Kratki spoj

Primjer na jednofaznom modelu:

Rv

Rv

Ru
E

kratki spoj preko

R=0

Ru

Vi

Rp
E

Vi

Rp

Rv
Rv
Izvor E napaja troilo P a) u normalnom pogonu b) za vrijeme kratkog spoja

U normalnom pogonu tee struja:

Ip =

E
V
=
Ru + Rv + Rv + Rp Rp

uz R u << 2 R v + R p

Ip =

E
2 Rv + Rp

Kratki spoj zato je bitan?

Neka je na primjer E=220V, Ru=0.02 i P=4kW.
Slijedi da je struja u normalnom pogonu:
220
Ip =
= 17.57 A
2
220
0.02 + 2 0.2 +
4 103
Ako je dolo do kratkog spoja preko otpora nula na stezaljkama
troila onda je struja:
220
Ip =
= 523.8 A
0.02 + 2 0.2
Upravo radi tih omjera (barem red veliine) potrebno je sve
elemente protjecane strujom dimenzionirati s obzirom na ta
dodatna naprezanja (termika i dinamika) za vrijeme trajanja
kratkog spoja.

Proraun kratkog spoja

to je potrebno poznavati da bi se mogle raunati

prilike za vrijeme kratkog spoja u mrei:

veliine elektromotornih sila

impedancije mrenih elemenata (reaktancije, rezistancije)
kod trofaznih sustava potrebno je raspolagati i metodom za
raunanje nesimetrinih kvarova
(kako se radi o izmjeninom sustavu svi se prorauni provode s
kompleksnim varijablama)

Simetrine komponente (1)

Trofazni simetrini sustav

Svi elektroenergetski sustavi se grade kao

trofazni i simetrini to znai da normalno
pogonsko stanje karakteriziraju:

simetrine elektromotorne sile koje proizvode

generatori
mree se grade od jednakih elemenata po fazi (jednake
impedancije)
troila se grade kao simetrina ili ukoliko su jednofazna
ili dvofazna, onda se nastoji postii da se simetrino
rasporeuju po fazama

U simetrinom je sustavu dovoljno poznavati

prilike u jednoj fazi te fazni pomak ostalih faza, a
da su prilike u EES-u potpuno opisane.

Simetrine komponente (2)

Trofazni simetrini sustav
Trenutne vrijednosti struja u pojedinim fazama
simetrinog trofaznog sustava :
iR =IR 2 sin(t + )

2
)
3
4
iT =IT 2 sin(t + )
3
iS =IS 2 sin(t +

pri tome vrijedi:

IR=IS=IT=I

Simetrine komponente (2)

Trofazni simetrini sustav
Moe se pisati u
kompleksnom obliku:
Fazorski dijagram struja u simetrinom sustavu
Im
IR

je poloaj fazora struje

u trenutku t=0

IR = I 2 (cos + j sin )
IS = I 2 (cos( 120) + j sin( 120)
IT = I 2 (cos( 240) + j sin( 240)

pozitivan smjer kuta

smjer rotacije fazora
120
120

IT

i vrijedi:

Re
redosljed faza
smjer polja, protjecanja
IS

gdje je = t +

i R ( t ) = Im(I R )
iS ( t ) = Im(IS )
i T ( t ) = Im(IT )

Simetrine komponente (4)

Trofazni simetrini sustav
I R = I 2 e j = I 2 |
IS = I 2 e j( 120) = I 2 | 120

IT = I 2 e j( 240) = I 2 | 240

Ako uvedemo operator a

za kojeg vrijedi:
a = 0.5 + j 0.866
2

a = 0.5 j 0.866
a3 = 1
a 4 = a ....

IR = I 2 e j

IS = a 2 I 2 e j = a 2 IR

IT = a I 2 e j = a IR

IR 1 0 0 x IR

2
I
I
0
a
0
=
S

R
IT 0 0 a IR
i vrijedi da je : IR + IS + IT = 0.

Simetrine komponente (5)

Nesimetrini trofazni sustav
Nesimetrinost nastaje uslijed:

nesimetrinosti ems (po vrijednosti i/ili kutu)

po fazama nemamo jednake impedancije
Budui se generatori grade tako da induciraju
simetrine ems to su onda jedini realni sluajevi
nesimetrinosti razliite impedancije po fazama.

Metoda simetrinih komponenti

svaki se nesimetrini sustav moe rastaviti na tri

simetrina:
direktni (d ili 1), inverzni (i ili 2) i nulti (0)

Simetrine komponente (6)

Nesimetrini trofazni sustav
direktni sustav (d,1)

inverzni sustav (i,2)

nulti sustav (0)

IRi
IRd

IR 0

ITd

IS0
IT0
ITi
ISi
ISd

IRd = Id

IRi = Ii

I R 0 = I0

ISd = a 2 Id

ISi = a Ii

IT 0 = I0

ITd = a Id

ITi = a 2 Ii

IS0 = I0

Simetrine komponente (7)

Nesimetrini trofazni sustav
Kako mora vrijediti:
IR = Id + Ii + I0
IS = a 2 Id + a Ii + I0

IT = a Id + a 2 Ii + I0

x
IR 1 1 1 Id
I = a 2 a 1 I
S
i
IT a a 2 1 I0

Slijedi da su komponente struje u fazi R u

komponentnim sustavima:

(
(

)
)

1
IR + a IS + a 2 IT
3
1
Ii = IR + a 2 IS + a IT
3
1
I0 = (IR + IS + IT )
3
Id =

1 a a 2 I
Id
R

1
I = 1 a a2 I
S
i 3
1 1 1 I
I0

Simetrine komponente (8)

Nesimetrini trofazni sustav

Ekvivalentne sheme (trofazne i jednofazne) za navedena tri sustava mogu se

prikazati kao:
direktni
Id

Zd

~
Zd

jednofazno

Ii
+

trofazno

Zi

Z0

~
Zi

Vd

I0

Id

Ed

nulti

inverzni

Z0

Ii

Ei

3 I0

Vi

E0

naponske jednadbe za sustave su:

Ed = Vd + Id Zd
Ei = Vi + Ii Zi
E0 = V0 + I0 Z0

uz Ei = E0 = 0

Ed = Vd + Id Zd
Vi = Ii Zi
V0 = I0 Z0

I0
V0

Reaktancije sinkronog generatora

Magnetska tromost:
prstenasti
vodi

magnet

e0 + ei = i R
d
d
di
e0 = 0
ei = i = L
dt
dt
dt
Uz R=0 vrijedi:

d0 di

= 0 / 0 + i = const.
dt
dt
Ako je u trenutku t=0 ukupni
tok ulanen prstenastim
vodiem bio 0 onda vrijedi:

0 + i = 0 0 = i

Reaktancije sinkronog generatora

Magnetska tromost:
Neka je uz pretpostavku R0 prstenasti vodi naglo uklonjen
iz polja magneta:

tR
di
i R + L = 0 / i(t) = i0 e L

dt

gdje je i0 trenutna vrijednost struje u prstenastom vodiu u

trenutku kada je uklonjen iz polja magneta.
Ukupni tok ulanen prstenastim vodiem ne moe se trenutno
promijeniti na novu stacionarnu vrijednost (nula). U vremenu
do postizanja novog stacionarnog stanja transformira se
energija magnetskog polja u Jouleove gubitke na djelatnom
otporu pri emu cijela prijelazna pojava krae traje to je R
vei.

Reaktancije sinkronog generatora

Magnetska tromost:
Nakon uklanjanja prstenastog vodia iz magnetskog polja,
poetna vrijednost struje (i0) nastoji odrati
nepromijenjenim ukupni tok ulanen prstenastim vodiem i
to na vrijednosti koju je on imao u trenutku promjene
poloaja vodia.
Struja bi teoretski ostala beskonano dugo te vrijednosti (i0)
kada bi djelatni otpor vodia bio nula.
Opisana pojava naziva se magnetska tromost. Ona je
izraena u krugovima s relativno malim djelatnim otporima
poput namota sinkronog generatora.

Reaktancije sinkronog generatora

Promatramo prilike u sinkronom generatoru koji se nalazi u
praznom hodu i u jednom trenutku je dolo do tropolnog
kratkog spoja na njegovim stezaljkama (s obzirom da
promatramo simetrini K3 odrediti emo reaktanciju
sinkronog generatora u direktnom sustavu.
Pretpostavke:
sinkroni generator ima samo jedan svitak uzbudnog i
prigunog namota
sinkroni generator ima po jedan svitak statorskog
(armaturnog) namota u sve tri faze
sinkroni generator nalazi se u PH u trenutku nastanka K3
na njegovim stezaljkama

Reaktancije sinkronog generatora

Tok proizveden uzbudnim namotom
rotora miruje u odnosu na rotor i
rotira sinkronom brzinom u odnosu
na stator.
Pretpostavka je da je raspodjela
magnetskog polja (indukcije) u
zranom rasporu sinusna. Tada tok
proizveden namotom rotora moemo
rastaviti na u tri toka nepomina
prema statoru ali koja su vremenski
promjenjiva prema zakonu sinusa.
Ta su tri toka meusobno
pomaknuta za 120, a njihove
trenutne vrijednosti ovise o poloaju
rotora.

0R = sm cos()
0S = sm cos( 120)
0T = sm cos( 240)
= t kut izmeu uzdune osi rotora i osi namota faze R.

Reaktancije sinkronog generatora

Ako na primjer tropolni kratki spoj nastane u trenutku kada je =90,
tokovi obuhvaeni pojedinim fazama namota statora iznositi e:

0R = 0

0S =

3
sm
2

0T =

3
sm
2

Promotrimo to e se desiti sa strujama u namotu faze R u trenutku

nastanka kratkog spoja za dva karakteristian (granina) sluaja:
Sluaj a:
K3 je nastao u trenutku kada je tok obuhvaen namotom faze R jednak
nuli, dakle inducirani napon maksimalan

Sluaj b:
K3 je nastao u trenutku kada je tok obuhvaen namotom faze R
maksimalan, dakle inducirani napon jednak nuli

Reaktancije sinkronog generatora

Sluaj a:

K3 je nastao u trenutku kada je tok obuhvaen namotom faze R

jednak nuli, dakle inducirani napon maksimalan
0R
ur

Kada ne bi bilo kratkog spoja na

stezaljkama generatora, tok
obuhvaen statorskim namotom
mijenjao bi se radi okretanja
rotora prema izrazu 0R=smcos.
Radi nastanka kratkog spoja niti
tok obuhvaen namotom statora
niti tok obuhvaen namotima
rotora ne moe se trenutno
promijeniti.

Reaktancije sinkronog generatora

0R
pr

0R
sr

sr
ur
R

Zakretanjem rotora poveati e se tok proizveden namotom

rotora, pa e, radi toga da bi se odrao tok 0R=0, kroz namot
faze R potei struja koja e proizvoditi amperzavoje koji e se
svojim djelovanjem suprotstavljati amperzavojima proizvedenim
od uzbudne struje u rotoru (slika a).

Reaktancije sinkronog generatora

0R
pr

0R
sr

sr
ur
R

Kako zbog magnetske tromosti u poetnim trenucima K3 i tokovi

ulaneni uzbudnim i prigunim namotom moraju ostati
nepromijenjeni, i u njima e se pojaviti struje takve veliine koje
e realno potisnuti tokove statorskih namota na putove rasipanja
(slika b).

Reaktancije sinkronog generatora

0R
pr

0R
sr

sr
ur
R

Kako je magnetski otpor tog puta znatno vei od normalnog puta

(crtkano na slici a), za stvaranje odgovarajue veliine toka
potrebna je znatna struja u statorskom namotu.

Reaktancije sinkronog generatora

0R iR
0R

eR

Maksimalan tok proizveden namotom rotora, a obuhvaen namotom

faze R, biti e pola perioda ( /2) nakon nastanka K3. Uz pretpostavku
R=0, u tom e trenutku i struja u namotu biti maksimalna.
Struja kratkog spoja u namotu faze R koja se svojim djelovanjem
suprotstavlja toku uzbudne struje je sinusoidalna izmjenina struja.

Reaktancije sinkronog generatora

Sluaj b:

K3 je nastao u trenutku kada je tok obuhvaen namotom faze R

maksimalan, dakle inducirani napon jednak nuli
0R

ur
R

Kada ne bi bilo kratkog spoja na

stezaljkama generatora, tok
obuhvaen statorskim namotom
mijenjao bi se radi okretanja
rotora prema izrazu Rs=smcos.
Radi nastanka kratkog spoja (kao
i u sluaju a) niti tok obuhvaen
namotom statora niti tok
obuhvaen namotima rotora ne
moe se trenutno promijeniti.

Reaktancije sinkronog generatora

Radi odranja toka
na vrijednosti sm,
u statorskom
namotu mora se
pojaviti takva
struja koja e
odrati ukupni tok
ulanen namotom
na vrijednosti sm.

0R
pr

0R

sr
R

ur

sr

Pored izmjenine komponente struje koja se svojim djelovanjem

suprotstavlja toku proizvedenom od uzbudnog namota (kao u sluaju
a), sada se u namotu mora pojaviti i istosmjerna (aperiodska)
komponenta koja e tok ulanen namotom faze R odravati na
vrijednosti sm .

Reaktancije sinkronog generatora

Znai odravanje
konstantnim toka
ulananog
statorskim
namotom
zahtijevati e
pulzirajuu struju u
statoru.

0R

eR

iR

iR=

0R

Za Ra=0 ta bi istosmjerna komponenta ostala konstantna beskonano

dugo vremena. U tom sluaju e struja u statorskom namotu faze R postii
maksimalnu vrijednost polovinu periode od trenutka nastanka kratkog
spoja.
U stvarnosti istosmjerna komponenta se eksponencijalno priguuje pri
emu je vremenska konstanta priguenja ovisna o omjer La/Ra statorskog
namota, pa e i maksimalna vrijednost struje biti prije polovine periode.

Reaktancije sinkronog generatora

Sluajevi prikazani u prethodnim razmatranjima granini su sluajevi glede
vrijednosti istosmjerne komponente struje kratkog spoja u statorskom
namotu faze R. Ako promatramo sve tri faze, s obzirom da je tok ulanen
pojedinim namotima u trenutku nastanka kratkog spoja opisan kutem
prema sljedeim izrazima, vrijedi da e se barem u dvije od faza
statorskog namota pojaviti istosmjerna komponenta struje razliita od 0.
0R = sm cos()
0S = sm cos( 120)
0T = sm cos( 240)
= t kut izmeu uzdune osi rotora i osi namota faze R

Pri tome e, neovisno o trenutku nastanka K3 na stezaljkama generatora,

uvijek vrijediti:
izmjenine komponente struja u svim fazama imaju jednake
amplitude i meusobno su fazno pomaknute za 120.
veliina istosmjerne komponente u pojedinim fazama ovisi o trenutku
nastanka K3, ali je zbroj tih komponenti u sve tri faze jednak nuli.

Reaktancije sinkronog generatora

Rotorski namoti:
Tok obuhvaen rotorskim namotima mora ostati konstantan
nakon nastanka kratkog spoja, no tome se suprotstavljaju
komponente struja kratkog spoja u statorskim namotima.
Istosmjerne komponente struja kratkog spoja proizvode tok
koji u odnosu na stator miruje i ija je indukcija sinusno
raspodijeljena u zranom rasporu, isto onako kako je to bilo u
trenutku kratkog spoja. Tome toku koji u odnosu na stator
miruje biti e potrebna izmjenina komponenta u rotorskim
namotima.
Izmjenine komponente struja kratkog spoja u trima fazama
statorskog namota proizvesti e tri izmjenina toka koji se
mogu zamijeniti jednim sinusno raspodijeljenim tokom ali koji
rotira sinkronom brzinom. U odnosu na rotor taj je rezultantni
tok konstantan pa da bi se tok ulanen rotorskim namotima
odrao nepromijenjen mora se u njima pojaviti istosmjerna
komponenta struje.

Reaktancije sinkronog generatora

Rotorski namoti:
Struja u rotorskim namotima biti e sastavljena uvijek
(neovisno o trenutku nastanka kratkog spoja) od
istosmjerne i izmjenine komponente.

Djelatni otpori namota razliiti su od nule:

Tok zateen u trenutku nastanka K3 postupno e
opadati jer e se njegova energija troiti za pokrivanje
gubitaka u namotima (R0) i eljezu.

Reaktancije sinkronog generatora

t=k1T/4 (nekoliko perioda)
0R
R

sr

Najprije e doi do priguenja istosmjerne komponente struje kratkog

spoja u prigunom namotu jer on realno ima najvei djelatni otpor. U
slijed toga e doi do prodora toka statorskih namota u krug prigunog
namota (zavrava poetni ili subtranzijetni period KS).

Reaktancije sinkronog generatora

t=k2T/4 (nekoliko sekundi)
R

sr
ur

Kasnije dolazi do priguenja istosmjerne komponente struje kratkog

spoja u uzbudnom rotorskom namotu to se ogleda u prodoru toka
statorskih namota i u krug uzbudnog namota. Time zavrava
tranzijentni ili prijelazni period i nastupa stacionarni ili konani period
kratkog spoja.

Reaktancije sinkronog generatora

iRa

ip

t
iu
iu0

iu0
t

Izmjenine komponente
struja KS u rotorskim
namotima priguuju se na
vrijednost nula kada
iezavaju i istosmjerne
komponente u statorskom
namotu.

Reaktancije sinkronog generatora

ip

iu
t

iu0

iu0

iR
iR
t

iR
t

Reaktancije sinkronog generatora

Struja faze R u sluaju K3 na stezaljkama sinkronog generatora u
praznom hodu:
iR
IU
1- izmjenina komponenta
2- istosmjerna komponenta
3- rezultantna struja K3
tU

4- envelopa rezultantne struje

K3
IU= udarna struja KS
tu= vrijeme do pojave udarne
struje KS

Reaktancije sinkronog generatora

Na temelju dosadanjih razmatranja mogue je zakljuiti da e
reaktancija sinkronog generatora u direktnom sustavu za vrijeme
trajanja kratkog spoja kontinuirano mijenjati svoj iznos. U proraunima
koristimo njene tri karakteristine vrijednosti:
Xd=poetna (subtranzijentna) reaktancija SG
Xd=prijelazna (tranzijentna) reaktancija SG
Xd=sinkrona (stacionarna) reaktancija SG
pri emu vrijedi:

Xd< Xd< Xd

Sva su dosadanja razmatranja provedena uz pretpostavku da se radi o

turbogeneratoru. U sluaju generatora s istaknutim polovima razlikujemo
magnetski otpor pod polnim papuama i izmeu polova. Da bi se ta razlika
uzela u obzir, odvojeno se razmatra :
uzduno protjecanje statorskih namota (u smjeru osi rotora)
popreno protjecanje statorskih namota (u smjeru poprene osi rotora)

Reaktancije sinkronog generatora

Djelovanje uzbudnog namota je u smjeru osi rotora a protjecanje
prigunog namota isto se dijeli na dvije komponente u smjeru uzdune i
poprene osi rotora.
U skladu s time sinkroni generator s istaknutim polovima pored poetne,
prijelazne i sinkrone reaktancije u smjeru uzdune osi karakteriziraju i
odgovarajue reaktancije u smjeru poprene osi:
Xq=poetna (subtranzijentna) reaktancija SG
Xq=prijelazna (tranzijentna) reaktancija SG
Xq= Xq =sinkrona (stacionarna) reaktancija SG
S obzirom da je djelovanje uzbudnog namota samo u smjeru uzdune
osi, nakon subtranzijetnog stanja (priguenje istosmjerne komponente
struje KS u poprenoj komponenti prigunog namota) nastupa
stacionarno stanje.

Reaktancije sinkronog generatora

Analitiki izraz za struju u fazi R sinkronog generatora s istaknutim
polovima koji se u trenutku K3 na njegovim stezaljkama nalazi u
praznom hodu (Poar, Visokonaponska rasklopna postrojenja, str.54-80):
t
t
1
1 Td" 1
1 Td'
1
e +
iR = E " ' e + '
cos(t + 0 )
X d
X d X d
Xd Xd
t
1

1
1
1
1
Ta

- E e " + " cos0 +

" cos(2t + 0 )
"

2
X
X
d
q
X d X q

izmjenina
komponenta
poetno stanje

izmjenina
komponenta
prijelazno stanje

istosmjerna komponenta
izmjenina
komponenta
stacionarno stanje

komponenta dvostruke
frekvencije kao posljedica
razlike izmeu Xd i Xq

Reaktancije sinkronog generatora

Pri tome je:
0=kut izmeu uzdune osi rotora i osi namota u fazi R u trenutku
nastanka K3
2
M mpd
L pd
vremenska konstanta poetne
Lm X d"
"
Td =
izmjenine komponente struje
'
rpd

vremenska komponenta prijelazne

izmjenine komponente struje
vremenska konstanta istosmjerne
komponente struje

Xd

Lm X d'
T =
rm X d
'
d

Ta =

2 X d" X q"

r (X d" + X q" )

Lpd=induktivitet komponente prigunog namota u smjeru uzdune osi

Lm=induktivitet uzbudnog namota
Mmpd=meuinduktivitet izmeu uzbudnog i komponente prigunog namota u smjeru uzdune osi
rpd=djelatni otpor komponente prigunog namota u smjeru uzdune osi
rm=djelatni otpor uzbudnog namota
r=djelatni otpor statorskog namota

Reaktancije sinkronog generatora

Za turbogeneratore nema razlike izmeu uzdune i poprene reaktancije:
t
t
t
1
1
1 Td" 1
1 Td'
1
T
e +
iR = E " ' e + '
cos(t + 0 ) - E e a "
X d
X d X d
Xd
Xd Xd

cos0

Reaktancija sinkronog generator u inverznom sustavu:

analitiki:
X d" + X q"
(gornja granica)
Xi =
2
mjerenjem: na stezaljke SG narinemo trofazni napon inverznog
redoslijeda uz kratko spojeni uzbudni napon na rotoru koji miruje

Xi =

2 X d" X q"
X +X
"
d

"
q

(donja granica)

ako se radi o generatoru s neistaknutim polovima (Xd=Xq) onda je

Xi=Xi=Xi=Xd.

Reaktancije sinkronog generatora

Reaktancija sinkronog generator u nultom sustavu:
ako je zvijezdite generatora nije uzemljeno:

X0 =
ako je zvijezdite generatora uzemljeno:

X 0 = (L0 2M 0 )
L0= konstantna komponenta induktiviteta statorskog namota
M0= konstantna komponenta meuinduktiviteta izmeu dvije faze
statorskog namota

mjerenje: na stezaljke SG istofazni napon u sve tri faze

uz kratko spojeni uzbudni napon na rotoru koji miruje

Reaktancije sinkronog generatora

Prosjene relativne reaktancije sinkronih generatora (SAD):
Vrsta generatora
Neistaknuti polovi (turbo)

Xd
0.12

Xd
0.23

Xd
1.1

Xi
0.12

X0
0.03

Istaknuti polovi (hidro)

0.24

0.37

1.15

0.24

0.18

Proraun:

x=

X I n 3Vn
S
.
= X n2
Vn 3Vn
Un

Definicija :relativna reaktancija je omjer

izmeu pada napona na reaktanciji kada
kroz nju tee nazivna struja i nazivnog
faznog napona.

gdje je X reaktancija u , Un linijski napon u kV i Sn nazivna snaga u MVA.

Reaktancije sinkronog generatora

Ekvivalentne sheme sinkronog generatora u komponentnim sustavima:
poetni period

prijelazni period

stacionarni period

u trenutku
nastanka KS

nekoliko perioda nakon

nastanka KS

nekoliko sekundi nakon

nastanka KS

Id

Id
Vd

Ii

Id
Vd

Ii
Vi

I0

Ii
Vi

I0
V0

Vd

Vi
I0

V0

V0

ako sinkroni generator nema uzemljeno zvijezdite X0=