Professional Documents
Culture Documents
Ekologija I Zaštita Životne Sredine-Prezentacija Za Studente 2015
Ekologija I Zaštita Životne Sredine-Prezentacija Za Studente 2015
strukovnih studija-Vranje
Predmet: EKOLOGIJA I
ZATITA IVOTNE
SREDINE
dr Gordana
Bogdanovi,prof.
2015 .god.
Uvod u ekologiju
Ekologija je nauna disciplina koja
prouava
odnos
izmedju
ivih
bia
medjusobno i ivih bia iz spoljanje
sredine.
Naziv ekologija, potie od grke rei OICOS
to znai dom ili kua i LOGOS to znai
nauka.
Prvi utemeljiva ekologije je arls Darvin
(prvi naziv - Ernest Hekel (1866 god.)).
Varming 1895. god. objavljuje nauni rad o
ekolokoj geografiji biljaka.
Grane ekologije:
Autoekologija ekologija vrsta,
Demekologija ekologija populacije,
Sinekologija prouava odnos
ivotnih zajednica i spoljanje sredine,
Humana ekologija ekologija oveka,
Socijalna ekologija prouava uticaj
drustvenih inioca na ivotnu sredinu,
Urbana ekologija prouava odnose i
procese u urbanoj sredini.
- Interdisciplanarna
nauka:
biologija,
hemija,
geografija,
agronomija, umarstvo, sociologija.
- XX vek procvat ekologije kao
nauke
Prema
vrsti
organizama
koje
prouava ekologija se deli na :
Fitoekologiju - ekologija biljaka i
Zooekologiju - ekologija ivotinja.
Ekoloki faktori
Ekoloki faktori su uticaji koji uslovljavaju
opstanak ivih bia.
Ekoloki faktori :
abiotiki i
biotiki.
Abiotiki faktori:
Klimatski
(svetlost, temperatura, voda,vazduh i
vlaga);
Edafski (faktori zemljita i stena) i
Orografski (reljefni, nadmorska visina, poloaj
terena u odnosu na strane sveta i nagnutost
podloge).
ivotno stanite (biotop) - (gr. bios ivot, topos mesto) je deo ogranienog
prostora sa gotovo istom kombinacijom
ekolokih faktora.
Populacija je skup jedinki iste vrste koji
ive na odredjenom stanitu i koje se mogu
ukrtati i davati plodno potomstvo.
- Brojnost populacije (ukupan broj
jedinki/prostor),
- Gustina populacije (broj jedinki/m),
- Migracije povremene seobe,
- Natalitet broj rodjenih u populaciji,
- Mortalitet broj umrlih u populaciji.
Sl.6. Ekosistem
Sl.12. Biosfera
Lanac ishrane
Lanac ishrane odnosi ishrane medju
lanovima biocenoze.
PROIZVOAI POTROAI
RAZLAGAI
Tipovi ishrane:
- autotrofni,
- heterotrofni,
- parazitski,
- simbiotski,
- saprofitski.
Uzroci
zagadjenja
ivotnih
sredina:
razvijena industrija, veliki broj stanovnika
na planeti, sintetska jedinjenja, pesticidi,
aditivi, lekovi, prevozna sredstva, otpad,
buka, radioaktivne supstance, i dr.
Prevozna sredstva uestvuju sa 50% u
zagadjivanju atmosfere. Oslobadjaju oko
250 000 000 tona ugljen-monoksida i 260
000 000 tona ugljen-dioksida.
Prema
zagadjenju
sektora
ivotne
sredine
zagadjivai
zemljita, vode, vazduha i hrane.
Prema
izvoru
zagadjenja
produkti sagorevanja goriva, produkti
industrijskog
porekla,
komunalni,
poljoprivredni,
produkti
mikroorganizama.
Efekti zagaenja:
a) promene kod mikroorganizama, biljaka,
ivotinja i oveka;
b) degradacija ekosistema;
v) klimatske promene (efekat staklene
bate, mikroklima gradova, destrukcija
ozonskog omotaa);
g) mutacije - promene u genetikom
materijalu individue, populacije i vrste
koje se fenotipski manifestuju pojavom
novih morfolokih i drugih osobina
(tetne, letalne).
Kruenje materije
Hemijski elementi su podeljeni na:
- makroelemente (H, O, C i N) i
- mikroelemente (Mg, Fe, Co, Mn, Mo,
B, J, Cu).
Tipovi kruenja materije:
- gasni (C, O, i N) i
- sedimentacioni (S, P, J).
Osobine vode:
a) visoka specifina toplota-sporo
zagrevanje i hlaenje,
b) univerzalni rastvara;
v) 70 tela ivih bia ini voda;
g) transportna uloga (pr. krv);
d)unutranja
sredina
ivih
bia
(biohemijski i fizioloki procesi).
Amonifikacija
preobraaj
organskog azota u neorganski (nitrati
i nitriti NH).
Nitrifikacija preobraaj neorganski
u organski (NH nitrati i nitriti).
Denitrifikacija bakterije roda
Pseudomonas u dubljim slojevima
prevode nitrate i nitrite u molekule
azota.
TOKSIKOLOGIJA
Toksikologija je nauka o otrovima koja
prouava delovanje otrova na organizam
i meudejstvo organizma i otrova.
Bilo koja supstanca moe biti otrov ako
je u velikim koncentracijama ak i
kuhinjska so i kiseonik, dok neke i u vrlo
malim koncentracijama deluju kao otrov.
Vrste trovanja:
opte (delovanje Mn na nervni sistem) i
lokalno (iritacija, upale, opekotine).
Podela trovanja prema formi
izraavanja:
akutno (havarije) i
hronino (Pb, isparenja Hg).
Putevi prodiranja toksina u
organizam:
respiracioni sistem - najbri,
digestivni sistem i
koni sistem.
Doze toksikanata
Prazna
doza
najmanja
koliina
toksikanta koja izaziva odreene promene.
MDK
(maksimalno
dozvoljena
koncentracija) - je koncentracija nekog
toksikanta u vazduhu, vodi i hrani, koja ne
ispoljava tetne bioloke efekte i koja se
ne sme prekoraiti pod bilo kakvim
okolnostima.
Letalna doza - izaziva smrt.