u veljai (80 mm). Prosjena godinja koliina oborina je
1550 mm.
Vjetar je zimi i u proljee preteno sjeveroistonjak, dok je ljeti vjetar slab, osim u dane s kiom, a smjer mu
je najee jugozapadni.
2.3.3. Krajobraz
Krajobrazne vrijednosti Nacionalnog parka Plitvika jezera oblikuju cjeloviti sklop elemenata prirode,
ukljuujui ume, vode i travnjake s razmjetenim zaseocima i turistiko-rekreativnim sadrajima.
ume na podruju Parka, osim to imaju izuzetno vanu ulogu u odranju hidrolokog reima, zajedno sa
livadnim i vodenim povrinama daju posebnu vrijednost i ugoaj ljepote krajobraza.
Uzajamno djelovanje raznolikih imbenika (geografski poloaj, nadmorska visina od 450 do 1280 m nv.,
geoloka podloga, klima itd.) omoguilo je razvoj raznolikih umskih zajednica koje se svojim karakteristinim
25
uma bukve i jele
sastavom, veliinom, izgledom u obliku i boji, kako pojedinanih stabala tako i cjelokupnog pokrova,
mijenjaju tijekom godine.
U proljetnom periodu dominiraju mozaino rasporeene mjeovite ume bukve (Fagus sylvatica) sa svijetlo
zelenim i jele (Abies alba) sa tamno zelenim liem (Omphalodo-Fagetum (Tregubov 1957) Marinek et al.
1993). Tada je i posebno dojmljiva uma crnog graba u kanjonu Korane (Seslerio autumnalis-Osryetum Ht
et H-i in Ht.1950) u kojoj dominira rascvjetani crni jasen (Fraxinus ornus) sa mirisnim bijelim cvatovima, te
uma crnog graba s risjem (Erico herbaceae-Ostryetum Ht.(1938) 1956) na padinama oko Gornjih jezera s
povrinama obraslim crnjuom (Erica herbacea) u prizemnom sloju.
U jesenskom periodu podjednako su lijepe sve ume, ali se meu njima posebno istie uma crnog graba
s risjem (Erico herbaceae-Ostryetum Ht.(1938) 1956) kad dominira crvena boja ruja (Cotinus coggygria) i uma
bukve na dolomitu (Carici albae-Fagetum Mor 1952) kojoj javor gluha (Acer obtusatum) s bojom lia u
varijaciji od ute do crvene daje poseban izgled.
Iako vode zauzimaju tek oko 1% povrine Parka, one predstavljaju najvredniji element krajobraza. Najveu
vrijednost predstavlja 16 veih i niz manjih kaskadno poredanih jezera nastalih biodinamikim procesom
rasta sedrenih barijera.
Plitvika jezera su podijeljena na Gornja jezera, koja su smjetena u umovitim, blago poloenim proirenjima
dolomitne podloge, i Donja jezera smjetena u stjenovitom vapnenakom kanjonu. Najvie jezero nalazi
se na 637 m/nm, dok se podnoje najnieg slapa Sastavci, ispod kojeg zapoinje tok rijeke Korane, nalazi
na 475 m/nm.
Izuzetna osjetljivost sedrenih barijera zahtijeva vrlo oprezan pristup i maksimalno ogranienje ljudskih
aktivnosti, naroito vezano uz izgradnju pjeakih staza i njihovih oslonaca.
26
Vrijednost travnjaka u krajobraznom smislu je veliko bogatstvo biljnih vrsta.

Obzirom na ekoloke imbenike imamo nekoliko tipova travnjake vegetacije i to na:
s
uhim stanitima i kiseloj podlozi,
suhim stanitima i karbonatnoj podlozi,

u
mjereno vlanim stanitima i osrednje dubokim tlima,
jako vlanim stanitima bazine ili kisele podloge i

cretnim stanitima (bazinim i kiselim).

Da bi se u Parku sauvala krajobrazna raznolikost i bogatstvo biljnih vrsta treba njegovati sve zateene
oblike travnjaka kako bi se sprijeilo zarastanje tih povrina drvenastim i grmolikim vrstama.
U Parku postoje veliki travnjaci kao to su Homoljako polje (oko 1080 ha), Brezovako polje (oko 960 ha),
Karleuine plase (oko 80 ha) itd.
Ako se proces obrastanja travnjakih povrina ne zaustavi doi e do osiromaenja biljnim vrstama, to
znai da e se izmijeniti izgled krajobraza i nee doi do izraaja arolikost i raznolikost travnjakih prostora
u svoj njihovoj ljepoti.
Panjak Babin Potok
2.3.4. Zemljini pokrov

U okviru priprema za izradu Plana upravljanja izraena je karta zemljinog pokrova u mjerilu 1:25.000.
Karta prikazuje podruje svakog tipa zemljinog pokrova, a temelji se naCorine klasifikaciji. Prilikom izrade
koritena su dva seta snimaka sa Landsat TM satelita iz 2000. godine, zasebno proljee i jesen te prvi nivo
Corine klasifikacije. Ova karta predstavlja koristan alat za praenje stanja (monitoring) razvoja Parka kroz
sljedee godine.
2.3.5. Stanita
Prema karti stanita te sukladno III. razni Nacionalne klasifikacije stanita, na podruju Nacionalnog parka
Plitvika jezera nalaze se 43 razliita stanina tipa, od kojih 21 spada u kategoriju ugroenih i rijetkih stanita.
Od ugroenih i rijetkih staninih tipova na podruju Nacionalnog parka Plitvika jezera najzastupljeniji su
uma bukve s velikom mrtvom koprivom i dinarska bukovo-jelova uma. U svrhu odravanja povoljnog
stanja ugroenih i rijetkih staninih tipova, sve aktivnosti u okviru Plana upravljanja provodit e se sukladno
Zakonu o zatiti prirode (NN 70/05).
Tablica 3: Stanini tipovi na podruju Nacionalnog parka (III. razina Nacionalne klasifikacije stanita)
NKS KOD
A.1.1.1.2.
NKS IME
Mezotrofne vode
A.1.1.1.4.
A.1.2.1.
A.2.3.
A.2.5.1.2.
A.3.5.*
A.4.1.
B.1.3.*
B.2.
C.1.1.*
C.1.2.*
C.2.2.
C.2.2.4.*
C.2.3.1.
C.2.3.2.*
C.2.4.1.*
C.2.5.1.*
C.3.3.1.*
C.3.4.1.*
C.3.4.3.2.*
C.3.5.*
D.1.2.1.
E.2.1.
E.3.1.5.*
E.3.5.6.*
E.4.1.3.*
E.4.5.1.*
E.4.6.1.*
Oligotrofno-mezotrofne vode bogate vapnencem

Povremene stajaice
Stalni vodotoci
Biogeni vodopadi
Sedrotvorne rijene zajednice
Traci, rogozici, visoki iljevi i visoki aevi
Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenake stijene
Toila
Bazofilni cretovi (niski cretovi)
Acidofilni cretovi (prijelazni i nadignuti cretovi)
Vlane livade Srednje Europe
Vlane livade Srednje Europe. Periodiki vlane livade
Umjereno vlane livade
Mezofilne livade koanice Srednje Europe
Nitrofilni panjaci i livade koanice nizinskog vegetacijskog pojasa
lirsko submediteranske livade rijenih dolina
Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi
Zapadnoeuropske vritine
Travnjak uzdignute beskoljenke i dimka
Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci
Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva
Poplavne ume crne johe i poljskog jasena
uma hrasta kitnjaka i obinog graba
uma i ikara crnoga graba s jesenskom aikom
uma bukve s bijelim aem
uma bukve s velikom mrtvom koprivom
uma bukve i crnoga graba
27
28
NKS KOD
NKS IME
E.5.2.1.*
E.7.3.5.*
E.7.4.1.*
E.9.2.1.
E.9.2.2.
E.9.2.3.
H.1.*
I.2.1.
I.8.1.8.
J.1.
J.2.
J.2.3.
J.3.
J.4.3.1.1.
J.4.4.1.
Dinarska bukovo-jelova uma

uma smreke s bijelim aem na dolomitu
uma obinog bora s kukurijekom na dolomitima
Nasadi obine smreke
Nasadi crnog bora
Nasadi obinog bora
Krake pilje i jame
Mozaici kultiviranih povrina
Zelene povrine za sport i rekreaciju
Sela
Gradovi
Ostale urbane povrine
Ostale izgraene negospodarske povrine
Kamenolomi
Povrine za pruni promet
*ugroena i rijetka stanita temeljem Pravilnika o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim
tipovima te o mjerama za ouvanje staninih tipova (NN 07/06)
Rasprostranjenost i povrina staninih tipova na podruju Parka prikazana je na karti stanita (slika 4.). Prilikom
izrade karte koritena su dva seta snimaka sa Landsat TM satelita, proljee i jesen 2000. godine, prema prvoj
Corine klasi. Karta ne sadrava prikaz tokastih lokaliteta. Povrina staninih tipova dana je u Prilogu 2.
2.3.5.1. umske zajednice

umska vegetacija prekriva oko 75% Parka, antropogeno uvjetovane povrine (npr. razliiti travnjaci,
obradive i naputene povrine i naselja) zauzimaju 23,60%, a vodene povrine 0,74%.
U Parku su prisutne sljedee glavne umske zajednice:

uma bukve i jele (Omphalodo-Fagetum), E.5.2.1., (Tregubov 1957) Marinek et.al.1993;

uma smreke s bijelim aem na dolomitu (Carici albae-Picetum), E.7.3.5. , (H. Mayer et. al. 1967.);

uma bukve s velikom mrtvom koprivom (Lamio orvalae- Fagetum ), E.4.5.1., Ht.1938) Borhidi 1963.;
rni grab sa risjem (Erico herbaceae-Ostyetum), E.7.4.2., Ht.(1938. 1956);

uma obinog i crnog bora s kukurijekom na dolomitu (Helleboro nigri-Pinetum sylvestris), E.7.4.1,
Ht.1958.;

uma i ikara crnog graba s jesenskom aikom (Seslerio autumnalis Ostryetum), E.3.5.6., Ht.et H-i in Ht.
1950.;

uma bukve s bijelim aem (Carici albae-Fagetum), E.4.1.3, M.Moor 1952.;
Dinarska uma jele na vapnenakim blokovima (Calamagrosti Abietetum), E.7.1.1., Ht.1950.
S prirodoznanstvenog stajalita posebno je zanimljiva orkova uvala, zajednica ume bukve i jele u
praumskom stadiju. Prostire se na povrini od 84,02 ha, razvija se iskljuivo pod prirodnim uvjetima svog
stanita bez neposrednog utjecaja ovjeka te je zbog svojih vrijednosti proglaena posebnim rezervatom
umske vegetacije.
29
Legenda
Stanita
NKS kod
Slika 4: Karta stanita Nacionalnog parka Plitvika jezera
30
umama se na podruju Nacionalnog parka ne gospodari te se ume ne koriste za dobivanje drvne sirovine.
U izvanrednim okolnostima (poar, najezda kukaca, snjegolomi, ledolomi, vjetrolomi itd.) poduzimaju
se odgovarajue aktivnosti u suradnji s mjerodavnim institucijama. Temeljem Zakona o zatiti prirode,
potrebno je, kao sastavni dio plana upravljanja zatienim podrujima, izraditi i Program zatite umskih
ekolokih sustava.
Antropogeno uvjetovani stadiji vegetacije su u Parku jako ugroeni. Izostanak ili slabije iskoritavanje
(ispaa i konja) travnjaka uvjetuje njihovu sukcesiju u pravcu odgovarajuih tipova ikara i uma te gubitak
bioloke raznolikosti na podruju Parka. Na temelju grube procjene, moe se rei da je 70% bioloke
raznolikosti u Parku vezano upravo uz neumska stanita, prvenstveno uz travnjake.
2.3.5.2. umske istine i sjeine
Z
ajednica velikog kolotoa (As. Telekietum speciosae), C.5.2.1.1. razvija se uz umske putove.
2.3.5.3. Suhi travnjaci i vritine
L
ivade crvene vlasulje i obine rosulje (As. Festuco-Agrostietim), C.2.3.2.6. razvija se na kiselom tlu, obino
na bivim oranicama koje su naputene i pretvorene u travnjak. Uz vrste Festuca rubra i Agrostis capillaris
dolaze i acidofilne vrste Nardus stricta, Potentilla erecta, Sieglingia decumbens, a u sluaju gnojenja,
pojavljuju se arenateretalne vrste.
Travnjaci uspravnog ovsika i srednjeg trpuca (As. Bromo-Plantaginetum), C.3.3.1.1. manje sastojine

unutar umskih istina uglavnom se nalaze u sukcesiji jer je konja odavno prestala.
Zajednica kalnike aike (As. Seslerietum kalnikensis), C.3.3.1.7. razvija se na strmim stijenama na

obroncima uz jezera.
Sastojine Calamagrostis epigejos nakon prestanka konje zarastaju razna stanita.

S
astojine tvrdae (Nardus stricta) na kiselom tlu nalaze se sastojine tvrdae koje uglavnom zarastaju u
vritinu.
Travnjak uzdignute beskoljenke i dimka (As. Crepido conyzifoliae-Molinietum altissimae), C.3.4.3.2. razvijen

je na dubljem kiselom tlu u Homoljakom polju. Osebujan izgled daje zajednici dimak mnotvom
utih cvatova, pa bi ovaj travnjak, ne samo po botanikoj rijetkosti i vrijednosti ve i po krajobraznoj
vrijednosti, trebalo sauvati. Danas su povrine tih travnjaka smanjene, odnosno degradiranog flornog
sastava uslijed naputanja redovite konje.
Vritine vrita (As. Genisto-Callunetum), C.3.4.1.1.- zauzimaju velike povrine na Brezovakom i

Homoljakom polju, ali manje sastojine su i drugdje. Razvile su se nakon naputanja konje i intenzivne
ispae. Danas se te povrine ponekad pale da bi se za neko vrijeme uklonile drvenaste vrste, naroito
Calluna vulgaris.
2.3.5.4. Umjereno vlani do mokri travnjaci
L
ivada rane pahovke (As. Arrhenatheretum elatioris), C.2.3.2.1. uglavnom se odrava u blizini naselja,
redovito se kosi a ponekad i gnoji stajskim gnojem.
Livada ljulja i krestaca (As. Lolio-Cynosuretum), C.2.3.1.1. tipini pregonski panjak brdskog podruja na

dubljem tlu danas zauzima malu povrinu zbog malog broja grla stoke za ispau.
31
L
ivada grozdastog ovsika i krestaca (As. Bromo-Cynosuretum), C.2.3.1.2. uglavnom vlane livade na
blagom nagibu ili u dolinama na dubljem tlu. Najznaajnije su vrste Cynosurus cristatus, Trifolium patens,
Ophioglossum vulgatum i Gaudinia fragilis.
L
ivada busike (As. Deschampsietum cespitosae), C.2.2.4.1. male sastojine bez gospodarske vrijednosti. Nekad su se koristile za stelju, no danas su uglavnom naputene i preputene prirodnoj vegetacijskoj sukcesiji.

Livada obine beskoljenke i panonskog graara (As. Molinio-Lathyretum pannonici), C.2.5.1.1. tipina
je livadna zajednica krkih polja, bogata vrstama zbog izmjene mokre i suhe faze tijekom vegetacijske
sezone. Upeatljiv izgled u proljee daje Chouardia littardierei (Scilla litardierei) te mnotvo orhideja.
Kasnije sve prekrije beskoljenka (Molinia caerulea) pa se povrine oboje ljubiasto od njenih metlica.
S
astojine vrste Ligularia sibirica teko ih je svrstati fitocenoloki u jednu zajednicu jer su sastojine
raznolike. Raste na movarnom stanitu uz potok, gdje se ispreplie mozaik bazofilnog creta, aeva,
vegetacije visokih zeleni, vrbika i joika. Stalno praenje stanja (monitoring) njene brojnosti i vitalnosti
neophodan je da bi se ustanovili njeni zahtjevi na stanitu u ovom junom rubu njenog areala.
2.3.5.5. Cretovi
Cret zvjezdastog aa i rosike (As. Drosero-Caricetum echinatae), C.1.2.1.2. Najvea i najbolje ouvana
povrina creta u Hrvatskoj nalazi se ba unutar granica Nacionalnog parka Plitvika jezera, u dolini Matice
(Ljeskovake bare). Najveim dijelom dolina je zarasla johom (Alnus glutinosa) i beskoljenkom (Molinia
caerulea) koje zasjenjuju stanite, crpe vodu, uzdiu i isuuju teren. Budui da su se ta stanita prestala
koristiti, dolazi do njihovog unitenja.
Sada se mala povrina creta odrava, tj. redovno se kosi te se otkosi uklanjaju s pokoene povrine. Povrina
koja se sada kosi je mala i potrebno ju je poveati kako bi se zaustavila sukcesija. Poveanjem povrine
stalnog odravanja dosadanja povrina rosike i zvjezdastog aa (Drosero- Caricetum echinatae ) mogla bi
se odrati. Ovo je jedina povrina u Hrvatskoj na kojoj se moe oekivati jo dugo (aktivno) odravanje tog
tipa creta.
S
astojine mahova tresetara (Sphagnum spp.) mjestimino su to jedini ostaci bivih cretova gdje su
nestale vie biljke creta a ostali su samo mahovinski sagovi.

Cret cretnog aa (As. Caricetum davallianae), C.1.1.1.5. obino u depresijama unutar drugih travnjakih
i movarnih zajednica.

Dinarski bazofilni cret suhoperke (As. Eriophoro-Caricetum paniceae), C.1.1.1.2. (egulja,1992) male
povrine u mozaiku s drugim zajednicama.

Cret male jezernice (Eleocharis quinqueflora) male povrine u jaruicama u kojima dominira Eleocharis
quinqueflora, a esta je i Menyanthes trifoliata.

Bazofilni cret beskoljenke i hostovog aa (As. Molinio-Caricetum hostianae), C.1.1.1.4. ta je zajednica
prijelazna u sukcesiji i zarastanju creta prema sastojinama beskoljenke.
32
Z
ajednica konastog aa (Caricetum lasiocarpae) bazofilni cret na malim povrinama gdje dominira
konasti a.
Bazofilni cretovi (posljednjih pet zajednica) su u neto povoljnijem stanju jer malih povrina koje pripadaju
razliitim zajednicama reda Caricetalia davallianae ima na vie mjesta, njihov vodni reim je sauvan,
no, naalost, niti te se povrine danas vie ne koriste kao nekad za ispau ili za stelju. Tustica kukcolovka
(Pinguicula vulgaris) moe se pronai samo u malim sastojinama, dok je neto ea vrsta movarna
trolistica (Menyanthes trifoliata). Obje vrste su ugroene i kao takve navedene u Crvenoj knjizi vaskularne
flore Hrvatske.
2.3.5.6. Movarna i vodena vegetacija
M
ovara krutog aa (As. Caricetum elatae), A.4.1.2.1. u depresijama terena to je pionirska zajednica pri
zaratavanju bara a prepoznatljiva je po velikim busenima (otocima) krutog aa.
Movara metliastog aa (As. Caricetum paniculatae), A.4.1.2.7. na organogenom, movarnom, crnom

tlu s nagomilanom organskom masom tvore veliki buseni metliastog aa manje sastojine.
M
ovara mjehurastog aa (As. Caricetum vesicariae), A.4.1.2.6. male sastojine.
M
ovara kljunastog aa (As. Caricetum rostratae) male sastojine u potocima.

M
ovara crvenosmeeg aa (As. Caricetum appropinquatae) mala povrina.

Z
ajednica ljutka (As. Cladietum marisci), A.4.1.1.8. Ljutak svojom velikom organskom masom uzdie
teren pa tako pripomae zarastanju bivih cretnih povrina. Naroito je tetan u jezerima gdje zadrava i
taloi sitni detritus, mijenjajui tako vodni reim na slapovima.
Sastojine vrste Equisetum fluviatile ponegdje se javljaju vee sastojine, kao npr. na uu Matice.

V
isoke zeleni sveze Filipendulion ulmariae, C.5.4.1.1. na vlanom stanitu uz rijeke i potoke ine manje

sastojine.
Sastojine vrste Apium repens su vrlo male no znaajne jer se nalaze na Direktivi o stanitima (Dodatak II).

S
astojine vrste Petasites kablikianus ine karakteristinu vegetaciju u bazenima ispod slapova.
S
astojine trave bradice (Polypogon viride) obrastaju slapove.
Zajednice sedrotvornih mahovina i algi, A.2.5.1.2. one obrastaju slapove, zadravaju kalcij karbonat i
taloe ga u obliku sedre neposredno tvorei barijere i kaskade.
Sastojine paroina (Characeae), A.3.1.1. nalaze se na dnu jezera.

S
astojine vrsta Myriophyllum verticillatum i M. spicatum rastu u mirnoj vodi jezera.
ajednice mrijesnjaka (Parvopotamion, Magnopotamion) gdje u vodi rastu razne vrste mrijesnjaka.
S
astojine vrsta Callitriche spp. razvijaju se u plitkoj vodi, uz rub jezera i potoka.
S
astojine sveze Ranunculion fluitantis, A.3.3.2. nalaze se u vodotocima a najee u njima prevladava
Berula erecta.
2.3.5.7. Stijene
Z
ajednica sitne merinke i bijele padimovice (as. Moehringio-Corydaletum ochroleucae), B.1.3.2.2. jedina
od stjenjarskih zajednica unutar Parka, a razvija se na kamenim blokovima unutar bukovih uma. Lako se
prepoznaje po vrstama Moehringia muscosa i Corydalis ochroleuca.
2.3.5.8. Ruderalna i korovna vegetacija

Uz naselja, u dvoritima i na putovima, na odlagalitima graevnog materijala, uz tale i na slinim stanitima
gdje je tlo bogato duikom javljaju se male sastojine ruderalne vegetacije. Na okopavinama okunica kao i
na malobrojnim oranicama razvijaju se korovne zajednice.
U
trina ljulja i irokolisnog trpuca (as. Lolio-Plantaginetum), I.1.3.1.4. na gaenim povrinama, na

putovima, u dvoritima.
Z
ajednica dvornika i dvozuba (as. Polygono-Bidentetum), I.1.7.1.1. uz naselja.
Z
ajednica obinog vratia i obinog pelina (as. Tanaceto-Artemisietum), I.1.4.2.2. uz naselja.

Z
ajednica abdovine (as. Sambucetum ebuli), I.1.5.1.2. uz naselja.

Korovne zajednice razreda Stellarietea mediae, I.1.6. u vrtovima i na oranicama.
2.3.5.9. Podzemlje
Na podruju Parka do sada je zabiljeeno 114 speleolokih objekata. U taj broj ukljueni su i objekti koji se
nalaze u rubnom podruju Parka, odnosno do priblino 500 m izvan njegovih slubenih granica. Podaci o
njima prikupljeni su iz 22 izvora podataka, a za 18 objekata unesen je samo poloaj ulaza naznaen na koritenim topografskim podlogama mjerila 1:25 000, premda za njih nema drugih podataka (nisu istraivani).
S obzirom na vrstu speleolokih objekata moe se rei da na prostoru Parka prevladavaju jame. Od navedenog broja 82 objekta ili 72 % su jame,
a preostalih 32, odnosno 28 % su piljski,
pilja upljara
dakle preteito horizontalni objekti. S obzirom na dimenzije prevladavaju manji
objekti (plii i krai od 50 m) kojih ima 91,
odnosno 80 % ukupno obraenih. U skupinu srednje velikih speleolokih objekata (dubina ili duina objekta kreu se u
granicama od 50 do 500 m) svrstana su
23 objekata (20 %). Ukupna duina dosad
istraenih objekata je 1664 m, a dubina
2251 m. Izrazito veliki speleoloki objekti,
ija bi dubina ili duina prelazila 500 m,
do sada nisu poznati.
U morfolokom smislu najznaajniji
objekti Parka su jame udinka (-203 m)
i Jama na Vriu (-154 m, duine 110 m).
Jama udinka zanimljiva je i po tome to
se cijeli objekt sastoji samo od jedne prostrane vertikale, koja je dugo vremena
bila jedna od najdubljih u Hrvatskoj. Pored navedenih jama dimenzijama se izdvajaju i pilje u podruju jezera Mrana
pilja (160 m), Golubnjaa (145 m) i pilja
vile Jezerkinje (104 m), te Golubnjaa na
Homoljakom polju (153 m).
33
34
Legenda
Granica parka
Raspored speleolokih objekata

pilje
jame
Slika 5: Speleoloki objekti unutar i izvan granica Nacionalnog parka Plitvika jezera
35
U Rodia peini kod Serti Poljane i u

Mranoj pilji kod Donjih jezera pronaene su kosti piljskog medvjeda, pa se ovi
lokaliteti mogu smatrati paleontoloki
znaajnim.
Posljednja sustavna istraivanja speleolokih objekata na podruju Nacionalnog
parka Plitvika jezera provedena su ezdesetih godina prolog stoljea. Budui
su raena u okviru regionalnih istraivanja znatno ireg prostora te s obzirom na
raspoloivo vrijeme i tadanju tehniku,
njihovi rezultati imaju preliminaran karakter. Lokacije veine objekata nisu dovoljno precizne, topografski nacrti su na
razini skica, a sami podaci o karakteristikama objekata vrlo su oskudni.
Podzemna stanita u Parku ugroena su
nekontroliranim posjetom turista, nelegalnim odlaganjem otpada a, vezano s
time, i procjednim vodama koje mogu
biti oneiene. Takve procjedne vode
dovode do ugroavanja i vodene podzemne faune dok je podzemna fauna
openito (naroito endemini kukac Machaerites udrzali) ugroena i nelegalnim
skupljanjem.
pilja Golubnjaa
Za objekte koji se nalaze uz turistiku stazu potreban je program zbrinjavanja otpada i dugoroni plan za
ostale objekte unutar Parka.
Postoji opasnost od minsko-eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata na pojedinim lokacijama u
sjeverozapadnom dijelu Parka.
2.3.6. Flora
Nacionalni park Plitvika jezera odlikuje se iznimno bogatim biljnim svijetom to je posljedica uzajamnog
djelovanja niza abiotskih i biotskih imbenika kao i djelovanja ovjeka, poglavito zbog tradicijskog tretmana
livadnih podruja. Za potrebe izrade Plana upravljanja provedena je prostorno sistematizirana inventarizacija
flore na podruju cijelog Nacionalnog parka Plitvika jezera. Obavljena su terenska istraivanja, dorada,
geokodiranje postojeih podataka i analiza rasprostranjenosti pojedinih svojti. Saeti prikaz raznolikosti
flore, kao i pratei podaci, dani su u Tablici 4.
36
Tablica 4: Saeti prikaz raznolikosti flore Nacionalnog parka Plitvika jezera na temelju (1) terenskih opaanja u razdoblju od
2004.do 2006. god. u sklopu provedbe KEC projekta, (2) literaturnih podataka i vezani podaci o broju endeminih i ugroenih
svojti (prema Nikoli i Topi 2005) kao i nazonosti svojti koje su predmetom Bernske konvencije (1979 Prilog I i Preporuke
46. iz 1996.) te Direktive o stanitima (Prilozi II, IV i V iz 2004.) (prema Flora Croatica Database, zakljuno s veljaom 2007.)
Prioritetno podruje
Vrsta
NP Plitvika jezera
Ukupno
1370
Terenska opaanja
950
Obraena literatura
1123
Vrsta i podvrsta
Ukupno
oko 1400
Terenska opaanja
1011
Literatura
1144
Endeminih vrsta i podvrsta (s.l.)
25
Bernska konvencija
86
Direktiva o stanitima
15
UGROENOST
CR
13
EN
25
VU
35
NT
34
DD
48
LC
10
Glavna odlika flore Parka je ukupno velik broj svojti, oko 1400 vrsta i podvrsta.
Tijekom terenskih istraivanja provedenih u razdoblju od 2004. do 2006.
godine potvreno je i kartirano 88% od svih do sada poznatih svojti navedenih
za podruje u literaturi. Znaajan je relativno velik broj ugroenih svojti
ak 2,5% u odnosu na ukupno zabiljeen broj svojti (opaanja i literatura)
to je jedan od najviih postotaka na ciljnim podrujima iz Projekta KEC.
Zastupljenost svojti koje uivaju zatitu meunarodnih konvencija takoer
je izrazito velika te dosee ak 7% u odnosu na ukupno zabiljeen broj
svojti (opaanja i literatura). Ove dvije injenice daju Parku posebni znaaj u
ouvanju ovog dijela biljnog fonda. Sukladno zastupljenim tipovima stanita
i drugim imbenicima koji uvjetuju razvoj endemine flore, broj endema u
Parku relativno je nizak te ini oko 1,7% ukupne flore. Broj svojti, tj. ukupno
floristiko bogatstvo je zasigurno i vee s obzirom da je inventarizacija u
prvom dijelu godine bila neujednaenija.
U Parku je takoer prisutna i izuzetna raznolikost orhideja, od kojih su
mnoge rijetke i ugroene. Ukupno je zabiljeeno 50-tak svojti orhideja to
predstavlja neto manje od treine svih vrsta hrvatskih orhideja, a europska
svojta gospina papuica (Cypripedium calceolus) u umskim stanitima Parka
ima najbrojnije dosad poznate populacije u nas.
Cypripedium calceolus L.
Gospina papuica
Drosera rotindufolia L.
Rosika
Ligularia sibirica L.
Sibirska jezinjaa
37
2.3.7. Fauna
2.3.7.1. Vodozemci, gmazovi, kukcojedi, glodavci i imii
ivotinjski svijet sitnih kraljenjaka je na podruju Parka izrazito raznolik.
Uz tipine umske, livadne i movarne vrste srednje Europe, tu dolaze
vrste koje su karakteristine za Alpe i zapadne Dinaride veliki alpski
vodenjak (Triturus carnifex), crni dadevnjak (Salamandra atra), poskok
(Vipera ammodytes) i istonoalpski voluhari (Microtus liechtensteini) te na
neto irem krako planinsko podruju planinska rovka (Sorex alpinus),
planinska voluharica (Chionomys nivalis), gorski dugouan (Plecotus
macrobullaris), dugonogi imi (Myotis capaccinii) i juni potkovnjak
(Rhinolophus euryale).
Vano je naglasiti kako niti jedan drugi nacionalni park u Hrvatskoj nema
npr. velikog alpskog vodenjaka (Triturus carnifex), crnog dadevnjaka
(Salamandra atra), patuljastog mia (Micromys minutus), prugastog
poljskog mia (Apodemus agrarius) i malog brkatog imia (Myotis
alcathoe) iji je nedavni nalaz ujedno i prvi u Hrvatskoj.
imi Barbastella barbastellus
U okviru izrade Plana upravljanja provedeno je kartiranje faune kojim je ukupno zabiljeeno 12 vrsta
vodozemaca (Amphibia), 12 vrsta gmazova (Reptilia), 6 vrsta kukcojeda (Insectivora), 14 vrsta glodavaca
(Rodentia) te 21 vrsta imia, to je razmjerno velik broj za podruje ove povrine i potvruje veliku
bioloku raznolikost stanita. Za sada je samo za 8 vrsta imia potvreno da se u Nacionalnom parku i
razmnoavaju. Znaajne vrste su neki umski imii (Barbastella barbastellus) kao i oni koji love plijen iznad
vode i uz vode (Myotis capaccinii) te vrste koje koriste pilje za sklonita (Miniopterus schreibersi, Rhinolophus
euryale i R. ferrumequinum).
Od ukupno 65 poznatih vrsta sitnih kraljenjaka njih 7 nalazi se na IUCN popisima ugroenih vrsta, 12 ih je
i na Dodatku II Direktive o stanitima (to znai da postoji obaveza zatite ovih vrsti uspostavom posebnih
podruja zatite) a njih jo 23 na Dodatku IV iste Direktive za koje se mora voditi posebna briga o zatiti.
Time se za preko polovice vrsta (ukupno 36) mora voditi briga o stabilnosti lokalnih populacija. Temeljem
postojeih konvencija i opeg stupnja ugroenosti, ukupno je 12 vrsta zasluilo prioritet zatite u samom
Nacionalnom parku preko uspostave podruja s veom zatitom. Za sve ostale vrste ili nema dovoljno
podataka da im se odredi lokalni status ugroenosti ili su im populacije u Parku toliko male da posebna
zatita nije potrebna jer nee utjecati na stabilnost njihove lokalne populacije.
Meu 12 vrsta za koje se mora utvrditi zatita preko utvrivanja posebnih rezervata ili zatienih lokaliteta
kao i zatita preko akcijskih planova, su dva vodozemca: veliki alpski vodenjak (Triturus carnifex) i uti
muka (Bombina variegata), jedan gmaz: barska kornjaa (Emys orbicularis), glodavac vrtni puh (Eliomys
quercinus) te imii: juni potkovnjak (Rhinolophus euryale), veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum),
mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros), irokouhi mranjak (Barbastella barbastellus), dugokrili prnjak
(Miniopterus schreibersi), dugonogi imi (Myotis capaccinii), otrouhi imi (Myotis blythii oxygnathus) i
veliki imi (Myotis myotis). Visoki prioritet kod provoenja mjera zatite u Nacionalnom parku Plitvika
jezera imaju 4 vrste imia (juni i veliki potkovnjak te dugokrili prnjak i dugonogi imi) jer su u
kategoriji kritino ugroenih (neke moda i regionalno izumrle!) tj. na stupnju kada bi mogle nestati iz
faune Nacionalnog parka.
U Parku i oko njega utvreni su sljedei razlozi ugroenosti pojedinih vrsta i njihovih stanita:
u
znemiravanje imia u piljama;

d
evastacija mikrostanita i faune na podruja oko dananjih hotela;
38
d
evastacija faune uz osobito frekventne turistike staze;
zaratavanje umskih istina i tradicionalnih travnjaka;

zaputanje lokvi u podrujima bez vodotoka;

skupljanje faune bez dozvole;

kisele kie.

2.3.7.2. Danji leptiri

Na podruju Parka zabiljeeno je oko 70-ak vrsta danjih leptira, a
posebno se istiu tri zanimljive vrste iz porodice plavaca koje se
nalaze na popisu zatienih vrsta svjetske prirodoslovne batine
(IUCN-ov Crveni popis ugroenih ivotinjskih vrsta), Crvenoj knjizi
leptira Europe i Crvenom popisu ugroenih biljaka i ivotinja
Hrvatske. Znaajka ovih leptira njihov je specifian ivotni ciklus
odnosno odnos koji razvijaju s odreenim vrstama mrava, kao i
vezanost uz tono odreene vrste biljaka na koje enke polau
jaja, a koje su prepoznatljive za svaku vrstu.
Plavac (Maculinea alcon)
Od 5 vrsta koje ive u Hrvatskoj na podruju Parka su zabiljeene

tri:
v
eliki plavac (Maculinea arion) koji odlae jaja na majinu
duicu Thymus spp. ili na mravinac Origanum vulgare. Zabiljeen

je na svega tri lokacije unutar Parka te se za sada vrsta smatra
rijetkom;
gorski plavac (Maculinea rebeli) koji odlae jaja na krinu siritaru

(Gentiana cruciata) i zabiljeen je za sada na 62 lokaliteta unutar
Parka;
movarni plavac (Maculinea alcon) odlae jaja na plunu siritaru (Gentiana pneumonanthe). Na lokaciji

Vrelo Koreniko zabiljeen je za sada jedini nalaz u Hrvatskoj.
Od ostalih danjih leptira u Parku su utvrene sljedee vrste: lastin rep (Papilio machaon), prugasto jedarce
(Iphiclides podalirius), zorica (Anthocharis cardamines), admiral (Vanessa atalanta), danje paune (Inachis
io), strikovac (Cynthia cardui) te razliite druge vrste iz porodice plavaca (por. Lycaenidae), arenaca (por.
Nymphalidae) i okaa (por. Satyridae).
Glavnu prijetnju leptirima u Parku predstavlja gubitak stanita (npr. travnjaka).
2.3.7.3. Ptice
Nacionalni park Plitvika jezera ima bogatu ornitofaunu, a osobito su brojne vrste umskih stanita. Do sada
je u Parku zabiljeena 161 vrsta ptica od ega su 103 vrste redovite ili povremene gnjezdarice u Parku.
Od gnjezdarica njih 38 navedeno je na Crvenom popisu ugroenih biljaka i ivotinja Hrvatske (Ptice, Radovi
i sur. 2004): 1 vrsta u kategoriji kritino ugroene vrste CR (sova movarica Asio flammeus koja je neredovita
gnjezdarica u Parku), 6 vrsta u kategoriji rizine VU (sivi sokol Falco peregrinus, kanjac osa Pernis apivorus,
mali uk Glaucidium passerinum i kosac Crex crex koji su redovite te crna roda Ciconia nigra i mala prutka
Actitis hypoleucos koje su neredovite gnjezdarice u Parku),

12 vrsta u kategoriji niskorizine vrste NT, te 22 vrste u
kategoriji najmanje zabrinjavajue vrste LC.
39
Velika uara (Bubo bubo)
Na europskoj razini 6 vrsta gnjezdarica ima status rizine

vrste, 2 vrste status rijetke vrste, a 7 vrsta status vrste ija
je europska populacija u opadanju. Od gnjezdarica njih 75
nalaze se na Dodatku II Bernske konvencije.
U Parku se redovito ili povremeno gnijezdi 17 vrsta s
Dodatka I Direktive o pticama, a 6 vrsta (kosac Crex crex,
jastrebaa Strix uralensis, planinski uk Aegolius funereus, mali
uk Galucidium passerinum, planinski djetli Picodes leucotos
i troprsti djetli Picoides trydactilus) gnijezde se u broju koji
je omoguio da se Nacionalni park Plitvika jezera ukljui
kao vano podruje u Ekoloku mreu, odnosno prepozna
kao potencijalni SPA (Posebno zatieno podruje; eng.
Special Protected Areas) koji predstavlja dio ekoloke mree
EU NATURA 2000.
Za praenje stanja (monitoring), odabrane su vrste djetlia
(Picinae) te jastrebaa (Strix uralensis) i planinski uk (Aegolius funereus).
2.3.7.4. Veliki sisavci

Od velikih grabeljivaca u Parku su zastupljeni smei medvjed (Ursus arctos), ris (Lynx lynx), divlja maka
(Felis sylvestris) i vuk (Canis lupus), ugroene (na IUCN-ovom crvenom popisu) i zakonom zatiene vrste.
Medvjed se kree na podrujima veim od podruja samog Parka, no brlozi su utvreni u kanjonu Korane,
na Prekoj kosi i zapadnim padinama Selikog vrha.
U Parku se prisutni i lisica (Vulpes vulpes), jazavac
(Meles meles), kuna zlatica (Martes martes), kuna
bjelica (Martes foina), tvor
(Mustela putorius), lasica
(Mustela nivalis) i zerdav
(Mustela erminea). Utvrena je i prisutnost vidre (Lutra lutra) koja je uvrtena
na Crveni popis ugroenih
biljaka i ivotinja Hrvatske
kao vrsta za koju nema dovoljno potrebnih podataka
za procjenu rizika od izumiranja (DD). Od krupnih
biljojeda prisutni su srna
(Capreolus capreolus), jelen
(Cervus elaphus) i divlja svinja (Sus scrofa).
Smei medvjed (Ursus arctos)
40
Velik broj posjetitelja Parka za nabrojanu faunu nije

problem sve dok ih se veina kree samo oko jezera.
Izuzetak je vidra, a zbog nje barem 50% obala
vodenih povrina (obostrano) bi trebalo biti izvan
sustava posjeivanja. Posjeivanje umskih i ostalih
povrina treba biti ogranieno i kontrolirano.
Vuk (Canis lupus)
Vidra (Lutra lutra)
Lov na podruju Nacionalnog parka nije dozvoljen,

kao to nije dozvoljeno loviti i primamljivati ivotinje
hranom, vodom i ostalim sredstvima 300 m od granice Nacionalnog parka. Smjernice gospodarenja
lovnom faunom u prostoru oko Nacionalnog parka
Plitvika jezera utvrene su postojeim lovno-gospodarskim osnovama. Lovita oko Parka prikazana
su na slici 6.
Divlja svinja (Sus scrofa)
2.3.7.5. Speleofauna
Biospeleoloki podaci, uglavnom iz literature i djelomino iz zbirki, postoje za 30 objekata. Novija
biospeleoloka istraivanja proveli su lanovi HBSD-a u rujnu 2005. godine. Do sada su zabiljeene 32
podzemne svojte. U podzemnoj su fauni Parka najzastupljeniji kornjai, s 11 zabiljeenih svojti, a slijede ih
laitipavci sa 6 svojti. Ostale su grupe beskraljenjaka manje zastupljene.
U Parku se nalaze tipski lokaliteti za 5 svojti. Budui da su te svojte za sada naene samo na tim lokalitetima
mogu se smatrati endeminima za Park. Mali troglobiontski kornja pselafid Machaerites udrzali
(Staphylinidae, Pselaphinae) opisan je iz Rodia pilje, laitipavac Neobisium speluncarium iz pilje upljare, a
rakuac Niphargus rucneri iz Glibovite Drage. Naalost taj je lokalitet jo uvijek nepoznat. Kornja Astagobius
angustatus driolii i stonoga Attemsia likana opisani su iz Ledenice u udinoj uvali.
Od pueva su zabiljeena dva kopnena predstavnika roda Zospeum: Z. isselianum i Z. amoneum. Strige
(Chilopoda) su zastupljene s nekoliko troglofilnih svojti roda Lithobius i Polybothrus. Dvojenoge su takoer
zastupljene u Parku s nekoliko troglobiontskih vrsta koje pripadaju rodovima Atemsia, Haasia, Brachydesmus
itd.
Zabiljeeno je i nekoliko novih nalaza, veinom laitipavaca koji su po prvi puta pronaeni u Parku. Na
nekoliko su lokaliteta pronaeni primjerci sitnog laitipavca (rod Chthonius) koji vrlo vjerojatno predstavljaju
novu svojtu. Zabiljeene su i troglobiontske vrste rodova Roncus i Neobisium, kao npr. N. stygium. Novost
za Park takoer predstavlja nalaz troglobiontskog pauka (Araneae) iz roda Troglohyphantes, laipauka
(Opiliones) iz roda Cyphophthalmus, troglobiontskih dvorepaca (Diplura) iz roda Plusiocampa (Stygocampa)
41
Legenda
Lovita
KRIVI JAVOR I
LISINA
BRLJANOVICA
KRIVI JAVOR III
MRSINJ
GOLO TRLO
Korenica
PLJEIVICA
Slika 6: Lovita oko Nacionalnog parka Plitvika jezera
Vrhovine
42
sp. i drugih. Senzacionalan je i nalaz vjerojatno nove troglobiontske svojte beskrilnog primitivnog kukca
trorepca (Thysanura) u pilji Golubnjai.
Od sve podzemne faune vodena je podzemna fauna naroito slabo poznata. Mnoge svojte nove za Park,
ili ak i za znanost, pripadaju grupi pueva i rakova, no u budunosti se oekuju i nalazi spuvi, pijavica i
drugih, pa ak i ovjeje ribice za iju prisutnost postoje odreene naznake.
2.3.8. Ostale kategorije zatienih prirodnih vrijednosti unutar

Nacionalnog parka
Unutar Nacionalnog parka Plitvika jezera postoji pet podruja s posebnom zatitom.
2.3.8.1. Posebni rezervat orkova uvala

orkova uvala je najbolje sauvana prauma unutar areala ekosistema ume bukve i jele, a nalazi se na
podruju Nacionalnog parka Plitvika jezera. Prauma je 1965. godine proglaena specijalnim rezervatom
umske vegetacije, gdje na povrini od 84 ha i nadmorskoj visini od 860 1028 m nalazimo sve faze razvoja
jedne praume uz dominaciju faze starenja i raspadanja. Pripada u sekundarnu praumu gdje je utjecaj
ovjeka povremeno bio prisutan, ali ne toliko da bi prauma izgubila svoj znaaj.
Ono to posebno zadivljuje u praumi su dimenzije koje dostiu stabla jele, smreke i bukve. Pojedina stabla
u vrtaama (smreka) dosiu visinu i do 60 m, dok je drugim stablima (jela) prsni promjer i preko 140 cm.
U praumi je prostor u cijelosti ispunjen ivotom koji tee u skladu s ekolokom konstitucijom pojedinih
lanova ivotne zajednice. Prauma predstavlja potpuno stabilan umski ekosistem i ako elimo imati
postojane umske ekosisteme, to najbolje postiemo oponaanjem onih uvjeta pod kojima se uma razvija
u prirodi bez znatnijeg utjecaja ovjeka.
2.3.8.2. Spomenik prirode peina Golubnjaa

Golubnjaa se nalazi u Nacionalnom parku Plitvika jezera, ispred drugog koranskog slapa s istone strane.
Ima 2 prostrana ulaza (visine 46 i 24 m), veliko predvorje i 2 peinska hodnika ukupne duine 165 m. Peina
se odlikuje vrlo bogatom podzemnom scenerijom, a naena je i znaajna fauna Isopoda. Kroz peinu je
izgraeno 230 stepenica i jedan betonski most.
2.3.8.3. Spomenik prirode peina upljara

upljara se nalazi u Nacionalnom parku Plitvika jezera, iznad Kaluerovog jezera s istone strane. Ima
2 prostrana ulaza, od kojih je gornji nastao uruavanjem stropa peine. Peina se sastoji od 3 dvorane
i prostranog hodnika ukupne duine od 68 m. Visina je najvea u prvoj dvorani i iznosi 20 m. Peinski
ukrasi su najzastupljeniji u drugoj i treoj dvorani. Osim ovih osobitosti, u peini je naena znaajna fauna
Colleoptera, Orthoptera, Lepidoptera i Isopoda.
2.3.8.4. Spomenik prirode Crna peina-Vile Jezerkinje

Crna peina (Vile Jezerkinje) nalazi se u Nacionalnom parku Plitvika jezera tono iznad treeg slapa Korane.
Sastoji se od 2 dvorane (donje i gornje) spojene stepenicama, ukupne duine od 105 m. Bogata je ukrasima
raznih boja i veliina: u donjoj dvorani su lijepe kaskade kamenica, a u gornjoj velike, bijele zavjese. U peini
se zadravaju brojni imii, a naena je i fauna Mammalia i Isopoda.
2.3.8.5. Spomenik parkovne arhitekture skupina Tisa (Taxus baccata L.) u Serti poljani
Skupina tisa u Serti poljani (reg.broj 74) kao spomenik parkovne arhitekture zatiena je 26. rujna 1962.
godine.
Skupina tisa vie ne postoji jer su u Domovinskom ratu za vrijeme okupacije ovih prostora sva stabla tise
posjeena i odvezena, te su na mjestima rasta stabala tisa ostali samo panjevi.
Grana tise s bobicama
2.3.9. Ekoloka mrea na podruju Nacionalnog parka Plitvika jezera

U Hrvatskoj je Ekoloka mrea propisana Zakonom o zatiti prirode (NN 70/05), a predstavlja sustav
meusobno povezanih ili prostorno bliskih ekoloki znaajnih podruja vanih za ugroene vrste i stanita,
koja uravnoteenom biogeografskom rasporeenou znaajno pridonose ouvanju prirodne ravnotee i
bioloke raznolikosti. Podruja ekoloke mree sukladno EU ekolokoj mrei NATURA 2000 podijeljena su na
podruja vana za divlje svojte i stanine tipove (potencijalna SAC podruja Special Areas of Conservation)
te meunarodno vana podruja za ptice (potencijalna SPA podruja Special Protection Areas). Unutar
ekoloke mree njezini dijelovi povezuju se prirodnim ili umjetnim koridorima. Ekoloki koridor je ekoloka
sastavnica ili niz takvih sastavnica koje omoguuju kretanje populacijama ivih organizama od jednog
lokaliteta do drugog.
Sukladno mehanizmu EU Direktive o stanitima, Zakon o zatiti prirode propisuje da se dijelovi ekoloke
mree mogu tititi kao posebno zatiena podruja ili provedbom planova upravljanja, kao i kroz postupak
ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu svakog ugroavajueg zahvata.
43
44
Ekoloka mrea
Granica NP Plitvika jezera
Meunarodno vano podruje za ptice
Vana podruja za svojte i stanita
HR 2000595, Korana
HR 2000597, Vrhovinsko polje
HR 2000598, Brezovac
HR 2000599, Homoljako polje
HR 2000952, Jugozapadni obronci Medveaka i okolina jezera Kozjak
HR 2000953, Plitvika jezera jezera
HR 2001048, Plitvika jezera Vreljske bare
HR 2001053, orkova uvala
Vana podruja za divlje svinje i stanita
Slika 7: Podruje Ekoloke mree
Nacionalni park Plitvika jezera u cijelosti se nalazi unutar Ekoloke mree Hrvatske (EM) (slika 7) te obuhvaa
sljedea vana podruja:
1. Vana podruja za divlje svojte i stanine tipove
Cijelo podruje Nacionalnog parka Plitvika jezera vrednovano je kao Vano podruje za divlje svojte i
stanine tipove. Unutar ovog podruja utvreno je 8 podruja, od kojih je 5 tokastih lokaliteta (tablica 5).
Tablica 5: Vana podruja za divlje svojte i stanine tipove u Ekolokoj mrei unutar granica NP Plitvika jezera. *- prioritetna
stanita; # meunarodno vana podruja = potencijalna Natura 2000 podruja.
ifra podruja
Naziv podruja
HR2000112#
Rodia pilja
HR2000170#
upljara pilja
HR2000218
Crna peina
HR2000312
Peina Golubnjaa
HR2000564
Delika livada
HR2000565
uma bora Mihaljevac
HR2000595#
Korana
HR5000597
Vrhovinsko polje
HR2000598#
Brezovac
HR2000599#
Homoljako polje
HR2000698#
Plitvice
HR2000699#
Plitvika jezera cret
HR2000700#
Plitvika jezera uz Maticu
HR2000952
Jugozapadni obronci Medveaka i okolica jezera Kozjak
HR2000953#
Plitvika jezera jezera
HR2001048#
Plitvika jezera Vreljske bare
HR2001053#
orkova uvala
2. Meunarodno vana podruja za ptice

Temeljem vrednovanja koje je nainio Zavod za ornitologiju HAZU, ovo podruje vrednovano je kao dio
ireg Meunarodno vanog podruja za ptice Nacionalni park Plitvika jezera (s Vrhovinskim poljem)
(tablica 6).
Tablica 6: Meunarodno vana podruja za ptice u Ekolokoj mrei unutar granica NP Plitvika jezera.
ifra podruja
Naziv podruja
HR1000020

(s Vrhovinskim poljem)
45
46
2.4. Stanovnitvo i kulturna batina na podruju

Nacionalnog parka Plitvika jezera
2.4.1. Stanovnitvo
Prema popisu stanovnika iz 2001. godine u naseljima koja su u potpunosti ili djelomino smjetena u
Parku ivi oko 1.300 stanovnika, dok je 1991. godine bilo zabiljeeno oko 2.238 stanovnika (tablica 7). Pored
ostalih imbenika, na pad broja stanovnika u ovom su razdoblju uvelike utjecala i ratna zbivanja.
Na podruju Parka se u potpunosti ili djelomino nalazi 21 naselje. Na slici 8 prikazane su granice naselja
u Parku i oko njega. Naselja podruja oko Plitvikih jezera spadaju u razvijena (ratrkana) naselja, inae
karakteristina za planinske predjele. Sastoje se od nekoliko manjih, meusobno udaljenih zaseoka.
Tablica 7: Promjena broja stanovnika u naseljima potpuno ili djelomino smjetenima u Parku te u njegovoj neposrednoj
blizini
Naselje
Br. stanovnika 1991.
Br. stanovnika 2001.
Br. domainstava
Podruje naselja (ha)
ujia Krevina
Donji Babin Potok
Drakuli Rijeka
Gornji Babin Potok
Homoljac
Jezerce
Kapela Korenika
Konarev Kraj
Gornja Korana
Plitvica Selo
Plitvika Jezera
Plitviki Ljeskovac
Poljanak
Prijeboj
Rastovaa
Rudanovac
Serti Poljana
Vrelo Koreniko
Zaklopaa
Saborsko
Donja Korana
28
248
10
143
46
1.004
24
12
64
192
74
160
28
115
52
38
165
23
852
-
102
8
76
16
289
4
25
36
361
15
48
3
84
86
15
134
9
860
25
41
4
33
6
84
2
9
23
139
9
20
2
26
31
8
60
4
354
9
351.6
4035.6
438.1
2792.8
2491.5
959.4
1948.9
1000.5
92.7
1252.0
788.4
4906.5
837.4
835.7
1543.4
728,4
735,0
670,7
663,9
150,00
UKUPNO
2.238
1.302
855
34.743,8
Tradicionalno se stanovnitvo na ovom podruju bavilo stoarstvom, poljodjelstvom, mlinarenjem i

iskoritavanjem ume. Proglaenjem Nacionalnog parka zabranjuju se gotovo sve gospodarske djelatnosti
na podruju Parka. Trenutno lokalno stanovnitvo ima koristi od Parka u smislu zapoljavanja djelatnika
(Park osigurava egzistenciju za 730 djelatnika te oko 3000 lanova njihovih obitelji), imaju pravo koritenja
zemljita unutar Parka u svrhu tradicionalne poljoprivrede, a imaju i korist od iznajmljivanja smjetaja
posjetiteljima Parka.
Park naglaava znaaj dobre suradnje s lokalnom zajednicom. Dodatne mogunosti za suradnju lokalne
zajednice i Parka naziru se u razvoju odrivog turizma (ponuda tradicionalnog smjetaja, tradicionalna
47
Legenda
Granica Parka
Granica naselja
Opinska granica
upanijska granica
Slika 8: Administrativne granice naselja u i oko Nacionalnog parka Plitvika jezera
48
lokalna gastro-ponuda, bavljenje tradicionalnim obrtima, izrada tradicionalnih uporabnih predmeta,

proizvodnja prehrambenih i drugih proizvoda, uzgoj domaih pasmina stoke, proirivanje ponude u
smislu davanja mogunosti posjetiteljima da sudjeluju u djelatnostima skupljanja i uzgoja voa i povra,
izrade nekih proizvoda itd., dodatnog trajnog ili povremenog zapoljavanja (npr. kao vodii) i mogunosti
koritenja dobara u Parku (ispaa stoke, tradicionalna poljoprivreda).
2.4.2. Kulturna batina

Meu objektima kulturne i graditeljske batine na
podruju Nacionalnog parka najzastupljeniji su
objekti tradicionalne arhitekture. Lika brvnara
predstavlja autohtonu arhitekturu ovog kraja. Graena je jednostavno, od prirunog materijala (drvo
i kamen). Zajedno s gospodarskim objektima (tala, sjenik, pekara drvenik, trap i esto mlin vodenica) ini cjelinu okunicu, odnosno gospodarstvo,
kao osnovnu jedinicu razvijenijeg ruralnog naselja.
U mnogim naseljima ima sauvanih tradicionalnih
okunica, a dvije tradicionalne okunice u privatnom vlasnitvu (u Plitvica Selu i Plitvikom Ljeskovcu), uvrtene su na Listu zatienih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Mlin u selu Korana
Detalj iz mlina
U naselju Korana nalazi se i jedina sauvana pilana

na irem podruju Karlovake upanije, koja koristi snagu vode. Takoer, u Parku je evidentirano
nekoliko vodenica (na Bijeloj rijeci te na rijekama
Vrelo i Korana). Jedna je od njih, vodenica Radekin
mlin u naselju Plitvica Selo, preventivno je zatiena.
Na Listi preventivno zatienih graevina nalazi
se i zgrada biveg restorana drutvene prehrane,
zgrada potanskog ureda, kompleks zgrada mesnice u naselju Plitvika Jezera na lokaciji Mukinje,
predvien za izgradnju crkve i pastoralnog centra,
te hotel Plitvice i restoran Kozjak, Plitvika jezera,
na lokaciji Velika Poljana. Na Listi kulturnih dobara
RH nalaze se Vila Izvor te etiri stambene zgrade u
naselju Plitvika Jezera, Mukinje, na Listi preventivno zatienih kulturnih dobara Republike Hrvatske
nalazi se takoer, od 10. listopada 2005. godine,
arheoloki lokalitet Gradina Kozjak. Svi objekti su
izgraeni 50-ih godina 20. stoljea i nalaze se u
vlasnitvu Parka.
Detalj iz mlina
Postoji veliki broj graevina, ruralnih ansambala i seoskih naselja koji su preventivno zatieni u razdoblju
od 1978 do 1988. godine, meutim neke od preventivno zatienih graevina su unitene tijekom
Domovinskog rata ili su se same sruile zbog nebrige vlasnika, uprave biveg poduzea Plitvice i dravnih
institucija koje su ih preventivno zatitile. U postupku je revizija svih izdanih rjeenja o preventivnoj zatiti,
a predvia se i ponovno vrednovanje svih stambenih i javnih graevina, tradicionalnih okunica i seoskih
naselja, povijesnih cjelina, spomen-podruja i slinog. Vrednovanje je potrebno izraditi za cijelo podruje
Nacionalnog parka, posebno za naselja koja su u Park ukljuena 1997. godine.
2.5. Posjetitelji i turizam

Dananji sustav posjeivanja Nacionalnog
parka Plitvika jezera poeo se izgraivati
krajem 19.st., a zavren je tridesetih godina
20.st. Uz manje preinake, staze i mostii i danas
prate tada izgraene.
Posjetitelji Nacionalnog parka Plitvika
jezera prihvaaju se preko dviju ulaznih
recepcija u centralnoj zoni parka: Ulaz 1, Ulaz
2 te pomonog ulaza Flora. U okviru ulaznih
recepcija svi posjetitelji mogu dobiti informacije
o Parku. Info-punktovi takoer se nalaze i
na sljedeim lokacijama: Kozjaka Draga,
Labudovac i pristanite P1 na jezeru Kozjak.
Informacije posjetitelji mogu dodatno dobiti
na recepcijama hotela kao i od pomonog
osoblja panoramskih vlakova, elektro-brodova
i informatora na parkiralitu.
Elektro brod
Kretanje posjetitelja kroz Park odvija se individualno i grupno, pjeaenjem te kombinacijom prijevoza
panoramskim vlakovima, elektro-brodovima i amcima na jezeru Kozjak.
Panoramski vlak
49
50
Na temelju podataka za razdoblje od 2000. do 2006. godine uoava se kontinuirani porast broja posjetitelja
(tablica 8). U 2006. godini Park je posjetilo gotovo 866.218 posjetitelja. Najvei broj posjetitelja posjeuje
Park u srpnju i kolovozu (do 10 000 dnevno), a najvea frekvencija dolazaka opaa se izmeu 10 i 12 sati
prije podne. Svaki posjetitelj u pravilu posjeti zonu jezera te, iako nema sustavnog praenja prostorne
disperzije posjetitelja unutar Parka, je vidljivo da je upravo ta zona najoptereenija. Od 2001. godine vodi
se evidencija i o nacionalnoj strukturi posjetitelja, no samo za goste hotelskih objekata. U 2006. godini
ostvareno je 239.605 noenja na podruju Parka, a od tog broja 6,66% su ostvarili domai gosti.
Tablica 8: Broj posjetitelja u Nacionalnom parku Plitvika jezera u razdoblju od 2000 do 2005.
Godina
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
Odrasli
344.951
308.663
320.691
360.593
386.885
390.899
398.277
Grupe
123.703
185.697
188.015
196.097
287.636
308.505
Djeca
137.324
165.518
158.720
172.657
166.227
177.331
168.436
Ukupno
482.275
597.884
665.108
721.265
749.209
855.866
866.218
Mogue aktivnosti u Parku ukljuuju razgledavanje, planinarenje, vonju biciklom, vonju amcem na
vesla, fotografiranje itd. Tijekom boravka u Parku posjetitelji najvie interesa pokazuju za obilazak sredinje
zone Parka (staze i mostii u jezerskoj zoni), vonju panoramskim vlakom, vonju brodom, te veslanje na
jezeru Kozjak. Manji dio posjetitelja odluuje se za planinarenje planinarskom stazom na Medveak, etnju
uz Proansko jezero, lijevu stranu jezera Kozjak, Plitviki Ljeskovac, orkovu uvalu.
Trenutno ne postoji organizirana ponuda edukacije i interpretacije u Parku. Predvia se uspostava nekoliko
tematskih prezentacijskih centara za razliite ciljane skupine posjetitelja.
Javna ustanova upravlja s tri hotela (Jezero, Bellevue i Plitvice) koji se nalaze na podruju Parka te
hotelom Grabovac i auto-kampom Korana. Osim navedenih objekata na podruju Parka nalazi se i Vila
Izvor koja nije u funkciji ( koncesija, Prostorni plan , utvrditi). Ukupan smjetajni kapacitet iznosi 764 leaja
u hotelima te 94 leaja u bungalovima auto-kampa Korana. Smjetaj je u Parku mogu i u privatnim
kuanstvima. Ugostiteljska ponuda Nacionalnog parka se uz ugostiteljsku ponudu hotela sastoji i od niza
restorana s prepoznatljivom gastronomskom ponudom (npr. Nacionalni restoran Lika kua, koji nudi
tradicionalna jela Like u obnovljenom ambijentu prepoznatljive tradicionalne like arhitekture, restoran
Poljana, restoran Borje).
Tablica 9: Broj ostvarenih noenja (hoteli i auto-kamp)
Godina
Broj ostvarenih noenja
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
179.403
218.515
255.710
267.603
263.462
239.605
Tijekom ljeta 2004. godine provedeno je istraivanje o potrebama posjetitelja, oekivanjima i zadovoljstvu
ponuenim u Parku. Ukupno su ispunjena 144 upitnika. Rezultati analize upitnika pokazali su da je najvei
broj posjetitelja izuzetno zadovoljan ouvanim krajobrazom, injenicom da je to podruje zatieno
(73%), te bogatstvom flore i faune (75%). Najmanje je zadovoljstvo posjetitelja gastronomskom ponudom,
prezentacijom kulturnih vrijednosti i openito raznolikou aktivnosti (vidi sliku 9).
51
Slika 9: Zadovoljstvo posjetitelja razliitim kljunim imbenicima u Nacionalnom parku Plitvika jezera
Openito, vezano uz turizam i posjeivanje, u Parku su prepoznati sljedei nedostaci:

D
o sada nije utvren prihvatni kapacitet Parka openito, a niti ue jezerske zone na koju je pritisak turista
najvei i gdje se stvaraju najvee guve;
Nedostaju dodatni turistiki sadraji (npr. mogunost organiziranog promatranja ptica; poune staze,

biciklistike staze);
N
edostaju dodatni programi za posjet dijelova parka izvan sredinje turistike zone (jezerske zone);
Unato raznolikoj ponudi suvenira u Parku, za sada ne postoji suvenir koji bi se mogao smatrati suvenirom

Nacionalnog parka Plitvika jezera.
52
3. T E M E L J N I C I L J E V I U P R AV L J A N J A N A C I O N A L N I M PA R K O M
4. TEMELJNI CILJEVI UPRAVLJANJA PARKOM

Temeljem vizije i stratekih ciljeva razvoja Parka te procjene biolokih, geomorfolokih, socio-ekonomskih
i turistikih vrijednosti Parka, razraene su mjere ouvanja prirodnih vrijednosti i kulturne batine na
podruju Parka.
Plan se proglaava za razdoblje od deset godina uz reviziju nakon pet godina. Detalji planiranih aktivnosti
u razliitim zonama bit e opisani u pojedinim akcijskim planovima, koji su sastavni dio Plana upravljanja,
a koji podlijeu redovitoj reviziji tijekom njihove provedbe. Provedba Plana upravljanja temelji se na transparentnosti i otvorenosti, sudjelovanju javnosti, obrazovanju i interpretaciji, partnerstvu, meunarodnoj
suradnji, akcijskim planovima, praenju stanja (monitoringu) te rezultatima znanstvenih istraivanja.
Prilikom izrade Plana upravljanja kroz pojedinane sastanke, konzultacije, radionice i okrugle stolove
ukljuen je itav niz dionika, provedena je analiza turistikih potencijala s anketom za posjetitelje, bioloka
inventarizacija i niz rasprava s djelatnicima Parka. Sva razvojna pitanja i problemi identificirani tijekom rada
na terenu uzeti su u obzir prilikom utvrivanja ciljeva i mjera navedenih u nastavku.
3.1. Ciljevi i mjere

3.1.1. Bioloka raznolikost
3.1.1.1. ume
Cilj:
Cilj upravljanja umama Nacionalnog parka Plitvika jezera je osiguranje prirodnog

stanja umskih ekosustava koji su od presudne vanosti za bioloku raznolikost i
opstanak temeljnog fenomena te osiguranje svih opekorisnih funkcija uma.
Mjere:
jere upravljanja propisuju se i provode na osnovu utvrivanja i praenja stanja dinamike

umskih ekosustava.

Provoditi kontinuirana istraivanja umskih ekosustava.
Uspostaviti praenje stanja (monitoring) umskih ekosustava.

Izraditi Program zatite umskih ekolokih sustava prema zakonskoj regulativi u slijedeih 5
godina.
Izraditi smjernice za koritenje privatnih uma.

Otvoriti edukativne centre s tematikom umarstva.

Proiriti postojei sustav posjeivanja na umski ekosustav (planinarske staze, biciklistike staze,

poune staze itd.).
Praenje stanja bioraznolikosti.

Indikatori:
ume se prirodno razvijaju i osiguravaju sve opekorisne funkcije bitne za bioloku i krajobraznu
raznolikost Nacionalnog parka Plitvika jezera.
53
54
3.1.1.2. Vodeni ekosustavi

Cilj:
Ouvanje pozitivnog trenda razvoja sedrotvornih rijenih zajednica i sedrotvornih

uvjeta na sedrenim barijerama te osiguranje opstanka svih biljnih i ivotinjskih
zajednica vodenih ekosustava (izvora, stajaica i tekuica) u svrhu ouvanja bioloke
raznolikosti i ekoloke ravnotee.
Mjere:
S
anirati antropogene utjecaje koji doprinose poveanju stope eutrofikacije akvatorija.

Izraditi studiju utjecaja sustava za razgledavanje na stanje vodenih ekosustava i reviziju iste.
Uspostaviti kontinuirano praenje stanja (monitoring) parametara odgovornih za eutrofikacijske

procese i dinamiku izluivanja kalcita i osedravanje u sedrotvornim stanitima.
Ouvati vodena stanita u to prirodnijem stanju, a prema potrebi izvriti revitalizaciju (npr.

ienje vaskularne vegetacije na barijerama, pritocima, cretovima i sl. prema akcijskom planu).

Ouvati bioloke vrste znaajne za stanini tip; ne unositi i ukloniti strane (alohtone) vrste i
genetski modificirane organizme.

Ouvati raznolikost stanita na vodotocima (neutvrene obale, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu
dinamiku voda nunu za opstanak stanita i njihovih znaajnih biolokih vrsta (povremeno
prirodno poplavljivanje rukavaca, rijeiti problem crpljenja vode iz jezera Kozjak, te gradnju i
odravanje sustava za razgledavanje i sl.).
Uspostaviti kontinuirano praenje stanja (monitoring) hidrolokog reima uz proirenje mree

limnigrafa te ouvanje slivnog podruja Plitvikih jezera.
Ouvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode i mineralnih (hranjivih) tvari u vodi (u

koliinama karakteristinim za oligotrofne vode).
Uklanjanje stranih invazivnih vrsta radi ouvanja bioraznolikosti vodenih ekosustava po

preporuci znanosti.
Indikatori:
Ne postoje bitne promjene u sedrotvornom djelovanju zajednica i u biolokoj raznolikosti sustava.
3.1.1.3. Travnjaci
Cilj:
Ouvanje travnjakih povrina (suhih panjaka i livada, vlanih panjaka i livada te creta)
kao podruja velike bioloke raznolikosti i krajobrazne vrijednosti.
Mjere:
P

rovoditi redovitu konju i ispau prema akcijskom planu.
Uklanjati drvenastu vegetaciju prema akcijskom planu.
Odravati odreene travnjake kontroliranim paljenjem temeljem znanstvenih preporuka.

Za cretne povrine, po preporuci znanstvenika, poveati povrinu koja se sada kosi i uklanjati

drvenaste vegetacije.
Karleuine plase prepustiti sukcesiji.

Uklanjanje i spreavanje irenja ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L. )sukladno Naredbi o

poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije (NN 90/06).
Uspostaviti trajno praenje stanja (monitoring) travnjakih ekosustava.

Indikatori:
Planom utvrena povrina travnjaka redovito se kosi i odrava.
3.1.2. Kulturna batina

Cilj:
Sustavno istraivanje, ouvanje i prezentacija kulturne batine te ouvanje cjelokupnog

seoskog prostora i tradicionalnog naina privreivanja (poljoprivreda, stoarstvo i obrt).
Mjere:
E
ducirati lokalno stanovnitvo o kulturnim vrijednostima.
Osnovati etno-park ili muzej na otvorenom u svrhu prezentacije.

Osmisliti izlobe kulturne batine u okviru planiranih posjetiteljskih centara.

Istraiti sve arheoloke lokalitete na podruju Parka.
Popisati i valorizirati cjelokupnu graditeljsku batinu.

Izvriti registraciju privremeno zatienih graevina i lokaliteta.
Izraditi akcijski plan obnove i rekonstrukcije te revitalizacije kulturnih dobara.

Podrati izradu tipinih suvenira koji se temelje na kulturnoj batini kraja.

Indikatori:
Postojea kulturna batina ne propada i koristi se u edukativnu svrhu Nacionalnog parka Plitvika
jezera.
3.1.3. Znanstvena istraivanja

Cilj:
Prikupljanje dovoljne koliine podataka o svim sastavnicama zatienog podruja

(stanita i vrste te ostale sastavnice koje ne pripadaju u podruje prirodoslovnih
istraivanja, ali su bitne za upravljanje, npr. kulturna batina i dr.) u svrhu boljeg ili
lakeg upravljanja podrujem Nacionalnog parka.
Mjere:

P
rikupiti sve postojee podatke o dosadanjim istraivanjima (u svrhu stvaranja osnovne baze
podataka o Nacionalnom parku i izbjegavanja ponavljanja ve provedenih istraivanja).
Sustavno provoditi znanstvena istraivanja.

Osigurati da se znanstvena istraivanja provode na temelju potreba te da slue u svrhu

ostvarivanja gore navedenog cilja.
Ubudue, utvrditi potrebe za pokretanjem istraivanja na temelju rezultata praenja stanja

(monitoringa).
Uspostaviti praenje stanja (monitoring) svih sastavnica zatienog podruja (prema stanitima

ili indikatorskim vrstama) i osigurati trajno praenje, koje mora biti jedna od glavnih zadaa svih
odjela ZSC-a.
Indikatori:
Poveanje ukupnog znanja o fenomenu stvaranja sedre i o biolokoj raznolikosti podruja.
55
56
3.1.4. Turizam, marketing i posjeivanje

3.1.4.1. Upravljanje posjetiteljima, programi i naplata ulaznica
Cilj:
Omoguavanje kvalitetne posjete posjetiteljima uz visok stupanj organiziranosti i

minimalan mogui tetni utjecaj na ekoloke sustave Plitvikih jezera.
Mjere:
O
drediti prihvatni kapacitet prirodnog bogatstva za cijeli Park, a posebno za Veliki slap, kanjon
Korane, Bijelu i Crnu rijeku ukljuujui Plitviki Ljeskovac, Galovaki prsten, Proansko jezero i
jezero Kozjak (lijeva obala) kao i orkovu uvalu.

Izraditi novu koncepciju sustava posjeivanja u skladu s prihvatnim kapacitetom i novonastalim
prometnim uvjetima (Ulazi Babin Potok, Saborsko, Rakovica i Prijeboj).
Razviti ekoloki prihvatljiv interni sustav prometa (plinski autobusi, elektro-brodovi na solarni

pogon, pontoni itd.).
Otvoriti alternativna odredita na podruju Parka te ih kvalitetno opremiti (orkova uvala, etno
selo Prijeboj, selo Korana, podruje Bijele i Crne rijeke).
Osmisliti programe za razliite ciljne skupine posjetitelja (uenici, osobe s posebnim potrebama

itd.).

Uspostaviti stalni nadzor nad posjetiteljima i njihovim kretanjima te pratiti utjecaj na ekosustav.
Indikatori:
Postojei tetni utjecaj posjetitelja na ekosustav znatno se smanjio, to potvruju ekoloki

indikatori.
3.1.4.2. Interpretacija i edukacija

Cilj:
Razumijevanje vrijednosti Plitvikih jezera kao prirodnog fenomena od strane svih

zaposlenih, domaeg stanovnitva i posjetitelja uz uivanje u prirodnosti prostora i
kvalitetnoj usluzi.
Mjere:
I
zgraditi tematske centre (Medveak, Velika Poljana i orkova uvala) i poune staze za
posjetitelje.

Poboljati kvalitetu vodike i interpretacijske slube te osposobiti djelatnike za provedbu
edukacije i interpretacije prirodnih i kulturnih vrijednosti Parka.

Osmisliti interaktivne interpretativne, tematske programe za posjetitelje (npr. ptice parka, leptiri
parka, ume parka, itd.).

Uspostaviti edukativni centar za kolske grupe s mogunou jednostavnog smjetaja jednog
kolskog razreda.

Osmisliti edukativni, interpretacijski i promidbeni materijal za sve ciljne skupine posjetitelja.
Indikatori:
Izgraeni informacijski centri i osmiljeni adekvatni programi za razne ciljne skupine posjetitelja.
3.1.4.3. Smjetaj i usluge

Cilj:
Podizanje kvalitete smjetaja i usluga na podruju Nacionalnog parka Plitvika jezera

potujui najvie ekoloke kriterije uz maksimalno koritenje lokalnih ili regionalnih
resursa sukladno Prostornom planu.
Mjere:
P

rimijeniti tehnologije povoljnije za okoli u smjetajnim i uslunim objektima.

Osigurati maksimalno koritenje lokalnih resursa (hrana, suveniri, usluge, itd.).

Uspostaviti bolju i kontinuiranu suradnju s turistikim dionicima unutar i u okruenju Parka u
svrhu podizanja cjelovite kvalitete ponude.
Indikatori:
Smjetaj u objektima Nacionalnog parka Plitvika jezera zadovoljava najstroe ekoloke standarde
za uslune djelatnosti.
3.1.4.4. Marketing i promidba

Cilj:
Poboljanje slike o Nacionalnom parku Plitvika jezera te podizanje razine opeg znanja
o njegovim prirodnim i kulturnim vrijednostima.
Mjere:
Kontinuirano i kvalitetno promicati Park na nacionalnom i meunarodnom tritu.

Usko suraivati sa strunim slubama.
Uspostaviti intenzivnu suradnju i razmjenu iskustava i kadrova s drugim meunarodnim

parkovima i institucijama.

Sudjelovati na meunarodnim specijaliziranim turistikim i ekolokim sajmovima.
Pojaati promociju edukativnih programa Parka.

Uspostaviti informacijske punktove u Parku.
Indikatori:
Nacionalni park Plitvika jezera meunarodno poznato turistiko odredite s visokim ekolokim
standardima.
3.1.5. Infrastruktura
3.1.5.1. Prometnice
Cilj:
Uspostava prometa sukladno svrsi Nacionalnog parka Plitvika jezera i potrebama

dionika.
Mjere:
Izmjestiti tranzitno prometovanje s prometnice D1 izvan granica Nacionalnog parka.
I
zvriti sustavnu prekategorizaciju prometnica u Nacionalnom parku i staviti sve nerazvrstane
prometnice u slubu Nacionalnog parka i njegovog upravljanja, uspostaviti nadzor, utvrditi
interventne mjere i zadovoljiti potrebe lokalnog stanovnitva.
Izmjestiti promet opasnog tereta s prometnice D52 na cestu Gospi Korenica (preko Ljubova).

Indikatori:
U Nacionalnom parku Plitvika jezera odvija se iskljuivo lokalni promet i promet u svrhu posjeta
Parku.
3.1.5.2. Ostala infrastruktura

Cilj:
Razvoj infrastrukture s minimalnim utjecajem na okoli.
Mjere:
O
sigurati vodoopskrbu izvan slivnog podruja Plitvikih jezera i optimizirati vodoopskrbni sustav
Odrediti bioloki minimum protoka jezera.
Osigurati kvalitetnu odvodnju na cjelokupnom podruju Parka te proiavanje otpadnih voda

na suvremen nain.
Uspostaviti suvremeni podzemni elektroopskrbni sustav (VN i NN) s minimalnim utjecajem na

prirodni okoli.
Odrediti maksimalni broj potrebnih telekomunikacijskih ureaja za mobilnu telefoniju i

uspostaviti suvremeni podzemni telekomunikacijski sustav sa to manjim utjecajem na prirodni
okoli.
Indikatori:
Opskrba pitkom vodom je rijeena izvan sustava Plitvikih jezera, odvodnja kvalitetno rijeena te
ostala infrastruktura uspostavljena u skladu s najviim ekolokim standardima.
57
58
3.1.6. Lokalno stanovnitvo

Cilj:
Uspostava suradnje s lokalnim stanovnitvom u svrhu ostvarivanja vizije Nacionalnog

parka Plitvika jezera.
Mjere:
rganizirati edukativni rad, obrazovanje i tematske radionice za lokalno stanovnitvo.
Osmisliti zajednike turistike promidbene programe.

Uklopiti naselja u sustav posjeivanja i interpretacije.

Podrati tradicionalnu poljoprivredu i ouvanje autohtonih sorti i pasmina.
Poboljati komunikaciju putem zajednikog biltena Plitviki Vjesnik.

Ukljuiti stanovnitvo u aktivnosti praenja stanja (monitoringa).
Indikatori:
Kvalitetna i svrsishodna suradnja Javne ustanove s lokalnim stanovnitvom uspostavljena kroz

odravanje redovnih sastanka.
3.1.7. Openito
3.1.7.1. Vlasnitvo zemljita
Cilj:
Rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa unutar Nacionalnog parka Plitvika jezera s

posebnim osvrtom na suvlasnike odnose za vrijeme trajanja ovog Plana.
Mjere:
P

oveati povrine u vlasnitvu Nacionalnog parka (pravo prvokupa) prema prioritetima
odreenim zonacijom Parka.

Uskladiti stanje u zemljinoj knjizi i katastru sa stanjem na terenu katastarskom izmjerom
zemljita.

Provesti proces brisanja suvlasnikih zajednica.
Indikatori:
Rijeeni imovinsko-pravni odnosi u zemljinim knjigama.
3.1.7.2. Pravna regulativa

Cilj:
Unaprjeenje zakonskog okvira u svrhu uinkovitog upravljanja Nacionalnim parkom

Plitvika jezera.
Mjere:
P
redloiti izmjene u Zakonu o zatiti prirode s ciljem ukljuivanja predstavnika lokalnog

stanovnitva u Upravno vijee Parka.

Izrada sustavne koncepcije identiteta Nacionalnog parka Plitvika jezera.

Zatititi identitet ( tzv. corporate identity) Nacionalnog parka Plitvika jezera autorskim pravom.

Regulirati uporabu fotografija i filmske grae u komercijalne svrhe.

Rijeiti status svih bespravno sagraenih graevina u vlasnitvu Nacionalnog parka.
Indikatori:
Usuglaeni svi zakonski propisi relevantni za upravljanje Parkom, postignuta pravna sigurnost po
svim pitanjima.
3.2. Koncept zoniranja

Nacionalni park Plitvika jezera podijeljen je u nekoliko razliitih zona, utvrenih prema prirodnim
vrijednostima i potrebama upravljanja. Tipovi zona i njihove karakteristike utvrene su na radionici na kojoj
su sudjelovali djelatnici hrvatskih parkova. Klasifikacija se temelji na IUCN klasifikaciji zatienih podruja,
a usvojena je u okviru KEC projekta. Prostori visoke prirodne vrijednosti i malih potreba za upravljanjem
proglaeni su zonom stroge zatite. Zone aktivne zatite su prostori koji zahtijevaju poseban tip upravljanja
kako bi ouvale svoje vrijednosti. Prostori niske prirodne vrijednosti i velikih potreba za upravljanjem
proglaeni su zonom koritenja.
3.2.1. Zoniranje u Nacionalnom parku Plitvika jezera i upravljanje po zonama

Zoniranje Nacionalnog parka Plitvika jezera temelji se na principima zatite i ouvanja prirodnih i kulturnih
vrijednosti, na uvaavanju problema i prijedloga ustanovljenih kroz proces javnog sudjelovanja lokalne
zajednice, Prostornom planu te na planovima za turistiki razvoj prostora.
Za podruje Nacionalnog parka Plitvika jezera utvrene su sljedee zone:
1. Zona stroge zatite

1a) Zona najstroe zatite podruje od osobitog znaaja s neizmijenjenom sveukupnom prirodom,
visoke bioloke i krajobrazne raznolikosti i velike vanosti ouvanja. Pristup posjetiteljima nije dozvoljen.
Prometnice i staze koje prolaze kroz zonu 1a su izdvojene i uvrtene su u zonu aktivne zatite u irini 25m
od oba ruba prometnice i staze.
1b) Zona vrlo stroge zatite podruje s neizmijenjenom i/ili neznatno izmijenjenom prirodom, visoke
bioloke i krajobrazne raznolikosti u kojem se provode minimalne upravljake aktivnosti u svrhu zatite i
ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti. Dozvoljen je ogranieni pristup posjetitelja.
2. Zona aktivne zatite

2a) Zona aktivne zatite stanita podruje velike vrijednosti za ouvanje stanita koje je podvrgnuto
aktivnoj intervenciji kao nainu upravljanja kojim se osigurava zatita, ouvanje, revitalizacije i odravanje
povoljnog stanja.
2b) Zona aktivne zatite umskih ekolokih sustava podruje velike vrijednosti za ouvanje umskih
ekolokih sustava koje je podvrgnuto aktivnoj intervenciji kao nainu upravljanja kojim se osigurava zatita,
ouvanje, revitalizacije i odravanje povoljnog stanja.
3. Zona koritenja
3a) Zona naselja podruje naselja, tradicionalne i ekoloke poljoprivrede, eko turizma, prirodnih i
kulturnih vrijednosti
3b) Zona rekreacije i turistike infrastrukture podruje s prirodnim, kulturnim, odgojno-obrazovnim i
turistiko-rekreativnim vrijednostima u kojem je stavljen naglasak na razvoj posjetiteljske infrastrukture u
skladu s ekolokim standardima.
Kao podloga za zoniranje prihvaeni su rezultati znanstvenih istraivanja koja su provedena na prostoru
Parka.
Prilikom zoniranja Nacionalnog parka Plitvika jezera (slika 11) postojeim posebnim umskim rezervatima
i umama bez prometnica i staza (orkova uvala, Cigelj-Seliki vrh, Crni vrh, Kik-Visibaba, Proanski vrh,
Rjeica-Javornik, Medveak i Rjeica-Kosa) dan je najvii stupanj zatite te su utvreni kao zona najstroe
zatite u kojoj je doputeno provoditi znanstvena istraivanja uz suglasnost nadlenih institucija, aktivnosti
vezane uz praenje stanja (monitoring), intervencije u izvanrednim okolnostima i nadzor.
Bez sadraja za posjetitelje i bez pristupa domaih ivotinja. Budui da podruje Rjeica-Kosa granii na
sjeveru i zapadu s turistikom zonom, na sjevernoj i zapadnoj granici je predviena zatitna zona od 40 m
(prosjena visina stabla) iz sigurnosnih razloga.
Razliite prirodne livade te antropogeni travnjaci, razliiti gospodareni umski ekosustavi i kulture kojima
je potrebno aktivno upravljati s ciljem unaprjeenja postojeeg stanja i renaturalizacije, te reliktne umske
zajednice stavljeni su u zonu aktivne zatite (2a) u kojoj je regulirano posjeivanje i razvoj turistike
59
58,4
60
1
2
3
4
5
6
22,7
8,4
0,9
8,8
0,8
11a Zona najstroe zatite

21b Zona vrlo stroge zatite
32a Zona aktivne zatite stanita (zatita travnjaka, revitalizacija)
42b Zona aktivne zatite umskih ekolokih sustava
53a Zona naselja
63b Zona rekreacije i turistike infrastrukture
22,7
Slika 10: Udio pojedinih zona u ukupnoj povrini Parka
infrastrukture. Odravanje travnjaka potrebno je odrediti posebnim akcijskim planom. Takoer, akcijski plan
e se izraditi za umske kulture na Brezovakom polju, dok e se za reliktne umske zajednice preispitati
stupanj zatite po provedenim istraivanjima i praenju stanja (monitoringu).
Razliiti degradirani stadiji umskih ekosustava koji su uglavnom u privatnom vlasnitvu i koriste se za
opskrbu ogrjevnim drvom takoer su uvrteni u zonu aktivne zatite (1b). Lokalnom stanovnitvu je
dozvoljeno ogranieno iskoritavanje koje odreuje nadleno ministarstvo, Uprava Parka i umarska
savjetodavna sluba.
Podruje oko naselja, graevina, poljoprivrednog zemljita, vonjaka i degradiranih privatnih uma koje se
koriste za opskrbu ogrjevnim drvom, uvrteno je u zonu koritenja (3a). U toj je zoni doputena ekoloka
i tradicionalna poljoprivreda prema utvrenom kapacitetu i za lokalne potrebe bez koritenja umjetnih
gnojiva, herbicida i pesticida.
Intenzivno koriteno podruje u blizini jezera uvrteno je u turistiko-rekreacijsku zonu (3b) u kojoj
posjeivanje treba biti regulirano posebnim akcijskim planom na temelju utvrenih prihvatnih kapaciteta
za pojedina podruja Parka.
Ostali umoviti dio Parka koji se ne nalazi niti u jednoj od spomenutih zona uvrten je u zonu vrlo stroge
zatite (1b) u kojoj nisu dozvoljeni nikakvi umarski zahvati, a koritenje u svrhu posjeivanja je ogranieno
iskljuivo na pjeake staze i ogranien broj posjetitelja u grupi.
Veliina pojedinih zona je prikazana u tablici 10 i na slici 11.
U nastavku je dan prikaz identificiranih zona u Parku sa svim kljunim informacijama: imenom i tipom zone,
ukljuenim podrujem, kriterijem za odabir, ciljevima upravljanja i mogunostima koritenja/upravljanja.
61
Tablica 10: Podruja razliitih zona upravljanja u Parku.

Zona
Zona 1 Zona stroge zatite
1a) Zona najstroe zatite
Podruja najstroe zatite u kojima je
doputeno provoditi znanstvena istraivanja,
praenje stanja (monitoring), nadzor i
intervencije u izvanrednim okolnostima,
pristup posjetiteljima nije dozvoljen.
1 Posebni umski rezervat u

orkovoj uvali
115
4 Kik
127
7 umski prostor unutar

Nacionalnog parka.
8 Brezovako i Homoljako
polje
1.357
186
17.281
58,4 %
9.348
31,5 %
2.876
9 Vrela i Rudanovci
524
10 ui Krevina
294
Travnjake povrine
3.035
11 Kosa
2.407
22,7 %
8,8 %
212
503
1,7 %
226
0,8 %
277
0,9 %
29.612
100 %
Podruje
Podruje sela i zaseoka te
prostor koji ih neposredno
okruuje
SVEUKUPNO
8,4 %
Podruje
Zona 3 Zona koritenja
b) Zona rekreacije i turistike

infrastrukture
278
3 Crni vrh
12 Brezovako polje
a)Zona naselja
66,8 %
417
Zona 2 Zona aktivne zatite
2b) Zona aktivne zatite umskih

ekolokih sustava
19.761
2 Seliki vrh
6 Medveak
2a) Zona aktivne zatite stanita

Podruja aktivne zatite stanita (zatita
travnjaka, revitalizacija).
Postotak
Podruje
5 Rjeica-Proanski vrh
1b) Zona vrlo stroge zatite

Podruja vrlo stroge zatite u kojima je
doputeno vriti znanstvena istraivanja,
pristup posjetiteljima ogranien.
Ukupno (ha)
13 Podruje posjetiteljske
i turistike infrastrukture,
prirodnih i kulturnih vrijednosti
62
Legenda
Granica parka
3a Zona naselja
Slika 11: Zoniranje Nacionalnog parka Plitvika jezera
63
3.2.1.1. Zona 1 Zona stroge zatite
Legenda
Granica parka
3a Zona naselja
Slika 12: Zona 1 Zona stroge zatite, tip zone 1a i 1b
64
Legenda
Granica parka
3a Zona naselja
Slika 13: Zona 1 Zona stroge zatite, tip zone 1a i 1b
Tip zone: 1a) Zona najstroe zatite. Podruja od osobitog znaaja s neizmijenjenom sveukupnom
prirodom, visoke bioloke raznolikosti i velike vanosti ouvanja.
Opis: U ovu zonu ulaze postojei i proireni umski rezervati u orkovoj uvali (1), Seliki vrh (2), Crni vrh
(3), Kik (4), Rjeica-Proanski vrh (5) i Medveak (6). Jedna od posebnosti je da je zona stroge zatite ispod
Proanskog vrha proirena na lijevu obalu Proanskog jezera, od utoka Suanj potoka do sredine jezera,
te na cijelo podruje oko Ciginovca. Isto tako u tu zonu ulazi cijeli sliv Rjeice do ua u jezero Kozjak.
Kriterij: Podruje je namijenjeno iskljuivo ouvanju izvorne prirode i prirodnih procesa, znanstvenom
istraivanju i /ili praenju stanja (monitoringu) koje ne ugroava slobodno odvijanje prirodnih procesa.
Posebnu vrijednost ovom dijelu Parka daje raznolikost faune i zastupljenost zvijeri, medvjeda (Ursus arctos),
vuka (Canis lupus), risa (Lynx lynx) i divlje make (Felis sylvestris). Te vrste trebaju velika, neometana podruja,
to je ovakvom zonacijom uspjeno rijeeno.
Cilj: Provoenje aktivnosti usmjerenih iskljuivo na ouvanje i zatitu izvorne prirode i prirodnih procesa,
praenje stanja (monitoring) ekolokih sustava, bioloke i krajobrazne raznolikosti te nadzor.
Doputene aktivnosti: Doputeno je provoditi znanstvena istraivanja uz suglasnost nadlenih institucija,
provoditi aktivnosti vezano uz praenje stanja (monitoring), intervencije u izvanrednim okolnostima i
nadzor.
Posjeivanje: Pristup posjetiteljima nije dozvoljen.
Tip zone: 1b) Zona vrlo stroge zatite. Podruje s neizmijenjenom i/ili neznatno izmijenjenom sveukupnom
prirodom u kojem se provode minimalne upravljake aktivnosti u svrhu zatite i ouvanja bioloke i
krajobrazne raznolikosti.
Opis: U ovu zonu ulazi veina umskih prostora unutar Nacionalnog parka. Prostor je ispresijecan umskim
prometnicama koje se mogu staviti u ogranienu slubu posjeivanja podruja (7).
Kriterij: Podruje je namijenjeno znanstvenom istraivanju i/ili praenju stanja (monitoringu), te
obrazovanju koje ne ugroava slobodno odvijanje prirodnih procesa uz ogranieni pristup posjetitelja.
Cilj: Provoenje minimalnih aktivnosti u svrhu ouvanja i zatite, praenja stanja (monitoring) bioloke i
krajobrazne raznolikosti te neive prirode, nadzora te odravanja i unaprjeenja minimalne posjetiteljske
infrastrukture.
Doputene aktivnosti: Doputeno je provoditi znanstvena istraivanja, vriti aktivnosti vezeno uz praenje
stanja (monitoring), nadzor podruja, ogranien pristup posjetitelja uz obavezno zadravanje na stazama
koje su oznaene i namijenjene razgledavanju i posjeivanju, razvoj minimalne posjetiteljske infrastrukture
(edukacija i interpretacija) i doputene intervencije u izvanrednim okolnostima.
Posjeivanje: Mogunost posjeivanja podruja samo u zoni obiljeenih staza i putova uz voenje
iskljuivo strunog vodia Parka, ogranieno brojem osoba i vremenom boravka. Minimalni sadraji
( infrastruktura) za posjetitelje i bez pristupa domaih ivotinja. Posjetitelji se moraju strogo pridravati
pravila ponaanja u Nacionalnom parku propisanih Pravilnikom o unutarnjem redu.
65
66
3.2.1.2. Zona 2 Zona aktivne zatite
Legenda
Granica parka
3a Zona naselja
Slika 14: Zona 2 Zona aktivne zatite, tip 2a i 2b
67
Legenda
Granica parka
3a Zona naselja
2a Zona aktivne zatite stanita

(zatita travnjaka, revitalizacija)
Slika 15: Zona 2 Zona aktivne zatite, tip 2a i 2b
68
Tip zone: 2a) Zona aktivne zatite stanita. Podruje velike vrijednosti za ouvanje stanita koje je
podvrgnuto aktivnoj intervenciji kao nainu upravljanja kojim se osigurava zatita, ouvanje, revitalizacije i
odravanje povoljnog stanja.
Opis: U ovu zonu uvrteni su uglavnom travnjaci koje treba odravati. U ovu zonu ulaze posebno vrijedni
travnjaci na Brezovakom i Homoljakom polju (8) koji ve po svojoj veliini i biljnom sastavu kao i svojim
krajobraznim vrijednostima ine jedinstvenu vrijednost za Nacionalni park. To podruje je ujedno i slivno
podruje veine pritoka Plitvikih jezera. Poseban znaaj imaju i male travnjake povrine rasute po
umskom prostoru. One su od izuzetnog znaaja za faunu podruja. Posebno vani vlani travnjaci se
nalaze oko Vrela i Rudanovca (9) i oko ui Krevine (10) te cret na uu Matice kod Plitvikog Ljeskovca. To
su stanita rijetkih i ugroenih biljaka koje treba primjereno zatiti.
Kriterij: Podruje je namijenjeno zatiti, revitalizaciji i odravanju povoljnog stanja ekolokih sustava/
staninih tipova/vrsta u svrhu ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti, ouvanju neive prirode.
Cilj: Podruje koje je podvrgnuto aktivnoj intervenciji kao nainu upravljanja kojim se osigurava zatita,
ouvanje i odravanje povoljnog stanja staninih tipova/ ekolokih sustava/vrsta u svrhu ouvanja bioloke
i krajobrazne raznolikosti i ostalih prirodnih vrijednosti.
Doputene aktivnosti: Doputeno je provoditi znanstvena istraivanja i/ili praenje stanja (monitoring)
uz suglasnost nadlenih institucija, provoenje mjera i aktivnosti u svrhu ouvanja i zatite vrsta, provoenje
programa revitalizacije staninih tipova u suradnji s lokalnom zajednicom (konja, ispaa), ogranieni
pristup posjetitelja uz obvezu zadravanja na stazama koje su oznaene i namijenjene razgledavanju i
posjeivanju, razvoj minimalne posjetiteljske infrastrukture (edukacija i interpretacija), organizirano i
individualno posjeivanje i rekreacija u granicama odreenim kapacitetom nosivosti i nadzor podruja.
Posjeivanje: Mogunost posjeivanja i kretanja posjetitelja po stazama, uz koritenje vodia. Pse se mora
voditi na uzici te se treba strogo pridravati pravila ponaanja u Nacionalnom parku propisanih Pravilnikom
o unutarnjem redu.
Tip zone: 2b) Zona aktivne zatite umskih ekolokih sustava. U ovu zonu uvrtene su uglavnom degradirane ili gospodarene ume u rubnom podruju i proirenom dijelu Parka, saene umske kulture, te
degradirane ume i panjae.
Opis: U ovu zonu ulaze gospodarene ume na podruju oko Kuselja i Pavlovakog vrha, oko Babinog
potoka (s reliktnim zajednicama bora) i izmeu Brezovakog polja i Lisine te oko Kose (11). Isto tako tu ulaze
i umske kulture na Brezovakom polju (12).
Kriterij: Prostor je karakteriziran gospodarenim umama i umama u raznim stadijima degradacije ali
ima za takva podruja karakteristinu floristiku raznolikost. Faunistiki je ovo podruje takoer bogato i
raznoliko.
Cilj: Ouvanje i unapreenje prirodnih karakteristika i raznolikosti stanita sa svim biljnim vrstama i
skupinama ivotinja.
Doputene aktivnosti: Nadzor podruja, znanstvena istraivanja, praenje stanja (monitoring) vode,
flore i faune u ovoj zoni s naglaskom na bioindikatore stanita. Prema potrebi i prema programu za zatitu
umskih ekosustava mogui umarski zahvati u degradiranim sastojinama.
Posjeivanje: Mogunost posjeivanja i kretanja posjetitelja po stazama uz koritenje vodia. Pse se mora
voditi na uzici te se treba strogo pridravati pravila ponaanja u Nacionalnom parku propisanih Pravilnikom
o unutarnjem redu.
69
3.2.1.3. Zona 3 Zona koritenja
Legenda
Granica parka
3a Zona naselja
Slika 16: Zona 3 Zona koritenja, tip zone 3a i 3b
70
Tip zone: 3a) Zona naselja

Opis: U ovu zonu ulaze sva sela i zaseoci te prostor koji ih neposredno okruuje. Glavna naselja unutar
Nacionalnog parka su Plitvika Jezera (s Mukinjama), Jezerce, Plitvica, Poljanak, Rastovaa, Babin Potok
i cijeli niz drugih sela i zaseoka na rubu Parka. Posebni poloaj imaju Plitviki Ljeskovac i Bijela rijeka u
samom izvorinom podruju Plitvikih jezera. U ovom podruju se javlja vrlo ekstenzivna tradicionalna
poljoprivreda i stoarstvo.
Kriterij: Podruje je namijenjeno razvoju ekoloke i tradicionalne poljoprivredne proizvodnje, eko-turizma,
agroturizma te ruralnog turizama, u svrhu ispunjavanja potreba lokalne zajednice i razvoja zatienog
podruja koje se temelji na ouvanju prirodnih vrijednosti i kulturne batine te odrivom razvoju.
Cilj: Podruje kojim se upravlja na naelima odrivog razvoja uz suradnju s lokalnom zajednicom uz
ouvanje bioloke i krajobrazne raznolikosti te ostalih prirodnih vrijednosti kao i kulturne batine.
Doputene aktivnosti: Znanstvena istraivanja, praenje stanja (monitoring), nadzor, organizirano i
individualno posjeivanje i rekreacija u granicama odreenim prihvatnim kapacitetom, koritenje prirodnih
dobara u skladu s odrivim razvojem te uz ouvanje bioloke i krajobrazne raznolikosti i ostalih prirodnih
vrijednosti (npr. neive prirode), razvoj odrivog ekolokog turizma, ekoloka poljoprivredna proizvodnja,
zatita i ouvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti podruja, razvoj posjetiteljske infrastrukture u skladu s
ekolokim standardima (edukacija i interpretacija), zatita i ouvanje kulturne batine.
Posjeivanje: Mogunost posjeivanja i kretanja posjetitelja po oznaenim stazama uz strogo pridravanje
pravila ponaanja u Nacionalnom parku propisanih Pravilnikom o unutarnjem redu. Psi moraju biti na
uzici.
Tip zone: 3b) Zona rekreacije i turistike infrastrukture
Opis: U ovu zonu ulazi podruje s prirodnim, kulturnim, odgojno-obrazovnim i turistiko-rekreativnim
vrijednostima.
Kriterij: Podruje namijenjeno rekreaciji, posjeivanju i razgledavanju. Prostor je izuzetno bogat zanimljivim
biolokim procesima i geomorfolokim karakteristikama. Jezerski prostor sa slapovima i slapitima
predstavlja temeljni fenomen ovog podruja zbog kojeg je i uvrten na listu Svjetske prirodne batine
UNESCO-a.
Cilj: Upravljanje podrujem u skladu s prihvatnim kapacitetom te u suradnji s lokalnom zajednicom. Razvoj
i unapreenje posjetiteljske infrastrukture (poune staze, posjetiteljski centri, itd.) u skladu s ekolokim
standardima.
Doputene aktivnosti: Znanstvena istraivanja, praenje stanja (monitoring), nadzor, razvoj posjetiteljske
infrastrukture (poune staze, posjetiteljski centri,) u skladu s ekolokim standardima, edukacija,
interpretacija, doputeno organizirano i individualno posjeivanje i rekreacija u granicama odreenim
kapacitetom nosivosti, zatita i ouvanje kulturne batine. Nije doputen razvoj masovne posjetiteljske
infrastrukture.
Posjeivanje: Stalna mogunost posjeivanja i rekreacije u granicama odreenim prihvatnim kapacitetom
podruja uz strogo pridravanje pravila ponaanja u Nacionalnom parku propisanih Pravilnikom o
unutarnjem redu. Psi moraju biti na uzici.
71
72
4. P R O V E D B A P L A N A U P R AV L J A N J A
4. PROVEDBA PLANA UPRAVLJANJA

4.1. Povezanost s ostalim planskim dokumentima
Prostorni plan predstavlja temeljni zakonski dokument za upravljanje zatienim podrujima u Hrvatskoj.
Uz zatiena podruja, planovi se kontinuirano pripremaju na upanijskoj i dravnoj razini, te ih nakon
usklaivanja sa prijedlozima proizalim tijekom javne rasprave donosi Hrvatski sabor. Prostorni planovi
u pravilu se donose za razdoblje od deset godina. Do donoenja Zakona o zatiti prirode 1994. godine
prostorni su planovi bili jedini planski dokumenti koji su odreivali koritenje prostora u zatienim
podrujima. Danas oni na razini parkova odreuju temeljne uvjete koritenja prostora, utvruju uvjete
postupanja i u izgraenom i u prirodnom okoliu, koncentrirajui se uglavnom na rekreaciju, turizam i
pitanja stanovanja i transporta, te daju podlogu aktivnostima koje e biti utvrene Planom upravljanja.
Osnovne aktivnosti upravljanja zatienim podrujem koje se predviaju unutar Prostornog plana su :
i
nterpretacija i detaljizacija upanijskog Plana na lokalnoj razini,
o
dreivanje kontrole razvoja i primjene planiranih aktivnosti i
o
nemoguavanje stihijskih razvojnih aktivnosti unutar parka.
Usklaenost Prostornog plana kao temeljnog zakonskog dokumenta i Plana upravljanja koji predstavlja
strateki dokument i osnovu za upravljanje i aktivnosti ouvanja od izuzetnog je znaaja za zonaciju Parka.
Zoniranje je u Prostornom planu napravljeno prema glavnim ciljevima ouvanja i namjenama koritenja, a
u Planu upravljanja je detaljnije utvreno zbog upravljakih akcija i mjera zatite u svakoj pojedinoj zoni.
Dakle, Prostorni plan daje naznake gdje i to, dok Plan upravljanja dodatno odreuje operativne aspekte
upravljanja zatienim podrujima, a naroito one koji se odnose na ouvanje i zatitu bioloke raznolikosti.
Konzultacije sa zavodima za prostorno planiranje na dravnoj i upanijskoj razini vezano uz Plan upravljanja
za Nacionalni park Plitvika jezera zapoele su pri samim poecima izrade Plana, ime su ve od samog
poetka onemoguene potencijalne neusuglaenosti.
Osim prostornih planova postoji niz dokumenta (strategija, planova i programa) na dravnoj i/ili upanijskoj
razini, iz podruja turizma, poljoprivrede, voda, uma i dr., koji utjeu na izradu i kasniju provedbu Plana
upravljanja. Prilikom izrade ovog plana upravljanja uzeti su u obzir svi postojei dokumenti.
4.2. Akcijski planovi

Temeljem Zakona o zatiti prirode Plan upravljanja donosi se za razdoblje od 10 godina, s time da se nakon
5 godina provodi revizija. Meutim, kako bi se osigurala provodljivost, vano je donijeti kratkorone i
dugorone akcijske planove koji e se odnositi na specifine prioritete u upravljanju Parkom. Sami akcijski
planovi proizlaze iz utvrenih stratekih ciljeva i mjera upravljanja Parkom te detaljno razrauju aktivnosti,
vremenske okvire i resurse potrebne za njihovu provedbu.
Prilikom utvrivanja temeljnih ciljeva upravljanja Parkom utvreno je 9 prioritetnih akcijskih planova koje
e Javna ustanova Nacionalni park Plitvika jezera provesti u razdoblju od 2008. do 2017. godine. Navedeni
popis akcijskih planova ne pokriva sve probleme koji bi se mogli pojaviti u budunosti te e, ukoliko se za
73
74
to pokae potreba, biti proiren. U proces izrade svakog akcijskog plana bit e ukljueni svi dionici, kako
bi se u samom poetku razrijeili mogui sukobi. Svi predvieni akcijski planovi biti e doneseni do kraja
2008. godine po istovjetnoj proceduri kao i Plan upravljanja.
Tablica 11: Popis akcijskih planova za razdoblje od 2008. do 2017. godine
Akcijski planovi
Cilj: Zaita i ouvanje bioloke i krajobrazne raznolikosti.
1. Ouvanje umskih ekolokih sustava Nacionalnog parka Plitvika jezera.
2. Zatita vodenih ekosustava.
3. Zatita i ouvanje flore i faune Nacionalnog parka.
4. Zatita i ouvanje travnjaka.
Cilj: Razvoj marketinga i sustava posjeivanja Nacionalnog parka.
5. Prezentacija, promocija i sustav posjeivanja.
Cilj: Zatita i ouvanje kulturne batine.
6. Inventarizacija i zatita kulturne batine.
7. Razvoj tradicionalnih zanata.
Cilj: Ureenje imovinsko-pravnih pitanja na podruju Nacionalnog parka.
8. Ureenje vlasnikih odnosa.
Cilj: Aktivno ukljuivanje lokalne zajednice u razvoj Nacionalnog parka.
9. Sudjelovanje javnosti i strategija suradnje s lokalnom zajednicom.
4.2.1. Pregled akcijskih planova

Pregled prioritetnih akcijskih planova, utvrenih tijekom izrade Plana upravljanja, s ciljevima, glavnim
aktivnostima, procjenom trokova te vremenskim okvirima:
4.2.1.1. Bioloka i krajobrazna raznolikost

Akcijski plan: Ouvanje umskih ekolokih sustava Nacionalnog parka Plitvika jezera.
Cilj plana:
Okvir za aktivnosti vezane za zatitu svih umskih ekolokih sustava Nacionalnog parka.
Glavne aktivnosti:
Zatita, praenje stanja (monitoring), nadzor sukcesije, uklanjanje potencijalno opasnih

stabala, odravanje staza, otkup zemljita, kompenzacija za ogrjevno drvo, istraivanje
reliktnih zajednica.
Proraun:
3.000.000 HRK
Vremenski okvir:
10 godina
75
Akcijski plan: Zatita vodenih ekosustava.
Cilj plana:
Trajno zatititi i pratiti promjene akvatorija Plitvikih jezera.
Glavne aktivnosti:
Stalno praenje stanja (monitoring) bitnih parametara od strane djelatnika Parka ili
vanjskih suradnika, kartiranje vodotoka i izvora, sanacija antropogenih utjecaja na
jezera, izmjetanje opskrbe pitkom vodom izvan granica, proiavanje otpadnih
voda izvan granica, praenje stanja (monitoring) poljoprivrednih aktivnosti u slivnom
podruju, uklanjanje makrovegetacije i uklanjanje alohtonih vrsta prema znanstvenim
preporukama.
Proraun:
1.367.100 HRK
Vremenski okvir:
10 godina
Akcijski plan: Zatita i ouvanje travnjaka

Cilj plana:
Zatita i odravanje bitnih travnjakih povrina.
Glavne aktivnosti:
Razvoj katastra travnjakih povrina, ureenje vlasnikih odnosa, aktivnosti odravanja,

nabava potrebnih strojeva.
Proraun:
3.969.000 HRK
Vremenski okvir:
10 godina
Akcijski plan: Zatita i ouvanje flore i faune Nacionalnog parka .

Cilj plana:
Poboljati znanje i zatitu pojedinih svojti.
Glavne aktivnosti:
Ponovno uvoenje u prirodu (reintrodukcija) autohtone potone pastrve, zavretak

inventarizacije za glavne skupine biljaka i ivotinja, razvoj praenja stanja (monitoringa).
Proraun:
2.940.000 HRK
Vremenski okvir:
10 godina
4.2.1.2. Marketing i sustav posjeivanja

Akcijski plan: Prezentacija, promocija i sustav posjeivanja.
Cilj plana:
Poboljati sustav i usluge posjeivanja uz minimalan tetni uinak na okoli.
Glavne aktivnosti:
Poboljati infrastrukturu Parka, prilagoditi je osobama s posebnim potrebama, uvoenje

okoliu prihvatljivih tehnologija, edukativni programi i sadraji, razvoj centara za posjetitelje Medveak, Kozjak i orkova uvala, Plan interpretacije i informacija, mrea
biciklistikih staza, procjena kapaciteta nosivosti pojedinih lokaliteta u Parku.
Proraun:
12.000.000 HRK
Vremenski okvir:
10 godina
76
4.2.1.3. Kulturna batina

Akcijski plan: Inventarizacija i zatita kulturne batine
Cilj plana:
Dokumentirati , zatititi i prezentirati nepokretnu i pokretnu bitnu kulturnu batinu.
Glavne aktivnosti:
Izrada studije zatite i revitalizacije kulturne batine, analiza strukture starih sela i
zaselaka, kulturnog krajobraza, starih zanata i alata, mjere za postizanje slubene zatite,
izrada karte kulturnih vrijednosti, razni radovi na obnovi i zatiti nepokretnih kulturnih
dobara, arheoloka istraivanja na lokalitetu Gradina Kozjak i ostalim lokalitetima
evidentiranim na podruju Parka, kao i njihova prezentacija javnosti.
Proraun:
220.500 HRK
Vremenski okvir:
10 godina
Akcijski plan: Razvoj tradicionalnih zanata.

Cilj plana:
Zatititi tradicionalne zanate i vjetine u regiji.
Glavne aktivnosti:
Istraivanje starih zanata i izvornih regionalnih proizvoda, plan interpretacije, razvoj

lokalnih suvenira i proizvoda, poticaji za zatitu starih zanata za lokalno stanovnitvo.
Proraun:
1.470.000 HRK
Vremenski okvir:
10 godina
4.2.1.4. Imovinsko pravni odnosi

Akcijski plan: Ureenje vlasnikih odnosa.
Cilj plana:
Uspostaviti jasne vlasnike odnose na podruju Parka.
Glavne aktivnosti:
Detaljna izmjera privatnog i dravnog vlasnitva, trajno oznaavanje granica zemljita,

razvoj tonoga katastra, uspostava zemljine knjige.
Proraun:
7.350.000 HRK (financira Dravna geodetska uprava i Ministarstvo pravosua)
Vremenski okvir:
10 godina
4.2.1.5 Lokalna zajednica i javnost

Akcijski plan: Sudjelovanje javnosti i strategija suradnje s lokalnom zajednicom.
Cilj plana:
Poboljati suradnju s lokalnom zajednicom.
Glavne aktivnosti:
Organizirati redovite sastanke i dogaanja za stanovnike, izrada biltena radi

obavjetavanja javnosti o djelatnostima u Parku, zajednike aktivnosti, edukativni rad s
lokalnim kolama.
Proraun:
110.250 HRK
Vremenski okvir:
10 godina
77
4.3. Financijski aspekti i procjena trokova

Temeljem Zakona o zatiti prirode financijska sredstva za zatitu prirodnih vrijednosti od meunarodnog
i nacionalnog znaaja osigurana su u dravnom proraunu. Isto se odnosi na financiranje Nacionalnog
parka Plitvika jezera, a u skladu s potrebama navedenim u Godinjem planu rada te mogunostima
dravnog prorauna. Osim toga, sredstva za financiranje zatite prirode osigurava i sam Park naplaujui
koritenje prirodnih izvora i zatienih vrijednosti kroz ulaznice za posjetitelje ili sustavom koncesija, kao i
kroz nacionalne i meunarodne fondove.
Tijekom proteklih nekoliko godina Nacionalni park Plitvika jezera ukljuio se u projekte i programe koje
financiraju nacionalne i meunarodne institucije (npr. Svjetska banka/GEF u sluaju KEC projekta).
Budui da su akcijski planovi naelno utvreni kao zasebni projekti, Park e ih koristiti i za pribavljanje
dodatnih sredstava, kako iz meunarodnih tako i iz domaih izvora te donacija. Svaki e akcijski plan imati
detaljno razraen proraun koji e se odraziti i na sadraj Godinjeg plana rada Javne ustanove te e biti u
skladu s cjelokupnim proraunom Parka.
Procjena ukupnih sredstava potrebnih za provedbu Plana upravljanja za razdoblje od 2008. do 2017. godine
prikazana je u tablici 12.
Tablica 12: Okvirna predvianja trokova za Nacionalni park Plitvika jezera u razdoblju od 2008. do 2017. godine
a) Tekui trokovi Javne ustanove za plansko razdoblje
Godina
Opis
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
TEKUI TROKOVI (HRK)

Trokovi za
zaposlene
52.000.000
54.600.000
57.330.000
60.196.500
63.206.325
66.366.641
69.684.973
73.169.222
76.827.683
80.669.067
Materijalni
trokovi i
trokovi usluga
60.000.000
63.000.000
66.150.000
69.457.500
72.930.375
76.576.894
80.405.738
84.426.025
88.647.327
93.079.693
Trokovi
za nabavu
nefinancijske
imovine
8.000.000
8.400.000
8.820.000
9.261.000
9.724.050
10.210.253
10.720.765
11.256.803
11.819.644
12.410.626
Ostali trokovi
19.000.000
19.950.000
20.947.500
21.994.875
23.094.619
24.249.350
25.461.817
26.734.908
28.071.653
29.475.236
Ukupno
139.000.000 145.950.000 153.247.500 160.909.875 168.955.369 177.403.138 186.273.293 195.586.958 205.366.307 215.634.622
78
b) Trokovi akcijskih planova za plansko razdoblje

AKCIJSKI PLANOVI (HRK)
Godina
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
Ukupno
Ouvanje umskih
ekolokih sustava
Nacionalnog
parka
300.000
300.000
300.000
300.000
300.000
300.000
300.000
300.000
300.000
300.000
3.000.000
Prezentacija,
promocija i sustav
posjeivanja
1.200.000
1.200.000
1.200.000
1.200.000
1.200.000
1.200.000
1.200.000
1.200.000
1.200.000
1.200.000
12.000.000
Zaita i ouvanje
flore i faune
Nacionalnog
parka
294.000
294.000
294.000
294.000
294.000
294.000
294.000
294.000
294.000
294.000
2.940.000
Zatita i ouvanje
travnjaka
735.000
735.000
312.375
312.375
312.375
312.375
312.375
312.375
312.375
312.375
3.969.000
Inventarizacija i
zatita kulturne
batine
29.400
29.400
29.400
29.400
29.400
14.700
14.700
14.700
14.700
14.700
220.500
Sudjelovanje
javnosti i
strategija suradnje
s lokalnom
zajednicom
29.400
22.050
7.350
7.350
7.350
7.350
7.350
7.350
7.350
7.350
110.250
Razvoj
tradicionalnih
zanata
147.000
147.000
147.000
147.000
147.000
147.000
147.000
147.000
147.000
147.000
1.470.000
Ureenje
vlasnikih odnosa
7.350.000 HRK financira Dravna geodetska uprava i Ministarstvo pravosua
Zatita vodenih
ekosustava
UKUPNO
757.050
132.300
169.050
44.100
44.100
44.100
44.100
44.100
44.100
3.491.850
2.859.750
2.459.175
2.334.225
2.334.225
2.319.525
2.319.525
2.319.525
2.319.525
44.100
1.367.100
2.319.525 25.076.850
c) Ukupni trokovi za plansko razdoblje

TEKUI TROKOVI I AKCIJSKI PLANOVI (HRK)
Godina
UKUPNO
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
142.491.850 148.809.750 155.706.675 163.244.100 171.289.594 179.722.663 188.592.818 197.906.483 207.685.832 217.954.147
4.4. Praenje stanja (monitoring)

Plan upravljanja e biti vaei 10 godina, u kojima e se odvijati cijeli niz aktivnosti praenja stanja
(monitoringa dalje u tekstu: praenje stanja) u svrhu osiguravanja postignua ciljeva plana. Praenje stanja
je tekue praenje promjena stanja okolia, kao i upravljakih aktivnosti unutar Plana. Putem podataka
prikupljenih tijekom praenja stanja mogu se procijeniti dostignua Plana i izvriti potrebne prilagodbe.
Prilagodljivo upravljanje je metoda koja se mora uspostaviti ujedinjujui aktivnosti na terenu, mjerenja za
praenje stanja, usporedbu s oekivanim rezultatima i prilagodbu buduih aktivnosti, s time da se svaka
aktivnost temelji na postojeem iskustvu i novim informacijama.
Aktivnosti praenja stanja mogu biti podijeljene u nekoliko skupina prema razini praenja stanja:
p
raenje stanja aktivnosti predvienih planom,

p
raenje stanja broja posjetitelja i njihovo zadovoljstvo,
p
raenje stanja promjena u krajobrazu i
p
raenje stanja odabranih svojti.
Dodatno su jo posebne djelatnosti praenja stanja ukljuene u akcijske planove u svrhu praenja ispunjenja
ciljeva te u svrhu eventualne prilagodbe aktivnosti.
4.4.1. Praenje stanja aktivnosti iz Plana upravljanja

Najbolji instrument za praenje uspjenosti provedbe Plana upravljanja predstavlja godinji plan rada i
godinje izvjee o radu, jer su u njima sadrane sve aktivnosti Javne ustanove. Od trenutka usvajanja
Plana upravljanja godinji bi plan rada trebao biti strukturiran sukladno s njim: trebao bi sadravati tablicu
aktivnosti koja je vezana za ciljeve, mjere i akcijske planove iz Plana upravljanja, zajedno s procjenom
potrebnih sredstava (osoblje i financije) za provedbu aktivnosti. Na kraju godine primjenjuje se isti postupak
i struktura pri izradi godinjeg izvjea s podatkom u kojoj su mjeri izvrene planirane aktivnosti i potroena
predviena sredstva.
Kroz niz godina ta izvjea postat e idealan instrument procjene do koje mjere su postignuti ciljevi i mjere
iz Plana upravljanja te koja su sredstva potroena za njihovu provedbu.
4.4.2. Praenje stanja broja posjetitelja i njihovog zadovoljstva

2004. godine je u okviru projekta KEC provedena studija sa svrhom procjene vienja parkova od strane
posjetitelja. Za potrebe studije bili su izraeni upitnici iji su rezultati uneseni u bazu podataka. Informacije
iz studije koritene su za izradu ovog Plana upravljanja.
Nova studija ponovit e se za pet godina u svrhu analize promjene vienja i zadovoljstva posjetitelja
ponudom Parka. Dodatni komentari dati od strane posjetitelja bit e dobrodoli prilog prepoznavanja
tema kojima Park ubudue mora posvetiti panju.
U nadolazeem razdoblju potrebno je uvesti i redovno praenje stanja putem tajnog kupca-posjetitelja
radi breg uoavanja i rjeavanja propusta i nedostataka.
79
80
4.4.3. Praenje stanja promjene krajobraza

Ciljevi i mjere zatite u ovom Planu upravljanja imaju odreeni utjecaj na krajobraz. Jedna od mjera
uspjenosti Plana moe biti usporedba promjene u zemljinom pokrovu unutar i oko Parka kroz odreeno
vremensko razdoblje.
U okviru priprema za izradu Plana upravljanja izraena je karta zemljinog pokrova u mjerilu 1:25.000
prema prvoj razini Corine klasifikacije. Karta je izraena na temelju dva seta snimaka sa Landsat TM satelita
iz 2000. godine (proljee i jesen). Koritena je za sva zatiena podruja. Rezultati analize satelitskih snimaka
preneseni su na poligone i teme u GIS-u.
Ponovna provedba kartiranja zemljinog pokrova nakon 5 ili 10 godina, istom metodom, pokazat e
eventualne srednjorone ili dugorone promjene. Kombinirana s detaljnim terenskim istraivanjima,
pokazat e promjene u razvoju stanita Nacionalnog parka.
4.4.4. Praenje stanja odabranih svojti

Uz navedene metodologije praenja stanja iz ureda, Park e provoditi i terenska praenja koja se mogu
uklopiti u redovni rad djelatnika Javne ustanove prema dogovorenoj metodologiji. Te aktivnosti su:
B
rojanje tragova velikih sisavaca na transektu. Transekt koji prolazi kroz Park e biti utvren i
redovito ophoen, snimajui poziciju, tip i broj naenih tragova velikih sisavaca. Od izuzetne vanosti
je dobra dokumentacija koritene metodologije te strogo pridravanje protokola od strane djelatnika.
Transekt bi se pratio jednom ili dva puta godinje u istim uvjetima, i po mogunosti, od strane istih
djelatnika.
Praenje stanja ptica na transektu. Tijekom priprema za izradu Plana upravljanja provedena je

inventarizacija ptica na podruju Parka. U okviru inventarizacije razvijena je metodologija za praenje
stanja kosca, djetlova i sova. Praenje stanja trebalo bi se odvijati redovito u skladu s predloenom
metodologijom.
Kako bi se olakale aktivnosti praenja stanja , KEC-ov GIS sustav e na raspolaganje staviti potrebne podatke
i analizirati razliite parametre mjerene tijekom aktivnosti praenja stanja. Informacijski sustav KEC-a je
izraen za parkove za pohranjivanje i analizu svih biolokih, okolinih, te socio-ekonomskih podataka Parka.
Taj sustav predstavlja glavni alat za usporedbu podataka o pojedinim indikatorima u vremenu i prostoru i
usporedbu sa zadanim ciljevima i mjerama predvienima Planom upravljanja i akcijskim planovima.
Putem jednostavnih formulara za unos podataka djelatnici Parka ili znanstvenici koji provode praenje
ovlateni od strane Javne ustanove, unosit e u bazu podataka sve potrebne podatke. Svi uneseni podaci
e biti geo-referencirani GPS-om, ime se omoguuje prostorna analiza i kartografski prikaz. Isti podaci se
mogu koristiti za ope praenje stanja na nacionalnoj ili regionalnoj razini.
Izvor Kupe.
4.5. Prilagodljivo upravljanje

Planiranje upravljanja je tekui proces. Promjenom situacije kroz vrijeme i s novim informacijama na
raspolaganju, stvara se potreba za reviziju Plana upravljanja kako bi se bavio aktualnim temama i svrsishodno
ih obradio u promijenjenim uvjetima.
Proces revizije je periodian (1 do 5 godina), i koristi se za odreivanje mjere u kojoj su ciljevi i rezultati
Plana postignuti. Isto tako bi revizijom trebalo navesti uzroke za uspjeh ili neuspjeh, kako bi se redefinirali
ciljevi i mjere, definirale alternativne mjere i upravljaki zahvati.
Zakon o zatiti prirode predvia formalnu reviziju Plana upravljanja svake pete godine s ciljem procjene
postignua zadanih ciljeva i procjene koritenih mjera upravljanja.
Petogodinja revizija bi trebala osigurati prilagoavanje stratekog smjera postojeim okolnostima,
npr. raspoloivim sredstvima, prijetnjama, trendovima u koritenju prostora i socijalnim i ekonomskim
okolnostima. Revizija moe rezultirati nastavkom postojeeg plana, dodacima, promjenama Plana ili
kompletnom revizijom.
Uobiajeno e se Plan pregledati godinje kada se priprema godinji plan rada i godinje izvjee o radu,
odnosno kada se usporede postignuti rezultati tijekom tekue godine sa zadanim ciljevima. Veina ciljeva
zadanih Planom su dugoroni i ne mogu se ostvariti u jednoj godini.
81
Veliki slap i Sastavci
82
5. B I B L I O G R A F I J A
5. BIBLIOGRAFIJA
Agriconsulting: Smjernice za izradu Plana upravljanja. Projekt ouvanja krkih ekolokih sustava (IBRD/GEF TF N 050539 HR).
Republika Hrvatska, Ministarstvo kulture, 2005.
Berakovic, B., Cesarec, K., Berakovic, M. : The water balance of the Plitvice Lakes in Croatia, VIIth IAHS Scientific Assembly, Foz
de Iguacu (Brazil), 3-9 April 2005
Binks,G.,Klari,Z. i Movan, J.: Sustav posjeivanja i interpretacija okolia: s posebnim osvrtom na prihvatni kapacitet. U: Projekt
turistike revitalizacije Nacionalnog parka Plitvika jezera. 77.str., Institut za turizam, Zagreb, 1997.
Blaeni, J. i Blaeni, .: Makrofite Kozjaka i srednjih Plitvikih jezera (Macrophytes of Kozjak and the Central Lakes of the
Plitvice National Park.) Plitviki bilten 5, 7-26, Plitvika jezera, 1992.
Blaeni, J. i Blaeni, .: Makrofite u Plitvikim jezerima Proe i Ciginovac (Macrophytes of Plitvice Lakes Proe and
Ciginovac). Plitviki bilten 3-4, 41-50, Plitvika jezera, 1990-91.
Bhm, D.:Regresije u akvatoriju Nacionalnog parka Plitvika jezera. U: Plitvika jezera Nacionalni park (1949-1999), Zbornik
radova Simpozija o zatiti Plitvikih jezera prigodom 50. obljetnice proglaenja nacionalnim parkom, 24.studenog
1999.,133-138, Drutvo za zatitu Plitvikih jezera, Zagreb, 2000.
Boievi, S.: Hidrogeoloki problemi na podruju Plitvikih jezera (Problems of hydrogeological exploration in the Plitvice
Lakes area). U.:Plitvika jezera nacionalno dobro Hrvatske, svjetska batina. Uprava Nacionalnog parka Plitvika jezera,
43-51, Zagreb, 1994.
Boievi, S.: Program hidrogeolokih i morfolokih istraivanja ire okolice Nacionalnog parka Plitvika jezera. Arhiv Instituta
za geoloka istraivanja, Zagreb, 1989.
Brali,I., Dravna uprava za zatitu kulturne i prirodne batine: Die Nationalparks Kroatiens, Zgb,1995.
Brnek-Kosti, Lj. i Brnek-Kosti,A.:Zatita voda i biodinamika tvorbe sedre u Nacionalnom parku Plitvika jezera. U: Zatita i
razvojne mogunosti. Izlaganja povodom proslave 20-godinjice samoupravljanja, Plitvika jezera, 5. i 6.10.1970. (ur. J.
Movana), 31-35, Nacionalni park Plitvice, Titova Korenica, 1976.
Brnek-Kosti,A.: Prirodni fenomen Plitvikih jezera, Zagreb,1979.
Chafez, H., Srdo, D. i Horvatini, N.: Early diagenesis of Plitvice Lakes waterfall and barrier travertine deposits. Geographie
physique et Quternaire 48, 245-255, Montreal (Canada), 1994.
Chafez, H., Srdo, D. & Horvatini, N.: Pervasive sparmicritization of waterfall and barrier travertines, Plitvice National Park,
Croatia, Yugoslavia. Proc. International Sedimentological Congress, Nottingham, 26.8.-31.08.1990., 82-83, Nottingham
(Velika Britanija), 1990.
Culibert,M.-ercelj,A.: Pollen analyses of the Sediments of Plitvika jezera, 1981.
oli,K.,Pribievi,B. i vehla,D.: Satelitska i terestrika geodetska mjerenja na podruju Nacionalnog parka Plitvika jezera.
Priroda 89/861,14-16, Zagreb, 1999. (a)
Direktiva o zatiti prirodnih stanita i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC) http://www.cronen.hr/pdf/natura2000/
HD_Annex%20II_HR. pdf.
Direktiva o zatiti ptica (Council Directive 79/409/EEC) Annex I, vrste u Hrvatskoj. http://www.cronen.hr/pdf/natura2000/
BD_Ipdf.
Dravni zavod za zatitu prirode (DZZP): Hrvatska prema NATURA 2000. Projekt LIFE III- CRO-NEN. Broura.
Dravna uprava za zatitu prirode i okolia: Pregled stanja bioloke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim
planovima zatite, Zagreb, 1999.
uli, Beatrica & Tvrtkovi, Nikola (1979): On some mammals from the Centraladriatic and Southadriatic islands. Acta Biologica
8/1-10 (Prirodoslovna istraivanja 43), 15-35.
uli, Beatrica Myotis daubentoni (Kuhl, 1817). U: Draganovi, Eugen(ur.): Crvena knjiga ivotinjskih svojti Republike Hrvatske,
Sisavci. Ministarstvo graditeljstva i zatite okolia, Zavod za zatitu prirode, 24-25.,Zagreb, 1994.
83
84
Ekinja,I., ojat,V. i Vrhovac,A.: Kemizam kiselih oborina na podruju Nacionalnog parka Plitvika jezera. XII skup hrvatskih
kemiara i I. simpozij Ekoloka racionalnost u razvoju kemijskih tehnologija, Zagreb, 11.2.-15.2.1991.,str.189, Zagreb,
1991.
Frani, D.: Plitvika jezera i njihova okolica. Zagreb,1910.
Geodetski fakultet Sveuilita u Zagrebu Zavod za geomehaniku: Dinamiki trodimenzionalni model Plitvikih jezera,
sedrenih barijera i pritoka, Zgb, 2000.
Gui, B.: ovjek i zatita Plitvikih jezera. U: Plitvika jezera ovjek i priroda, 71-84, Nacionalni park Plitvice, Zagreb, 1974.
Gui, B.: Namjesto uvoda.-U: Plitvika jezera ovjek i priroda. Nacionalni park Plitvice
Habdija, I., Primc-Habdija, B.i Belini, I.: Procjena stupnja trofije u jezeru Kozjak (Evaluation of the trophic level of the Lake
Kozjak/Plitvice Lakes/). Plitviki bilten 3-4, 31-39, Plitvika jezera, 1990-91.
Hidroprojekt 91: NP Plitvika jezera-Odvodnja i proiavanje otpadnih voda Novelacija idejnog rjeenja, Zagreb,2001.
Horvatini, N., Srdo, D., Silar, J. & Tvrdikova, H: Comparison of the 14C activity of groundwater and recent tufa from karst
areas in Yugoslavia and Czechoslovakia. Radiocnrbort 31, 884-892, New Heaven, 1989.
Horvatini, N .: Mjerenje radioaktivnog ugljika 14C i tricija 3H u vodi i primjena u hidrologiji. Fizika, 12, Suppl. 2, Primjena
izotop. Analiza istr. Okolia znan. Privr. Djelatn., Zagreb-Plitvice (1979),Dodatak asopisu Fizika, 141-159, Zagreb, 1980.
Horvatini, N .: Radioaktivni izotopi 3H i 14C u atmosferi na podruju Zagreba i Sljemena. XV. hrvatski skup kemiara i
kemijskih inenjera, Opatija, Hrvatska, 24.3.-26.3.1997., str. 352, Zagreb, 1997.
Horvatini, N .: Radiocarbon and tritium measurements in water samples and application of isotopic analyses in hydrology.
Fizika, 12, Suppl. 2, Proc. Reg.Conf. Appl. Isotope Anal. Archaeol., Hydrol. Geol., Zagreb-Plitvice (1979), 201-218, Zagreb,
1980.
Horvatini, N.: Starost sedre Plitvikih jezera. Priroda 89/861, 20-22, Zagreb 1999.
Horvatini, N . i Srdo, D .: Taloenje kalcita u krkim vodama (Calcite precipitation in karst waters). XIII. skup hrvatskih
kemiara 8.2.-10.2.1993. i II. simpozij Ekoloka racionalnost u razvoju 1 tehnologija, Zagreb, 10.2. i 11.2.1993., str. 258,
Zafireh, 1993. (a)
Horvatini, N., Krajcar Broni, I. i Obeli, B.: Environment tritium measurement. XIII. skup hrvatskih kemiara, Zagreb, 8.2.10.2.199 i II. simpozij Ekoloka racionalnost u razvoju kemijskih tehnologija, Zagreb 10.2. i 11.2.1993., str. 402, Zagreb,
1993. (b)
Horvatini, N., Krajcar Broni, I. i Obeli, B.: Tritium in the atmosphere over Croatia and Slovenia. I International Symposium
on Environmental Contamination in Central and Eastern Europe, Budapest, 12.10.-16.10.1992., 163-165, Budapest
(Maarska), 1992. (b)
Horvatini, N., Obeli, B., Krajcar Broni I.. i Vokal, B.:14C u atmosferi (14C in atmosphere). IV. simpozij Hrvatskog drutva za
zatitu od zraenja, Zagreb, 11.11.-13.11.1998., 213-218, Zagreb, 1998. (b)
Horvatini, N., Srdo, D., Obeli, B. i Krajcar Broni: Environmental conditions for travertine formations in karst area. In isotope
techniques in the study of past and current environmental changes in the hydrosphere and the atmosphere, 530-532,
IAEA, Vienna (Austrija), 1993. (c)
Horvatini N. Krajcar Broni I. i Obeli B.: Tricij u atmosferi, I. simpozij Hrvatskog drutva za zatitu od zraenja, Zagreb, 24.11.25.11.199: 303-308, Zagreb, 1992. (a)
Huber, ., i Roth, H. U.: Kretanje mrkih medvjeda na podruju Nacionalnog parka Plitvika jezera (Movenments of brown
bears in Plitvice Lakes National Park). Plitviki bilten 2, 77-86, Plitvika jezera, 1989.
Huber,. i Kusak,J.: Stanje medvjeda u Hrvatskoj (Bear status in Croatia). Zbornik saetaka priopenja: Simpozij u poast
Zdravka Lorkovia. Zagreb, 6.11.-8.11.1995.,88-89, Zagreb, 1995. ( c )
Huber,., Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu: Istraivanje o utjecaju ekolokih faktora na pojavu endohelmintskih
invazija na podruju Nacionalnog parka Plitvika jezera, Zagreb, 1979.
IUCN (1994). Guidelines for Protected Areas Management Categories. IUCN, Gland, vicarska i Cambridge, Velika Britanija.
Konvencija o zatiti divljih europskih vrsta i prirodnih stanita Bernska konvencija (NN 6/00).
Kozk, K., Obeli, B. 6 Horvatini, N.: Tritium and 14C in tree rings of the last three decades. Radiocarbon 31, 766-770, New
Heaven (SAD), 1989.
Krajcar Broni, I., Horvatini N., Srdo D. i Obeli: Tritium concentration in the atmosphere over NW Yugoslavia. Nuclear
Processes (ed. P. Povinec), 381-386, World Scientific, Si (Singapur), 1992.
Krajcar Broni, I., Horvatini, N., Srdo, D. i Obeli, B.: On the initial 14C activity in karst aquifers with short mean residence
time. XIIth Intern. Radiocarbon conf., Trondheim, (1985), Radiocarbon, 28, 436-440, New Heaven, 1986.
Krajcar Broni, I.: Stable isotop composition of Plitvice Lake sediments. V. skup sediment. Jugosl. Abstracts, 134-139, Brioni,
1986.
Krizmani,J.: Vie od pola stoljea rada u umarstvu, 2001.
Langhoffer, A.: Fauna hrvatskih peina I. Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 193, 338-364. 1912.
Luka,G.: Bogatstvo i raznolikost ornitofaune NP Plitvika jezera STUDIJA, 2001.
Marjanac, S.: Izvjetaj o speleolokim istraivanjima na podruju Velikog Javornika (Mala Kapela). Speleolog 4 (1956), 3-4,
38-48. 1957.
Markovi, D. (ur.), 2004: Crveni popis ugroenih biljaka i ivotinja Hrvatske. Dravni zavod za zatitu prirode. Zagreb.
Martinovi,J.-Vrankovi,A.-Vrbek,B.-Krga,M.: Subaqual Soils in Plitvice Lakes, 1987.
Matonikin,I.: PMF-Zagreb: Graa za limnofaunu krkih voda tekuica Hrvatske, 1987.
Matonikin,I.-Pavleti,Z.-Tavar,V.-Krka,N.: Acta Biologica VII/1:Limnoloka istraivanja reikotopa i fenomena protone
travertinizacije u Plitvikim jezerima, Zagreb, 1971.
Muller, H. i Obeli, B.:Pollen distribution in radiocarbon dated sediment cores from a Plitvice Lake as indicator of human
settlements. V skup sediment. Jugoslav., Abstracts,152-155, Brioni, 1986.
Muller, H.: Palynological investigation of a 12,3 m long section from the lake Proe, Plitvice National Park, Yugoslavia. V skup
sediment. Jugosl., Abstracts, 156-157, Brioni, 1986.
NP Plitvika jezera: Plitvika jezera Nacionalni park, Zagreb,1958.
NP Plitvika jezera: Plitvika jezera: Prirodoslovni turistiki vodi; fotomonografija-HR, Zagreb,1998.
NP Plitvika jezera: Preliminary Draft for the Regional Master Plan of the Plitvice Lakes NP, Zagreb, 1984.
NP Plitvika jezera: Prostorni plan, Zgb, 1985.
NP Plitvika jezera: Prostorni plan Idejno rjeenje, 1984.
NP Plitvika jezera: Prostorni plan Prijedlog 1976/77
NP Plitvika jezera-HAZU: Plitvika jezera: Nacionalno dobro Hrvatske-svjetska batina,Zagreb,1994.
NP Plitvika jezera-Turistkomerc Zagreb: Plitvice,1990
Nikoli, T i Topi, J., 2005: Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture, Dravni zavod za zatitu prirode,
Republika Hrvatska.
Obeli, B., Horvatini, N. i Krajcar Broni, I.: Concentration of 14C in tree-rings from Plitvice National Park region. Health
Physics 65,334-335, New York (SAD), 1993.
Obeli, B., Horvatini, N. i Krajcar Broni, I.: Radiocarbon concentration in the environment. XIII. skup hrvatskih kemiara 8.2.10.2.1993., Zagreb, i II. simpozij Ekoloka racionalnost u razvoju tehnologija, Zagreb, 10.2. i 11.2.1993., str. 408, Zagreb,
1993.
Obeli, B., Horvatini, N., Krajcar Broni, I. i Kozak, K.: Concentration of 14C and 3H in tree-rings from Plitvice National Park, I.
International Symposium on Environmental Contamination in Central and Eastern Europe, Budapest, 12.10.-16.10.1992.,
505-507, Budapest (Maarska), 1992.
Obeli, B., Horvatini, N., Srdo, D., Krajcar Broni, I., Sliepevi, A . i Grgi, S . : Ruer Bokovi Institute radiocarbon
measurements XIII. Radiocarbon 36/2, 303-324, New Haven (SAD), 1993. (d)
85
86
Obeli, B., Horvatini,N. i Krajcar Broni, I.: Fizikalno-kemijska i izotopna istraivanja vode i sedre u Nacionalnom parku Plitvika
jezera. U: Plitvika jezera Nacionalni park (1949-1999), Zbornik radova Simpozija o zatiti Plitvikih jezera prigodom 50.
obljetnice proglaavanja nacionalnim parkom, 24. studenoga 1999., 25-36, Drutvo za zatitu Plitvikih jezera, Zagreb,
2000.
PMF-Sveuilite u Zagreb: Ekoloka istraivanja na trajnim plohama u akvatikom dijelu ekosistema NP Plitvika jezeraSTUDIJA 1986, Zagreb,1987.
PMF-Sveuilite u Zagrebu: Ekoloka istraivanja na trajnim plohama u akvatikom dijelu ekosistema Nacionalnog parka
Plitvika jezera-STUDIJA 1988, Zagreb,1989.
PMF-Sveuilite u Zagrebu: Ekoloka istraivanja na trajnim plohama u akvatikom dijelu NP Plitvika jezera ELABORAT
1985, Zagreb,1985.
PMF-Sveuilite u Zagrebu: Vertikalni raspored saprofitskih bakterija i fitoplanktona u Proanskom jezeru i jezeru Kozjak (NP
Plitvika jezera) u 1985/86.,1989.
Polak,A.: Geoloki aspekti zatite Plitvikih jezera,1974.
Pravilnik o proglaavanju strogo zatienih i zatienih svojti RH (NN 7/06).
Program gospodarenja GJ Medveak-Plitviki Klanac1987-1996, Zagreb,1987.
Protektion d.o.o.-NP Plitvika jezera: Procjena ugroenosti od poara ELABORAT,1999.
Radovi, D., Kralj, J., Tuti, V. ikovi, D., 2003: Crvena knjiga ugroenih ptica Hrvatske. Ministarstvo zatite okolia i prostornog
ureenja, Zagreb.
Redenek, V.: Topografski opis peina u Nacionalnom parku Plitvika jezera. U: afar, Josip (ur): Nacionalni park Plitvika jezera.
Nacionalni park Plitvika jezera, 295-327, Zagreb, 1958.
Republiki hidrometeoroloki zavod SR Hrvatske: Hidroloka studija sliva Plitvikih jezera, Zagreb, 1989.
Republiki hidrometeoroloki zavod-CMI: Meteoroloka stanica Plitvice-Kozjak: Rezultati mjerenja i statistike obrade u
periodu I-IX 1989.
RH Dravna geodetska uprava-Geodetski zavod Rijeka: Homogeno polje GPS toaka NP Plitvika jezera, 1998.
RH Dravna geodetska uprava-Geodetski zavod Rijeka: Poloajni opisi GPS toaka homogenog polja NP Plitvika jezeraknjiga 1 i 2
Rianovi,J.: Geografski smjetaj (poloaj) i hidrogeografske znaajke Plitvikih jezera
Rucner,D.: Birds in Plitvika jezera Lakes National Park, A Contribution to the Study of the Ornithofauna of Lika (Croatia),
1954.
Rucner,D.:Birds in Plitvika jezera Lakes National Park,A Contribution to the Study of the Ornithofauna of Lika (Croatia),1954.
Rucner,D.:Ptice hrvatske obale Jadrana, Zgb,1998.
Srdo, D.: Taloenje sedre u krkim vodama (Deposition of travertine in karst waters). U: Nacionalni park Krka. Stanje istraenosti
i problemi ekosistema. Zbornik saetaka priopenja. ibenik, 3.10.-7.10 1989. Hrvatsko ekoloko drutvo i Nacionalni
park Krka, ibenik,1989.
Srdo, D., Chafetz, H. i Utech, N.: Radiocarbon dating deposits, Arbuckle Mts., Oklahoma. Radiocarbon 31, 619-626, (SAD ),
1989.
Srdo, D., Horvatini, N., Ahel, M., Giger, W., C., Krajcar Broni, I., Petricioli, D., Pezdi, J., E . i Plenkovi Moraj, A.: Anthropogenic
influence on the 14C activity and other constituents of recent lake sediments: A case study. Radiocarbon 34/3, 585-595,
New Heaven (SAD), 1992. (a)
Srdo, D., Horvatini, N., Giger, W., Petricioli, D., Ahel, M., Schaffner, C., Pezdi, J., Marenko, E. i Plenkovi, A.: Anthropogenic
influence on the 14C activity of recent lake sediments, Radiocarbon 34, 155-175, New Heaven (SAD), 1992. (b)
Srdo, D., Horvatini, N., Obeli, B., Krajcar, I., i Sliepevi, A. : Additional comentary. Rad JAZU 441/23, str. 238, Zagreb, 1988.
Srdo, D., Osmond, J., Horvatini, N., Dabous, A. i Obeli, B.: Radiocarbon and uranium-series dating of the Plitvice Lakes
Travertines, Radiocarbon 36/2, 203-219, New Heaven (SAD), 1994.
Srdo,D.,Horvatini, N., Obeli, B., Krajcar,I., Sliepevi,A., Procesi taloenja kalcita u krkim vodama s posebnim osvrtom na
Plitvika jezera; JAZU: Kr Jugoslavije 11/4-6, Zagreb, 1985.
egulja, N.i Krga M., 1990/91: Posebno zatiene vrste u flori Nacionalnog parka Plitvika jezera. Plitviki bilten 3, 91-102.
egulja, N.i Krga M., 1990a: Ligularia sibirica (L.) Cass.- eine neue Art der jugoslawischen Flora. Acta bot. Croat. 49, 137-142.
egulja, N.i Krga M., 1990b: Neke karakteristike stanita i vegetacije vrste Ligularia sibirica (L.) Cass. Na podruju Nacionalnog
parka Plitvika jezera. Biosistematika 16, 47-52.
egulja, N.& Krga M., 1990c: Neke florne i vegetacijske osobitosti travnjaka Nacionalnog parka Plitvika jezera. Ekoloki glasnik
7-8,64-72.
egulja, N.,2000: Additions to flora of Plitvice Lakes National Park (Croatia). Acta bot. Croat. 59 (1), 233-242.
egulja, N.,2005: Flora Croatica, Vegetacija travnjaka, cretita i movarnih stanita Nacionalnog parka Plitvika jezera, Natura
Coatica, asopis hrvatskog prirodoslovnog muzeja sv.14, Suppl.2,1-194.
egulja,N.-Krga,M.:Ligularia Sibirica(L) Cass.-Eine Neue Art der Jugoslawischen flora-separtum, Zgb, 1990.
Thomas, Lee i Middleton, Julie, (2003). Guidelines for Management Planning of Protected Areas. IUCN Gland, vicarska i
Cambridge, Velika Britanija. http://www.iucn.org
US National Park Service Mission: Croatia Karst Ecosystem Conservation Project,2000.
Vidakovi, P: Pedeset godina gospodarenja i turistikog razvoja NP Plitvika jezera. U: Plitvika jezera Nacionalni park (19491999), Zbornik radova Simpozija o zatiti Plitvikih jezera prigodom 50. obljetnice proglaenja nacionalnim parkom,
24.studenog 1999.,37-110, Drutvo za zatitu Plitvikih jezera, Zagreb, 2000.
Vidakovi,P.: Plitvika jezera Nacionalni park, Mala turistika monografija, Zagreb, 1997.
Vidakovi.P.: Nacionalni park Plitvice-vodi. 76 str., Zadruna tampa, Zagreb,1974.
Vidakovi.P.: Plitvika jezera: zatita i turistika valorizacija. 286 str., zemljopisne karte, Nacionalni park Plitvice, Plitvika
jezera,1977.
Zavod za javno zdravstvo upanije Primorsko-Goranske: Izvjetaj o ispitivanju kakvoa podzemnih i povrinskih voda na
podruju primorskih i goranskih slivova u 1998 godini,1999.
87
88
6. PRILOZI
6.1. Prilog 1: Mjerodavni zakonski i podzakonski akti
te dokumenti koji reguliraju upravljanje
Nacionalnim parkom Plitvika jezera
Osim Zakona o zatiti prirode, prilikom izrade Plana upravljanja uzeti su u obzir i sljedei zakonski i
podzakonski akti te dokumenti koji reguliraju upravljanje zatienim podrujima:
Zakon o prostornom ureenju (NN 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04)
Zakon o umama (NN140/05 i 82/06)
Zakon o poljoprivredi (NN 66/01 i 83/02)
Zakon o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN12/01)
Z
akon o dravnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i umarstvu (NN 87/02)

Zakon o vodama (NN 107/95, 150/05)
Zakon o zatiti okolia (NN 82/94, 128/99)
Pravilnik o procjeni utjecaja na okoli ( NN br. 59/00, 136/04 i 85/06 )
Zakon o rudarstvu (NN 190/03)
Z
akon o podrujima od posebne dravne skrbi (NN 26/03, 42/05)
Zakon o brdsko-planinskim podrujima (NN 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05)
Zakon o lovstvu (NN 140/05)
Z
akon o slatkovodnom ribarstvu (NN 49/05)
Zakon o zatiti zraka (NN 178/04)
Z
akon o stoarstvu (NN 70/97)
Zakon o poljoprivrednom zemljitu (NN 66/01 i 87/02)
Zakon o gradnji ( NN 175/03 i 100/04)
Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara ( NN 69/99, 151/03 i 157/03 )
Uredba o proglaenju ekoloke mree (NN 109/07)
Strategija i akcijski plan zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 81/99)
Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske

Razvojna strategija hrvatskog turizma (NN 113/93)
6. P R I LO Z I
89
Pitanja zatite, unaprjeenja i koritenja Nacionalnog parka Plitvika jezera utvrena su sljedeim zakonima
i podzakonskim aktima:
Zakon o proglaenju Plitvikih jezera nacionalnim parkom (NN 29/49, 34/65, 13/97);
P
rostorni plan Nacionalnog parka Plitvika jezera (NN br. 34 /86)

Pravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku Plitvika jezera (NN 38/96)

Pravilnik o visini naknade tete prouzroene nedoputenom radnjom na zatienim ivotinjskim vrstama

(NN 84/96 i 79/02)
Pravilnik o zatiti vodozemaca (Amphibia) (NN 80/99, prestao vaiti l.2.)

Pravilnik o zatiti kopnenih pueva (Gastropoda terrestria) (NN 29/99, prestao vaiti l.2.)

Pravilnik o znaku zatite prirode (NN 178/03)
Pravilnik o zatiti gljiva (Fungi) (NN 34/02) (prestao vaiti l.4.)

Pravilnik o proglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim (NN 7/06)

Pravilnik o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te o mjerama

za odravanje staninih tipova (NN 7/06)
Pravilnik o prekograninom prometu i trgovini zatienim vrstama (NN 34/06)

Pravilnik o procjeni rizika za namjerno uvoenje genetski modificiranih organizama u okoli (NN

136/06)
90
6.2. Prilog 2: Stanita Nacionalnog parka Plitvika jezera

Tablica 13. Povrina staninih tipova prema karti stanita Nacionalnog parka (III. Razina Nacionalne klasifikacije stanita)
NKS_KOD
NKS opis
Povrina
A.1.1.1.2.
Mezotrofne vode
81,8
A.1.1.1.4.
Oligotrofno-mezotrofne vode bogate vapnencem
93,3
A.1.2.1.
Povremene stajaice
1,8
A.2.3.
Stalni vodotoci
3,1
A.3.5.*
Sedrotvorne rijene zajednice
A.2.3./A.2.5.1.2.
Stalni vodotoci / Biogeni vodopadi
4,9
A.2.3./A.4.1.
Stalni vodotoci / Traci, rogozici, visoki iljevi i visoki aevi
9,7
A.2.5.1.2./A.1.1.1.4.
Biogeni vodopadi / Oligotrofno-mezotrofne vode bogate vapnencem
14,7
A.4.1.-C.1.1.-E.2.1.
Traci, rogozici, visoki iljevi i visoki aevi Bazofilni cretovi (niski cretovi) Poplavne
ume crne johe i poljskog jasena
34,0
B.1.3.-B.2.
Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenake stijene Toila
10,6
C.1.2.*
Acidofilni cretovi (prijelazni i nadignuti cretovi)
C.2.2.
9,8
C.2.2.-E.2.1.
Vlane livade Srednje Europe Poplavne ume crne johe i poljskog jasena
30,5
C.2.2.-E.4.5.1.
Vlane livade Srednje Europe uma bukve s velikom mrtvom koprivom
2,8
C.2.2.-E.5.2.1.
Vlane livade Srednje Europe Dinarska bukovo-jelova uma
25,1
C.2.2.-E.5.2.1.-7.3.5.
Vlane livade Srednje Europe Dinarska bukovo-jelova uma uma smreke s bijelim
aem na dolomitu
2,4
C.2.2./C.2.5.1.-I.2.1.
Vlane livade Srednje Europe / Livade-koanice obine beskoljenke i panonskog graara

20,9
C.2.2./D.1.2.1.
7,8
C.2.3.1.
Umjereno vlane livade
77,7
C.2.3.1./C.2.5.1.
Umjereno vlane livade / lirsko submediteranske livade rijenih dolina
14,9
C.2.3.1./D.1.2.1.
Umjereno vlane livade / Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih, izuzetno primorskih

krajeva
22,1
C.2.3.2.
Mezofilne livade koanice Srednje Europe
266,4
C.2.3.2.-E.5.2.1.-E.7.3.5.
Mezofilne livade koanice Srednje Europe Dinarska bukovo jelova uma uma
smreke s bijelim aem na dolomitu
14,9
C.2.3.2.-I.2.1.
Mezofilne livade koanice Srednje Europe Mozaici kultiviranih povrina
181,7
C.2.3.2./C.2.5.1.
Mezofilne livade koanice Srednje Europe / Ilirsko submediteranske livade rijenih dolina
12,9
C.2.3.2./C.3.3.1.
Mezofilne livade koanice Srednje Europe / Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj
podlozi
63,5
C.2.3.2./C.3.3.1./E.5.2.1.
Mezofilne livade koanice Srednje Europe / Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj
podlozi / Dinarska bukovo jelova uma
3,5
C.2.3.2./C.3.4.3.2.
Mezofilne livade koanice Srednje Europe / Travnjak uzdignute beskoljenke i dimka
140,2
6. P R I LO Z I
91
NKS_KOD
NKS opis
Povrina
C.2.3.2./D.1.2.1.
Mezofilne livade koanice Srednje Europe / Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih,

izuzetno primorskih krajeva
67,1
C.2.3.2./D.1.2.1.-E.4.1.3.
Mezofilne livade koanice Srednje Europe / Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih,

izuzetno primorskih krajeva uma bukve s bijelim aem
40,3
C.2.3.2./E.4.1.3.
Mezofilne livade koanice Srednje Europe / uma bukve s bijelim aem
4,8
C.2.3.2./E.9.2.3.
Mezofilne livade koanice Srednje Europe / Nasadi obinog bora
2,6
C.2.4.1.
Nitrofilni panjaci i livade koanice nizinskog vegetacijskog pojasa
9,8
C.2.5.1.
Ilirsko submediteranske livade rijenih dolina
62,9
C.2.5.1.-E.2.1.
Ilirsko submediteranske livade rijenih dolina Poplavne ume crne johe i poljskog
jasena
20,1
C.2.5.1./C.2.2.4.
Ilirsko submediteranske livade rijenih dolina / Vlane livade Srednje Europe 4. Periodiki
vlane livade
56,5
C.3.3.1.
Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi
522,1
C.3.3.1.-D.1.2.1.
Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi Mezofilne ivice i ikare

kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva
10,8
C.3.3.1.-E.4.5.1.
Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi uma bukve s velikom mrtvom
koprivom
11,9
C.3.3.1.-E.5.2.1.
Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi Dinarska bukovo jelova uma
25,6
C.3.3.1.-I.2.1.
Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi Mozaici kultiviranih povrina
58,4
C.3.3.1./C.2.3.2.
Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi / Mezofilne livade koanice

Srednje Europe
44,1
C.3.3.1./C.3.4.1.
Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi / Zapadnoeuropske vritine
26,7
C.3.3.1./C.3.4.3.2.
Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi / Travnjak uzdignute beskoljenke

i dimka
45,6
C.3.3.1./C.3.5.
Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi / Submediteranski i

epimediteranski suhi travnjaci
21,8
C.3.3.1./C.3.5.-E.4.5.1.
Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi / Submediteranski i

epimediteranski suhi travnjaci uma bukve s velikom mrtvom koprivom
65,4
C.3.3.1./D.1.2.1.
Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi / Mezofilne ivice i ikare

363,4
C.3.3.1./D.1.2.1.-E.4.5.1.

kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva uma bukve s velikom mrtvom koprivom
91,5
C.3.3.1./D.1.2.1.-E.5.2.1.

kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva Dinarska bukovo jelova uma
48,1
C.3.3.1./E.3.5.6.
Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi / uma i ikara crnoga graba s
jesenskom aikom
6,9
C.3.3.1./E.5.2.1.
Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi / Dinarska bukovo jelova uma
14,0
C.3.3.1./E.9.2.2.-E.9.2.3.
Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi / Nasadi crnog bora Nasadi
obinog bora
3,3
C.3.4.1.
Zapadnoeuropske vritine
74,1
C.3.4.1./C.2.3.2.
Zapadnoeuropske vritine / Mezofilne livade koanice Srednje Europe
28,2
C.3.4.1./C.3.3.1.
Zapadnoeuropske vritine / Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi
199,9
92
NKS_KOD
NKS opis
Povrina
C.3.4.1./C.3.3.1./C.3.4.3.2.
Zapadnoeuropske vritine / Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi /

28,0
C.3.4.1./C.3.3.1./D.1.2.1.
Zapadnoeuropske vritine / Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi /

15,8
C.3.4.1./C.3.4.3.2.
Zapadnoeuropske vritine / Travnjak uzdignute beskoljenke i dimka
92,3
C.3.4.1./D.1.2.1.
Zapadnoeuropske vritine / Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih, izuzetno primorskih

krajeva
15,3
C.3.4.1./E.9.2.3.
Zapadnoeuropske vritine / Nasadi obinog bora
36,4
C.3.4.3.2.
167,6
C.3.4.3.2./C.3.3.1.
Travnjak uzdignute beskoljenke i dimka / Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj

podlozi
118,3
C.3.4.3.2./C.3.4.1.
Travnjak uzdignute beskoljenke i dimka / Zapadnoeuropske vritine
14,0
C.3.4.3.2./D.1.2.1.
Travnjak uzdignute beskoljenke i dimka / Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih, izuzetno

primorskih krajeva
6,3
C.3.5.
Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci
9,9
C.3.5.-E.3.1.5.
Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci uma hrasta kitnjaka i obinog graba
26,6
C.3.5./C.3.3.1.-D.1.2.1.
Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci / Brdske livade uspravnog ovsika na

karbonatnoj podlozi Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva
21,7
C.3.5./D.1.2.1.
Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci / Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih,

17,3
D.1.2.1.
145,0
D.1.2.1.-C.3.3.1.
Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva Brdske livade

uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi
197,1
D.1.2.1.-E.4.5.1.
Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva uma bukve s

velikom mrtvom koprivom
11,7
D.1.2.1.-E.5.2.1.
Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva Dinarska bukovo

jelova uma
4,1
D.1.2.1./C.2.3.2.
Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Mezofilne livade

koanice Srednje Europe
7,8
D.1.2.1./C.3.3.1.
Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Brdske livade

uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi
230,3
D.1.2.1./C.3.3.1.-E.4.5.1.

uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi uma bukve s velikom mrtvom koprivom
99,0
D.1.2.1./C.3.3.1.-E.5.2.1.

uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi Dinarska bukovo - jelova uma
17,5
D.1.2.1./C.3.5.
Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Submediteranski i

epimediteranski suhi travnjaci
40,3
D.1.2.1./E.4.5.1.
Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / uma bukve s

velikom mrtvom koprivom
268,8
D.1.2.1./E.5.2.1.
Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Dinarska bukovo

jelova uma
170,8
E.2.1.-C.2.3.1.
Poplavne ume crne johe i poljskog jasena Umjereno vlane livade
14,5
E.3.1.5.
uma hrasta kitnjaka i obinog graba
2,8
6. P R I LO Z I
93
NKS_KOD
NKS opis
Povrina
E.3.1.5.-C.3.3.1.
uma hrasta kitnjaka i obinog graba Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj
podlozi
3,9
E.3.1.5.-C.3.3.1./C.3.5.
uma hrasta kitnjaka i obinog graba Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj
podlozi / Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci
1,9
E.3.1.5.-C.3.5./D.1.2.1.
uma hrasta kitnjaka i obinog graba Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci /

2,4
E.3.1.5.-E.4.5.1.
uma hrasta kitnjaka i obinog graba uma bukve s velikom mrtvom koprivom
98,3
E.3.1.5./C.3.3.1.
uma hrasta kitnjaka i obinog graba / Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj
podlozi
3,9
E.3.5.6.
uma i ikara crnoga graba s jesenskom aikom
56,7
E.4.1.3.
uma bukve s bijelim aem
985,0
E.4.5.1.
uma bukve s velikom mrtvom koprivom
7107,0
E.4.5.1.-C.2.3.2.
uma bukve s velikom mrtvom koprivom Mezofilne livade koanice Srednje Europe
87,5
E.4.5.1.-C.3.3.1.
uma bukve s velikom mrtvom koprivom Brdske livade uspravnog ovsika na

karbonatnoj podlozi
107,1
E.4.5.1.-C.3.3.1./D.1.2.1.
uma bukve s velikom mrtvom koprivom Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj
podlozi / Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva
40,6
E.4.5.1.-D.1.2.1.
uma bukve s velikom mrtvom koprivom Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih,

11,1
E.4.5.1.-D.1.2.1./C.3.3.1.
uma bukve s velikom mrtvom koprivom Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih,

izuzetno primorskih krajeva / Brdske livade uspravnog ovsika na kacifilnoj podlozi
7,2
E.4.5.1./D.1.2.1.
uma bukve s velikom mrtvom koprivom / Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih,

238,9
E.4.6.1.
uma bukve i crnoga graba
214,2
E.4.6.1./D.1.2.1.
uma bukve i crnoga graba / Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih, izuzetno primorskih
krajeva
10,2
E.5.2.1.
Dinarska bukovo jelova uma
E.5.2.1.-C.2.3.2.
Dinarska bukovo jelova uma Mezofilne livade koanice Srednje Europe
9,6
E.5.2.1.-C.3.3.1./D.1.2.1.
Dinarska bukovo jelova uma Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi /
11,7
E.5.2.1.-E.7.3.5.
Dinarska bukovo jelova uma uma smreke s bijelim aem na dolomitu
E.5.2.1.-E.7.3.5./D.1.2.1.
Dinarska bukovo jelova uma uma smreke s bijelim aem na dolomitu / Mezofilne
ivice i ikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva
42,0
E.5.2.1.-E.9.2.3./D.1.2.1.
Dinarska bukovo jelova uma Nasadi obinog bora / Mezofilne ivice i ikare
24,8
E.5.2.1./D.1.2.1.
Dinarska bukovo jelova uma / Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih, izuzetno

primorskih krajeva
272,9
E.7.3.5.
uma smreke s bijelim aem na dolomitu
997,2
E.7.3.5./D.1.2.1.
uma smreke s bijelim aem na dolomitu / Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih,

18,8
E.7.4.1.
uma obinog bora s kukurijekom na dolomitima
E.9.2.1.
Nasadi obine smreke
10746,5
2749,1
4,2
94
NKS_KOD
NKS opis
Povrina
E.9.2.2.
Nasadi crnog bora
E.9.2.2.-E.9.2.3.
Nasadi crnog bora Nasadi obinog bora
E.9.2.2.-E.9.2.3./C.3.3.1.
Nasadi crnog bora Nasadi obinog bora / Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj
podlozi
5,1
E.9.2.2./D.1.2.1.
Nasadi crnog bora / Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva
12,5
E.9.2.3.
Nasadi obinog bora
236,1
H.1.*
Krake pilje i jame
E.9.2.3.-C.2.3.2.
Nasadi obinog bora Mezofilne livade koanice Srednje Europe
11,3
E.9.2.3.-C.3.3.1.
Nasadi obinog bora Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi
12,1
E.9.2.3./C.3.4.1.
Nasadi obinog bora / Zapadnoeuropske vritine
4,8
E.9.2.3./D.1.2.1.
Nasadi obinog bora / Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva
42,4
I.2.1.
334,1
I.2.1.-A.1.1.1.4.
Mozaici kultiviranih povrina Oligotrofno mezotrofne vode bogate vapnencem
7,6
I.2.1.-C.2.3.1.
Mozaici kultiviranih povrina Umjereno vlane livade
26,1
I.2.1.-C.2.3.2.
Mozaici kultiviranih povrina Mezofilne livade koanice Srednje Europe
96,5
I.2.1.-C.2.3.2./D.1.2.1.
Mozaici kultiviranih povrina Mezofilne livade koanice Srednje Europe / Mezofilne ivice
i ikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva
14,5
I.2.1.-C.2.5.1.
Mozaici kultiviranih povrina Ilirsko submediteranske livade rijenih dolina
10,8
I.2.1.-C.3.3.1.
Mozaici kultiviranih povrina Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi
19,4
I.2.1.-C.3.3.1./D.1.2.1.
Mozaici kultiviranih povrina Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi /

7,1
I.2.1.-D.1.2.1.
Mozaici kultiviranih povrina Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih, izuzetno primorskih

krajeva
6,8
I.2.1.-D.1.2.1./C.3.3.1.
Mozaici kultiviranih povrina Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih, izuzetno primorskih

krajeva / Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi
46,3
I.8.1.8.
Zelene povrine za sport i rekreaciju
13,6
J.1.
Sela
75,3
J.1.-C.2.3.2.
Sela Mezofilne livade koanice Srednje Europe
23,3
J.1.-I.2.1.
Sela Mozaici kultiviranih povrina
196,4
J.2.-J.3.
Gradovi Ostale izgraene negospodarske povrine
6,1
J.2.3.
Ostale urbane povrine
24,6
J.4.3.1.1.
Kamenolomi
11,6
J.4.4.1.
Povrine za pruni promet
2,0
9,1
117,6
6. P R I LO Z I
6.3. Prilog 3: Ekoloka mrea na podruju Nacionalnog

parka Plitvika jezera
Tablica 14.: Vana podruja za divlje svojte i stanine tipove u Ekolokoj mrei unutar granica NP Plitvika jezera. *- prioritetna
stanita; # meunarodno vana podruja = potencijalna Natura 2000 podruja.
ifra podruja
naziv podruja
ciljevi ouvanja
ifra podruja
naziv podruja
ciljevi ouvanja
ifra podruja
naziv podruja
ciljevi ouvanja
ifra podruja
naziv podruja
ciljevi ouvanja
ifra podruja
naziv podruja
ciljevi ouvanja
mjere zatite
ifra podruja
naziv podruja
ciljevi ouvanja
ifra podruja
naziv podruja
ciljevi ouvanja
HR2000112 #
Rodia pilja
divlje svojte
Vrsta
hrvatski naziv
endemine svojte
stanini tipovi
NKS kod
H.1.
HR2000170 #
upljara pilja
divlje svojte
Vrsta
NKS stanite
Krake pilje i jame
NKS stanite
Krake pilje i jame
Natura 2000 kod

8310
Stanini tip
NKS stanite
Krake pilje i jame
Natura 2000 kod

8310
Stanini tip
NKS stanite
Krake pilje i jame
Natura 2000 kod

8310
Stanini tip
hrvatski naziv
ugroene gljive travnjakih stanita
broj
Ostalo
HR2000565
uma bora Mihaljevac
divlje svojte
Vrsta
mjera
Odravati stanita
hrvatski naziv
ugroene gljive umskih stanita
hrvatski naziv
rijeni rak
NKS stanite
Natura 2000 kod Stanini tip

3260
A.3.5.
Stanini tip
hrvatski naziv
endemine svojte
stanini tipovi
NKS kod
H.1.
HR2000218
Crna peina
stanini tipovi
NKS kod
H.1.
HR2000312
Peina Golubnjaa
stanini tipovi
NKS kod
H.1.
HR2000564
Delika livada
divlje svojte
Vrsta
HR2000595 #
Korana
divlje svojte
Vrsta
Astacus astacus
stanini tipovi
NKS kod
Natura 2000 kod

8310
Sedrotvorne rijene
zajednice
Vodeni tokovi s vegetacijom Ranunculion

fluitantis i Callitricho-Batrachion
95
96
ifra podruja
naziv podruja
ciljevi ouvanja
ifra podruja
naziv podruja
ciljevi ouvanja
HR5000597
Vrhovinsko polje
stanini tipovi
NKS kod
C.2.1.
HR2000598 #
Brezovac
stanini tipovi
NKS kod
C.3.3.1.1.
C.3.4.2.1.
C.3.4.3.2.
ifra podruja
naziv podruja
ciljevi ouvanja
C.3.4.2.1.
C.3.4.3.2.
ifra podruja
naziv podruja
ciljevi ouvanja
ifra podruja
naziv podruja
ciljevi ouvanja
ifra podruja
naziv podruja
ciljevi ouvanja
NKS stanite
Travnjaci uspravnog ovsika i

srednjeg trpuca
Travnjak trave tvrdae
Travnjak uzdignute
beskoljenke i dimka
Stanini tip
Stanini tip
Europske suhe vritine
Suhi kontinentalni travnjaci (FestucoBrometea)
6230*
Natura 2000
kod
4030
6210
Travnjaci uspravnog ovsika i

srednjeg trpuca
Travnjak trave tvrdae
Travnjak uzdignute
beskoljenke i dimka
HR2000698 #
Plitvice
stanini tipovi
NKS kod
NKS stanite
Natura 2000 kod
Natura 2000
kod
4030
6210
HR2000599 #
Homoljako polje
stanini tipovi
NKS kod
NKS stanite
C.3.3.1.1.
ifra podruja
naziv podruja
ciljevi ouvanja
NKS stanite
Prijelaz izmeu visokih aeva i
higrofilnih travnjaka
Stanini tip
Europske suhe vritine
Suhi kontinentalni travnjaci (FestucoBrometea)
6230*
Natura 2000 kod Stanini tip

3260
Vodeni tokovi s vegetacijom Ranunculion
fluitantis i Callitricho-Batrachion
HR2000699 #
Plitvika jezera cret
stanini tipovi
NKS kod
NKS stanite
C.1.1.1.2.
Dinarski bazofilni cretovi suhoperke
C.1.1.1.4.
Bazofilni cretovi beskoljenke i hostovog aa
C.1.1.1.5.
Cretovi cretnog aa
HR2000700 #
Plitvika jezera uz Maticu
stanini tipovi
Natura
NKS kod
NKS stanite
2000
kod
7150
Natura 2000 kod

7230
Stanini tip
Bazofilni cretovi
Stanini tip
Depresije na tresetnoj podlozi
(Rhynchosporion)
HR2000952
Jugozapadni obronci Medveaka i okolica jezera Kozjak
divlje svojte
vrsta
hrvatski naziv
ugroene gljive travnjakih stanita
stanini tipovi
NKS kod
NKS stanite
Natura 2000 kod
Stanini tip
E.4.4.2.
uma gorskog javora i mjesearke
9180*
E.4.5.1.
ume bukve s velikom mrtvom koprivom
91K0
6. P R I LO Z I
97
ifra podruja
naziv podruja
ciljevi ouvanja
ifra podruja
naziv podruja
ciljevi ouvanja
HR2000953 #
Plitvika jezera jezera
stanini tipovi
NKS kod
NKS stanite
HR2001048 #
Plitvika jezera Vreljske bare
stanini tipovi
NKS kod
NKS stanite
Natura 2000 kod

6450
Stanini tip
Boralne aluvijalne livade
Natura 2000 kod

6410
Stanini tip
Travnjaci beskoljenke (Molinion
caeruleae)
Bazofilni cretovi
7230
ifra podruja
naziv podruja
ciljevi ouvanja
HR2001053 #
orkova uvala
divlje svojte
vrsta
stanini tipovi
NKS kod
E.5.2.1.
hrvatski naziv
ugroene gljive umskih stanita
NKS stanite
Dinarska bukovo-jelova uma
Natura 2000 kod

91K0
Stanini tip
Tablica 15. Meunarodno vana podruja za ptice u Ekolokoj mrei unutar granica Nacionalnog parka Plitvika jezera.
ifra podruja
HR1000020 #
naziv podruja
Nacionalni park Plitvika jezera (s Vrhovinskim poljem)
ciljevi ouvanja
divlje svojte
vrsta
hrvatski naziv
Aegolius funereus
planinski uk
Bonasa bonasia
ljetarka
Crex crex
kosac
Dendrocopos leucotos
planinski djetli
Glaucidium passerinum
mali uk
Picoides tridactylus
troprsti djetli
Strix uralensis
jastrebaa
98
6.4. Prilog 4: Saetak problema i prijedloga dionika

Identificirane su 3 skupine tema ili prijedloga:
1. moe biti ukljueno u Plan upravljanja,
2. potrebna su dodatna istraivanja i
3. ne moe biti ukljueno u Plan upravljanja ali e se pokuati rijeiti u dogovoru s mjerodavnim
institucijama.
Tablica 16: Prikaz prijedloga i problema utvrenih tijekom konzultacijskog procesa
Tema
Travnjaci
Promet na
podruju Parka
Skupina Opis
Sljedei koraci
2->1
Travnjaci se ne kose i ne paare pa

zarauju u ume.
Potrebna su jo dodatna istraivanja koja e biti

ukljuena u Plan upravljanja, travnjaci su preveliki
i nedostaju sredstva za konju cijele povrine,
treba odluiti koje e se prioritetne povrine
kositi a koje prepustiti sukcesiji.
2,1
Transport opasnog tereta i goriva

kamionima na D52, slabo stanje
D42, tranzitni promet na D1 sve
aktivnosti vezane za te ceste se
moraju uskladiti sa svim nadlenim
partnerima (drava, upanija,
Uprava cesta, Park).
Uspostaviti redovitu radnu skupinu za dogovor

kratkoronog odravanja i dugoronog razvoja
prometa i odgovornosti. upanijske ceste ve
rade na novom planu.
Suveniri
Ne postoji autentini lokalni

suvenir.
Park ve radi na tom problemu i bit e ukljueno

u Plan upravljanja.
Nedostatak
edukativnih
programa za
kolske grupe
Ne postoje edukativni programi za

lokalne ili vanjske kole.
Potrebno je izraditi akcijski plan za edukaciju,

provjeriti mogunost izgradnje posebnog
edukacijskog centra za kolske ekskurzije.
Informacija za
posjetitelje
Posjetitelji nemaju informacije o

Razviti poseban akcijski plan za informiranje i
dodatnim alternativnim ponudama. upuivanje posjetitelja.
Upravljanje
posjetiteljima, rad
nadzornika
Premalo nadzornika koji ne mogu

biti prisutni stalno na cijelom
prostoru, nedostatak znanja stranih
jezika i interpretacijskih vjetina.
Problem e se razraditi u sklopu Plana upravljanja.
Graevinske
odredbe
Odredbe za novogradnju i
legalizacija postojeih objekata.
Predmet Prostornog plana.
Ukljuivanje
lokalnog
stanovnitva
Lokalne zajednice nisu redovito

informirane i ukljuene u aktivnosti
Parka.
Redoviti sastanci s dionicima.
Oglaavanje
Parka uz glavne
prometnice
Park bi se trebao bolje promicati uz

obalne ceste, a informacijske table
bi trebale biti bolje.
Dio strategije za upravljanja posjetiteljima Plana

upravljanja.
Granice Parka
Granice Parka ne uzimaju u

obzir vlasnitvo I morfoloke
karakteristike terena. Granica Parka
oznaena je na terenu.
Plan upravljanja taj problem ne moe rijeiti.

Promjena granica Parka je posebna slubena
procedura. Sam Park isto ima problema s takvom
granicom.
6. P R I LO Z I
99
Tema
Skupina Opis
Sljedei koraci
Nepostojanje
informacija
o moguim
ekonomskim
aktivnostima u
Parku
Lokalni stanovnici sa poslovnim

Bilten za lokalno stanovnitvo o aktivnostima,
idejama imaju potekoe doi do
ciljevima i mogunostima suradnje ili potpore;
informacija i potpora za aktivnosti ili suradnja sa opinama.
malo poduzetnitvo.
Vie nadzora
Nedovoljan nadzor nad podrujem, Nadzorna sluba se pojaava i restrukturira.

posebno nad krivolovom i
ribokradicama.
Mogunost
gradnje unutar
Parka
Stanovnici Parka se ale da bez

novog prostornog plana ne mogu
iriti svoje turistike kapacitete.
Rjeava se u sklopu novog Prostornog plana.
Investicije u
lokalne zajednice
Park ne investira dovoljno u lokalne

zajednice.
Park je usredotoen na vlastite probleme koje

treba rijeiti, lokalni razvoj je predmet opina.
Investicije
Park bi trebao investirati u razvoj

podruja.
Nije u nadlenosti Parka, Park moe samo pomoi

stvoriti pozitivnu atmosferu za razvoj.
Nedostatak
dodatne turistike
ponude
1,3
Nedovoljna raznolikost turistike

ponude za posjetitelje Parka.
Ua suradnja sa lokalnim i regionalnim turistikim

dionicima u svrhu razvoja alternativne turistike
ponude.
Mrea biciklistikih
staza po umskim
putovima
1,3
Nepostojee ili nepromovirane

biciklistike staze.
Plan biciklistikih staza u uskoj suradnji s

turistikim zajednicama i dionicima.
Lokalne turistike
agencije nisu
aktivno ukljuene
u promociju
Plitvikih jezera
1,3
Lokalne agencije i turistike

zajednice nisu ukljuene u
marketing Parka.
Ua suradnja sa lokalnim i regionalnim turistikim

dionicima.
Poboljati suradnju i horizontalnu koordinaciju.
Komplicirana
suradnja i
koordinacija
aktivnosti
Razliite razine odgovornosti u

raznim odgovornim institucijama.
Nedovoljna briga
za kulturnu batinu
Kulturna batina unutar Parka je

Akcijski plan za kulturnu batinu.
nedovoljno vrjednovana i koritena.
Nedovoljna
suradnja Parka s
dionicima
Park nema institucionalizirane

kontakte s dionicima.
Uvesti redovite sastanke sa kljunim dionicima.
Vlasnika pitanja
esto nerijeena
Neke parcele u Parku su u

zajednikom vlasnitvu nekoliko
vlasnika, vlasnitvo nad javnim
zemljitem nije raieno.
Zajedniko sreivanje katastra i zemljinih knjiga

u svrhu razjanjenja vlasnikih odnosa.
Poboljati suradnju
za suzbijanje
krivolova
Visoka razina krivolova na

granicama i unutar Parka.
Uvesti zajednike ophodnje i poboljati suradnju

i informaciju na terenu.
Lokalna zajednica
bi trebala biti
zastupljena u
upravnom vijeu
Lokalno stanovnitvo je jedan od

kljunih dionika i trebali bi biti
zastupljeni u Upravnom vijeu.
Upravno vijee imenuje Ministar kulture RH.
Nacionalni park
Plitvika
jezera
AKCIJSKI PLANOVI
Prezentacija i posjeivanje
NACIONALNI PARK
Plitvika
jezera
AKCIJSKI PLAN
A KC I J S K I P L AN: PREZENTACIJA, PR OMOCIJA I SUSTAV POSJEIVANJA
A2
Sadraj
UVOD
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . A3
1. GLAVNI CILJ AKCIJSKOG PLANA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . A5

1.1. Podcilj 1. Stvaranje osnova za uvoenje koncepta ekoturizma . . . . . . . . . . . .
A5
1.2. Podcilj 2. Broj posjetitelja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . A8
1.3. Podcilj 3. Prostorni raspored posjetitelja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . A9
1.4. Podcilj 4. Sigurnost posjetitelja i pristupanost . . . . . . . . . . . . . . . . . . A14
1.5. Podcilj 5. Ekoloki standardi posjeivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . A16
1.6. Podcilj 6. Programi za posjeivanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . A18
1.7. Podcilj 7. Programi za posjetitelje s posebnim potrebama . . . . . . . . . . . . . A20
2. PLANIRANI RESURSI ZA OSTVARENJE AKCIJSKOG PLANA . . . . . . . . . . . . . . . . A21

3. IZVORI FINANCIRANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . A21
4. AKCIJSKI PLAN TABELARNI PRIKAZ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . A22
5. VREMENSKI RASPORED OSTVARIVANJA POSTAVLJENIH AKTIVNOSTI . . . . . . . . . . . . A28
U vod
Uvod
Turistika funkcija Nacionalnog parka Plitvika jezera proizlazi iz smisla postojanja nacionalnog parka kao
zatienog podruja, a to je zatititi osobite prirodne i kulturne vrijednosti od nacionalnog i meunarodnog
znaaja radi znanstvenog, obrazovnog i rekreacijskog koritenja. Bez posjetitelja kojeg dovodi turizam taj
se smisao gubi. Upravo je turizam ona djelatnost kroz koju gosti doivljavaju vrijednosti Nacionalnog parka,
a prezentacija i promocija Parka te kvalitetan sustav posjeivanja tome i doprinose.
Radi unapreenja turistike funkcije Parka i to bolje usklaenosti s njegovom znanstveno- obrazovnom
funkcijom na naelima odrivog razvoja, neophodno je ozbiljno pristupiti unapreenju prezentacije,
promocije i sustava posjeivanja.
Prezentacija, promocija i sustav posjeivanja obuhvaaju relativno irok pojam i velik broj djelatnosti u
Nacionalnom parku i usko su povezani s turistikom aktivnou. Potrebno je napomenuti da Akcijski plan
koji obuhvaa sve ove djelatnosti nije marketinki plan, ve samo obuhvaa neke njegove dijelove.
Procijenjeni kapacitet posjeivanja:

Studija procjene kapaciteta nosivosti novijeg datuma ne postoji. Prema Prostornom planu iz 1986. godine
predvia se godinji broj posjetitelja od ukupno 1 657 000.
Postojei sustav posjeivanja je nakon Domovinskog rata doivio promjene: kanjon Korane nije vie u
sustavu posjeivanja, neke pjeake staze su naputene. U 2005. godini Park je posjetilo gotovo 850 000
posjetitelja. Najvei broj posjetitelja posjeuje Park u srpnju i kolovozu (do 10 000 dnevno). Svaki posjetitelj
u pravilu posjeti zonu jezera. U Planu upravljanja predvia se izrada studije optereenosti i procjene
kapaciteta uz odreivanje dnevnog i godinjeg kapaciteta nosivosti prostora.
Ulazne recepcije i programi obilaska:

Ulaz i informiranje posjetitelja Nacionalnog parka odvija se kroz dvije glavne ulazne recepcije smjetene u
jezerskoj zoni parka i to kroz ulaz 1 i ulaz 2 te pomoni ulaz Flora.
Na ulaznim recepcijama individualni posjetitelji i grupe kupuju ulaznice te mogu dobiti sve potrebne
informacije o programima razgleda. Postoji osam razliitih programa razgleda oformljenih na osnovi
vremenskog kriterija ovisno o tome na kojem ulazu je poetna toka razgleda. Programi obilaska uz
pjeaenje ukljuuju i koritenje panoramskog vlaka i panoramskog elektro-broda na jezeru Kozjak.
Najvea frekvencija dolazaka primjeuje se u vremenu izmeu 10 i 12 sati prije podne.
Novim Prostornim planom predloiti e se premjetanje ulaznih recepcija na rubne dijelove Parka.
Info-punktovi
Osim na ulazima 1 i 2 te pomonom ulazu Flora, info-punktovi nalaze se jo i na sljedeim lokacijama:
Kozjaka draga, Labudovac i pristanite P1 na jezeru Kozjak.
Informacije posjetitelji mogu dodatno dobiti na recepcijama hotela te od pomonog osoblja panoramskih
vlakova i elektro-brodova.
A3
Suvenirnice
Ponuda suvenira u Parku je raznolika. Za sada ne postoji suvenir koji bi se mogao smatrati suvenirom NP
Plitvika jezera. Suvenirnice se nalaze u hotelima Plitvice i Jezero, na ulazu 1 (dvije), ulazu 2 i Kozjakoj
dragi.
Sanitarni vorovi
Sanitarni vorovi nalaze se na ulazima 1 i 2, na pomonom ulazu Flora, na Rapajinki, na Labudovcu te u
svim hotelskim i restoranskim objektima.
Sanitarni vorovi na ulazu 1 i u Kozjakoj dragi su obnovljeni.
Posjetitelji parka
1.000.000
900.000
800.000
Broj posjetitelja
A4
700.000
600.000
500.000
400.000
300.000
200.000
100.000
0
2000.
2001.
2002.
Odrasli
2003.
Grupe
Djeca
2004.
2005.
2006
Ukupno
Slika 1: Broj posjetitelja u razdoblju od 2000.- 2006. godine:

Tablica 1: Broj prodanih ulaznica za razdoblje od 2000.2006. godine
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
Odrasli
344.951
308.663
320.691
360.593
386.885
390.899
389.277
Grupe
123.703
185.697
188.015
196.097
287.636
308.505
Djeca
137.324
165.518
158.720
172.657
166.227
177.331
168.436
Ukupno
482.275
597.884
665.108
721.265
749.209
855.866
866.218
1. G L AV N I C I L J A K C I J S K O G P L A N A
1. GLAVNI CILJ AKCIJSKOG PLANA

Akcijski plan pretpostavlja ostvarenje sljedeeg cilja:
Omoguiti kvalitetan turistiki doivljaj prirodnih i kulturnih vrijednosti

Nacionalnog parka Plitvika jezera uz visok stupanj organiziranosti,
informiranosti, interpretacije prostora i upravljanje posjetiteljima te promicati
ouvanje tih vrijednosti.
Glavni cilj ovog Akcijskog plana u skladu je s vizijom razvoja Nacionalnog parka Plitvika jezera koja je
utvrena unutar Plana upravljanja Parkom kao iznimno vrijednim podrujem svjetske prirodne batine
te unutar njega postavljenim ciljem razvoja turizma, prezentacije, promocije i sustava posjeivanja. On
tei poveanju raznolikosti ponude koja e osim jednodnevnih posjeta obuhvaati i visokokvalitetnu
viednevnu alternativnu ponudu za posjetitelje uz minimalizaciju tetnog utjecaja na ekosustav Plitvikih
jezera. Ostvarenjem aktivnosti predvienih ovim Akcijskim planom omoguit e se postizanje zadanog
cilja te dugorono postizanje utvrene vizije razvoja.
Akcijski plan utvruje niz prioritetnih mjera koje je potrebno primijeniti radi ostvarenja postavljenih ciljeva,
s posebnih naglaskom na potrebu utjecaja na porast kvalitete ponude, proirenje sustava posjeivanja,
stalni nadzor nad brojem posjetitelja i praenje utjecaja na ekosustav Parka.
1.1. P odcilj 1. Stvaranje osnova za uvoenje koncepta

ekoturizma
Nacionalni park Plitvika jezera najpoznatiji je i najposjeeniji hrvatski nacionalni park te jedini hrvatski
prirodni objekt uvrten na UNESCO-ov Popis svjetske prirodne i kulturne batine jo 1979. godine.
Broj posjetitelja Nacionalnog parka Plitvika jezera kontinuirano raste stoga je potrebno, u cilju njihove
zatite i ouvanja svih prirodnih i kulturnih vrijednost koje ona obuhvaaju, razvijati organizaciju cjelokupnog
menadmenta na naelima odrivog razvoja i prihvatljivog koncepta ekoturizma.
Iako ne postoji jedinstvena definicija ekoturizma, njegove ope karakteristike mogu biti prikazane na
osnovu ovih naela:
i
zbjegavanje negativnih utjecaja na prirodnu i kulturnu batinu koji mogu nanijeti tetu destinaciji,
o
brazovanje putnika o vanosti zatite,
naglaavanje znaaja odgovornog poslovanja, koje djeluje u suradnji sa lokalnim vlastima i sa

stanovnitvom u cilju zadovoljavanja lokalnih potreba i stvaranja koristi od zatite,
A5
A6
d
irektni prihodi od zatite i upravljanja prirodnim i zatienim podrujima,
naglaavanje potrebe za stvaranjem regionalnih turistikih planova i planova upravljanja namijenjenih

zatiti prirode,
naglaavanje upotrebe osnovnih okolinih i drutvenih studija kao i dugoronih programa nadgledanja

i kontrole, da bi se procijenili i minimizirali negativni utjecaji,
tenja za maksimiziranjem ekonomskih koristi za zemlju domaina, lokalno poduzetnitvo i zajednicu,

naroito za stanovnitvo koje ivi u prirodnim i zatienim podrujima i oko njih,
tenja da razvoj turizma ne prelazi drutvene i okoline granice prihvatljivih promjena odreenih od

strane znanstvenih istraivanja.
Ekoturizam je rastua trina nia u okviru ire industrije putovanja, s mogunou da bude vano sredstvo
odrivog razvoja.
Istovremeno, u njemu se esto posluje prilino razliito od drugih segmenata turistike privrede, jer je
ekoturizam utvren kroz svoje rezultate u odrivom razvoju i to kroz zatitu prirode, obrazovanje posjetitelja
o odrivosti i stvaranje koristi za lokalno stanovnitvo.
Stvaranje osnova za uvoenje koncepta ekoturizma u okviru upravljanja NP Plitvika jezera, kao jedan od
opih ciljeva, obuhvatilo bi senzibiliziranje i edukaciju svih dionika prostora Nacionalnog parka o naelima
ekoturizma, u suglasju s vizijom NP Plitvika jezera. Posjetiteljima Plitvikih jezera tako bi se omoguio
kvalitetan turistiki doivljaj ovog jedinstvenog Nacionalnog parka uz naglaavanje i promicanje njegovih
prirodnih i kulturnih vrijednosti.
1.1. Provedba radionica s djelatnicima Javne ustanove.

S obzirom da je pojam ekoturizam jo uvijek nedovoljno poznat, osnovna skupina kojoj je potrebno pribliiti
koncept i naele ekoturizma su djelatnici NP Plitvika jezera. Djelatnici Nacionalnog parka bi naravno, uz
menadment, trebali posluiti kao stoer koji bi djelovao po naelima ekoturizma u cilju senzibilizacije
ostalih dionika prostora i samih posjetitelja u pravcu Plitvikih jezera kao eko-destinacije.
U tu svrhu u okviru Plana upravljanja predvia se provedba 1 radionice mjeseno od najmanje 50
djelatnika kako bi se obuhvatili svi zaposleni JU NP Plitvika jezera, kroz 12 radionica godinje. Radionice
bi se ponovile svake tree godine, dakle 3 puta u okviru desetgodinjeg Plana upravljanja, a zapoele bi s
2008. godinom.
Za provedbu radionica potrebno je organizirati multidisciplinarni angaman vanjskih suradnika koji bi
obuhvatili podruja zatite i turistikog odrivog razvoja.
1.2. P
rovedba radionica sa lokalnim stanovnitvom, lokalnom samoupravom, kolama i nevladinim
udrugama.
Osim djelatnika Nacionalnog parka Plitvika jezera, glavne skupine koje mogu pridonijeti uvoenju
koncepta ekoturizma su lokalno stanovnitvo, lokalna samouprava, lokalne turistike zajednice, kole i
nevladine udruge.
U prihvaanju naela ekoturizma, jedna od najvanijih mjera je edukacija svih navedenih skupina, koja
e sukladno viziji Nacionalnog parka imati kljunu funkciji u afirmaciji i promicanju prirodnih i kulturnih
vrijednosti Parka kao jedinstvenog zatienog podruja.
Plan upravljanja Nacionalnog parka Plitvika jezera, predvia provedbu 1 aktivne radionice mjeseno svaka
2 mjeseca, za najmanje 25 predstavnika lokalnog stanovnitva, lokalne samouprave, kola i nevladinih
udruga. Ukopno e se odrati 6 radionica godinje, svake tree godine poevi od 2009. godine.
1.3. Provedba radionica sa lokalnim i regionalnim turistikim dionicima.

Koncept ekoturizma s osnovnim pravilima ponaanja u zatienom podruju svjetskog znaenja (Ecoturist
Code of Conduct), potrebno je prezentirati regionalnim turistikim dionicima (turistike zajednice lokalne i
regionalne, agencije) i posjetiteljima.
Plan upravljanja predvia odravanje dviju aktivnih radionica godinje za najmanje 20 predstavnika
spomenutih dionika, svake 2 godine, poevi od 2009. godine.
Spomenute norme ponaanja moraju putem propagandnih materijala i web stranice NP Plitvika jezera
biti dostupne svim kategorijama posjetitelja (agencijski i individualni gosti). Ova pravila dobivena na
osnovu osnovnih naela ekoturizma, osim zatite prirodnih i kulturnih vrijednosti podruja Parka, imaju za
cilj edukaciju posjetitelja i njihovo osobno zadovoljstvo u vidu kvalitetnog turistikog doivljaja Plitvikih
jezera kao eko-destinacije.
1.4. I zgradnja novih ulaznih recepcija na lokacijama Babin Potok, Prijeboj, Grabovac-Korana,
Kuselj-Saborsko.
U svrhu postupnog uklanjanja prometa motornih vozila iz Nacionalnog parka predvia se izgradnja
navedenih ulaznih recepcija. Spomenute aktivnosti potrebno je koordinirati s Prostornim planom.
Pretpostavlja se da e se izmjetanju postojeih ulaznih recepcija i izgradnji novih pristupiti tek krajem
idueg desetogodinjeg razdoblja.
1.5. Izmjetanje tranzitnog prometa sa D1.
Aktivnost je potrebno koordinirati sa nadlenim dravnim institucijama i Prostornim planom.
1.6. Izmjetanje transporta opasnih tereta sa D52 i D42.
Aktivnost je potrebno koordinirati sa nadlenim dravnim institucijama i Prostornim planom.
A7
A8
1.2. Podcilj 2. Broj posjetitelja

Nacionalni park Plitvika jezera jedno je od najposjeenijih turistikih odredita u Hrvatskoj. Njegova
zona upliva odavno je prela nacionalne granice to se odraava i u nacionalnoj strukturi posjetitelja gdje
prevladavaju upravo posjetitelji iz inozemstva.
Park spada u takozvane must go destinacije, odnosno destinacije koje se moraju posjetiti, to se je u
razdoblju od 1996.- 2005.g. odrazilo na broj njegovih posjetitelja.
Statistiki podaci za to razdoblje ukazuju na konstantan trend rasta koji je poremeen jedino 1999.g.
Broj posjetitelja premaio je pola milijuna u 2001.g.
U 2003. g. porastao je za 8,4% u odnosu na godinu prije.
U 2004.g. poveao se za dodatnih 3,9%, a u 2005.g. za jo dodatnih 14,2% kada je preao 850.000
posjetitelja.
Najvei broj individualnih posjetitelja dolazi u vrhuncu turistike sezone, tijekom srpnja i kolovoza dok je
broj turistikih grupa najvei u razdoblju predsezone i posezone, odnosno tijekom proljea i jeseni.
Broj organiziranih odnosno grupnih posjeta Plitvikim jezerima raste u emu sve dominantniju ulogu imaju
gosti koje putnike agencije dovode na jednodnevne, tzv. raspisane izlete ili kroz organizirane ture.
Sve navedeno dokazuje da Plitvika jezera imaju veliku turistiku vrijednost i da su izrazito turistiki
valorizirana.
Putnike agencije kao turistiki posrednici svake godine osmiljavaju nove programe pomou kojih zbog
uvoenja novih vidova prijevoza Plitvika jezera postaju sve dostupnija te se moe predvidjeti daljnji porast
potranje te kategorije posjetitelja.
Kako bi se ouvao resurs, a ujedno i svakom posjetitelju Plitvikih jezera omoguilo da ih doivi na kvalitetan
nain i to vie naui o njihovim prirodnim i kulturnim vrijednostima, nuno je utvrditi kolike su stvarne
prihvatne mogunosti Parka.
Na taj nain utvrdile bi se granice odrivog razvoja odnosno utvrdilo ima li potrebe svjesno, razumno
i opravdano ograniiti budui razvoj i iskoritavanje prostora do odreenog praga koji uz minimalne
posljedice za prostor omoguuje i postizanje optimalnih ekonomskih uinaka ili taj razvoj nije potrebno
ograniavati ve jedino poraditi na boljoj i kvalitetnijoj organiziranosti posjeivanja.
Zbog toga je aktivnost utvrivanja turistikog kapaciteta nosivosti podruja predviena ovim Planom
upravljanja.
2.1. Izrada studije prihvatnog kapaciteta za jezerski sustav posjeivanja.
Jezerska zona posjeivanja je zona rekreacije i turistike infrastrukture. Ona je najatraktivniji prostor
Nacionalnog parka Plitvika jezera u kojem je koncentriran najvei broj posjetitelja voenih postojeim
programima obilaska koji su vezani upravo za taj prostor.
Radi ouvanja ekoloke ravnotee i izbjegavanja moguih negativnih posljedica za osjetljiv ekosustav
jezera i prirodni proces nastanka sedre te radi osiguravanja kvalitetnog turistikog doivljaja tog dijela
Parka svakom posjetitelju, potrebno je izraditi studiju prihvatnog kapaciteta za jezerski sustav posjeivanja
koja e jasno utvrditi optimalni broj posjetitelja za tu zonu.
On je polazna osnova za razvoj odrivih turistikih usluga i sadraja.
Aktivnost zahtijeva angaman multidisciplinarnog tima strunjaka i koritenje svih dosadanjih podataka
o takvim istraivanjima.
Aktivnost se planira financirati dijelom vlastitim sredstvima i u suradnji s ostalim institucijama (Institut za
turizam, Turistike zajednice) u okviru izrade Generalnog plana turizma Liko-senjske i Karlovake upanije
u razdoblju od deset godina.
2.2. Izrada studije prihvatnog kapaciteta za ire podruje Parka.
Osim za jezersku zonu, Plan upravljanja predvia mogunost pristupa posjetitelja u ire podruje Parka u
skladu s postavljenim zonama zatite. Stupanj zatite pojedinih zona utvrdit e mogue aktivnosti u tim
zonama.
Osim vrsta aktivnosti za ta je podruja nuno utvrditi i optimalni broj posjetitelja, za to je potrebno izraditi
studiju prihvatnog kapaciteta za ire podruje Parka.
Aktivnost zahtijeva angaman multidisciplinarnog tima strunjaka kao i vlastitih strunjaka.
Aktivnost se planira financirati dijelom vlastitim sredstvima i u suradnji s ostalim institucijama (Institut za
2.3. Odreivanje i provedba dnevnih limita posjeivanja.
Ukoliko rezultati studije prihvatnog kapaciteta jezerske zone i ireg podruja Parka ukau na potrebu
dnevnog limitiranja posjeta odreenim podrujima u Parku, ta je ogranienja tada potrebno i provesti.
Aktivnost zahtijeva puni angaman strune i nadzorne slube Parka unutar njihovog radnog vremena kako
bi se eventualno postavljeni limiti i potovali.
Aktivnost se planira financirati dijelom vlastitim sredstvima i u suradnji sa ostalim institucijama (Institut za
1.3. Podcilj 3. Prostorni raspored posjetitelja

Prostorni raspored posjetitelja Parka ima veliki utjecaj na stanje okolia, ali i na kvalitetu turistikog doivljaja
prostora.
Kako bi se postigla to bolja protonost kretanja posjetitelja te izbjeglo stvaranje uskih grla, predvia se
provoenje aktivnosti koje e rezultirati djelominom reorganizacijom postojeeg sustava posjeivanja
jezerske zone kroz rastereenje jezerske zone aktiviranjem novih staza, izmjetanjem mostia s kruna
sedrenih barijera radi njihove zatite te izradom jasnog suvremenog sustava signalizacije obilaska.
Vanu ulogu u prostornom rasporedu posjetitelja ima i raspored informacijsko-interpretativnih sadraja
koji e se nastojati rasporediti tako da njihova glavnina bude koncentrirana na lokacijama na kojima je
poeljno zadravanje posjetitelja odnosno da ih na onim mjestima gdje je u cilju osiguranja protonosti
kretanja i zatite okolia zadravanje posjetitelja nepoeljno bude to manje.
Te aktivnosti se planiraju financirati vlastitim sredstvima.
A9
A10
3.1. Izgradnja etnice koja prati kanjon Korane, od ulaza 1 do kampa Korana.
etnicu je potrebno izgraditi na nain da se izbjegne stvaranje uskih grla i omogui neometana protonost
posjetitelja.
Ona e posjetiteljima omoguiti prolaz desnom stranom donjih jezera sjeverno od Sastavaka, pokraj pilje
Golubnjae, pored sela Korana i dalje do kampa Korana. Na toj krajnjoj toki mogue ju je spojiti na etnicu
koju izrauje Turistika zajednica opine Rakovica a koja vodi do Starog grada u Dreniku.
Osim navedenog, etnica e gostima koji borave u auto-kampu omoguiti novi vid komunikacije s
prostorom Nacionalnog parka.
Aktivnost se planira financirati vlastitim sredstvima.
3.2. Revitalizacija etnice na Stubicu.
Postojeu etnicu na Stubicu potrebno je dodatno urediti i oznaiti te ukljuiti u sustav obilaska Gornjih
jezera.
Aktivnost se planira financirati vlastitim sredstvima tijekom 2008. godine.
3.3. Rjeenje staze oko Velikog slapa.

Veliki slap jedna je od najposjeenijih znamenitosti unutar Nacionalnog parka. To je najvii vodopad u
Hrvatskoj. Veliki interes najveeg broja posjetitelja pobuuje upravo Veliki slap, pri emu se stvara guva, a
veliki broj posjetitelja ulazi u podruje ispod samog slapa, osobito za vrijeme niskog vodostaja. Potrebno je
pronai alternativi smjer obilaska Velikog slapa. Postoji mogunost da se Veliki slap obilazi samo etnicom
s lijeve strane Donjih jezera kako bi se izbjegao napor penjanja stubama i smanjila guva. Problem obilaska
Velikog slapa potrebno je razmatrati i ponuditi njegovo rijeene u okviru izrade studije prihvatnog kapaciteta
za jezerski sustav, uz angaman strunjaka.
3.4. Izrada idejnog rjeenja suvremenog sustava signalizacije.

Sustav signalizacije ima izuzetno vanu ulogu u funkcioniranju sustava posjeivanja. Osnovni zahtjev koji
on mora zadovoljiti je da bude jednostavan, jasan i prihvaen od svakog posjetitelja.
Osim toga, njegovo idejno rjeenje mora biti privlano i uklapati se u ukupnu sliku Parka koji je potrebno
osuvremeniti.
Kako bi se znalo ispunjava li sustav traene pretpostavke, potrebno je provoditi ankete i praenje te prema
potrebi sustav kontinuirano modificirati.
Ova aktivnost zahtijeva angaman vanjskih strunjaka dizajnera za to se predvia raspisivanje natjeaja, ali
i angaman zaposlenika Parka na provoenju praenja stanja (monitoringa).
Aktivnost se planira financirati vlastitim sredstvima.
3.5. Revitalizacija dendroloke poune staze uz jezero Kozjak.

Jezero Kozjak povrinom je najvee od 16 Plitvikih jezera. S lijeve i desne strane Kozjaka vodi staza koja
dijelom prolazi uza samo jezero, a dijelom kroz umom obrasle obronke uz jezero. Tijekom 2002.godine
oko jezera postavljene su drvene ploice s latinskim nazivima drvea i grmlja. Staza prolazi dijelom koji
nije u glavnoj ruti posjeivanja stoga je kao dodatni sadraj i kao prostor koji dodatno moe rasteretiti
najposjeeniji dio jezerske zone dobrodoao sadraj.
Stazu treba obogatiti dodatnim pounim sadrajima postavljajui dva drvena panoa s desne strane i tri
s lijeve strane. Panoi e omoguiti informacije o umskim zajednicama, vrstama drvea i grmlja, naglasiti
znaenje i vanost ume za spreavanje erozije i umskog tla kao rezervoara oborinske vode, te spomenuti
znaenje zone jezera kao refugija vegetacije.
3.6. Izrada broure posveene praumi orkovoj uvali sa umarskog, biolokog i ekolokog gledita.
Prauma orkova uvala najpoznatija je i najpristupanija prauma Dinarida. Ona je ostatak iskonskih
bukovo-jelovih uma koje su pokrivale veliki dio Europe. Jo 1965. godine proglaena je umskim
rezervatom. Obiljeavanje 45. obljetnice proglaenja orkove uvale umski rezervatom 2010. godine treba
popratiti izdavanjem broure i letka koji e obuhvatiti najvanije karakteristike ove jedinstvene praume sa
umarskog, biolokog i ekolokog gledita.
3.7. Postavljanje pounog panoa o pilji upljari.

Kako bi se posjetiteljima unutar prijezerske zone na takozvanim sekundarnim tokama okupljanja pruili
dodatni edukacijski sadraji predvia se izrada geolokog i biolokog pounog panoa o pilji upljari s
opisom njenog postanka i piljskog nakita.
pilja upljara je geomorfoloki spomenik prirode. Osim toga je i tipski lokalitet. Nalazi se s desne
strane kanjona Donjih jezera i jedno je od posjetiteljima zanimljivijih mjesta. Zanimljiva je s geolokog i
biospeleolokog aspekta. Ove osobitosti potrebno je putem panoa prezentirati posjetiteljima.
Aktivnost se predvia financirati vlastitim sredstvima.
3.8. Pouna staza uz budui Prezentacijski centar.

U okviru prenamjene restorana Medvjeak u prezentacijski centar, predvia se ureenje okolia,
postavljanje staze keltski horoskop i ureenje pounih sadraja za djecu.
3.9. P
ouna staza za promatranje ptica Utvrivanje lokaliteta za promatranje ptica (birdwatching)/
Labudovac.
Dosadanjim ornitolokim istraivanjima predloeno je nekoliko razliitih dionica pounih staza za
promatranje ptica. Radi se o dionicama koje se nalaze izvan sadanjeg sustava posjeivanja, duinom su
dosta zahtjevne i pretpostavljaju kretanje u manjim skupinama ili na biciklima.
Primjer dionica:
Serti Poljana- potok Sartuk- cesta za Vilu Izvor- Plitvica- ulaz 1
U
laz 2- Plitviki Ljeskovac- Uvalica- ui Krevina- uputovo vrelo- jezerce- ulaz 2; ulaz 2- Bigina poljanacestom oko Proanskog vrha uz istonu obalu jezera do ulaza 2 (Tuti i sur. 2006) ili
u
z Crnu rijeku ili Gornja jezera (Luka).
Predloeno je na odreenim stazama postaviti informativne table ili izraditi popratne broure u kojima e
se prezentirati zajednice ptica.
A11
A12
Posebno zainteresiranim posjetiteljima je, uz angaman educiranih vodia, mogue organizirati struno
voenje danju za promatranje grabljivica, a nou za sluanje glasanja sova. Ipak, veina posjetitelja
koji su ljubitelji ptica (birdwatchers) i stoga imaju odreene vjetine i opremu (npr. dalekozor) moi e i u
samostalnom obilasku uoiti veinu zanimljivih vrsta. U tu svrhu potrebno je samo omoguiti kretanje manje
frekventnim stazama (npr. Labudovac, jezero Kozjak) i organizirati prijevoz za dionice koje nisu krune.
3.10. Manje interpretacijske ploe uz Dorotejin, tefanijin i Blankin put.
Neke od najatraktivnijih etnica uz jezera napravljene su tijekom 19. i poetkom 20. stoljea prilikom posjete
predstavnika carske i kraljevske dinastije Habsburg. Ta injenica je vrlo zanimljiva posjetiteljima, stoga bi
dijelove tih staza koji su obuhvaeni dananjim sustavom posjeivanja trebalo obiljeiti i, kao najstarije
povijesne turistike staze, predstaviti posjetiteljima
3.11. Izrada promidbenih materijala za navedene poune staze i etnice u zoni posjeivanja.
Potrebno je napraviti promidbeni materijal (letak) za sve staze i njihove sadraje u Parku, kao i kodeks
ponaanja posjetitelja.
3.12. P
ostavljanje edukativnih panoa i izrada letaka i web stranica s edukativnim sadrajima i
kodeksom ponaanja posjetitelja.
Nacionalni park je posjetiteljima vrlo atraktivno podruje, ali ono obuhvaa i odreene zabrane u cilju
zatite prirode. Odreeni znakovi zabrane u podruju Nacionalnog parka postojali su prije na ulaznici.
Modernizacijom sustava obrade ulaznica i tiskanjem novih ulaznica, znakovi zabrane vie nisu obuhvaeni
na ulaznici. Na ulaznim punktovima u Park nalazi se odreeni broj znakova zabrane na drvenim panoima.
S obzirom da su Plitvika jezera dio svjetske prirodne batine potrebno je kodeks ponaanja posjetitelja
podii na vrlo visoki nivo. Znakove zabrane mogue je obuhvatiti jednim drvenim panoom na svakom
ulaznom punktu koji bi obuhvatio sve standardizirane znakove zabrane, kao i letkom kojim e se posjetitelji
educirati i informirati o znaenju Parka i odreenim zabranama karakteristinim za visoki stupanj zatite
takvog podruja.
3.13. I zrada panoa i letka za pilanu na vodeni pogon u selu Korana te uvrtavanje sadraja o
pilani na web stranicu.
Pilana na vodeni pogon u selu Korana predstavlja jedinstveni tradicijski oblik gradnje i koritenja vodene
snage. Pilana je obnovljena te je s toga potrebno i marketinki obuhvatiti njenu valorizaciju kao rijetkog
objekta kulturne batine u parku. Spomenute promidbene materijale potrebno je napraviti prema
predloku materijala za obnovljeni mlin-vodenicu u selu Korana.
3.14. Ureenje manjeg botanikog vrta ispred lugarnice orkova uvala.
Zgrada lugarnice orkova uvala zanimljiv je graevinski objekt koji je posljednjih godina zatien od
daljnjeg propadanja.
Postoje planovi za preureenje lugarnice u prezentacijski centar u kojem bi se prezentirala vanost ume
i umskih zajednica za podruje Parka, njihova protuerozijska funkcija ali i znaenje i povezanost ovjeka
i ume. Lugarnicu orkova uvala posjeuju uglavnom znanstvenici i tek rijetki posjetitelji. Kao dodatni
sadraj predvia se ureenje manjeg botanikog vrta na platou ispred lugarnice gdje bi se u suradnji sa
botaniarima postavile ploice s latinskim nazivima biljaka.
3.15. Postavljanje edukativnih sadraja za livade i travnjake.

Livade i travnjaci Nacionalnog parka Plitvika jezera najraznolikija su podruja u Parku. Na njima rastu brojne
rijetke i ugroene vrste. U selima koja se nalaze uz rubove krkih polja na kojima dolaze najvee travnjake
povrine, ivi uglavnom starako stanovnitvo, pa se te povrine vie intenzivno ne obrauju, veliki dio
travnjakih povrina nalazi se u nekoj od faza sukcesije. Kako bi se skrenula pozornost posjetitelja na vanost
i znaenje travnjaka i panjaka, trenutak njihovog nastanka, znaenje konje i ispae u tradicionalnom
ivotu sela, potrebno ih je vrednovati izradom edukativnih sadraja. Ovdje treba predvidjeti mogunost
vrednovanja nekih livada s aspekta bioloke raznolikosti (npr. Labudovac) u okviru neke od turistikih tura.
Postavljanje edukativnih sadraja za livade i travnjake potrebno je obuhvatiti i detaljizirati u okviru Akcijskog
plana za livade.
3.16. O
tvaranje pilje Golubnjae za posjetitelje u odreenom razdoblju u godini prema
preporukama za zatitu i akcijskom planu za pilje.
Otvaranje pilje Golubnjae za posjetitelje, u cilju njene zatite s geolokog i biospeleolokog aspekta,
potrebno je predvidjeti u okviru Akcijskog plana za pilje.
3.17. Zamjena postojeih pano-karata.
Postojee panoramske pano-karte s oznaenim turistikim sadrajima, linijama panoramskih vozila i
pjeakim stazama koje su smjetene na ulazu 1 i na Velikoj Poljani potrebno je zamijeniti novima jer su
postojee dosta izblijedjele. Nije potrebno ii na novo idejno rjeenje.
Aktivnost se predvia financirati vlastitim sredstvima.
A13
A14
1.4. Podcilj 4. Sigurnost posjetitelja i pristupanost

Plitvika jezera su zatieno podruje gdje su dozvoljene minimalne graevinske intervencije u prirodi.
Zbog toga je sustav staza i drvenih mostia osmiljen uz potivanje njihovog prirodnog okruenja odnosno
krke podloge, vegetacije i pozicije jezera i vodopada.
Razlika u nadmorskoj visini izmeu najvieg i najnieg jezera iznosi 133 metra i sustav je postavljen tako da
se spomenuti prijelaz moe svladati uz prosjean napor posjetitelja.
Uvaavajui injenicu da su Plitvika jezera svjetski poznata destinacija i da predstavljaju otvoreni prostor
koji je neprestano pod utjecajem vremenskih prilika, sigurnost posjetitelja i pristupanost jezera jedni su
od prioriteta koji zahtijevaju redovno i pravilno odravanje.
Osim redovnog odravanja na odreenim je lokacijama, a zbog smanjenja optereenja sedrenih barijera ili
sprjeavanja ispiranja materijala sa staza u jezera, potrebno provesti i zahvate izmjetanja staza ili zamjene
staza drvenim mostiima.
Aktivnosti se planiraju financirati vlastitim sredstvima.
4.1. Popravci pjeakih mostova na ulazima 1 i 2 i na pristanitu brodova.
Pjeaki mostovi na ulazima 1 i 2 glavne su pjeake veze za prijelaz posjetitelja s prostora parkiralita do
ulaznih punktova u Park te ih je kao takve potrebno trajno odravati.
Pristanita brodova u Kozjakoj drazi i Kupalitu te ispod Burgeta punktovi su za pristanak brodova i toke
s visokom frekvencijom posjetitelja te ih je kao takve potrebno trajno odravati.
Aktivnosti se planiraju financirati vlastitim sredstvima.
4.2. P
ojaani nadzor na izrazito frekventnim lokacijama (prostor ispod Velikog slapa, Malog
Prtavca, Burgeta i dr.).
Amfiteatralni prostor ispod Velikog slapa, prostor ispod Malog Prtavca i prostor Burgeta za posjetitelje su
najatraktivnije lokacije unutar jezerske zone posjeivanja i uska grla u sustavu posjeivanja.
Kako bi se osigurala protonost posjetitelja i njihova udobnost odnosno pravilan doivljaj prostora, ali i
sprijeile nedozvoljene aktivnosti poput gaenja po sedri, kupanja, hranjenja ribe ili kupanja ljubimaca
potrebno je pojaati nadzor odnosno usmjeravati posjetitelje da se dre smjerova koji propisuje odabrani
program obilaska i sprjeavati ih da ine nedozvoljene aktivnosti tako da ih se prvenstveno informira, a u
sluaju nude i sankcionira.
Aktivnosti se planiraju provoditi trajno uz puni angaman strune i nadzorne slube u okviru radnog
vremena.
4.3. I zvedba sigurnosnih ograda na potencijalno opasnim lokacijama (vidikovci s lijeve strane
kanjona Donjih jezera).
Radi sigurnosti posjetitelja potrebno je odrediti potencijalno opasne lokacije i postaviti sigurnosne
ograde.
Uoeni prioritet bilo bi postavljanje ograda na vidikovce s lijeve strane kanjona Korane ime bi se oni i stilski
izjednaili sa vidikovcima s desne strane kanjona koji ve imaju postavljene ograde od drvenih stupia to
je vano i za estetski doivljaj prostora.
Posebno je vano utvrditi i potencijalno opasne lokacije uz prometnicu D1 kako bi se izbjeglo mogue
izlijetanje automobila s ceste i zatitila sigurnost posjetitelja, ali i sprijeio mogue zagaenje jezera.
4.4. Zamjena krutih staza mostiima na odreenim lokacijama.

Krute staze uz jezera nasipavaju se redovito ljunkom koji kia i snijeg naplavljuju u jezera. Tijekom proljetnih
poplava veliki dio staza neposredno uz jezera je poplavljen i razmoen. Staze se do sad nisu zatvarale ve
su se postavljale premosnice u vidu dasaka. Kako bi se izbjegle spomenute situacije ali i ouvala fauna tla
potrebno je, osobito u kanjonu Donjih jezera i s desne strane Galovca te lijeve strane Gradinskog jezera
na Gornjim jezerima, zamijeniti krute staze drvenim mostiima ili zatvaranje staza za promet posjetitelja
tijekom poplavnog razdoblja.
Zamjenu krutih staza mostiima potrebno je provesti iz dva razloga:
a)staze na kojima je esto poplavljivanje i nalaze se na samom rubu jezera (ime su potpuno unitena
obalna stanita, pristup ivotinjama vodi i sl.)- staze uz Donja jezera, desna strana Galovakog jezera i
dr.
b)staze na kojima je vidljiva erozija uslijed prolaska velikog broja posjetitelja (npr. desna strana Gradinskog
jezera sve do Burgeta i dr.)
Potrebno je izraditi projekt obnove staza sa tehnikog (graevinskog, arhitektonskog, sigurnosnog) aspekta
(vrsta materijala, visina mostia, duina dionica, spoj s postojeim i dr.) uzimajui u obzir mjere zatite
ekosustava u neposrednoj blizini.
4.5. Izmjetanje mostia s kruna barijera

Sva dosadanja znanstvena istraivanja zone jezera predviaju uklanjanje drvenih mostia s kruna barijere,
zbog naruavanja statike sedre. Zanimljivo je da nijedan znanstvenik ne preporuuje koje. Potrebno je
izraditi studiju koja e utvrditi lokacije gdje je potrebno izvriti izmjetanje mostia s kruna barijera te nove
lokacije na koje e se oni izmjestiti.
4.6. Sanacija klizita na potezu Velika Poljana-Labudovac.

Prometnica Velika Poljana-Labudovac povezuje sredinju zonu Parka s Gornjim jezerima i slui za
prometovanje panoramskog vlaka koji u postojeem sustavu posjeivanja ima vanu ulogu. Na
spomenutoj prometnici nalaze se 3 klizita koja su potencijalno opasna za sigurnost posjetitelja. Zbog
navedenog potrebno je izvriti sanaciju postojeih klizita te izvriti pregled terena uz internu prometnicu
radi otkrivanja novih klizita i njihove sanacije.
Sanacija klizita planira se ostvariti vlastitim sredstvima u razdoblju provedbe Plana.
4.7. Odravanje postojeih komunikacija na potezu Plitvica-Plitviki Ljeskovac.

Aktivnost je utvrena u okviru Akcijskog plana za ume.
A15
A16
4.8. O
dravanje postojeih komunikacija na potezu Labudovac-Rapajinka
i LabudovacPlitviki Ljeskovac
Prometnica Labudovac-Rapajinka povezuje zone Gornjih i Donjih jezera i slui za prometovanje
panoramskog vlaka koji je vana komponenta postojeeg sustava posjeivanja Parka. Kao takvu, potrebno
ju je pravilno i trajno odravati kako bi se osigurala prohodnost i sigurnost odnosno njeno besprijekorno
funkcioniranje.
Prometnica Labudovac-Plitviki Ljeskovac slui za unutarnju komunikaciju djelatnika, znanstvenika i u
sluaju izvanrednih okolnosti.
Odravanje prometnica planira se financirati vlastitim sredstvima i provodit e se svake godine unutar
razdoblja predvienog ovim Planom upravljanja.
1.5. Podcilj 5. Ekoloki standardi posjeivanja

U skladu s prihvaenim konceptom razvoja Plitvikih jezera kao destinacije razvijenog ekoturizma potrebno
je gdje god je to mogue primijeniti ekoloke standarde posjeivanja i smanjiti negativne utjecaje turistike
infrastrukture na okoli koritenjem obnovljivih izvora energije, uinkovitom upotrebom neobnovljivih
izvora energije i sl.
Ovim Planom predvia se prevoenje internih prijevoznih sredstava odnosno panoramskog vlaka i brodova
na pogonske sustave koji poivaju na koritenju ekolokih goriva i suneve energije.
Osim toga, planira se i modernizacija postojee sanitarne infrastrukture te modernizacija sustava sakupljanja
krutog otpada.
5.1. P
revoenje panoramskih vozila na pogon biodizelom, ekodizelom ili plinom te ugradnja
katalizatora.
Panoramska vozila kao pogon koriste dizel gorivo. Samo najnovija vozila imaju katalizatore.
Za ovu aktivnost u okviru uvoenja ekolokih standarda posjeivanja predvia se sufinanciranje od strane
Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost s udjelom od oko 50%. Ostatak sredstava osigurao bi se
iz vlastitih izvora.
Realizacija aktivnosti predvia se u razdoblju od 2010. do 2115.g.
5.2. Ugradnja solarnih elija na panoramske brodove.
Za ovu aktivnost u okviru uvoenja ekolokih standarda posjeivanja predvia se sufinanciranje od strane
Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost s udjelom od oko 50%. Ostatak sredstava osigurao bi se
iz vlastitih izvora.
Realizacija aktivnosti predvia se u razdoblju od 2009. do 2112.g.
5.3. Postavljanje kompostnih WC-a na sezonskim lokalitetima.
U okviru poboljanja postojee infrastrukture potrebno je predvidjeti izradu studije za postavljanje
kompostnih WC-a na pojedinim lokacijama u Parku. Odreena iskustva (npr. NP Mljet) pokazala su spomenuti
nain zbrinjavanja fekalnog otpada dobrim stoga bi ih kao ekoloki prihvatljive trebalo razmotriti njihovo
koritenje.
5.4. Izrada sustava sakupljanja otpada i njegovo sortiranje.
Gospodarenje otpadom sakupljanje i razvrstavanje otpada i njegova reciklaa vrlo je vaan segment razvoja
dananjice. Slijedei svjetske trendove sve vea panja i kod nas se usmjerava gospodarenju otpadom.
Osnivanjem fonda za okoli otvorile su se nove mogunosti gospodarenja otpadom. U Nacionalnom parku
su na veem broju lokacija postavljena reciklana dvorita. Daljnja poboljanja koritenja otpada potrebno
je koordinirati u suradnji sa Fondom za okoli i vaeim strategijama.
5.5. Izmjetanje kanti iz sustava etnica i odreivanje lokacija za prikupljanje.
Unutar sustava etnica Parka nalazi se gotovo svakih stotinjak metara koara za otpatke. U mnogim
zatienim podrujima u Europi tendencija je takva da su posjetitelji ekoloki educirani, te da otpatke koji
nastanu tijekom njihovog posjeta zatienom podruju nose sa sobom van iz zatienog podruja. Predlae
se da se kante postepeno izmjeste, a lokacije za sakupljanje otpada budu na ulazima. Posjetiteljima bi se na
ulazu dijelili letci s obavijesti o prikupljanju otpada i mjestima gdje otpad mogu ostaviti. Tako bi i reciklana
dvorita koja se ve nalaze na ulazima dobila svoju funkciju.
5.6. Ekoprihvatljivo koritenje tehnike (pile i kosilice na biodizel).
Potrebno je napraviti novu organizaciju koritenja ekoprihvatljivih goriva u okviru tehnike slube i ostalih
slubi koje e kao pogonsko gorivo za orua koja upotrebljavaju rabiti biodizel. Ve je bilo pokuaja
koritenja biodizela prilikom uklanjanja makro vegetacije i ostataka starih mostia u kanjonu Korane. Pri
realizaciji ovog projekta treba imati na umu da je u Hrvatskoj jo uvijek teko na prodajnim mjestima
pronai biodizel.
A17
A18
5.7. Koritenje ekoprihvatljive ambalae u ugostiteljskim objektima unutar zone posjeivanja.

Ova aktivnost predvia naputanje PVC i aluminijske ambalae u ugostiteljskoj ponudi tzv. malih parkovskih
objekata odnosno niza buffeta i caffea smjetenih u zoni posjeivanja i prelazak na ekoloki prihvatljivu
ambalau.
Za realizaciju ove aktivnosti potreban je zajedniki angaman Slube nabave i Podrunice odravanja
tehnike i komunalne infrastrukture.
1.6. Podcilj 6. Programi za posjeivanje

Postojeih programi za posjeivanje vezani su za jezersku zonu Parka. Planom se predvia ponuda novih
tematskih programa vezanih za posjet objektima kulturno-povijesne batine i alternativnih programa
posjeta izvoritima Crne i Bijele rijeke i orkovoj uvali za malene grupe zaljubljenika u prirodu i znanstvenika
u skladu s odgovarajuim stupnjem zatite tih podruja iskljuivo uz struno voenje djelatnika strune
slube.
Da bi se programi za posjeivanje mogli kvalitetno realizirati potrebno je kroz programe opih i strunih
teajeva poraditi na jaanju kvalitete rada interpretatora, vodia i nadzornika na nain da budu sposobni
to kvalitetnije interpretirati prostor Plitvikih jezera.
S istim ciljem nuno je poraditi i na polju edukacije vodia putnikih agencija.
6.1. Posjeivanje Stubice i staze koja prati kanjon Korane.

Predviena obnova etnice na Stubicu omoguuje njeno ukljuivanje u program obilaska Gornjih jezera.
Staza koja prati kanjon Korane moe se ukljuiti u postojei program obilaska Donjih jezera. Istodobno tu
je etnicu mogue uklopiti u samostalni alternativni program obilaska koji bi stavio naglasak na rijeku i njen
izvor, kulturnu batinu koju je izrodio ivot uz rijeku odnosno njene mlinice (jednu mlinicu u selu Korana
obnovio je Nacionalni park Plitvika jezera, a jednu ispod sela atrnja obnavlja TZ opine Rakovica) i pilanu
te na povijesni razvoj (stari Frankopanski grad).
6.2. Posjeivanje objekata kulturno-povijesne batine.

Alternativni program posjeivanja kulturno-povijesne batine moe ukljuivati obilazak mlinice i pilane u
selu Korana, Radekin mlin iznad Velikog slapa, mlinove u Plitvikom Ljeskovcu i Vrelu te okunicu Konar u
Konarevu kraju koja je jedini muzejski prostor unutar Parka.
Kako bi program posjeivanja objekata kulturno-povijesne batine mogao zaivjeti potrebno je osposobiti
sve navedene objekte izuzev mlinice i pilane u selu Korana koje su ve osposobljene za posjeivanje.
PRIJEBOJ crkva sv. Petra (potrebna obnova) i etno-park (prema prijedlogu konzervatora Ministarstva
kulture).
6.3. O
smiljavanje alternativnih programa (Crna i Bijela rijeka, prauma orkova uvala,
Planinarska staza Medvjeak).
Ovi alternativni programi predvieni su za zaljubljenike u prirodu, znanstvenike i strunjake kao dio strunih
voenja pod nadzorom strunih slubi Parka. Potrebno ih je osmisliti u cilju produenja boravka posjetitelja
u Parku. Spomenute lokacije su zanimljive, ali konfiguracija terena na kojima se one nalaze je takva da ne
doputa posjet velikog broja posjetitelja.
6.4. Zapoljavanje novih vodia.

Sadanja 3 vodia od kojih svaki pokriva po dva jezina podruja nisu dovoljna za pruanje usluge voenja.
Potranja za tom uslugom prelazi sadanje mogunosti Parka i zadravanje na postojeoj poziciji znailo
bi svjesno odricanje od vrlo znaajnog dijela prihoda, ali i zanemarivanje brige o kvaliteti interpretacije
zatienog podruja.
Potrebno je zaposliti najmanje 10 vodia od kojih bi svaki pokrivao po dva jezina podruja.
6.5. E
dukacija vodia putnikih agencija o nainu voenja i interpretacije u Nacionalnom parku
Plitvika jezera.
Da bi posjetitelj dobio kvalitetnu i istinitu informaciju o Parku i njegovim vrijednostima potrebno je kroz
tiskanje i prodajnu distribuciju Prirodoslovnog vodia za vodie putnikih agencija graditi jednu jedinstvenu
(one voice) priu o Plitvikim jezerima.
Osim toga, ova aktivnost ima vano mjesto u izgradnji ukupne slike Nacionalnog parka.
A19
A20
6.6. Organizacija opih teajeva.

Predvia se organizacija opih teajeva koji bi ukljuivali ovladavanje osnovnim znanjima o Parku (obuhvat
Parka, to se titi, to je sedra i kako nastaje, to se moe vidjeti u Nacionalnom parku i okolici itd.) za osoblje
koje dolazi u kontakt s posjetiteljima.
6.7. Organizacija specijalistikih teajeva.

Predvia se organizacija specijalistikih teajeva koji bi ukljuivali ovladavanje irim znanjima o ekologiji
openito, komuniciranju s posjetiteljima, rukovanju tehnikim pomagalima te razna specijalistika znanja
o biologiji i ekologiji Parka, voenju specijaliziranih tura i sl. za stalne rendere, interpretatore i vodie.
1.7. Podcilj 7. Programi za posjetitelje s posebnim potrebama

7.1. Urediti prilazni put od ulaza 1 do Rapajinke, povrh kanjona Donjih jezera.
7.2. Urediti stazu od pomonog ulaza II (Flora) do pristanita broda (tzv. Kupalite).
7.3. Prilagoditi postojea prometna sredstva osobama s posebnim potrebama.
7.4. Izrada rute za osobe s posebnim potrebama.

Ideje razmotriti u okviru izrade projekta obnove i rekonstrukcije staza sa vie aspekata (sigurnost posjetiteljanagibi, rukohvati, ograde i sl.; utjecaj na stanita (floru i faunu), mogunost tehnike izvedbe, utjecaj na
postojei sustav razgledavanja potrebno je zadrati protonost posjetitelja i doivljaj Parka, trokovi i sl.).
Kad se projektom utvrdi mogua dionica koja bi se adaptirala za kretanje osoba s invaliditetom, treba
pristupiti izradi interpretativnih panoa i prezentaciji prirodnih zanimljivosti koje se mogu vidjeti/doivjeti
na zadanoj dionici.
4. A K C I J S K I P L A N TA B E L A R N I P R I K A Z
2. PLANIRANI RESURSI ZA OSTVARENJE

AKCIJSKOG PLANA
U srhu ostvarenja Akcijskog plana planirano je koritenje postojeeg ljudskog potencijala kao i vanjskih
suradnika. Znanstvena i struna istraivanja ukljuiti e koritenje postojeih podataka i opreme, no nuno
je pored toga angairati vanjske profesionalne izvoae i nabaviti dodatnu opremu. Znaajna je suradnja s
mjerodavnim ustanovama i dogovori s Hrvatskom upravom za ceste.
3. IZVORI FINANCIRANJA
Predvieno je da se dio Planom predvienih aktivnosti u iznosu od 12.000.000,00 kn financira iz vlastitih
sredstava Parka, ujednaenom dinamikom kroz 10 godina po 1.200.000 kn godinje.
A21
A22
4. AKCIJSKI PLAN TABELARNI PRIKAZ

Potrebne ulazne
Ulazni trokovi
pretpostavke
Opi cilj: Omoguiti kvalitetan turistiki doivljaj prirodnih i kulturnih vrijednosti Nacionalnog parka Plitvika jezera uz
visok stupanj organiziranosti, informiranosti, interpretacije prostora i upravljanje posjetiteljima te promicati ouvanje tih
vrijednosti.
Cilj
Aktivnost
Mjerljiv rezultat
Naini provjere
Podcilj 1.Stvaranje osnova za uvoenje koncepta ekoturizma

Senzibiliziranje i
edukacija dionika
o naelima
ekoturizma.
1.1. Provedba
radionica sa
djelatnicima javne
ustanove.
1.2. Provedba
radionica sa lokalnim
stanovnitvom,
lokalnom
samoupravom,
kolama i nevladinim
udrugama.
1. 3. Provedba
radionica sa lokalnim
i regionalnim
turistikim dionicima.
Prilagodba
postojee
infrastrukture
ekoturistikim
i sigurnosnim
standardima.
1 radionica
mjeseno
za najmanje
50 djelatnika
Nacionalnog
parka po
radionici, svake 3.
godine.
1 aktivna
radionice svaka
2 mjeseca za
najmanje 25
dionika prostora
po radionici,
svake 3. godine.
2 aktivne
radionice
godinje za
najmanje 20
dionika prostora
po radionici,
svake 2. godine.
Broj odranih
Angaman vanjskih
radionica, broj
suradnika.
odazvanih.
Primjena, provjera
znanja.
Dnevnica voditelja
radionice, troak
potronog materijala.
6.000,00 HRK po
godini.
Vlastita sredstva.
Broj odranih
radionica, broj
odazvanih.
Suradnja sa
mjerodavnim
ustanovama,
angaman vanjskih
suradnika.
Dnevnica voditelja
radionice, troak
6.000,00 HRK po
godini.
Vlastita sredstva.
Suradnja sa
mjerodavnim
ustanovama,
angaman vanjskih
Primjena, provjera suradnika.
znanja.
Dnevnica voditelja
radionice, troak
Broj odranih
radionica, broj
odazvanih.
1.200,00 HRK po
godini.
Vlastita sredstva.
Uporabna dozvola Angaman strunjaka. Vlastita sredstva.
za izgraene
3.000.000,00 HRK.
ulazne recepcije
i pripadajue
objekte.
1.4.Izgradnja novih
ulaznih recepcija na
lokacijama Babin
Potok, Prijeboj,
Grabovac-Korana,
Kuselj-Saborsko.
1.5. Izmjetanje
tranzitnog prometa
sa D1*.
Ulazne recepcije
u punoj funkciji.
Novo ustrojstvo
prometa u NP
Plitvika jezera.
Prostorni plan
1.6.Izmjetanje
transporta opasnih
tereta sa D52 i D42 *.
Novo ustrojstvo
prometa u NP
Plitvika jezera.
Prostorni plan
2.1. Izrada studije

prihvatnog kapaciteta
za jezerski sustav
posjeivanja.
Studija u
zadanom
vremenskom
periodu.
Neprestani nadzor
broja posjetitelja
u jezerskom
sustavu.
2.2. Izrada studije

prihvatnog kapaciteta
za ire podruje Parka.
Studija u
zadanom
vremenskom
periodu.
Potivanje
dobivenih limita.
Dogovori s Hrvatskom
upravom za ceste,
izgradnja obilaznice
Dravni proraun.
Grabovac-Prijeboj.
Dogovori s Hrvatskom
upravom za ceste,
izgradnja ceste
Dravni proraun.
Saborsko-Grabovac.
Podcilj 2. Broj posjetitelja

Odreivanje
turistikog
kapaciteta
nosivosti podruja.
2.3. Odreivanje i
provedba dnevnih
limita posjeivanja.
Multidisciplinarni tim
strunjaka uz vlastite
strunjake.
Dosadanji podaci o
istraivanjima.
Praenje ekolokih Multidisciplinarni tim
indikatora.
strunjaka uz vlastite
strunjake.
Praenje ekolokih Struna i nadzorna
indikatora i
sluba Parka u
zadovoljstva
redovnom radu.
posjetitelja.
Prema ugovoru.
Vlastiti izvor prihoda,
1.000.000,00 HRK.
Prema ugovoru.
Vlastiti izvor prihoda.
800.000,00 HRK.
Vlastiti izvor prihoda.
A23
Cilj
Aktivnost
Potrebne ulazne
pretpostavke
Mjerljiv rezultat
Naini provjere
3.1. Izgradnja etnice

koja prati kanjon
Korane, od ulaza 1 do
kampa Korana.
3.2. Revitalizacija
etnice na Stubicu.
Nove etnice
koje e rasteretiti
prostor Donjih
jezera.
Nova etnica.
Postotak
posjetitelja koji
koriste stazu.
3.3. Rjeenje staze oko

Velikog slapa.
Novi reim
obilaenja Velikog
slapa.
Novi sustav
signalizacije,
prihvaen od
strane posjetitelja.
Smanjenje guve
ispod Velikog
slapa.
Potpuno
Kontinuirana
prihvaanje i
modifikacija sustava.
razumijevanje od Javni natjeaj.
strane posjetitelja,
ankete i praenje.
Pouna
dendroloka
staza.
Postotak
posjetitelja koji
koriste stazu.
Ulazni trokovi
Podcilj 3. Prostorni raspored posjetitelja

Reorganizacija
sustava
posjeivanja
jezerske zone
prema odreenim
prihvatnim
kapacitetima.
3.4. Izrada idejnog

rjeenja suvremenog
sustava signalizacije.
Osmiljavanje
pounih
staza i drugih
interpretacijskih
sadraja.
3.5. Revitalizacija
dendroloke poune
staze uz jezero Kozjak.
Postotak
posjetitelja koji
koriste stazu.
3.6. Izrada broure

Broura i letak o
posveene praumi
praumi orkova
orkovoj uvali sa
uvala.
umarskog, biolokog i
ekolokog gledita.
Znanstvena
istraivanja na
prostoru orkove
uvale.
3.7. Postavljanje
pounog panoa o
spilji upljari.
Pouni geoloki
pano.
Dosadanja
geoloka
istraivanja.
3.8. Pouna staza uz

budui prezentacijski
centar.
Pouna staza.
Postojei rezultati
istraivanja.
3.9. Pouna staza za

promatranje ptica.
Utvrivanje lokaliteta
za promatranje ptica/
Labudovac
Pouna staza
za promatranje
ptica.
Postojee
preporuke
znanstvenih
istraivanja
vezanih za ptice.
Izgradnja staze.
Tehnika i struna
sluba parka.
Postojea oprema.
Manji zahvati
ureenja staze.
Tehnika i struna
sluba parka.
Postojea oprema
Do 2008. god.
Tehnika i struna
sluba Parka.
Redovito poslovanje
u okviru godinjeg
plana.
Oko 4 km staze.
Redovito poslovanje
u okviru godinjeg
plana.
Redovito poslovanje
u okviru godinjeg
plana.
Izrada sustava
signalizacije u okviru
javnog natjeaja,
50.000,00 HRK.
Redovito poslovanje u
okviru godinjeg plana.
Izrada 5 pounih
Troak izrade panoa
panoa na drvenom
Oko 35.000,00 HRK.
postolju, dva s desne Izrada drvenih ploica
strane a 3 s lijeve.
i postavljanje staze
Izrada drvenih ploica u okviru redovitog
s latinskim nazivima
poslovanja.
drvea i grmlja
tehnika i struna
sluba.
Dosadanja
Trokovi dizajna i
znanstvena istraivanja tiskanja broure.
na tom podruju,
50.000,00 HRK.
umarska+fauna
Period izrade godina
tla+transekti za ptice. dana, za 2010 .
Suradnja znanstvenika (45. godinjica
i strune slube parka. proglaenja umskog
Izrada dizajna za
rezervata)
brouru i letak (vanjski
suradnik+struna
sluba Parka).
Tiskanje broure i
letka.
Izrada dizajna panoa. Trokovi izrade panoa
Izrada drvenog
(dizajn +izrada)
nosaa panoa.
Oko 10.000,00 HRK.
Struna i tehnika
Izrada drvenog
sluba parka.
postolja od strane
tehnike slube.
U okviru redovitog
poslovanja.
Projektni prijedlog
U okviru izrade
tima strunjaka koji
Prezentacijskog centra
radi na projektu
Medvjeak.
ureenja okolia
prezentacijskog
centra.
Struna i tehnika
sluba Parka.
Ornitolozi, struna
Sezonski 1 djelatnik.
sluba Parka, sezonski
vodi (nadzornik).
A24
Cilj
Osmiljavanje
pounih
staza i drugih
interpretacijskih
sadraja.
Aktivnost
Mjerljiv rezultat
Naini provjere
3.10. Manje
interpretacijske ploe
uz Dorotejin, tefanijin
i Blankin put.
Drveni panoi sa
objanjenjem
povijesnih naziva
staza.
Postojei podaci
iz literature
(Dragutin Frani).
Potrebne ulazne
pretpostavke
Dizajn i izrada panoa.
Struna sluba.
Izrada drvenog
postolja i postavljanje
od strane tehnike
slube Parka.
Promidbeni
3.11. Izrada
promidbenih
materijali.
materijala za navedene
poune staze i etnice
u zoni posjeivanja.
Postojei podaci
znanstvenih
istraivanja,
iz literature
informacije
o sustavu
posjeivanja.
3.12. Postavljanje
Edukativni panoi,
edukativnih panoa
letci, sadraj web
i izrada letaka i web
stranica.
stranica s edukativnim
sadrajima I kodeksom
ponaanja posjetitelja.
Pravilnik o
Dizajn i izrada panoa,
unutarnjem redu, izrada letaka.
Ekoturistiki
kodeks ponaanja
(Ecoturist code of
conduct).
3.13. Izrada panoa

i letka za pilanu na
vodeni pogon u selu
Korana, te uvrtavanje
sadraja o pilani na
web stranicu.
Pano, letak i
Izdavanje
plakati za pilanu
spomenutih
na vodeni pogon. materijala.
Dizajn i izrada, tisak.
Dizajn i izrada panoa,

letka i plakata.
Postavljanje
spomenutih
materijala.
Ulazni trokovi
Troak dizajna i izrade
2011. godina.
Trokovi dizajna i
tiska materijala oko .
500.000,00 HRK kroz
10 godina.
Prema programu
otvaranja staza.
Trokovi dizajna i
izrade letka i panoa
oko 200.000,00 HRK
godinje.
Troak dizajna i izrade

Oko 50.000,00 HRK.
Izrada drvenog
postolja i postavljanje
u okviru godinjeg
poslovanja.
3.14. Ureenje manjeg Dodatni sadraj

botanikog vrta ispred uz nekadanju
lugarnice orkova
lugarnicu.
uvala.
Podaci umarskih
istraivanja.
Izrada drvenih ploica U okviru redovitog

s latinskim nazivima.
poslovanja.
3.15. Postavljanje
edukativnih sadraja
za livade i travnjake.
Prema Akcijskom
planu za livade
i travnjake
povrine.
Prema Akcijskom
planu za livade
i travnjake
povrine.
Prema Akcijskom
planu za livade i
travnjake povrine.
Prema Akcijskom
planu za livade i
travnjake povrine.
3.16. Otvaranje
pilje Golubnjae
za posjetitelje u
odreenom periodu
u godini prema
preporukama za
zatitu i akcijskom
planu za pilje.
Akcijski plan za
pilje.
Akcijski plan za
pilje.
Akcijski plan za pilje.
Akcijski plan za pilje.
3.17. Zamjena
postojeih panokarata.
Izrada novih
pano-karata
Broj zamijenjenih
pano-karata
Zadovoljstvo i
10 000 HRK godinje
snalaenje posjetitelja
A25
Cilj
Aktivnost
Mjerljiv rezultat
Naini provjere
Potrebne ulazne
pretpostavke
Ulazni trokovi
Podcilj 4. Sigurnost posjetitelja i pristupanost

Odravanje
staza, mostia,
vidikovaca i ostale
infrastrukture.
4.1 Popravci pjeakih

mostova na ulazu 1 i 2 i
na pristanitu brodova.
4.2. Pojaani nadzor
na izrazito frekventnim
lokacijama (prostor
ispod Velikog slapa,
Malog Prtavca, Burgeta
i dr.)
4.3. Izvedba
sigurnosnih ograda na
potencijalno opasnim
lokacijama (vidikovci
s lijeve strane kanjona
Donjih jezera).
4.4. Zamjena krutih
staza mostiima na
odreenim lokacijama.
Sigurni i
prohodni
pjeaki mostovi.
Zatiene
lokacije
ugroene
neprimjerenim
ponaanjem
posjetitelja.
Postavljene
sigurnosne
ograde.
Atest o sigurnosti
Tehnika sluba
mostova za pjeake Parka
U okviru redovitog
poslovanja.
Dnevnik
nadzornika.
Odmah.
U okviru redovitog
poslovanja.
Zadovoljstvo
i sigurnost
posjetitelja.
Postavljanje
drvenih oblica na
vidikovcima.
U okviru redovitog
poslovanja
2008.
Podizanje
drvenih staza
s desne strane
Galovca,
lijeve strane
Gradinskog
jezera I kroz
kanjon Donjih
jezera u svrhu
zatite faune tla i
jezera od erozije.
Studija utjecaja
mostia na
barijerama na
statiku sedre.
Podignute drvene
staze i prohodnost
spomenutih
lokacija tijekom
poplava.
Preporuke
znanstvenika,
tehnika I struna
sluba Parka.
U okviru redovitog
poslovanja.
Znanstvena
istraivanja.
Suradnja s
mjerodavnim
ustanovama.
Troak izrade studije

1.000.000,00 HRK
u razdoblju od 3
godine, od 2011.
4.5. Izrada studije za

izmjetanje mostia
s kruna sedrenih
barijera i njihovo
eventualno izmjetanje
prema preporukama
znanstvenika.
4.6. Sanacija klizita na Zatita Gornjih
potezu Velika Poljanajezera,
Labudovac
sigurnost
posjetitelja.
4.7. Odravanje
postojeih
komunikacija na potezu
Plitvica-Pl. Ljeskovac.
4.8. Odravanje
postojeih
komunikacija na potezu
Labudovac-Rapajinka
i Labudovac- Plitviki
Ljeskovac.
Prohodnost
postojeih
komunikacija.
Prohodnost
postojeih
komunikacija.
Metode prorauna Angaman

600.000,00 HRK.
statike cesta.
strunjaka za
Uporabna dozvola. sanaciju ceste
(statika).
Izvoa radova.
12 km upanijska cesta.
statike cesta.
strunjaka za ceste.
Uporabna dozvola. Izvoa radova.
Asfaltiranje oko 6,5 km
statike cesta.
strunjaka za ceste. Cijena izrade 1m
Uporabna dozvola. Izvoa radova.
asfalta iznosi 13
HRK+PDV.
Vlastita sredstva.
Podcilj 5. Ekoloki standardi posjeivanja

Ekologizacija
vlakova i amaca.
5.1. Prevoenje
panoramskih vozila
na pogon biodizelom,
ekodizelom ili plinom,
te ugradnja katalizatora.
5.2. Ugradnja solarnih
elija na panoramske
brodove.
Sva vozila na
pogon rade na
principu ekoloki
prihvatljivih
goriva.
Panoramski
brodovi na solarni
pogon.
Tehnika
specifikacija.
Tehnika
specifikacija.
Angaman
strunjaka
strojarske struke,
tehnike I strune
slube Parka.
Angaman
strunjaka.
Fond za zatitu
okolia i energetsku
uinkovitost, 50% iz
vlastitih sredstava.
Fond za zatitu
okolia i energetsku
uinkovitost, 50% iz
vlastitih sredstava.
A26
Cilj
Aktivnost
Mjerljiv rezultat
Naini provjere
Potrebne ulazne
pretpostavke
Struna sluba
Podrunica
tehnike i
infrastrukture.
Podrunica
tehnike i
infrastrukture.
Ulazni trokovi
Modernizacija
5.3. Postavljanje
postojee sanitarne kompostnih WC-a na
infrastrukture.
sezonskim lokalitetima.
Broj postavljenih
WC-a
prema studiji.
Specifikacija i
uporabna
dozvola.
Modernizacija
5.4. Izrada sustava
sistema sakupljanja sakupljanja otpada i
krutog otpada.
njegovo razvrstavanje.
Uinkoviti
suvremeni sustav
za prikupljanje
otpada.
Koliina
prikupljenog
otpada.
5.5. Izmjetanje kanti

iz sustava etnica i
odreivanje lokacija za
prikupljanje.
Sustav
posjeivanja bez
otpada i kanti za
smee.
Svjesnost
posjetitelja s da
otpad koji su
donijeli sa sobom
iznose iz zone
Jezera.
Struna sluba
Podrunica
tehnike i
infrastrukture.
Vlastita sredstva.
5.6. Ekoprihvatljivo
koritenje tehnike (pile
i kosilice na biodizel).
Spomenuta
mehanizacija na
biodizel.
Podrunica
tehnike i
infrastrukture.
Vlastita sredstva i
sredstva Fonda za
okoli.
5.7. Koritenje
ekoprihvatljive
ambalae u
ugostiteljskim
objektima unutar zone
posjeivanja.
Ekoprihvatljiva
ambalaa unutar
zone
posjeivanja.
Atesti.
Koliina
potroenog
biodizela.
Zadovoljstvo
posjetitelja.
Eko-ambalaa.
Podrunica
tehnike i
infrastrukture,
sluba nabave.
Vlastita sredstva i
sredstva Fonda za
okoli.
Broj i zadovoljstvo
posjetitelja.
Izrada staza.
Vlastita sredstva
Struna sluba
Parka.
Sezonski vodii.
Struna sluba
Parka.
Sezonski vodii.
Oko 200,000.00 kuna
Vlastita sredstva i
sredstva Fonda za
okoli.
Podcilj 6. Programi za posjeivanje
Jaanje vodike
slube
6.1. Posjeivanje
Stubice i staze koja
prati kanjon Korane.
Rastereenje
sredinje zone
Parka.
6.2. Posjeivanje
objekata kulturnopovijesne batine.
Izrada prijedloga Broj i zadovoljstvo

za posjeivanje
posjetitelja.
kulturne I
povijesne batine
u parku.
6.3. Osmiljavanje
Biciklistike ture
alternativnih programa uz nadzor slube
(Crna/Bijela rijeka,
zatite prirode.
prauma orkova
uvala, planinarska staza
Medvjeak).
Broj i zadovoljstvo
posjetitelja.
6.4. Zapoljavanje novih Strategija

vodia
poveanja broja
lokalnih vodia.
Broj lokalnih vodia Angaman

i kvaliteta usluge.
strunjaka. Novi
kadrovi.
Vlastita sredstva.
6.5.Edukacija vodia
putnikih agencija
o nainu voenja
i interpretacije u
Nacionalnom parku
Plitvika jezera
Testiranje znanja
i zadovoljstva
posjetitelja.
Vlastita sredstva.
Broj provedenih
radionica.
Angaman
strunjaka. Novi
kadrovi.
A27
Cilj
Aktivnost
Mjerljiv rezultat
Naini provjere
6.6. Organizacija opih

teajeva
Broj provedenih
opih teajeva.
Testiranje znanja
Potrebne ulazne
pretpostavke
Predavai, teajevi.
6.7. Organizacija
specijalistikih teajeva
Broj provedenih
specijalistikih
teajeva.
Testiranje znanja.
Predavai, teajevi.
Ulazni trokovi
Vlastita sredstva.
Sredstva HTZ
Vlastita sredstva.
Sredstva HTZ
Podcilj 7. Programi za posjetitelje s posebnim potrebama

Pribliavanje
doivljaja
Plitvikih jezera
posjetiteljima
s posebnim
potrebama
7.1. Urediti prilazni

put od ulaza 1 do
Rapajinke, povrh
kanjona Donjih jezera.
Duina i broj staza Atesti.

namijenjenih
osobama s
posebnim
potrebama.
Angaman
strunjaka
i suradnja s
udrugama i
osobama s
posebnim
potrebama.
Vlastita sredstva.
7.2. Urediti stazu od

pomonog ulaza II
(Flora) do pristanita
broda (tzv. Kupalite).
Duina i broj staza Atesti.

namijenjenih
osobama s
posebnim
potrebama.
Angaman
strunjaka
i suradnja s
udrugama i
osobama s
posebnim
potrebama.
Vlastita sredstva.
7.3. Prilagoditi
postojea prometna
sredstva osobama s
posebnim potrebama.
Broj prometnih
sredstava
prilagoenih
osobama s
invaliditetom
(niskopodna
vozila, rampe)
Atesti.
Angaman
strunjaka
i suradnja s
udrugama i
osobama s
posebnim
potrebama.
Vlastita sredstva.
7.4. Izrada rute za osobe

s posebnim potrebama
prema prijedlogu
vanjskih strunjaka
Broj ruta i
njihova duina
namijenjenih
osobama s
posebnim
potrebama.
Atesti.
Angaman
strunjaka
i suradnja s
udrugama i
osobama s
posebnim
potrebama.
Vlastita sredstva.
*Izmjetanje tranzitnog prometa uvjetuje otvaranje ulaza Prijeboj, Grabovac-Korana i Saborsko-Kuselj
A28
5. VREMENSKI RASPORED OSTVARIVANJA

POSTAVLJENIH AKTIVNOSTI
Redni broj
aktivnosti
Godina
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
Pocilj 1. Stvaranje osnova za uvoenje koncepta ekoturizma

1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
1.5.
1.6.
Podcilj 2. Broj posjetitelja
2.1.
2.2.
2.3.
Podcilj 3. Prostorni raspored posjetitelja
3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
3.5.
3.6.
3.7.
3.8.
3.9.
3.10.
3.11.
3.12.
3.13.
3.14.
3.15.
2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
5. V R E M E N S K I R A S P O R E D O S T VA R I VA N J A P O S TAV L J E N I H A K T I V N O S T I
A29
Redni broj
aktivnosti
Godina
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
3.16.
3.17.
Podcilj 4. Sigurnost posjetitelja i pristupanost
4.1.
4.2.
4.3.
4.4.
4.5.
4.6.
4.7.
4.8.
Podcilj 5. Ekoloki standardi posjeivanja
5.1.
5.2.
5.3.
5.4.
5.5.
5.6.
5.7.
Podcilj 6. Programi za posjeivanje
6.1.
6.2.
6.3.
6.4.
6.5.
6.6.
6.7.
Podcilj 7. Programi za posjetitelje s posebnim potrebama
7.1.
7.2.
7.3.
7.4.
2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
Ouvanje uma
NACIONALNI PARK
Plitvika
jezera
AKCIJSKI PLAN
A KC I J S K I P L AN: OUVANJE UMSKIH EKOLOKIH SUSTAVA
B2
Sadraj
UVOD
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . B3
1. GLAVNI CILJ AKCIJSKOG PLANA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . B5

2. AKTIVNOSTI AKCIJSKOG PLANA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . B5
3. PLANIRANI RESURSI ZA OSTVARENJE AKCIJSKOG PLANA . . . . . . . . . . . . . . . . B17
4. IZVORI FINANCIRANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . B17
5. AKCIJSKI PLAN TABELARNI PRIKAZ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . B18
6. VREMENSKI RASPORED OSTVARIVANJA POSTAVLJENIH AKTIVNOSTI . . . . . . . . . . . . B30
UVOD
Uvod
ume Nacionalnog parka Plitvika jezera predstavljaju rubno podruje gorskog i umskog masiva Velike
i Male Kapele poznato po umama jele i bukve te bukovim umama. Geografski poloaj, nenaseljenost
podruja te povijesne prilike (ratovi) u ovim krajevima uvjetovali su ouvanost i veim djelom praumski
oblik uma. U sklopu cijelog ekosustava Plitvikih jezera ume pokrivaju 76% povrine Parka. Njihova u
prvom redu zatitna uloga utjee na odravanje stabilnih hidrolokih odnosa cijelog sustava, razvoj i
odravanje fenomena jedinstvenih sedrenih barijera i trajno osiguranje mnogobrojnih opekorisnih
funkcija uma. ume imaju znaajnu ulogu u zatiti tla, reguliranju dotoka i otjecanja oborinskih voda,
reguliranju izdanosti i stabilnosti izvora. Osim toga one su stanite bogate i raznolike faune, to ukazuje
na potrebu kontinuiranog istraivanja i praenja stanja umskih ekosustava kako vane funkcije uma ne
bi bile ugroene.
Od 1975 do 1982. godine izraeni su Programi gospodarenja za desetogodinje razdoblje za etiri
pojedinane cjeline uma u Parku prema kojima se upravljalo do poetka Domovinskog rata. S obzirom
da je upravljanje umama od nekadanjeg gospodarskog pristupa evoluiralo do dananjeg ekolokog
i socijalnog pristupa tj. osiguranja opekorisnih vrijednosti umskih ekosustava ovim Akcijskim planom
predviene su temeljeni zadaci koji se oekuju u okviru upravljanja umama Nacionalnog parka Plitvika
jezera u razdoblju od 10 godina kao i potrebni resursi za njihovo izvrenje.
umske zajednice Nacionalnog parka Plitvika jezera

Najzastupljenija umska zajednica na podruju Nacionalnog parka Plitvika jezera je uma bukve s velikom mrtvom koprivom (E4.5.1; Lamio orvalae- Fagetum (Ht.1938) Borhidi 1963.) koja se prostire od obala
Plitvikih jezera do kojih 700 m/nm. Zbog svoje konkurentnosti i zastrtosti tla kronjama, bukva daje malo
prostora za razvoj ostalih vrsta drvea. Druga po zastupljenosti umska zajednica je dinarska uma bukve
i jele (E.5.2.1.; Omphalodo-Fagetum (Tregubov 1957) Marinek et.al.1993.) koja se prostire u pojasu iznad 700
m/nm, izgraena od velikog broja (preko 250) vrsta. U podruju ume bukve i jele nalaze se dvije znaajne umske zajednice reliktnog karaktera: uma obinog i crnog bora s kukurijekom na dolomitu (E.7.4.1.,
Helleboro nigri-Pinetum sylvestris Ht.1958.) i uma smreke s bijelim aem na dolomitu (E 7.3.5.; Carici albaePicetum (H. Mayer et. al. 1967.).
Uz navedene umske zajednice sa znatno manjim postotnim ueem, ali ne manjom vanou pridolaze
i druge zajednice od kojih je vano spomenuti:
c
rni grab sa risjem, E.7.4.2., Erico herbaceae-Ostyetum Ht.(1938. 1956),

uma i ikara crnog graba s jesenskom aikom, E.3.5.6., Seslerio autumnalis Ostryetum Ht.et H-i in
Ht1950,
Carici albae-Fagetum M.Moor 1952. i
uma bukve s bijelim aem, E.4.1.3.,
D
inarska uma jele na vapnenakim blokovima, E.7.1.1., Calamagrosti Abietetum Ht.1950.
B3
B4
Prauma orkova uvala

Jedna od najbolje ouvanih prauma unutar areala ekosistema ume bukve i jele u podruju Nacionlanog
parka Plitvika jezera je prauma orkova uvala. Specijalnim rezervatom umske vegetacije proglaena
je 1965. godine, gdje na povrini od 84 ha i visini od 860 do 1028 m/nm nalazimo sve faze razvoja jedne
praume uz dominaciju faze starenja i raspadanja. Pripada u sekundarnu praumu gdje je utjecaj ovjeka
povremeno bio prisutan, ali ne toliko da bi prauma izgubila svoj znaaj.
Ono to posebno zadivljuje u praumi su dimenzije koje dostiu stabla jele, smreke i bukve. U praumi je
prostor potpuno ispunjen ivotom koji tee u skladu s ekolokom konstitucijom pojedinih lanova ivotne
zajednice. Prauma predstavlja potpuno stabilan umski ekosistem i ako elimo imati postojane umske
ekosisteme to najbolje moemo postii oponaanjem onih uvjeta pod kojima se uma razvija u prirodi bez
znatnijeg utjecaja ovjeka.
1. GLAVNI CILJ AKCIJSKOG PLANA

Akcijski plan pretpostavlja ostvarenje dva predviena cilja:
A) Osiguranje stabilnosti i prirodnosti umskih ekosustava Nacionalnog parka Plitvika jezera
B)Pribliavanje umskih ekosustava posjetiteljima
Ostvarenjem aktivnosti predvienih u Akcijskom planu doprinosi se ostvarenju Planom upravljanja Parka
postavljene vizije razvoja.
Ostvarenjem cilja A) Akcijski plan doprinosi ostvarenju postavljenog cilja osiguranja ouvanja i unapreenja
ekolokih i socijalnih funkcija ume. Akcijski plan podrava mjeru predvianje konkretnih aktivnosti za
izabrana podruja i umske zajednice.
Ostvarenjem cilja B) Akcijski plan doprinosi ostvarenju cilja postavljenog u Planu upravljanja Parkom: porast
kvalitete ponude jednodnevnih posjeta. U okviru ovog cilja podrava se mjera porast kvalitete ponude i
proirenje sustava posjeivanja. Takoer, doprinosi se i ostvarenju u Planu upravljanja Parkom postavljenog
cilja jaanja slube obrazovanja u Parku kroz sve predviene mjere za ostvarivanje toga cilja.
2. AKTIVNOSTI AKCIJSKOG PLANA

U svrhu ostvarenja postavljenih ciljeva Akcijskim planom definirane su sljedee aktivnosti:
1. ZNANSTVENA I STRUNA ISTRAIVANJA.
1.1. Izrada programa zatite umskih ekolokih sustava Nacionalnog parka Plitvika jezera.
Zakonom o zatiti prirode (NN 70/05), lankom 42, stavak 5. propisano je da se za ume u Nacionalnim
parkovima izrauju i provode Programi zatite umsko-ekolokih sustava. Isto tako Zakonom o umama
(NN140/05), lankom 26. stavak 3. propisano je da se za ume u Nacionalnim parkovima izrauju programi
ouvanja i zatite uma koji se izrauje po posebnim mjerilima utvrenim Propisom za ureivanje uma
kojeg donosi ministar uz suglasnost ministra nadlenog za zatitu prirode to znai da nadlene institucije
trebaju utvrditi sadraj programa zatite umskih ekolokih sustava, to e biti okvir za raspisivanje javnog
nadmetanja i definiranje cijene izvoenja radova.
1.2. I straivanje velikih zvijeri i parnoprstaa koristei metodu infracrvene detekcije i video
snimanja.
Cilj projekta je sustavnim i kontinuiranim praenjem stanja (monitoringom; dalje u tekstu: praenje stanja)
velikih zvijeri i parnoprstaa unutar granica Nacionalnog parka Plitvika jezera odrediti: brojnost, raspoznati
jedinke, koridore kretanja, natalitet i mortalitet njihovih populacija.
B5
B6
Sustav video i foto kamera rasporedio bi se po kljunim mjestima kretanja ivotinja pojilitima, stalnim
koridorima kretanja, a nakon upoznavanja sa nainom ivota jedinki u Parku, i njihovim stanitima.
Projekt mora utvrditi nulto stanje populacije:

a) vuka (Canis lupus),
b) mrkog medvjeda (Ursus arctos),
c) europskog risa (Lynx lynx),
d) obinog jelena (Cervus elaphus),
e) srne (Capreolus capreolus),
f ) divlje svinje (Sus scrofa).
1.3. Fitocenoloka istraivanja umske vegetacije.

Detaljna znanstvena fitocenoloka istraivanja na podruju Nacionalnog parka do sada nisu vrena te
je potrebno izraditi fitocenoloku kartu Nacionalnog parka u mjerilu 1:25000, s time da je za pojedine
lokalitete potrebno izvriti kartiranje u mjerilu 1:10000. U postupku kartiranja koristiti se dosadanjom
bazom podataka te postojee nazivlje uskladiti prema pravilima Kodeksa fitocenoloke nomenklature.
1.4. I straivanje stanja erozijskih procesa u umskim ekosustavima s naglaskom na njihovi
povezanost sa vodenim ekosustavima Nacionalnog parka.
Cilj projekta je istraiti stanje erozije listinca i tla u glavnim umskim ekosustavima te utvrditi ovisnost
erozijskih procesa o staninim i strukturnim obiljejima umskih ekosustava Nacionalnog parka. Na
pokusnim povrinama odabranim u razliitim staninim i strukturnim prilikama postaviti e se ureaji za
praenje erozije listinca i tla. Paralelno s tim pratit e se klimatske prilike, odnosno intenzitet i dinamika
oborina te njihovo povrinsko otjecanje. Na vodotocima e se postaviti sustav za praenje pronosa i
taloenja organskog detritusa i anorganskog sedimenta.
1.5. I straivanje skupine Carabidae (trci) indikatorskih vrsta za kvalitetu
umskih ekosustava.
Na podruju Parka dolazi nekoliko endemskih vrsta traka o ijoj biologiji ili mikrostanitima u kojima
obitavaju se ne zna mnogo. Neke od njih dolaze samo u umskim ekosustavima i osjetljive su na promjene
u njima. Trci su znaajan izvor hrane za mnoge kraljenjake (ptice, male terestrike sisavce i neke vrste
imia) od kojih se mnogi nalaze na Crvenom popisu kod nas i u Europi.
Cilj projekta je napraviti popis faune traka, popis endeminih vrsta, popis rijetkih ili u Europi ugroenih
vrsta traka, na temelju istraivanja izraditi prijedlog zatite rijetkih vrsta, izrada edukativne zbirke, panoa i
plakata koji bi posjetioce upoznao sa specifinostima faune traka Parka.
Suradnja djelatnika Ustanove, potrebna sredstva, financiranje, oblik pomoi te ostali detalji bit e definirani
ugovorom s vanjskim izvoaem.
1.6. Inventarizacija gljiva u umama.
Podruje Parka obiluje mikoloki znaajnim tipovima stanita o ijoj mikobioti nema dovoljno podataka.
Gljive su velika i izuzetno znaajna skupina organizama koja ima raznoliku i kljunu ulogu u kopnenim
ekosustavima. One imaju vanu ulogu u razgradnji mrtve organske tvari, poveanju resorpcijskog sustava
drvea, prirodnoj selekciji i ivotnim ciklusima (ubrzavaju kruenje tvari u prirodi), doprinose raznolikosti
stanita, nastajanju upljina u jo ivim stablima (vane su mnogim ivotinjama npr. ptice i mali sisavci), a
osim toga su i vana hrana i razvojna baza mnogim malim ivotinjama (npr. kukcima, puevima, malim
sisavcima) kao i hrana nekim krupnijim ivotinjama.
Istraivanje bi obuhvatilo mikoloki znaajnije tipove umskih stanita tijekom jedne godine.
Osim pregleda prikupljenih podataka o mikobioti Parka izvjetaj o provedenom istraivanju e sadravati i
prijedloge mjera upravljanja podrujima s istraivanim tipovima stanita.
Suradnja djelatnika Ustanove, potrebna sredstva, financiranje, oblik pomoi te ostali detalji bit e utvreni
ugovorom s vanjskim izvoaem.
1.7. I zbor i karakteristike makro- i mikro-stanita sove jastrebae (Strix uralensis)
u Nacionalnom parku Plitvika jezera.
U Nacionalnom parku Plitvika jezera obitava ak oko 10% hrvatske populacije sove jastrebae to je jedan
od razloga to je Park izdvojen kao ornitoloki vano podruje u Hrvatskoj te ukljuen u Nacionalnu ekoloku
mreu. Gustoa koja ova vrsta dostie u Nacionalnom parku Plitvika jezera najvea je u Hrvatskoj (gotovo
2,5 puta vea nego na drugim istraivanim podrujima u Hrvatskoj) i openito jedna od najveih gustoa
u europskom dijelu areala ove vrste. Dosadanja istraivanja omoguila su utvrivanje rasporeda veine
parova u Parku i postavljanje programa za praenje stanja i dobivanje podatka na kojima se mogu bazirati
detaljnija istraivanja ove populacije. Cilj ovih istraivanja je utvrditi koji su specifini zahtjevi jastrebae
obzirom na strukturu stanita (gdje se hrane, gdje su odmorita i dr.) u umskim stanitima Parka, tj. odrediti
koji parametri utjeu na veliinu njihovih teritorija te kako koriste pojedine dijelove teritorija s obzirom
na razlike u strukturi stanita (mikrostanita). Istraivanja e se provesti u sjeverno-zapadnom dijelu Parka
gdje je tijekom prethodnog projekta utvrena najvea gustoa i gdje su utemeljeni transekti za praenje
stanja populacije. Rezultati ovih istraivanja doprinijet e boljem poznavanju ekologije ove vrste u Parku i
omoguit e bolje planiranje i uinkovitije provoenje zatita najvanije hrvatske populacije jastrebae.
1.8. I straivanje koritenja stanita velikog (Dendrocopos major), planinskog (Dendrocopos
leucotos) i troprstog djetlia (Picoides tridactylus).
Sistematinim praenjem kretanja oznaenih ptica utvrdit e se osnovne injenice o prehrani, veliinama
teritorija, izboru stanita te mjesta za gnijeenje i noenje. ivotni ciklus djetlia usko je vezan za umska
stanita, a zbog prilagodbi na buenje drveta djetlii imaju znaajan utjecaj na umske ekosustave (npr.
poznato je da je veliina populacije nekih vrsta djetlia vezana uz brojnost potkornjaka, a drugih uz
koliinu trulih stabala). Prehrambenim prilagodbama djetlii utjeu na populacije kukaca u umi, poglavito
potkornjaka i strizibuba, a gnijeenjem u dupljama koje sami izrauju oni osiguravaju zaklon i mjesto za
gnijeenje itavom nizu drugih vrsta ptica i sisavaca. Istraivanjem njihove ekologije spoznajemo vane
injenice o stabilnosti i stanju umskog ekosustava kao i o populacijama drugih vrsta ivotinja.
1.9. I straivanja kvalitativne i kvantitativne strukture ornitofaune zajednica ptica
umskih stanita.
Istraivanje kvalitativnog i kvantitativnog sastava zajednica ptica umskih ekosustava provedeno je na
podruju Nacionalnog parka Plitvika jezera tijekom 2004. i 2005. godine. Rezultati ukazuju na veliku
raznolikost zajednica ptica, kao i na vrlo visoke gustoe populacija pojedinih vrsta, osobito dupljaica. Kako
se istraivanjem zajednica ptica kao bioindikatorom moe pratiti stabilnost umskih ekosustava, predlae
se ponavljanje istraivanja nakon petogodinjeg razdoblja, tj. u gnijezdeim sezonama 2009. i 2010. godine,
pod uvjetom da ume ne budu sjeene.
B7
B8
1.10. Vodozemci i gmazovi Nacionalnog parka Plitvika jezera-istraivanje.

Projektom je predvieno istraivanje vodozemaca i gmazova na podruju Nacionalnog parka Plitvika
jezera. Tijekom 16 terenskih dana prikupljali bi se podaci o vrstama, njihovoj rasprostranjenosti po stanitima,
nadmorskim visinama, mjestima pogodnim za mrijetenje vodozemaca. Poseban naglasak bio bi stavljen
na analizu stanita. Iz prikupljenih podataka dobili bi se vrijedni podaci iz kojih bi proizale predloene
mjere upravljanja u svrhu njihove zatite koje bi se mogle uklopiti u Plan upravljanja.
1.11. Inventarizacija umskih vrsta orhideja.
Predviene su aktivnosti na inventarizaciji orhideja.
1.12. V
italnost i propadanje stabala kao pokazatelji stabilnosti u umskim
ekosustavima Nacionalnog parka Plitvika jezera.
Zbog djelovanja razliitih stresnih imbenika u umskim ekosustavima javlja se propadanje stabala.
Prema dosadanjim istraivanjima najugroenija vrsta je obina jela, a u novije vrijeme i smreka. Ovim
se istraivanjima ele utvrditi kriteriji za procjenu stupnjeva vitalnosti stabala na temelju dobnih razreda
vanjskih obiljeja stabala. Kriteriji e se izraditi na temelju osam dobnih razreda stanja stabala za dvije vrste
drvea : obina jela i smreka. Na temelju tih kriterija te staninih i strukturnih parametara utvrdit e se
indeks vitalnosti stabala. Istraivanjem e se utvrditi vitalnost stabala u Nacionalnom parku Plitvika jezera
(jela i smreka). Pomou indeksa propadanja stabala prikazat e se trendovi propadanja stabala i prikazati
trendovi i intenziteti propadanja. Istraivanjem e se utvrditi kriteriji procjene vitalnosti umskog drvea,
indeksi vitalnosti i propadanja stabala koji e imati praktinu primjenu kod procjene stabilnosti umskih
ekosustava.
1.13. K
valiteta i razvoj prirodnog pomlatka glavnih vrsta drvea u umama
Kako se na prostoru Nacionalnog parka Plitvika jezera ne mogu upotrebljavati klasine metode
pomlaivanja uma na velikim povrinama koje se inae upotrebljavaju u gospodarskim umama, a
njega uma se ne vri s ciljem pripreme sastojine za prirodno pomlaivanje, postavlja se pitanje kakav je
regeneracijski potencijal uma u uvjetima trajne zatite. Cilj projekta je doi do spoznaje o stanju prirodnog
pomlatka, posebice njegovim kvalitativnim znaajkama te predvidjeti njegov razvoj u uvjetima trajne
zatite, ustanoviti razlike u odnosu na gospodarske ume, predvidjeti mogunost prirodne obnove uma
te dati dugoronu procjenu njihova regeneracijskog potencijala.
2. PRAENJE STANJA (MONITORING) UMSKIH EKOLOKIH SUSTAVA.

2.1. E
videntiranje i analiza povrina i stabala zahvaenih suenjem (gljive, potkornjaci) i
prirodnim nepogodama (vjetar, udari groma, led, snijeg itd.).
Praenje stanja uma kroz evidenciju povrina i stabala zahvaenih promjenama (suenje, bolesti, oteenja)
provodilo bi se svake godine na trajnim plohama iji bi poloaj bio uvjetovan rasporedom umskih
zajednica na podruju Parka kao i mreom bioindikacijskih ploha. Na sjecitu mree bioindikacijskih ploha
bit e postavljena ploha vel. 50x50m gdje e se izvriti totalna klupaa te po vrstama drvea stabla svrstati u
sljedee kategorije: 1. suac, 2. prelom, 3. izvala (snijeg, led, vjetar), 4. udar od groma, 5. bolesno (gljiva, rak i sl.).
Na cijelom podruju Parka planira se postaviti 18 ploha, gdje je za izmjeru plohe potrebno 3 radnika koji
dnevno mogu izmjeriti dvije plohe, to znai da bi terenski radovi trajali 9 radnih dana.
Za vee povrine koje su zahvaene suenjem ili eventualnim kalamitetima vrit e se posebna izmjera.
2.2. Praenje stanja velikih zvijeri i parnoprstaa koristei metodu infracrvene detekcije
i video snimanja.
Projekt praenja populacija velikih zvijeri i parnoprstaa utvrdit e nulto stanje populacija u Nacionalnom
parku Plitvika jezera. Po ostvarenju cilja projekta, prijei e se na praenje stanja populacija:

a) vuka (Canis lupus),
b) mrkog medvjeda (Ursus arctos),
c) europskog risa (Lynx lynx),
d) obinog jelena (Cervus elaphus),
e) srne (Capreolus capreolus) i
f ) divlje svinje (Sus scrofa).
Iskustva projekta prenijet e se na praenje te time osigurati minimalne greke i jednostavnost rada
djelatnika zaduenih za praenje populacija.
Koristit e se provjerene metode praenja stanja toplokrvnih ivotinja rabei tehnologiju Trailmaster Infrared
Trail Monitors. Dva sustava bi bila idealna za ovaj projekt TM 700v Video Trail Monitor i TM1550 Active
Infrared Monitor.
2.3. Praenje populacija potkornjaka u smrekovim sastojinama.
Praenje gustoe populacije potkornjaka na podruju Nacionalnog parka Plitvika jezera provodi se ve
dvije godine te e biti nastavljeno kontinuirano svake godine. Uspostavljanje sustava motrenja dinamike
populacije potkornjaka ima za cilj praenje fluktuacija praenih vrsta potkornjaka kroz viegodinji
vremenski niz te moe posluiti kao rani sustav upozorenja na promjene koje dolaze, a prethode suenju i
propadanju ume na veim povrinama.
Sakupljanje uzoraka vri se jednom tjedno, od svibnja do listopada, na 25 lokacija gdje su postavljene
naletno-barijerne klopke tipa theysohn. U klopkama su postavljeni feromoni za dvije vrste potkornjaka (Ips
typographus, Pytiogenes Calcographus). Sakupljanje vre dvije osobe jednom tjedno u periodu od 5 mjeseci
to je ukupno 20 uzorkovanja.
Uzorci se do analize uvaju u alkoholu.
B9
B10
2.4. P
rocjena oteenosti uma na podruju Nacionalnog parka Plitvika jezera prema
meunarodnom programu za procjenu i motrenje utjecaja zranog oneienja
na ume ICP Forest.
Meunarodni program za procjenu i motrenja utjecaja zranog oneienja na ume (Internacional
Cooperative Programe on Assessment and Monitoring of Air Pollution Effects on Forest ICP Forest) osnovan
je 1985. godine u sklopu Konvencije UN i Europske komisije o prekograninom oneienju (CLRTAP).
Hrvatska sudjeluje u Programu ICP Forest od godine 1987. dok su istraivanja oteenosti na podruju
Nacionalnog parka Plitvika jezera zapoela 2000g. kada su procjenu na terenu izvrili djelatnici odjela
umarstva Nacionalnog parka.
Opaanja se vre na bioindikacijskim (mrea 16 X 16 km) i na osnovnim plohama (mrea 4 x 4 km) i to:
jedna bioindikacijska ploha i 8 osnovnih ploha.
Glavni parametar procjene oteenosti kroanja je osutost (defolijacija). Na svakoj plohi ocjenjuje se osutost
24 stabla.
Procjena se obavlja na predominantnim, dominantnim i koodominantnim stablima, a za procjenu se uzima
samo osvijetljeni dio kronje.
Postotak osutosti procjenjuje se na temelju usporedbe konkretnog stabla s foto-prirunikom za pojedine
vrste drvea.
2.5. P
raenje kemijskog sastava oborinskih i procjednih voda u razliitim umskim
ekosustavima.
Cilj praenja stanja je dugorono praenje dinamike oborina u glavnim umskim ekosustavima. Utvrditi
e se mjesene koliine oborina, njihovo trajanje i intenzitet pojavljivanja. Daljnji cilj je utvrdit razlike u
intercepciji i procjeivanju oborina kroz kronje stabala glavnih vrsta drvea. Pratit e se koliine talonih
tvari koje se pojavljuju u oborinama i glavnim umskim ekosustavima te e se usporediti sa koliinama tih
tvari u vodotocima i jezerima. Utvrdit e se mjeseni i godinji trendovi oneiujuih tvari u oborinama u
razliitim umskim ekosustavima, te vodotocima i jezerima.
2.6. P
raenje djetlova (planinski djetli Dendrocopos leucotos, troprsti djetli Picoides
trydactylus, veliki djetli Dendrocopos. major i mali djetli Dendrocopos minor).
Za podruje Parka u okviru Projekta utjecaja naina upravljanja umama na bogatstvo i raznolikost faune
na podruju Nacionalnog parka Plitvika jezera i umarije Vrhovine te preporuka za razradu strategije
upravljanja umama provedenog od svibnja do listopada 2004. i 2005. god. istraivanjima je zabiljeeno
est vrsta djetlovki: mali djetli Dendrocopos minor, veliki djetli D. major, planinski djetli D. leucotos,
troprsti djetli Picoides trydactylus, siva una Picus canus i crna una Dryocopus martius. S obzirom da se
djetlie smatra vrlo dobrim indikatorima za procjenjivanje stupnja prirodnosti i kvalitete umskih stanita
predloeno je praenje.
2.7. P
raenje sova (jastrebaa Strix uralensis, umska sova Strix aluco,
planinski uk Aegolius funereus).
U razdoblju od oujka 2002 god. do listopada 2005. god. na podruju Nacionalnog parka Plitvika jezera
provedeno je istraivanje grabljivica i sova u sklopu Projekta grabljivica i sova Nacionalnog parka Plitvikih
jezera. Utvreno je da se na podruju Parka gnijezdi osam od ukupno deset vrsta sova (red Strigiformes). Na
temelju provedenog istraivanja predloeno je praenje gnijezdeih populacija triju vrsta sova: jastrebaa
Strix uralensis, umska sova Strix aluco i planinski uk Aegolius funereus.
2.8. Praenje imia (umske vrste).

Sustavnim opaanjima u tri godine (od 2002. do 2004. god.) zabiljeene su ukupno 22 vrste za ire podruje
Plitvikih jezera to ini 2/3 poznatih vrsta u Hrvatskoj. imii se mogu grupirati prema razliitom koritenju
pojedinih stanita, odnosno razliitoj ekologiji pojedinih grupa. Stanita su grupirana prema ekolokim
niama koje pojedine vrste preteno (ali ne iskljuivo) koriste kao podruje gdje love svoj plijen, a najee
se i dnevna sklonita upravo nalaze na tom podruju. Na podruje Parka za umska stanita vezan je
znaajan broj vrsta imia: (2) vrste pilja i toplijeg umskog podruja, (3) rezidentne umske vrste gorskih
uma i (4) migratorne umske vrste. irokouhi mranjak Barbastella barbastellus je tipina umska vrsta.
Vrlo je osjetljiva na uznemiravanje, smanjenje brojnosti plijena i gubitka sklonita, u prvom redu starog
drvea s pukotinama u kori i dupljama ali i prostora na tavanima. Zbog malobrojnosti dosadanjih nalaza u
Hrvatskoj nije mogue utvrditi stupanj regionalne ugroenosti. Na podruju Nacionalnog parka je naena
stabilna rezidentna populacija.
2.9. Praenje entomofaune umskog ekosustava.
Istraivanjem u okviru Projekta utjecaja naina upravljanja umama na bogatstvo i raznolikost faune na podruju Nacionalnog parka Plitvika jezera i umarije Vrhovine te preporuka za razradu strategije upravljanja
umama provedenog od svibnja do listopada 2004. i 2005. godine utvreno je veliko bogatstvo i raznolikost entomofaune, prisutnost 5 novih vrsta za faunu Hrvatske(ose listarice podreda Symphyta: Pontania
bella, Phyllocolpa leucapsis, Ph. Leucosticta, Scharliophora nigella i Pristiphora laricis). Na istom podruju zabiljeena je i prorijeena vrsta danjeg leptira Euphydryas aurinia. Od pretpostavljenog sastava faune sitnih
sisavaca praume u orkovoj uvali za zada je poznato 50% vrsta. Na temelju provedenog istraivanja dane
su upute za budue praenje stanja entomofaune umskog ekosustava orkove uvale.
2.10. Praenje terestrikih umskih sitnih sisavaca.
U okviru Projekta utjecaja naina upravljanja umama na bogatstvo i raznolikost faune na podruju
Nacionalnog parka Plitvika jezera i umarije Vrhovine te preporuka za razradu strategije upravljanja
umama provedenog od svibnja do listopada 2004. i 2005. godine provedeno je istraivanje sitnih
terestrikih kraljenjaka.
Od pretpostavljenog sastava faune sitnih sisavaca praume u orkovoj uvali za sada je poznato 50% vrsta
to ukazuje na prisustvo jo niza za faunu Parka znaajnih vrsta. Praenje stanja terestrikih umskih sitnih
sisavaca nastavit e se prema predloenom protokolu.
2.11. Praenje stabilnosti sastojina kroz indekse vitalnosti i propadanja.
Na temelju dobivenih kriterija i indeksa vitalnosti i propadanja stabala iz projekta pod 1.12. vriti procjenu
stabilnosti umskih ekosustava svake godine.
2.12. Praenje kvalitete i razvoja prirodnog pomlatka glavnih vrsta.
Aktivnosti su logian slijed prethodnih zadataka i usmjerene su na uspostavljanje praenja pomlatka.
2.13. Praenje grabljivica (kanjca Buteo buteo i sivog sokola Falco peregrinus).
Provedenim istraivanjem grabljivica u razdoblju od oujka 2002. god. do listopada 2005. god. u okviru
B11
B12
Projekta grabljivica i sova Nacionalnog parka Plitvikih jezera dobiveni su rezultati za uspostavu programa
motrenja kanjca i sivog sokola.
kanjac je najbrojnija vrsta grabljivica Parku. Gnjezdarica je umskih stanita, no u velikoj mjeri ovisna i o
koliini otvorenijih povrina na kojima preteito lovi i stoga brojnost kanjaca dobro upuuje na promjene
u oba tipa stanita. Sivi sokol u Hrvatskoj ima status vrste s rizinom (VU) gnijezdeom populacijom, nalazi
se na Dodatku I Direktive o pticama. U Parku se gnijezdi svega jedan par, a gnijezdilite tog para nalazi se na
stijenama u kanjonu Korane tj. na prostoru pod prijetnjom uznemiravanja sve veim brojem turista.
3. PRIBLIAVANJE UMSKIH EKOSUSTAVA POSJETITELJIMA.

3.1. Izgradnja informacijskog centra umskih ekosustava-obnova umarske kue.
3.1.1 Izrada projekta obnove postojee umarske kue u orkovoj uvali.
Poloaj lugarnice orkova uvala u dijelu Nacionalnog parka Plitvika jezera zahtijeva da se izvri njena
adaptacija kao objekta za edukativno prezentacijske svrhe.
Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Nacionalnog parka, okruena velikim umskim kompleksom u prvom
redu zajednicom dinarske ume bukve i jele (Abieti fagetum dinaricum) i vrlo vrijednom zajednicom
smreke reliktnog karaktera. Osim toga u neposrednoj blizini (cca 3 km), nalazi se prauma orkova uvala
kao jedna od najljepih prauma Europe ovoga tipa. Ispred lugarnice sauvan je i veliki livadni kompleks
(cca 150 ha) kao i nekoliko manjih livada u neposrednoj blizini to upotpunjuje bogatstvo biljnog svijeta
Nacionalnog parka. Poloaj lugarnice u dijelu Nacionalnog parka gdje je udaljenost do najblie naseljenog
mjesta vie od 3 km zrane linije, predstavlja idealno stanite za mnogobrojni ivotinjski svijet.
Zbog svega navedenog a u svrhu prezentacije umskih ekosustava i edukacije posjetitelja potrebno
je izraditi projekt obnove cijele zgrade kako bi se ista stavila u funkciju te uvrstila u program ponude
Nacionalnog parka.
Projekt obnove sastoji se od:
1. Arhitektonske snimke postojeeg stanja

2. Geodetskog elaborata
3. Idejnog rjeenja
4. Glavnog projekta koji se sastoji od:
- arhitektonskog projekta,
- graevinskog projekta,
- projekta elektroinstalacija i
- projekta vodovoda i kanalizacije.
5. Izvedbenog projekta koji se sastoji od:
- arhitektonskog projekta s potrebnim detaljima,
- graevinskog projekta s potrebnim detaljima,
- izvedbenog projekt instalacija i
- projekta unutarnjeg ureenja s potrebnim detaljima.
Sukladno Zakonu o javnoj nabavi potrebno je provesti postupak javnog prikupljanja ponuda za odabir
tvrtke koja e izvriti izradu kompletne projektne dokumentacije.
3.1.2. Obnova umarske kue u orkovoj uvali prema projektu obnove.

Sukladno Zakonu o javnoj nabavi potrebno je provesti postupak javnog prikupljanja ponuda za odabir
tvrtke (najpovoljnije ponude) koja e izvesti radove obnove umarske kue u orkovoj uvali sukladno
projektnoj dokumentaciji.
3.2. Izrada promidbenih materijala edukativnog sadraja.
U suradnji s Odjelom prezentacije, promocije marketinga NP Plitvika jezera definirati i odrediti sadraj i
vrstu promidbenih materijala.
4. Aktivnosti definirane zonama zatite.

4.1. Zona 1a zona najstroe zatite (rezervati umske vegetacije).
4.1.1. Znanstveno praenje umskih ekosustava.
4.1.2. Periodina izmjera trajnih umarskih ploha.
Na podruju Nacionalnog parka Plitvika jezera u sklopu rezervata umske vegetacije osnovane su trajne
pokusne plohe te je potrebno svakih 10 godina izvriti detaljnu izmjeru strukturnih karakteristika svake od
ploha i na temelju usporedbe s rezultatima prethodnih izmjera pratiti razvoj i stanje istih.
4.1.3. Postavljanje trajne mree za praenje u praumi orkova uvala.
Detaljno praenje razvoja praume orkova uvala nastavilo bi se na nain da se na mrei novoosnovanih
trajnih ploha vri detaljna izmjera u razmaku od 10 godina gdje bi se na temelju usporedbe s rezultatima
prethodnih izmjera dobili podaci o razvoju i stanju praume.
4.2. Zona 1b zona vrlo stroge zatite.
4.2.1. Posjetiteljska infrastruktura.
U zoni 1b dozvoljena su kontrolirana posjeivanja te obilasci ureenim planinarskim stazama i umskim
putovima.
4.2.2. I zrada razglednog sustava umskih ekosustava obnova postojeih staza i umskih
putova te njihovo povezivanje sa postojeim sustavom u zoni oko jezera.
U suradnji s Odjelom prezentacije, promocije marketinga proiriti postojei razgledni sustav na umske
ekosustave.
4.2.3. Obnova umskih cesta.
U svrhu prohodnosti zaputenih umski cesta kao i u svrhu protupoarne zatite potrebno je obnoviti
one dionice cesta koje su trenutno zbog neodravanja neprohodne ili tee prohodne. Cestama se slue
B13
B14
djelatnici Parka u sklopu svojih redovitih radnih aktivnosti a mogu se koristiti i kao turistike komunikacije.
Kao prioritetne dionice za obnovu predviene su ceste u ukupnoj duini od 30 km i to:

a) Pogledalo Uvalica Ljeskovac;
b) Kuselj . Uvala Lumbardenik;
c) Vreline Suanjska draga.
Radovi na cestama izvrili bi se vanjskom uslugom.

Na spomenutim dionicama potrebito je izvriti i obnovu drvenih mostova uz prethodnu izradu potrebne
projektne dokumentacije i to:

a) most na Crnoj rijeci;
b) most u Liman drazi.
4.2.4. Odravanje umskih cesta.

U svrhu prohodnosti potrebno je postojee i obnovljene umske ceste godinje odravati i to na nain da
se izvri ienje cestovnog pojasa od raznog raslinja kao i popravak i nasipavanje novonastalih oteenja
kao i obnova i odravanje propusta te poprenih i uzdunih odvodnih kanala.
4.3. Zona 2a zona aktivne zatite stanita (travnjaci i livade)
4.3.1. Prikupljanje podataka iz javnih evidencija o travnjakih povrina u umskim kompleksima.
Iz katastra i zemljinih knjiga izvaditi sve travnjake povrine (panjake i livade) koje se nalaze u umskom
kompleksu i evidentirati ih, a od dobivenih podataka stvoriti evidenciju na kartama 1: 2880 i 1: 5760.
Dobivene podatke aurirati u skladu s podacima uoenim na terenu i ustanoviti stvarne povrine.
4.3.2.
ienje povrina zahvaenih sukcesijom (oko 70 ha godinje s predloenim ulaznim
pretpostavkama /imputima/).
Budui je sukcesija postepeno uznapredovala, od 2008. godine na dijelu Parka na kojem je sreena
evidencija do tada, pristupiti uklanjanju drvenastih vrsta strojem koji e se za tu namjenu kupiti. Svake e
se godine s predloenim ulaznim pretpostavkama moi priblino oistiti 70 ha. Sve povrine manje od 0,5
ha prepustiti sukcesiji.
4.3.3. K
onja travnjakih povrina u umskim kompleksima, poseban osvrt na livade u privatnom
vlasnitvu, preporuka i sugestija vlasnicima o nainu i vremenu konje ( u sluaju kasne
konje ponuditi zamjensku povrinu kao naknadu), oko 100 ha godinje s predloenim
ulaznim pretpostavkama).
Kosit e se sve dosadanje povrine koje su se kosile, a imenovat e se kroz godinje operativne planove i
svake godine poveavati za oiene povrine.
Travnjake povrine u privatnom vlasnitvu kroz kontakte s vlasnicima pokuati odravati u skladu sa
znanstvenim spoznajama. Na povrinama na kojima se zbog nekih znanstvenih praenja treba vriti kasnija
konja, a u privatnom su vlasnitvu, vlasnicima e se ponuditi zamjenska povrina kako bi se odreeni
projekt mogao provesti.
Konja e se obavljati samo jednom godinje jer je svrha konje u Parku odravanje raznolikosti i zaustavljanja
sukcesije.
Pokoena trava e se suiti i skupljati baliranjem (balirano sijeno e se moi prodavati) ili spremati u stogove
kao bi sijeno moglo posluiti kao hrana za divlja.
4.3.4. Otkup ponuenih travnjakih povrina.

Sve ponuene povrine travnjaka (livade i panjaci) temeljem prava prvokupa potrebno je otkupiti zbog
lakeg odravana. Temeljem sadanjih spoznaja i zakonskih odredbi predvia se da bi se moglo svake
godine otkupiti do 10 ha povrina.
4.4. Zona 2b zona aktivne zatite umskih ekolokih sustava.
Ouvanje prirodnosti uma.
4.4.1. Utvrivanje stanja i odreivanje mjera za aktivno upravljanje.
ume u zoni aktivne zatite pripadaju uglavnom degradacijskom stadiju panjae ili su donedavno
gospodarene ume te se nalaze u rubnom podruju Parka. Inventurom ume utvrdit e se stvarno stanje
te na temelju toga propisati mjere za upravljanje tim umama.
4.4.2. Reliktne zajednice.
4.4.2.1. Identifikacija te izmjera reliktnih zajednica, praenje fitocenolokog sastava zajednica svakih
10 godina.
Inventurom umskih ekosustava i detaljnim fitocenolokim snimanjem na podruju Nacionalnog parka
Plitvika jezera bit e obuhvaene postojee reliktne zajednice kako bi se dobio poloaj i povrina
reliktnih zajednica te e se na temelju rezultata dobivenih izmjerom i snimanjem stanja propisati mjere za
upravljanje.
4.4.3. umske kulture.
4.4.3.1.Prepustiti prirodnom razvoju.
umske kulture prostiru se na bivem poljoprivrednom zemljitu u umskom predjelu Brezovako polje.
ine ih smrekove i borove kulture starosti oko 35 god. S obzirom da nakon podizanja u kulturama nisu
vreni uzgojni radovi njege i ienja, ve su tada bile preputene prirodnom razvoju s ciljem prelaska
u klimazonalnu zajednicu (u ovom sluaju zajednicu bukovo-jelovih uma) potrebno je i dalje prepustiti
prirodnoj sukcesiji.
Inventurom uma bit e utvrena struktura i sastav te stadij s obzirom na krajnji cilj (klimaks zajednica).
B15
B16
4.5. Zona 3 zona koritenja.

4.5.1. O
dravanje umskih povrina uz staze, putove, vidikovce i objekte (hotele, restorane,
parkiralita itd.).
Zadaa Javne ustanove je osigurati siguran boravak i kretanje kao i potpun doivljaj prirode te su stoga u
zoni kretanja neophodno potrebni ogranieni zahvati. Zahvati bi se sastojali od uklanjanja stabala uz staze
i putove koja predstavljaju opasnost za siguran boravak i slobodan prolaz posjetiteljima.
5. ume u privatnom vlasnitvu

Prema odredbama Zakona o umama, umama u privatnom vlasnitvu unutar zatienih podruja upravlja
umarska savjetodavna sluba. U zoni najstroe zatite 1a gdje ima privatnih estica potrebno je osigurati
sredstva za otkup umskih povrina u privatnom vlasnitvu.
5.1 Privatne ume u zoni najstroe zatite 1a.
S obzirom da je u zoni najstroe zatite zabranjena bilo kakva aktivnost, odnosno upotreba prirodnih
dobara, nadleno ministarstvo duno je izvriti obeteenje za zadovoljenje potreba umoposjednika za
drvom.
5.2. Privatne ume u zoni vrlo storge zatite 1b, te zonama aktivne zatite 2 i koritenja 3.
Sukladno odredbama Zakona o umama te Uredbe o osnivanju umarske savjetodavne slube, za ume
u privatnom vlasnitvu potrebno je izraditi program i sukladno njemu upravljati umama u privatnom
vlasnitvu.
3. PLANIRANI RESURSI ZA OSTVARENJE

AKCIJSKOG PLANA
U srhu ostvarenja Akcijskog plana planirano je koritenje postojeeg ljudskog potencijala kao i vanjskih
suradnika. Znanstvena i struna istraivanja ukljuit e veinom koritenje postojee opreme no neke e
aktivnosti zahtijevati i nabavu dodatne opreme.
Za potrebe praenja stanja koristit e se oprema i postojei ljudski resursi u Parku dok su graevinske usluge
vanjskoga izvoaa radova planirane pri obnovi umarske kue i umskih cesta. Smanjenje trenda gubitka
travnjakih povrina i odravanje postojee bioraznolikosti nuno zahtjeva nabavu potrebne opreme kao i
strunu izobrazbu postojeih zaposlenika.
4. IZVORI FINANCIRANJA
Predvieno je da se dio Planom predvienih aktivnosti u iznosu od 3.000.000 HRK financira iz vlastitih
sredstava kroz deset godina ujednaenom dinamikom od prosjeno 300.000 HRK godinje. Za dio aktivnosti
predvienih u ovom Akcijskom planu koje nisu direktno vezane za upravljanje umama potrebna sredstva
su naznaena samo okvirno ili ih se jo nije bilo u mogunosti predvidjeti.
B17
Aktivnost
Stabilnost i
prirodnost
umskih
ekosustava.
Detaljan popis zajednica

umske vegetacije.
1.3. Fitocenoloka
istraivanja umske
vegetacije.
Rabljenje postojeih
podataka (dosadanji rezultati
znanstvenih istraivanja).
Oprema: video-kamere,
infracrvene lampe,
vodootporna kuita, terensko
raunalo, snjeno vozilo (10
dana), terensko vozilo (14
dana), 24 radna dana godinje,
gorivo za vozila.
Svi postojei podaci u svim

oblicima, projekti.
Prethodna definicija sadraja
inventure (ZZP i Uprava
zatite prirode), priprema za
javni natjeaj, komparacija s
postojeim podacima-vanjska
usluga.
Potrebne ulazne
pretpostavke
Fitocenoloka karta cijelog

Dosadanja baza podataka.
Parka 1:25.000, za pojedine
lokacije 1:10.000, podaci u bazi
podataka.
Podaci o gustoi populacije

Praenje stanja.
velikih zvijeri i njihovog plijena,
koridori kretanja, teritoriji.
1.2. Istraivanje velikih

zvijeri i parnoprstaa
koristei metodu
infracrvene detekcije i
video-snimanja.
Usporedba s GIS bazom iz

2003.g.
Kontrolna metoda (provjera
tonosti podataka) i
usporedba s prijanjim
inventurama.
Naini provjere
Baza podataka (GIS). Stanje

umskih ekosustava i
uoavanje promjena.
Podaci o stanju umskih
ekosustava (dendrometrijski
podaci, povrina, koliina,
intenzitet promjena, vrste
ivotinja i biljaka).
Mjerljiv
rezultat
1.1.Izrada programa
zatite umskih
ekolokih sustava
Nacionalnog parka
Plitvika jezera.
1. Znanstvena i struna istraivanja.
Cilj
5. AKCIJSKI PLAN TABELARNI PRIKAZ
2008.- 2010.
Od 2008. do definiranja
nultog stanja otprilike
2009. Upoznavanje
individua unutar
populacija velikih zvijeri i
definiranja.
Od 2008. 2012.:
- 2008. Medvjeak
- 2009. orkova uvala
- Kapela
- 2010. Kik Visibaba i
Krivi Javor plitviki
- 2011. Kriva draga
(Homoljac Brezovac)
- 2012. Rjeica Javornik
Vrijeme
provedbe
400.000,00 HRK.
360.000,00 HRK oprema,

radno vrijeme iz
redovnog rada.
umarski dio
2.484.000,00 HRK.
Ulazni trokovi
B18
Stabilnost i
prirodnost
umskih
ekosustava.
Cilj
1.7. Izbor i karakteristike

makro i mikro stanita
sove jastrebae (Strix
uralensis) u NP Plitvika
jezera.
Usporedba sa starim
podacima iz literature.
Utvrditi koji su specifini

Usporedba sa starim
zahtjevi jastrebae obzirom
na strukturu stanita (gdje se
hrane, gdje su odmorita i dr.)
u umskim stanitima Parka, tj.
odrediti koji parametri utjeu
na veliinu njihovih teritorija te
kako koriste pojedine dijelove
teritorija s obzirom na razlike
u strukturi stanita (mikrostanita).
1.6. Inventarizacija gljiva Dobivanje podataka o

u umama.
mikobioti umskih stanita
Nacionalnog parka. Prijedlog
mjera upravljanja obzirom na
potrebu ouvanja gljiva.
Popis faune traka, popis

Usporedba sa prethodnim
endeminih vrsta ili u Europi
literaturnim izvorima za
ugroenih vrsta na pojedinim
podruje Nacionalnog parka.
stanitima, prijedlog zatite
rijetkih vrsta; izrada edukativne
zbirke, panoa i plakata.
1.5. Istraivanje skupine

Carabidae (trci)
- indikatorskih vrsta
za kvalitetu umskih
ekosustava.
Usporedba sa slinim
istraivanjima objavljenim
u znanstvenim i strunim
asopisima.
Naini provjere
Koliina erodiranog organskog

detritusa i anorganskog
sedimenta iz razliitih umskih
ekosustava. Procjena povrina
zahvaenih erozijskim
procesima te koliine pronosa
i taloenja organskog i
anorganskog materijala u
vodotocima.
Mjerljiv
rezultat
1.4. Istraivanje stanja

erozijskih procesa u
umskim ekosustavima
s naglaskom na
njihovu povezanost sa
vodenim ekosustavima
Nacionalnog parka.
Aktivnost
Postojei podaci, angairanje

vanjskog istraivaa.

vanjskog istraivaa.

vanjskog istraivaa.
Odabir ploha, ureaji za

praenje erozije listinca i tla,
ureaji za praenje pronosa
i taloenje materijala u
vodotocima.
Potrebne ulazne
pretpostavke
2008. - 2010.
2008. - 2009..
2008.
2008. - 2011.
Vrijeme
provedbe
Oko150.000,00 HRK.
Oko 59.000,00 HRK.
Oko 57.000,00 HRK.
350.000,00 HRK.
Ulazni trokovi
B19
Stabilnost i
prirodnost
umskih
ekosustava.
Cilj
1) Inventarizacija vrsta s
Usporedba sa starim
njihovim statusom ugroenosti; podacima iz literature.
2) ustanovljena
rasprostranjenost vrsta po
mikro-stanitima;
3) karta rasprostranjenosti
pojedinih vrsta na podruju
Nacionalnog parka u GISu ;
4) evidencija pogodnih
mrjestilita vodozemaca;
5) ustanovljene mjere zatite;
6) izraena baza kvalitetnih
fotografija u digitalnom obliku
svih zabiljeenih vrsta.
1.10. Vodozemci i
gmazovi Nacionalnog
parka Plitvika jezera
istraivanje.
Usporedba sa istraivanjima
provedenim tijekom 2004. i
2005.
Usporedba s istraivanjima
provedenim tijekom 2009. i
2010.
Usporedba rezultata
(kvalitativnog i kvantitativnog
sastava zajednica ptica) nakon
pet godina pod uvjetom da
ume ne budu sjeene.
1.9. Istraivanje
kvalitativne i
kvantitativne strukture
ornitofaune zajednica
ptica umskih stanita.
Naini provjere
Sistematinim praenjem
Usporedba sa starim
kretanja oznaenih ptica
utvrdit e se osnovne injenice
o prehrani, veliinama teritorija,
izboru stanita te mjesta za
gnijeenje i noenje.
Mjerljiv
rezultat
1.8. Istraivanje
koritenja stanita
velikog (Dendrocopos
major), planinskog
(Dendrocopos leucotos)
i troprstog djetlia
(Picoides tridactylus).
Aktivnost

vanjskog istraivaa.

vanjskog istraivaa.

vanjskog istraivaa.
Potrebne ulazne
pretpostavke
Jednogodinji projekt (
2008. god.)
I) 2009. i 2010.
II) 2014. i 2015.
2008. 2010.
Vrijeme
provedbe
oko 42.640,00 HRK

(Napomena: ovo je iznos
prema prijedlogu Projekta
za cijelo podruje Parka)
Oko 60.000,00 HRK.
Oko 150.000,00 HRK.
Ulazni trokovi
B20
Stabilnost i
prirodnost
umskih
ekosustava.
Cilj
Zavretak inventarizacije vrsta

za podruje NP i dobivanje
podataka o stanitima i
populacijama.
Dobivanje indeksa vitalnosti

i propadanja za obinu jelu
i smreku te na temelju njih
procjena stabilnosti umskih
ekosustava.
Kvalitativne i kvantitativne
znaajke prirodnog pomlatka
glavnih vrsta drvea (bukva,
jela, umsko voe) u umskim
ekosustavima te regeneracijski
potencijal i mogunost
prirodne obnove.
1.12.Vitalnost i
propadanje stabala kao
pokazatelji stabilnosti u
umskim ekosustavima
NP Plitvika jezera.
1.13. Kvaliteta i razvoj

prirodnog pomlatka
glavnih vrsta drvea u
umama NP Plitvika
jezera.
Mjerljiv
rezultat
1.11. Inventarizacija
umskih vrsta orhideja.
Aktivnost
Ponovna izmjera na fiksnim

lokalitetima.
Usporedba s bazom podataka

koja e biti formirana iz
dugoronih mjerenja.
Usporedba sa popisom
vrsta iz 2003 .- 2004. godine
(Inventarizacija imia NP
Plitvika jezera i prijedlozi
za njihovu zatitu Zavrni
izvjetaj 2004. god.) .
Naini provjere
2009. - 2012.
Jednogodinji projekt
(2008. ili 2009. godina).
Vrijeme
provedbe
2008. - 2010.
Sustav za analizu svjetla,
laserski daljinomjer, set trasirki,
busola mjerni lanci i vrpce,
visinomjer Vertrex III, itd.
Odabir ploha u razliitim

staninim i strukturnim
uvjetima uma, izrada baze
podataka.

vanjskog istraivaa.
Potrebne ulazne
pretpostavke
250.000,00 HRK
100.000,00 HRK
Oko 20.000,00 HRK

(sufinanciranje iz
prorauna).
Ulazni trokovi
B21
Aktivnost
Mjerljiv
rezultat
Stabilnost i
prirodnost
umskih
ekosustava
Gustoa populacije Ips

typographus i Pytiogenes
calcographus.
2.3. Praenje populacija

potkornjaka u
smrekovim sastojinama.
2.4. Procjena oteenosti Oteenost uma.

uma na podruju NP
Plitvika jezera prema
Meunarodnom
programa za procjenu
i motrenje utjecaja
zranog oneienja na
ume - ICP Forests.
Podaci o gustoi populacije

Usporedba sa poetnim
velikih zvijeri i njihovog plijena, stanjem.
koridori kretanja, teritoriji.
2.2. Praenje stanja

velikih zvijeri i
parnoprstaa koristei
metodu infracrvene
detekcije i video
snimanja.
stanjem.
stanjem.
Raspored i broj suaca po

vrstama i povrini.
stanjem.
Evidentiranje kalamiteta
i neeljenih promjena u
umskim ekosustavima, pojava
unesenih vrsta.
Naini provjere
2.1. Evidentiranje i
analiza povrina i stabala
zahvaenih suenjem
(gljive, potkornjaci,) i
prirodnim nepogodama
(vjetar, udari groma,
snijeg, led).
2. Praenje stanja (monitoring) umskih ekolokih sustava.
Cilj
Terenski rad, obrada podataka

(djelatnici ustanove).
Alkohol, feromoni, klopke,

staklenke za sakupljanje
uzoraka.


Potrebne ulazne
pretpostavke
Ulazni trokovi
Svake godine u srpnju.
Kontinuirano svake
godine.
Od 2008. god.
Sredstva Javne ustanove

Nacionalni park
Plitivika jezera.
30.000,00 HRK 10 g.
150.000 HRK za
materijalne trokove i
trokove odravanja.
Kontinuirana izmjera svake Sredstva Javne ustanove

godine (od 2008.).
Nacionalni park
Plitivika jezera.
Vrijeme
provedbe
B22
Stabilnost i
prirodnost
umskih
ekosustava
Cilj
Kemijski sastav, kvaliteta

oborinskih i procjednih voda u
razliitim sastojinama (bukva,
jela, smreka).
Mjerljiv
rezultat
2.6. Praenje djetlova

Praenje stanja populacija.
(planinski djetli
Dendrocopos. leucotos,
troprsti djetli Picoides
trydactylus, veliki djetli
Dendrocopos. major i
mali djetli Dendrocopos
minor).
2.5. Praenje kemijskog

sastava oborinskih
i procjednih voda u
razliitim umskim
ekosustavima.
Aktivnost
Usporedba sa starim
Usporedba sa nacionalnom
mreom oneienja iz
zraka (DHMZ) i usporedba s
rezultatima projekta.
Naini provjere
Postojei podaci iz literature.

Oprema: Dalekozor,
kompas,GPS ureaj, zemljovid
s ucrtanim postajama,
biljenica (obrazac za
unos podataka), oprema
za vabljenje,,ureaj za
reprodukciju glasanja (autoradio CD player ili dr.),zvunici,
oprema za kretanje po terenu
(krplje, skije, vozilo).
Rad na terenu: 2 djelatnika
ustanove.
Postojea baza podataka,

oprema (hvatai za
uzorkovanje).
Potrebne ulazne
pretpostavke
Ulazni trokovi
Svake godine prema

protokolu
3 puta godinje.
Razdoblje: tijekom oujka
i travnja, kad je glasanje i
bubnjanje najintenzivnije,
tj. prije razdoblja
inkubacije.
Doba dana: sat vremena
nakon svitanja do kraja
transekta 6-7 sati.
Intenzitet: dva posjeta
transektu u razmaku od
oko 2 tjedna.
Vrijeme: za lijepog i
mirnog vremena (vjetar
max. 3 Beauforta i bez
oborina).
Oko12.000,00 HRK za
godinu.
Jednom mjeseno na tri

80.000,00 HRK 10 g.
plohe uzima se uzorak
iz hvataa u sastojini i
na otvorenom, uzorci iz
lizimetara, potoka i jezera
x 10 mjeseci (15 x 10 = 150
uzoraka godinje.
Vrijeme
provedbe
B23
Stabilnost i
prirodnost
umskih
ekosustava
Cilj
2.9. Praenje
entomofaune umskog
ekosustava.
2.10. Praenje
terestrikih umskih
sitnih sisavaca.
Usporedba sa starim
Usporedba sa starim
Usporedba sa starim
2.8. Praenje imia

(umske vrste).
Naini provjere
Usporedba sa starim
Mjerljiv
rezultat
2.7. Praenje sova

(jastrebaa Strix
uralensis, umska sova
Strix aluco, planinski uk
Aegolius funereus).
Aktivnost
Postojea baza podataka.

Oprema predviena
protokolom.
(nedostaje protokol).

Oprema predviena
protokolom.
(nedostaje protokol)

Auto, bat detektor i ostala
potrebna oprema predviena
protokolom.
(nedostaje protokol)

Oprema: auto, auto-radio s
CD player-om, zvunici, CD
za zvukovni vab ciljanih vrsta
sova, karta 1: 25.000 s ucrtanim
postajama, formular za unos
podataka, runi GPS ureaj,
eona svjetiljka (vonderica),
pisai pribor, sat, termometar,
topla odjea.
Rad na terenu: 2 djelatnika
ustanove.
Potrebne ulazne
pretpostavke
Ulazni trokovi
Od 2008.god.
Od 2008.god.
godinje praenje stanja
obaviti tijekom srpnja.
Od 2008.god.
godinje praenje stanja
obaviti tijekom srpnja.
Oko 20.000,00 HRK.
Oko 20.000,00 HRK.
Oko 10.000,00 HRK.
Svake godine prema

Oko 14.000,00 HRK za
protokolu dva puta
godinu.
godinje. Sezona:
- rano u proljee prije
polaganja jaja oujak i prva
polovina travnja;
- kad su mladi u gnijezdu
ili su poletarci kraj svibnja,
lipanj;
- kad ponovno potvruju
teritorije rujan listopad.
Vrijeme
provedbe
B24
Stabilnost i
prirodnost
umskih
ekosustava
Cilj
Stanje pomlaivanja.
2.12.Praenje kvalitete
i razvoja prirodenog
pomlatka glavnih vrsta.
2.13. Praenje grabljivica Praenje stanja populacija.

(kanjca Buteo buteo
i sivog sokola Falco
peregrinus).
Stabilnost sastojina.
Mjerljiv
rezultat
2.11.Praenje stabilnosti
sastojina kroz indekse
vitalnosti i propadanja.
Aktivnost
Potrebne ulazne
pretpostavke
Usporedba as starim

Oprema za praenje kanjca:
auto,
auto-radio s CD player-om,
zvunici, CD za zvukovni
vab kanjca, karta 1: 25.000 s
ucrtanom plohom (5400 ha),
formular za unos podataka,
runi GPS ureaj), pisai pribor,
sat).
Oprema za praenje kanjca:
dalekozor.
Rad na terenu: po 2 djelatnika
ustanove.
Usporedba s bazom podataka. Rezultati projekta pod1.13.
Usporedba s bazom podataka. Rezultati projekta pod

1.12. te postojea baza
podataka.
Naini provjere
30.000,00 HRK

Nacionalni park
Plitivika jezera.
Ulazni trokovi
kanjac Buteo buteo

12.000.00 HRK
-svake godine (od 2008
god.) prema protokolu
kroz ciklus od najmanje
tri uzastopne godine, a
zatim taj trogodinji ciklus
ponavljati u razmacima od
po 5 godina.
Sivi sokol Falco peregrinus
svake godine od 2008.
god.
Svake godine.
Svake godine.
Vrijeme
provedbe
B25
Aktivnost
Mjerljiv
rezultat
Prirodno
stanje i razvoj
umskih
ekosustava.
Naini provjere
Zavrena projektna
dokumentacija.
Objekt u punoj funkciji.
Tiskani letak broura.
3.1.1. Izrada projekta

obnove postojee
umarske kue u
orkovoj uvali.
3.1.2. Obnova umarske

kue u orkovoj uvali
prema projektu obnove.
3.1.3. Izrada
promidbenih.
materijala na temu
umskih ekosustava.
Struktura sastojine,
zdravstveno stanje
Detaljna slika stanja praume.
4.1.1.1. Periodina
izmjera 4 trajnih
umarskih ploha svakih
10 godina.
4.1.1.2. Postavljanje
trajne mree za praenje
u rezervatu orkova
uvala svakih 10 godina.
4.1.1. Znanstveno praenje umskih ekosustava.
Usporedba s prethodnim
izmjerama.
Usporedba s prethodnim
izmjerama.
4.1. Zona 1a zone najstroe zatite (rezervati umske vegetacije).
Provjera postojeih podataka.
Slubena uporabna dozvola.
Dobivene sve potrebne

dozvole.
3.1. Izgradnja prezentacijskog centra umskih ekosustava obnova umarske kue.
4. Aktivnosti utvrene zonama zatite
Pribliavanje
umskih
ekosustava
posjetiteljima
Parka.
3. Pribliavanje umskih ekosustava posjetiteljima Parka
Cilj
Dosadanji rezultati
istraivanja.
Dosadanji rezultati
istraivanja.
Postojei podaci.
Graevinska usluga vanjskog

izvoaa radova.
Podaci katastra, zemljinih

knjiga, stari projekt.
Potrebne ulazne
pretpostavke
Svakih 10 godina
Svakih 10 godina.
2008. 2017.
2009.- 2011.
2008. god.
Vrijeme
provedbe
Iz vlastitih sredstva.
Iz vlastitih sredstva.
10 000 HRK godinje.
3.500.000,00 HRK
220.000,00 HRK
Ulazni trokovi
B26
Aktivnost
Mjerljiv
rezultat
Duljina obnovljenih dionica.
Dionica oiene i popravljene

ceste.
4.2.3. Obnova umskih

cesta.
4.2.4. Odravanje
umskih cesta.
Dostupnost
4.2. Zona 1b zona vrlo stroge zatite.
umskih
4.2.1. Posjetiteljska infrastruktura
ekosustava
posjetiteljima.
4.2.2. Izrada razglednog Dobivanje sustava pounih,
sustava umskih
birdwatching, treking,
ekosustava - obnova
biciklistikih, planinarskih i dr.
postojeih staza i
staza u iroj zoni Parka.
umskih putova, te
njihovo povezivanje sa
postojeim sustavom u
zoni oko jezera izrada
akcijskog plana.
Cilj
Postojei razgledni sustav.
Potrebne ulazne
pretpostavke
Mjerenje duljine dionica.
Materijal za popravljanje cesta

(pijesak i asfalt).
Mjerenje duljine dionice i

Materijal (pijesak) za
koliine ugraenog materijala. nasipavanje, graa za
mostove-vanjska usluga.
Usklaivanje s postojeim
sustavom.
Naini provjere
Ukupno 100 km.

33 km godinje s time da
se ista dionica ceste isti
svake tree godine.
Obnova mostova:
Crna rijekaLiman draga2008.god.
Obnova cesta:
Cesta Pogledalo-UvalicaPl. Ljeskovac.-.12 km; 2009.
god.-cesta Kuselj . uvala
Lumbardenik-11km;
Vreline Suanjska draga
-7 km.
Vrijeme provedbe
utvreno akcijskim
planom sustava
posjeivanja.
Vrijeme
provedbe
700 000,00 HRK za

10 g.
Ukupno: 470.000,00 HRK
100.000,00 HRK
70.000,00 HRK
120.000,00 HRK
110.000,00 HRK
70.000,00 HRK
Trokovi e biti definirani

akcijskim planom.
Ulazni trokovi
B27
Mjerljiv
rezultat
Zadravanje postojee
bioraznolikosti.
4.3.3. Konja travnjakih

povrina u umskim
kompleksima, poseban
osvrt na livade u
privatnom vlasnitvu,
preporuka i sugestija
vlasnicima o nainu
i vremenu konje ( u
sluaju kasne konje
ponuditi zamjensku
povrinu kao naknadu),
oko 100 ha godinje s
predloenim ulaznim
pretpostavkama).
4.4.1. Utvrivanje stanja

i odreivanje mjera za
aktivno upravljanje.
Drvna zaliha po vrstama,
obrast, stanje sastojina.
Usporedba s postojeim
podacima.
4.4. Zona 2b zona aktivne zatite umskih ekolokih sustava.
Ouvanje
prirodnosti
uma.
Kupoprodajni ugovori.
Nadzor nad izvrenim

radovima.
4.3.4.Otkup ponuenih
travnjakih povrina.
povrinama travnjaka u
dravnom vlasnitvu.
Povratak zaikarenih travnjaka.
4.3.2. ienje povrina

zahvaenih sukcesijom
(oko 70 ha godinje s
predloenim ulaznim
pretpostavkama).
Vrijeme
provedbe
Postojei podaci.
Suradnja sa stanovnicima
Parka, pravo prvokupa.
Traktor sa rotacionom i
grebenastom kosom, grablje,
balirka, prikolica,
etiri radnika.
400.000,00 HRK kroz

deset godina.
Dravne takse,
(10.000,00 HRK) kroz
deset godina.
Ulazni trokovi
Ovisi o izradi programa

zatite umskih ekolokih
sustava.

Nacionalni park
Plitivika jezera.
Od 2008. do 2017. godine. Godinje 10 ha, po 3,5

HRK/m2,
(350.000,00 HRK) dravni
proraun.
2008. - 2017. god. (vrijeme 400.000,00 HRK kroz

konje od srpnja kraja
deset godina.
rujna ovisno o potrebama
znanstvenih istraivanja).
2008. - 2017.god.
(godinje mogue raditi
140 dana).
Ispis podataka iz katastra i

2008. - 2013.
zemljinih knjiga, jedna osoba.
Potrebne ulazne
pretpostavke
Usporedba oienih povrina Stroj s prikljucima za ienje

s podatcima na poetku
travnjaka, dva radnika
ienja.
(struna izobrazba postojeih
zaposlenika).
Stvarne povrine pod

Uspostavljeni katastar
travnjacima i poloaj na terenu. travnjakih povrina.
Naini provjere
4.3.1. Prikupljanje
podataka iz javnih
evidencija o travnjakim
povrinama u umskim
kompleksima.
4.3. Zona 2a zona aktivne zatite stanita (travnjaci i livade).
Aktivnost
Pretvorba
privatnog
vlasnitva u
dravno.
Smanjiti
trend gubitka
travnjakih
povrina i
odravanje
postojee
bioloke
raznolikosti.
Cilj
B28
4.5.1. Odravanje
umskih povrina uz
staze, putove, vidikovce
i objekte (hotele,
restorane, parkiralita
itd.)
Prirodno
stanje i razvoj
umskih
ekosustava.
Klimazonalna zajednica.
Postojei podaci
Postojei podaci.
Potrebne ulazne
pretpostavke
podatcima.
5.2. Privatne ume u

Program za gospodarenje
ostalim zonama (1b,2
privatnim umama.
i 3) - izmjera povrina
i utvrivanje stanja
uma u privatnom
vlasnitvu te odreivanje
intenziteta i vrste
zahvata.
umarska savjetodavna
Sluba.
Sredstva iz dravnog
prorauna.
Duljina ureene dionice ili broj Usporedba izvrenih radova s

uklonjenih stabala.
planiranim radovima.
Usporeivanje stanja u
knjigama sa stanjem na
terenu.
Siguran boravak u NP
pristupanost i preglednost
terena.
podacima.
podacima.
Naini provjere
Koliina u m obeteene
ume.
5.1. Privatne ume u

zonama stroge zatite
(1a) -Obeteenje
umoposjednika za
nemogunost uivanja.
Mjerljiv
rezultat
Povrine obrasle reliktnim

zajednicama, uee vrsta,
drvna zaliha po vrstama,
fitocenoloki sastav Odnos
vrsta prema drvnoj zalihi.
4.5. Zona 3 zona koritenja
4.4.3.1. Prepustiti
prirodnom razvoju.
4.4.3. umske kulture.
Osigurati
sigurnost
posjetitelja
i postojeih
objekata.
Prevoenje
umskih
kultura u
prirodne
umske
sastojine.
4.4.2. Reliktne zajednice.
Utvrditi
postojee
reliktne
zajednice i
njihovo stanje.
Ouvanje
reliktnih
zajednica.
4.4.2.1. Identifikacija
te izmjera reliktnih
zajednica, praenje
fitocenolokog sastava
zajednica svakih 10
godina.
Aktivnost
Cilj
Vrijeme provedbe bit

e definirano planom
umarske savjetodavne
slube.
Ovisi o zahtjevima
umovlasnika.
Redovito svakog proljea.
Periodino svakih 10
godina poevi od 2010.
Vrijeme provedbe vezano

za vrijeme fitocenolokih
istraivanja.
Vrijeme
provedbe
Sredstva e predvidjeti
i osigurati umarska
savjetodavna sluba.
Sredstva dravnog
prorauna.
Sredstava Javne
ustanove Nacionalni
park Plitivika jezera.

Nacionalni park
Plitivika jezera.

Nacionalni park
Plitivika jezera.
Ulazni trokovi
B29
B30
5. VREMENSKI RASPORED OSTVARIVANJA

POSTAVLJENIH AKTIVNOSTI
Godina
Redni br.
aktivnosti
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
1. Znanstvena i struna istraivanja

1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
1.5.
1.6.
1.7.
1.8.
1.9.
1.10.
1.11.
1.12.
1.13.
2. Praenja stanja umskih ekosustava monitoring

2.1.
2.2.
2.3.
5. V R E M E N S K I R A S P O R E D O S T VA R I VA N J A P O S TAV L J E N I H A K T I V N O S T I
B31
Godina
Redni br.
aktivnosti
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
2.4.
2.5.
2.6.
2.7.
2.8.
2.9.
2.10.
2.11.
2.12.
2.13.
3. Pribliavanje umskih ekosustava posjetiteljima Parka

3.1.
3.1.1.
3.1.2.
3.2.
4. Aktivnosti definirane zonama zatite.

4.1.
4.1.1.
4.1.1.1.
4.1.1.2.
4.2.
B32
Godina
Redni br.
aktivnosti
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
4.2.1.
4.2.2.
4.2.3.
4.2.4.
4.3.
4.3.1.
4.3.2.
4.3.3.
4.3.4.
4.4.
4.4.1.
4.4.2.
4.4.2.1.
4.4.3.
4.5.
4.5.1.

5.1.
5.2.
Karta zonacije Nacionalnog parka Plitvika jezera

Legenda
Granica parka
3a Zona naselja
2a Z
ona aktivne zatite stanita
(zatita travnjaka, revitalizacija)

NPplitvice Plan Upravljanja

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

NPplitvice Plan Upravljanja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Nacionalni park

Plitvika Jezera, listopad 2007.

P L A N U P R AV LJANJA NACIONALNOG PARK A PLIT VIK A JEZERA

Izrada Plana upravljanja financirana je u okviru Projekta ouvanja krkih

Izraivai Plana upravljanja Nacionalnim parkom Plitvice

ogdan Radakovi, voditelj podrunice tehnike i

Projektni tim Agriconsulting, Italija

eljko Kramari, strunjak za izradu planova upravljanja

ikola Tvrtkovi, koordinator tima, zoolog, strunjak za

Drako Holcer, strunjak za imie

artina ai, entomolog

Vesna Tuti, koordinatorica ornitolokog tima, ornitolog,

gnjen Vukadinovi, vanjski suradnik Zavoda za

uro Huber, koordinator tima za velike zvijeri

arija Bajica, koordinatorica tima (Oikon)

ladimir Kuan, pokrov zemljita

atalija Pavlus, struna voditeljica do veljae 2007.god.

P L A N U P R AV LJANJA NACIONALNOG PARK A PLIT VIK A JEZERA

Mr.sc. Boo Bikupi

Javna ustanova Nacionalni park Plitvika jezera

P L A N U P R AV LJANJA NACIONALNOG PARK A PLIT VIK A JEZERA

Nacionalni park Plitvika jezera

Kategorija zatienog podruja:

Datum proglaenja zatienog podruja:

Akt o proglaenju zatite:

Zakon o proglaenju Plitvikih jezera nacionalnim parkom

Prostorni plan iz 1986. godine za tadanje podruje

Plansko razdoblje Prostornog plana:

Trenutno je u tijeku izrada novog Prostornog plana.

Datum donoenja Plana upravljanja:

25. listopada 2007. godine

Plansko razdoblje/revizija Plana upravljanja:

10 godina/ revizija nakon 5 godina

Informacije o Upravi Nacionalnog parka

Javna ustanova Nacionalnog parka Plitvika jezera

Plitvika jezera bb; 53231 Plitvika Jezera

+385 (0)53 751 000

+385 (0)53 751 001

Statut Javne ustanove

Statut Javne ustanove Nacionalni park Plitvika jezera,

Pravilnik o unutarnjem redu

Pravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku Plitvika

1.1. Nacionalni park Plitvika jezera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

1.2. Nacionalni park Plitvika jezera u meunarodnom kontekstu . . . . . . . . . . . . . 15

1.3. Vizija Nacionalnog parka Plitvika jezera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

2. TRENUTNO STANJE I VRIJEDNOSTI NACIONALNOG PARKA PLITVIKA JEZERA . . . . . . . . . 18

2.1. Institucionalni i zakonodavni okvir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

2.1.1. Zakonodavni okvir Plana upravljanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2.1.2. Planski dokumenti u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

2.1.3. Nadlena ministarstva i institucije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2.2. Javna ustanova Nacionalni park Plitvika jezera . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2.2.1. Organizacijska struktura Nacionalnog parka . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

2.2.2. Postojea infrastruktura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

2.2.3. Trenutna financijska situacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

2.3. Prirodne vrijednosti Nacionalnog parka Plitvika jezera . . . . . . . . . . . . . . .

2.3.1. Geologija, hidrologija i tla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2.3.4. Zemljini pokrov . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

2.3.5.1. umske zajednice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

2.3.5.2. umske istine i sjeine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

2.3.5.3. Suhi travnjaci i vritine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

2.3.5.4. Umjereno vlani do mokri travnjaci . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

2.3.5.6. Movarna i vodena vegetacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32

2.3.5.8. Ruderalna i korovna vegetacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

2.3.7.1. Vodozemci, gmazovi, kukcojedi, glodavci i imii . . . . . . . . . . . 37

ogdan Radakovi, voditelj podrunice tehnike i

ikola Tvrtkovi, koordinator tima, zoolog, strunjak za

artina ai, entomolog

gnjen Vukadinovi, vanjski suradnik Zavoda za

uro Huber, koordinator tima za velike zvijeri

arija Bajica, koordinatorica tima (Oikon)

ladimir Kuan, pokrov zemljita

atalija Pavlus, struna voditeljica do veljae 2007.god.

2. TRENUTNO STANJE I VRIJEDNOSTI NACIONALNOG PARKA PLITVIKA JEZERA . . . . . . . . . 18

2.3.8. Ostale kategorije zatienih prirodnih vrijednosti unutar Nacionalnog parka . . . . . 42

2.4. Stanovnitvo i kulturna batina na podruju Nacionalnog parka Plitvika jezera . . . . . .

6.1. Prilog 1: Mjerodavni zakonski i podzakonski akti te dokumenti koji reguliraju

6.3. Prilog 3: Ekoloka mrea na podruju Nacionalnog parka Plitvika jezera . . . . . . . . . 95

uvati jedinstvenu krku bioloku raznolikost omoguavajui nesmetane prirodne procese te

uvanje trajno ouvati krajobraznu i bioloku raznolikost te kulturnu batinu.

2. TRENUTNO STANJE I VRIJEDNOSTI