Srijeda, 28. 8. 2013.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

.
31.
(1)

.
(2)

,
,

,
.
32.

. 17.
18. ,
.
33.
(1)
,

,
,

.
(2) 1.
,
,
.
34.

" ".
aa
aa
a a
a aa
aaa a aaa a
, . .
, . .

1452

Na osnovu lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i

Hercegovine, donosim

UKAZ

O PROGLAENJU ZAKONA O STOARSTVU

Proglaava se Zakon o stoarstvu koji je donio Parlament
Federacije BiH na sjednici Predstavnikog doma od 02.07.2013.
godine i na sjednici Doma naroda od 25.07.2013. godine.
Broj 01-02-765-02/13
09. augusta 2013. godine
Predsjednik
Sarajevo
ivko Budimir, s. r.

ZAKON

O STOARSTVU
I - OSNOVNE ODREDBE
lan 1.
(1) Ovim Zakonom ureuje se proizvodnja i uzgoj uzgojno
vrijednih ivotinja, oplodnja i licenciranje domaih ivotinja, trgovina uzgojno vrijednim ivotinjama i genetskim
materijalom, zootehniki, zoohigijenski uslovi dranja i
iskoriavanja domaih ivotinja, provoenje uzgoja
uzgojno vrijednih ivotinja, nadzor nad primjenom ovog

Broj 66 - Strana 23

zakona, kaznene odredbe i druga pitanja vana za efikasnost

i unaprjeenje stoarstva na teritoriji Federacije Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).
(2) Odredbe ovog Zakona odnose se na uzgoj: goveda, svinja,
koza, ovaca, konja, magaraca, kunia, peradi, pela i drugih
vrsta domaih ivotinja koje imaju privrednu namjenu (u
daljem tekstu: domae ivotinje).
lan 2.
Uzgojem iz lana 1. stav 2. ovog Zakona potie se
poveanje uspjenosti proizvodnje domaih ivotinja uz ouvanje
ili poboljanje njihove vitalnosti, poveanje ekonominosti
stoarske proizvodnje, poboljanje kvaliteta ivotinjskih proizvoda, ouvanje genetske raznolikosti domaih ivotinja i evidencija
domaih ivotinja.
lan 3.
(1) U ovom Zakonu upotrebljavaju se pojmovi sa slijedeim
znaenjem:
1. Stoarstvo je grana poljoprivrede koja se bavi
uzgojem i dranjem domaih ivotinja za privredno
iskoritavanje;
2. Uzgojno vrijedna ivotinja je umatiena ili upisana
domaa ivotinja te matino jato peradi i to:
a.
matina ivotinja iste pasmine upisana u
matinu knjigu, iji su roditelji, djedovi i bake
upisani u matinu knjigu iste pasmine;
b. evidentirana ivotinja domaa je ivotinja
obiljeena unom markicom i uvedena u
centralni registar;
c.
upisana ivotinja iste pasmine ili krianac
poznatih roditelja, upisana u registar uzgoja;
d. matino jato iste pasmine ili hibrid upisan u
centralni popis matinih jata;
3. Centralna uzgojno selekcijska sluba je organizovana u Federalnom ministarstvu poljoprivrede,
vodoprivrede i umarstva (u daljem tekstu: Federalno
ministarstvo) zaduena za poslove centralne
koordinacije i kontrole uzgojno selekcijskog rada, te
politike u stoarstvu Federacije;
4. Federalni agromediteranski zavod Mostar upravna
organizacija koja u smislu ovog Zakona obavlja
poslove iji je djelokrug utvren Zakonom o o
federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne
uprave ("Slubene novine Federacije BiH", broj
38/05); (u daljem tekstu: ovlatene ustanove);
5. Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo upravna
organizacija koja u smislu ovog Zakona obavlja
poslove iji je djelokrug utvren Zakonom o o
federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne
uprave ("Slubene novine Federacije BiH", broj
38/05); (u daljem tekstu ovlatene ustanove);
6. Kantonalna uzgojno selekcijska sluba organizaciona jedinica u kantonalnom ministarstvu nadlenom
za poslove stoarstva (u daljem tekstu: kantonalno
ministarstvo) ili kantonalnog zavoda nadlenog za
poslove stoarstva (u daljem tekstu: kantonalni zavod)
zaduen za obavljanje uzgojno selekcijskog rada;
7. Centralna matina knjiga i centralni popis matinih
jata (knjiga, popis, kartoteka, datoteka ili neki drugi
oblik evidentiranja podataka u elektronskoj formi), je
centralni skup svih podataka o uzgojno vrijednim
ivotinjama u Federaciji koju vodi uzgojno selekcijska sluba na osnovu obaveznih informacija
kantonalnih uzgojno selekcijskih slubi;
8. Kantonalna matina knjiga je knjiga koju vodi
kantonalna uzgojno selekcijska sluba (knjiga, popis,

Broj 66 - Strana 24

9.

10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.

21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

kartoteka, datoteka ili neki drugi oblik evidentiranja

podataka u elektronskoj formi), o matinim
ivotinjama iz programa uzgoja iste pasmine, da bi
se te ivotinje mogle identifikovati, te da bi se moglo
dokazati porijeklo i proizvodnost tih ivotinja;
Registar uzgoja je registar koji vode kantonalne
slube i uzgojna drutva (knjiga, popis, kartoteka,
datoteka ili neki drugi oblik evidentiranja podataka u
elektronskoj formi) o ivotinjama iz programa
osjemenjivanja, krianja i odabira ivotinja iz
populacije, a da bi se one mogle identifikovati, te da
bi se moglo dokazati porijeklo;
Zootehnika je sistem tehniko-tehnolokih postupaka
u uzgoju i iskoritavanju ivotinja;
Izvorne pasmine su pasmine domaih ivotinja
nastale na teritoriji Federacije;
Matica pela je rasplodna enka u pelinjoj zajednici;
Pelinja zajednica je roj pela u konici sa
pripadajuim saem, koji se sastoji od jedne matice,
radilica i trutova tokom proizvodne sezone;
Pelarstvo je dranje i gajenje pela, proizvodnja
matica pela, meda i drugih pelinjih proizvoda;
Soj je ua skupina ivotinja unutar pasmine slinih
nasljednih osobina;
Natprosjena ivotinja je umatiena uzgojno vrijedna
ivotinja koja je prema nasljednim osobinama iznad
prosjeka uzgoja kojem pripada;
Uzgoj stoke sistem je genetskih i zootehnikih
postupaka u izgradnji proizvodnih kapaciteta
ivotinje;
Stvaranje uzgojno vrijednih ivotinja skup je uzgojno
selekcijskih postupaka i mjera kojima se izgrauje
genetski vrijedna i u populaciji natprosjena ivotinja;
Uzgojni program skup je selekcijskih postupaka
kojima se ostvaruje genetsko unaprjeivanje pojedinih
vrsta i pasmina ivotinja;
Ispitivanje proizvodnosti je postupak utvrivanja
proizvodnosti
ivotinja,
ukljuujui
kvalitet
proizvoda, a cilj je procjena uzgojnih vrijednosti u
usmjeravanju tehnologije njihova iskoritavanja;
Uzgojna vrijednost je nasljedni uticaj ivotinje na
genetsku vrijednost njenih potomaka;
Testiranje je postupak procjene uzgojnih vrijednosti
primjerenim metodama i tehnoloko-tehnikim
postupcima;
Test na vlastiti rast i razvoj (performance test)
postupak je procjene uzgojne vrijednosti za osobine
rasta i razvoja testirane jedinke;
Test po potomstvu (progeni test) postupak je procjene
uzgojnih vrijednosti ivotinje na osnovu podataka o
proizvodnim osobinama potomaka;
Kontrolni test postupak je utvrivanja uspjenosti
krianog uzgoja;
Krianje je sparivanje ivotinja razliitih pasmina,
sojeva i linija da bi se dobile proizvodno vrjednije
ivotinje;
Licenciranje je uzgojna mjera odabira i ocjene
rasplodnjaka za prirodni pripust;
Genetska manipulacija plansko je mijenjanje genoma
pojedinih ivotinja;
Genetski materijal bioloki je reprodukcijski materijal
(sjeme, jajne elije i zameci);
Genetska raznolikost stepen je uestalosti gena unutar
vrste;
Hibrid je ivotinja dobivena sistematskim i smislenim
postupcima krianja;

Srijeda, 28. 8. 2013.

32. Proizvodna osobina privredni je vana i mjerljiva

osobina ivotinje;
33. Pedigre je potvrda o porijeklu i proizvodnim
osobinama matinih ivotinja;
34. Potvrda o porijeklu je isprava o porijeklu upisane
ivotinje;
35. Uzgajiva je pravno ili fiziko lice koje je vlasnik
uzgojno vrijedne ivotinje;
36. Uzgojno gazdinstvo je gazdinstvo registrovano za
uzgoj uzgojno vrijednih grla ivotinja, u skladu sa
ovim zakonom i proisteklim podzakonskim aktima;
37. Uzgojno drutvo je pravno lice koje predstavlja farmu
ili vie farmi koje u uzgoju koriste kombinacione
sposobnosti pasmina ili linija;
38. Udruenje uzgajivaa je interesna grupa uzgajivaa,
iji je osnovni cilj genetsko unaprjeivanje domaih
ivotinja provoenjem uzgojnog programa;
39. Savez uzgajivaa je interesna grupa vie udruenja
uzgajivaa, a cilj mu je genetsko unaprjeivanje
domaih ivotinja provoenjem uzgojnog programa u
Federaciji;
40. Centar za reprodukciju je mjesto koje odgovara
biolokim zahtjevima za oplodnju ivotinja;
41. Izloba domaih ivotinja je manifestacija sa karakterom unaprjeenja stoarstva, ocjene pojedinanih
uspjeha u uzgojnim programima pojedinih vrsta stoke
i pasmina, sa statusom lokalnog, entitetskog i/ili
meunarodnog znaaja;
42. Stoarska aukcija je manifestacija prodajnoizlobenog karaktera;
43. Izlobeni i/ili aukcijski prostor je registrovana
lokacija koja ispunjava tehniko-tehnoloke zahtjeve
za odravanje ovih manifestacija;
44. Proizvodi ivotinjskog porijekla su: meso, svjee
mlijeko, vuna, jaja, med, stajnjak i drugi proizvodi
ivotinjskog porijekla;
45. Ovlatena ustanova pravni subjekt s ovlatenjem za
obavljanje odreenih strunih i drugih poslova
vezanih za uzgojno selekcijski rad u stoarstvu.
II - PROIZVODNJA I UZGOJ UZGOJNO VRIJEDNIH
IVOTINJA
lan 4.
(1) Stvaranje uzgojno vrijednih ivotinja u Federaciji provodi
se prema uzgojnim programima za pojedine vrste i pasmine
domaih ivotinja.
(2) Uzgojni program odreuje veliinu populacije, uzgojni cilj,
uzgojne metode, naine njegovog uspjenog provoenja i
naine objave rezultata njegovog provoenja.
(3) Uzgojni program mora ispunjavati slijedee uslove da:
1. se moe utvrditi da e se njime ostvariti genetski
napredak populacije na kojoj e se provoditi;
2. se moe utvrditi da je dovoljno velika populacija
uzgojno vrijednih ivotinja na kojoj e se provoditi;
3. su osigurane strune, tehnike i organizacione
pretpostavke za provoenje uzgojnog programa;
4. su u provoenju uzgojnog programa ukljueni
odgovarajui struni zaposlenici;
5. je osigurano valjano voenje sve propisane uzgojne
dokumentacije;
6. se osigurava odravanje genetske varijabilnosti;
7. su osigurani uslovi za sprjeavanje parenja u srodstvu
osim u sluaju kada je to uzgojnim programom
predvieno.
(4) Uzgojne programe iz stava 1. ovog lana donosi federalni
ministar poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva (u daljem

Srijeda, 28. 8. 2013.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

tekstu: federalni ministar) na prijedlog ovlatene ustanove

uz miljenje kantonalnog ministarstva.
(5) Uzgojni programi iz stava 1. ovog lana obavezni su za
savez uzgajivaa (u daljem tekstu: Savez uzgajivaa),
udruenja uzgajivaa, (u daljem tekstu: Udruenje),
uzgajivae i druge uesnike stvaranja uzgojno vrijednih
ivotinja.
(6) Uzgojno drutvo donosi i provodi vlastiti uzgojni program u
kojem koristi kombinacione sposobnosti pasmina i linija
domaih ivotinja u skladu sa st. 3. i 4 ovog lana.
lan 5.
Uzgojno vrijedne ivotinje moraju biti trajno oznaene i
uvedene u centralni popis matinih grla. Matina jata peradi vodi
se u centralnom popisu matinih jata.
lan 6.
(1) Uzgojem uzgojno vrijednih ivotinja mogu se baviti samo
uzgajivai koji su upisani u registar uzgajivaa uzgojno
vrijednih ivotinja na osnovu prijave za upis.
(2) Registar uzgajivaa uzgojno vrijednih ivotinja vodi
Federalno ministarstvo, na osnovu evidencija kantonalne
slube, ovlatene ustanove i Saveza uzgajivaa.
(3) Oblik, nain voenja registra i obrazac prijave za upis iz
stava 1. ovog lana, propisuje federalni ministar.
lan 7.
(1) Proizvodnjom genetskog materijala te prijenosom zametaka
mogu se baviti pravna lica registrovana za obavljanje te
djelatnosti, uz prethodno pribavljenu saglasnost Federalnog
ministarstva.
(2) Poslove iz stava 1. ovog lana mogu obavljati pravna lica
koja imaju zaposlenike odgovarajue strune spreme,
posjeduju objekte i opremu te ispunjavaju propisane
zootehnike i veterinarsko-zdravstvene uslove.
(3) Pravna lica koja proizvode sjeme za vjetako
osjemenjivanje, za dobivanje saglasnosti, moraju imati uz
uslove propisane u stavu 2. ovog lana i muka uzgojno
vrijedna rasplodna grla.
(4) Uslove iz stava 2. ovog lana propisuje federalni ministar.
lan 8.
(1) Genetskim manipulacijama mogu se baviti naune
institucije u istraivake svrhe, u zatvorenim i za tu
namjenu opremljenim objektima.
(2) Na osnovu prethodne saglasnosti kantonalnog ministarstva
Federalno ministarstvo izdaje rjeenje kojim odobrava
naunoj instituciji obavljanje poslova iz stava 1. ovog lana.
(3) Genetske manipulacije domaim ivotinjama i nasljednom
tvari domaih ivotinja pod stalnim su nadzorom
Federalnog ministarstva.
(4) O rezultatima genetskih manipulacija ovlatene naune
institucije iz stava 1. ovog lana dune su o svakoj
manipulaciji sainit izvjetaj i izvijestiti Federalno
ministarstvo.
(5) Ukoliko Federalno ministarstvo utvrdi da dobiveni rezultati
genetskih manipulacija domaim ivotinjama i nasljednom
tvari domaih ivotinja ne osiguravaju uspjeno privredno
iskoritavanje ili su nepovoljni za rast i razvoj organizma,
tako dobiven proizvod odnosno organizam mora se unititi
u prisustvu federalne poljoprivredne inspekcije na troak
vlasnika.
(6) Kod postupka unitavanja iz stava 4. ovog lana obavezno
je voenje zapisnika.
lan 9.
(1) Uzgojna vrijednost uzgojno vrijednih ivotinja te kvalitet
krianih ivotinja procjenjuje se propisanim postupcima.
(2) Rezultati procjene su javni i dostupni svakom uzgajivau.

(3)

Broj 66 - Strana 25

Procjene uzgojne vrijednosti uzgojno vrijednih ivotinja i

kvaliteta krianih ivotinja obavljaju ovlatene ustanove u
saradnji sa naunim institucijama.
(4) Postupke procjena uzgojne vrijednosti uzgojno vrijednih
ivotinja i kvaliteta krianih ivotinja iz stava 1. ovog lana
propisuje federalni ministar.
lan 10.
(1) Na uzgojno vrijednim ivotinjama obavlja se ispitivanje
uzgojno vanih osobina te njihova provjera (testiranje) na
potomstvu.
(2) Ispitivanje proizvodnosti i testiranje uzgojno vrijednih
ivotinja obavlja ovlatena ustanova pri emu provedbu
moe povjeriti kantonalnoj slubi.
(3) Postupke ispitivanja i testiranja iz stava 2. ovog lana
propisuje federalni ministar.
lan 11.
Uzgojno vrijedna perad moe se proizvoditi samo od jaja
koja potiu od peradi istih pasmina, hibrida i djedovskih
matinih jata.
lan 12.
U prodaju se mogu staviti samo selekcionisane matice sivih
pela, proizvedene pod kontrolom kantonalne uzgojno
selekcijske slube.
lan 13.
(1) Izvorne i zatiene pasmine i sojevi domaih ivotinja
nastale na teritoriji Federacije predstavljaju dio nacionalne
bioloke batine, pod posebnom zatitom drave.
(2) Izvorne pasmine se upisuju u registar izvornih pasmina koji
vodi uzgojno-selekcijska sluba. U skladu sa ratifikovanim
sporazumima se vri zatita imena i izvorne pasmine.
(3) Ouvanje i iskoritavanje pasmina i sojeva iz stava 1. ovog
lana obavlja se prema uzgojnim programima za pojedine
pasmine i sojeve.
(4) Zatita izvornih pasmina i sojeva ostvaruje se dranjem
potrebnog broja ivotinja za odravanje uzgoja i uvanjem
njihova genetskog materijala.
(5) Budetom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem
tekstu: Budet FBiH) osiguravaju se sredstva za zatitu
odreenog broja domaih ivotinja i genetskog materijala
pojedinih pasmina i sojeva iz stava 1. ovog lana.
(6) Listu izvornih i zatienih pasmina i sojeva domaih
ivotinja te odreenog broja grla na prijedlog ovlatenih
naunih i strunih ustanova iz oblasti uzgoja domaih
ivotinja odobrava federalni ministar.
(7) Izvoz izvornih i zatienih pasmina domaih ivotinja
provodi se na osnovu rjeenja o saglasnosti za izvoz koje
izdaje Federalno ministarstvo.
(8) Dozvolu za izvoz izvornih i zatienih pasmina izdaje
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i
Hercegovine.
lan 14.
(1) Pasmine, sojevi i hibridi koji se uzgajaju u Federaciji vode
se u posebnom registru.
(2) Registar iz stava 1. ovog lana vodi Federalno ministarstvo.
(3) Prijave za priznavanje nove pasmine, soja i hibrida
stvorenih posebnim uzgojnim programom u Federaciji ili
svijetu podnose uzgajivai, uzgojne organizacije i uzgojna
drutva Federalnom ministarstvu.
(4) Federalni ministar rjeenjem imenuje Komisiju za
priznavanje pasmina, sojeva i hibrida. iz stava 3. ovog
lana.
(5) Oblik, nain voenja, sadraj prijave i postupak priznavanja
propisuje federalni ministar.

Broj 66 - Strana 26
(6)

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Za priznate pasmine, sojeve i hibride Federalno

ministarstvo izdaje rjeenje o upisu u registar iz stava 1.
ovog lana.
(7) Popis priznatih pasmina, sojeva ili hibrida iz stava 6. ovog
lana objavljuje se u "Slubenim novinama Federacije
BiH".
(8) Kada u Federaciji doe do smanjenja brojnog stanja
domaih ivotinja pojedine vrste, pasmine i kategorije, zbog
ega se umanjuje obim poljoprivredne proizvodnje,
federalni ministar moe donijeti naredbu o ogranienju ili
zabrani klanja njihova podmlatka.
(9) Zabrana iz stava 8. ovog lana ne odnosi se na podmladak
koji se mora izluiti zbog povrede, zaostajanja u rastu ili
bolesnih stanja koja nisu razlog zabrane klanja.
III - OPLODNJA I LICENCIRANJE DOMAIH
IVOTINJA
lan 15.
Oplodnja domaih ivotinja zootehnika je i zdravstvena
mjera, obavlja se vjetakim osjemenjivanjem i prirodnim
pripustom.
lan 16.
(1) Za vjetako osjemenjivanje moe se koristiti samo sjeme
natprosjeno vrijednih rasplodnjaka potvrenih testom na
vlastiti rast i razvoj ili testovima na potomstvo, zavisno o
starosti rasplodnjaka i stadiju testiranja, koji potiu od
natprosjenih roditelja.
(2) U prirodnom pripustu mogu se koristiti uzgojno vrijedni
rasplodnjaci koji potiu od natprosjeno vrijednih roditelja
te zadovoljavaju uslove za ocjenu vanjtine grla i
reprodukcionog stanja.
(3) Provjeru porijekla i ocjenu vanjtine rasplodnjaka obavljaju
ovlatene ustanove i kantonalna sluba, a reprodukcijsko
zdravstveno stanje nadlena veterinarska sluba.
(4) Ukoliko u Federaciji nema dovoljno uzgojno vrijednih
rasplodnjaka neke pasmine odreenih u stavu 2. ovog lana,
za prirodni se pripust mogu koristiti i odabrana (licencirana)
grla u tipu te pasmine.
(5) Licenciranje rasplodnjaka obavlja Komisija za licenciranje.
(6) Komisiju iz stava 5. ovog lana imenuje rjeenjem federalni
ministar.
(7) Nain rada Komisije za licenciranje i postupak odabiranja
grla iz stava 5. ovog lana propisuje federalni ministar na
prijedlog uzgojno selekcijske slube.
lan 17.
(1) Rasplodnjaci koji potiu od natprosjeno vrijednih roditelja
namijenjeni koritenju putem vjetakog osjemenjivanja i
prirodnog pripusta upisani su u centralni popis mukih
matinih grla.
(2) Svi rasplodnjaci koji se koriste putem prirodnog pripusta
upisani su u matinu knjigu o emu se izdaje potvrda.
lan 18.
(1) Vjetako osjemenjivanje domaih ivotinja mogu obavljati
veterinari i veterinarski tehniari i uzgajivai na svojem
stadu koji su osposobljeni za vjetako osjemenjivanje.
(2) Uzgajivai koji obavljaju vjetako osjemenjavanje
domaih ivotinja i isto provode na vlastitom stadu moraju
biti za to struno osposobljeni, raspolagati propisanom
opremom i priborom i biti upisani u registar izvoaa
vjetakog osjemenjavanja.
(3) Svi uzgajivai koji obavljaju vjetako osjemenjavanje
osim veterinara moraju imati potvrdu o strunoj
osposobljenosti za izvoenje vjetakog osjemenjavanja.
(4) Registar uzgajivaa za izvoenje vjetakog osjemenjavanja vodi centralna uzgojno-selekcijska sluba.

(5)

Srijeda, 28. 8. 2013.

Struno osposobljavanje uzgajivaa za izvoenje vjetakog osjemenjavanja iz stava 2. ovog lana se provodi na
organizovanim obukama, prema programu koji odobrava
Federalno ministarstvo, a na prijedlog Veterinarskog
fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
(6) Konkurs i izbor izvoaa obuke za struno osposobljavanje
fizikih lica za izvoenje vjetakog osjemenjavanja
raspisuje i provodi Federalno ministarstvo.
lan 19.
Rasplodnjaci namijenjeni prirodnom pripustu mogu se
koristiti samo na vlastitom stadu, osim u sluaju koritenja
licenciranih mukih rasplodnjaka, upisanih u matinu knjigu.
lan 20.
(1) Rasplodnjaci koji se koriste putem vjetakog osjemenjivanja i prirodnog pripusta moraju biti pod stalnom
zdravstvenom kontrolom nadlene veterinarske slube.
(2) Najmanje jednom godinje ocjenjuje se svako rasplodno
grlo od kojeg se uzima sjeme namijenjeno vjetakom
osjemenjivanju i prirodnom pripustu da bi se utvrdilo novo
stanje uzgojne i upotrebna vrijednost rasplodnjaka.
(3) Komisiju za ocjenu mukih rasplodnih grla, ije je sjeme
namijenjeno vjetakom osjemenjivanju ili mukih grla za
prirodi pripust, a koja je sastavljena od predstavnika kantonalnog ministarstva i Federalnog ministarstva, ovlatenih i
naunih institucija iz oblasti uzgoja domaih ivotinja,
imenuje rjeenjem federalni ministar.
(4) Nain rada Komisije za ocjenu mukih rasplodnih grla propisuje federalni ministar na prijedlog uzgojno selekcijske
slube.
(5) Ako rasplodnjak ispunjava postavljene uzgojne i reprodukcijske uslove, na prijedlog Komisije federalni ministar
donosi rjeenje o nainu koritenja uzgojno rasplodnog grla.
(6) Praenje uzgojne i upotrebne vrijednosti rasplodnjaka
namijenjenom prirodnom pripustu obavlja ovlatena
ustanova.
(7) Kada rasplodnjak ne ispunjava postavljene uzgojne i
reprodukcijske uslove, Komisija za ocjenu mukih rasplodnih grla predlae izluenje iz daljeg uzgojnog koritenja, te
o tome obavjetava draoca rasplodnjaka, uzgojnu organizaciju i nadlenu poljoprivrednu inspekciju.
(8) Vlasnik izluenog rasplodnjaka iz stava 4. ovog lana nema
pravo na naknadu tete.
(9) Rasplodnjake namijenjene prirodnom pripustu ocjenjuje
Komisija za licenciranje koja se imenuje svake godine na
nain propisan lanom 16. stav 6. ovog zakona.
(10) Trajno izlueni rasplodnjaci ne mogu se vie koristiti u
uzgoju.
lan 21.
.
(1) Lica koja obavljaju vjetako osjemenjivanje i draoci
rasplodnjaka u prirodnom pripustu duni su voditi popis o
osjemenjivanju i prirodnom pripustu te vlasniku plotkinje
izdati potvrdu o porijeklu sjemena (ime rasplodnjaka,
pasmina, porijeklo).
(2) Nain voenja popisa te oblik i nain izdavanja potvrde iz
stava 1. ovog lana propisuje federalni ministar.
lan 22.
(1) Pravna lica i uzgajivai koji obavljaju vjetako osjemenjivanje duni su voditi evidenciju o izvrenim osjemenjavanjima, a izvjetaj dostavljaju kantonalnoj slubi i
ovlatenoj ustanovi.
(2) Draoci rasplodnjaka u prirodnom pripustu duni su kantonalnoj uzgojno selekcijskoj slubi dostavljati izvjetaje o
obavljenim pripustima.

Srijeda, 28. 8. 2013.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

(3)

Oblik i sadraj izvjetaja iz st. 1. i 2. ovog lana propisuje

federalni ministar.
IV - TRGOVINA UZGOJNO VRIJEDNIM IVOTINJAMA
I GENETSKIM MATERIJALOM
lan 23.
U prodaju se moe staviti uzgojno vrijedna ivotinja,
propisno oznaena, odnosno pouzdano opisana (kopitari), koja
posjeduje rodovnik ili potvrdu o porijeklu.
lan 24.
(1) Sjeme rasplodnjaka, zametke i jajne elije u prodaju moe
staviti pravno lice na osnovu rjeenja o odobrenoj
proizvodnji ili prodaji ovog genetskog materijala izdatog od
Federalnog ministarstva uz struno miljenje ovlatenih
ustanova.
(2) Pravno lice iz stava 1. ovog lana mora ispunjavati uslove u
pogledu strunih kadrova i odgovarajuih objekata i
opreme, koje propisuje federalni ministar.
lan 25.
(1) Sjeme rasplodnjaka moe se stavljati u prodaju ako je
propisno oznaeno i ako je za rasplodnjaka izdata dozvola
za koritenje.
(2) Zahtjev za izdavanje dozvole trai vlasnik rasplodnjaka.
(3) Dozvole za koritenje izdaje Federalno ministarstvo ako su
ispunjeni uslovi u pogledu uzgojne vrijednosti te ako je
sjeme zdravstveno ispravno.
(4) Potvrdu o ispunjenim uslovima u pogledu zdravstvene
ispravnosti sjemena izdaje nadlena veterinarska organizacija, a potvrdu o uzgojnoj vrijednosti izdaje ovlatena
ustanova.
(5) Prodaja sjemena pod stalnom je kontrolom nadlene
poljoprivredne i veterinarske inspekcije.
(6) Pravilnik o oznaavanju sjemena iz stava 1. ovog lana te
uslove u pogledu uzgojne vrijednosti i ispitivanja sjemena
iz stava 3. ovog lana propisuje federalni ministar.
lan 26.
(1) Rjeenje o davanju saglasnosti za uvoz zametaka i jajnih
elija, u skladu sa Zakonom o veterinarstvu BiH ("Slubeni
glasnik BiH", broj 34/02) i Pravilnikom o uvozu i provozu
ivih ivotinja, proizvoda ivotinjskog porijekla,
veterinarskih lijekova, stone hrane i otpadaka ivotinjskog
porijekla u Bosnu i Hercegovinu ("Slubeni glasnik BiH",
broj 52/09), izdaje federalni ministar uz struno miljenje
ovlatenih ustanova.
(2) Zameci i jajne elije moraju prije stavljanja u prodaju biti
ispitani, propisno oznaeni praeni propisanom dokumentacijom (rodovnik i potvrda o zdravstveno-higijenskom
stanju).
(3) Pravilnik o oznaavanju i ispitivanju iz stava 2. ovog lana
donosi federalni ministar.
lan 27.
(1) Uzgojno vrijedne ivotinje i genetski materijal mogu
uvoziti pravna lica, ako je uvoz u skladu sa programom
uzgoja pojedine vrste ili pasmine stoke uz pozitivno
miljenje kantonalnog ministarstva i struno miljenje
ovlatenih ustanova.
(2) Uvoz uzgojno vrijednih ivotinja i genetskog materijala ne
moe se zbog uzgojnih razloga zabranjivati, sprjeavati ili
ometati ako su pri uvozu ispunjeni uslovi:
a. za uzgojno vrijedne ivotinje:
da su upisane u matinu knjigu ili registar
uzgoja za hibridne ivotinje koji vodi nadlena
uzgojna organizacija ili uzgojno drutvo zemlje
porijekla;
da su oznaene na propisani nain;

da posjeduje propisanu uzgojnu dokumentaciju.

za sjeme:
da potie od rasplodnjaka koji je upisan u
matinu knjigu ili registar uzgoja za hibridne
ivotinje koji vodi ovlatena uzgojna organizacija ili uzgojno drutvo zemlje porijekla;
da potie od rasplodnjaka koji ima pozitivan test
na proizvodne osobine i pozitivnu uzgojnu
vrijednost, osim u sluajevima ako se sjeme
uvozi u ogranienim koliinama bez rezultata
testa zbog obavljanja test osjemenjivanja ili
drugog opravdanog uzgojnog razloga to je u
saglasnosti sa uzgojnim programom a potvreno
je od strane ovlatene ustanove;
da je dobiveno u centru za vjetako osjemenjivanje ovlatenom od slubenog tijela zemlje
izvoznice;
da je oznaeno na propisan nain;
da posjeduje propisanu uzgojnu dokumentaciju
priznate uzgojne organizacije zemlje porijekla.
c.
za zametke i jajne elije:
da potiu od uzgojno vrijednih ivotinja koje su
upisane u matinu knjigu ili registar uzgoja za
hibridne ivotinje koji vodi ovlatena uzgojna
organizacija ili uzgojno drutvo zemlje
porijekla;
da su dobiveni u centru za vjetako osjemenjivanje ili stanici za prijenos zametaka i jajnih
elija ovlatenih od slubenog tijela zemlje
izvoznice;
da su oznaeni na propisan nain;
da posjeduju propisanu uzgojnu dokumentaciju.
Dokaze o ispunjavanju uslova iz stava 2. ovog lana
uvoznik mora posjedovati pri uvozu uzgojno vrijednih
ivotinja ili genetskog materijala.
Uvoziti se mogu uzgojno vrijedne ivotinje i genetski
materijal istih pasmina, sojeva i hibrida ako su te pasmine,
sojevi i hibridi upisani u registar propisan lanom 14. stav
1. ovog zakona.
Rjeenje o davanju saglasnosti o uvozu iz stava 1. ovog
lana izdaje federalni ministar.
Dozvolu za uvoz iz stava 1. ovog lana izdaje Ured za
veterinarstvo Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa BiH.
lan 28.
U naune i eksperimentalne svrhe mogu se uvoziti
rasplodna grla koja ne pripadaju kategoriji uzgojno
vrijednih i ostalih grla izuzev od odredaba lana 27. ovog
zakona.
Rjeenje kojim se daje saglasnost o uvozu grla iz stava 1.
ovog lana donosi federalni ministar.
Dozvolu za uvoz iz stava 1. ovog lana izdaje Ured za
veterinarstvo Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa BiH.
lan 29.
Izvoziti se mogu uzgojno vrijedne ivotinje i genetski
materijal, koji u pogledu uzgojne i rasplodne vrijednosti te
zdravstvenog stanja ispunjavaju uslove za obavljanje
djelatnosti trgovine na domaem tritu, ako sa inostranim
kupcem nije drugaije ugovoreno.
Izvorne i zatiene pasmine mogu se izvoziti ako izvoz ne
ugroava potrebno brojno stanje ivotinja i njihovu zatitu.
Rjeenje kojim se daje saglasnost o izvozu iz stava 2. ovog
lana donosi federalni ministar.
b.

(3)
(4)

(5)
(6)

(1)

(2)
(3)

(1)

(2)
(3)

Broj 66 - Strana 27

Broj 66 - Strana 28

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

V - ZOOTEHNIKI I ZOOHIGIJENSKI USLOVI

DRANJA I ISKORITAVANJA DOMAIH IVOTINJA
lan 30.
Dranje i iskoritavanje domaih ivotinja u privredne
svrhe mora biti u skladu sa propisima o zootehnikozootehnolokim uslovima, zatiti okolia i propisima koji
odreuju uslove dobrobiti ivotinja.
lan 31.
(1) Kod izgradnje novog smjetajnog prostora za domae
ivotinje vlasnik je duan imati miljenje o minimalnim
tehniko-tehnolokim uslovima proizvodnje i etoloki
prihvatljivim postupcima sa ivotinjama, pribavljeno od
ovlatene ustanove.
(2) Kod obnove starog smjetajnog prostora za domae
ivotinje, vlasnik je duan imati miljenje o minimalnim
tehniko-tehnolokim uslovima proizvodnje i etoloki
prihvatljivim postupcima sa ivotinjama, pribavljeno od
ovlatene ustanove.
(3) Tehnoloko-tehniki uslovi propisani su Zakonom o zatiti i
dobrobiti ivotinja ("Slubeni glasnik BiH", broj 25/09).
(4) Uslova iz stava 1. ovoga lana duna se pridravati
nadlena sluba opine pri izdavanju lokacijske dozvole za
izgradnju objekta.
(5) Objekti zateeni u proizvodnim postupcima u trenutku
donoenja ovog Zakona, a koji ne ispunjavaju uslove
propisane stavom 3. ovog lana, duni su u roku od 5 (pet)
godina od njegovog donoenja ispuniti iste, poevi sa
usklaivanjima najkasnije u roku od 6 (mjeseci) od
donoenja propisa za tehnoloko-tehnike uslove iz ovog
lana.
lan 32.
(1) Sa stajskim gnojem treba postupati tako da se ne ugroava
zdravlje ljudi i domaih ivotinja, okoli, te kvalitet hrane i
vode za ivotinje i ivotinjskih proizvoda.
(2) Objekti za sakupljanje stajskog gnoja (gnojita, gnojne
jame, jame za gnojovku, lagune) i ureaji za preradu i
obradu stajskog gnoja moraju ispunjavati propisane
tehniko-tehnoloke uslove.
(3) Tehniko-tehnoloke uslove iz stava 2. ovog lana
propisuje ministar.
lan 33.
(1) Vlasnik domaih ivotinja moe ograditi svoje imanje
zatitnom ogradom kako bi osigurao nesmetan uzgoj
ivotinja, ako pri tome ne ograniava zakonska prava
drugih.
(2) Vlasnik domaih ivotinja moe zabraniti neovlaten ulaz
tuih domaih ivotinja na svoje imanje, odnosno vlastito
ili zakupljeno poljoprivredno zemljite.
(3) Vlasnik domaih ivotinja ne moe sa svojim ivotinjama
neovlateno ulaziti niti koristiti tue imanje, odnosno tue
poljoprivredno zemljite.
(4) Vlasnik domaih ivotinja koji je neovlatenim ulazom ili
koritenjem tueg imanja, odnosno tueg poljoprivrednog
zemljita, prouzrokovao materijalnu tetu vlasniku istog,
duan je snositi sve nastale trokove.
(5) U sluaju da je vlasnik domaih ivotinja koje su
prouzrokovale tetu nepoznat, ivotinje zateene na tuem
imanju, odnosno poljoprivrednom zemljitu, nadleno
kantonalno ministarstvo i nadlena inspekcija imaju pravo
ukloniti, te trajno zbrinuti, odnosno prodati radi namirenja
uinjene tete.
lan 34.
Uzgajiva uzgojno vrijednih ivotinja duan je provesti
registraciju uzgojnog gazdinstva u skladu sa Pravilnikom o

Srijeda, 28. 8. 2013.

minimumu tehniko-tehnolokih i zoohigijenskih uslova za

dranje uzgojno vrijednih grla, koji propisuje federalni ministar.
lan 35.
Uzgajivau je doputeno obavljati u vlastitom stadu na
domaim ivotinjama zootehnike zahvate: odroavanje mladih
ivotinja, kupiranje repova i sjeenje zubi prasadi, skraivanje
kljunova, obrezivanje papaka, njegu koe i dlake, tretiranje
preparatima protiv parazita u skladu sa uputama proizvoaa,
davanje mineralnih i vitaminskih preparata prema uputama
proizvoaa.
lan 36.
Domaim ivotinjama koje se koriste u gospodarske svrhe
nije doputeno davanje hormonalnih preparata da bi se poticao
rast, proizvodnja mlijeka, mesa, jaja ili zbog drugih proizvodnih
razloga.
lan 37.
(1) Preseljenje pela doputeno je samo ako su sve pelinje
zajednice zdrave to se dokazuje svjedodbom o zdravstvenom stanju i porijeklu ivotinja u skladu sa propisima o
veterinarskim mjerama.
(2) Nain premjetanja pela, poloaj pelinjaka u odnosu na
zemljite, javni put, ljude i ivotinje, nain zatite, postupak
s odbjeglim rojem i druge postupke s pelama, na prijedlog
uzgojnih drutava i strunih slubi propisuje federalni
ministar.
lan 38.
(1) U opravdanim sluajevima (sigurnost ljudi, masovna pojava
bolesti, prenapuenost konicama) kantonalni poljoprivredni inspektor moe zabraniti dranje pela na odreenom
prostoru ili zabraniti premjetanje istih u skladu sa
odgovarajuom Odlukom o dranju stoke na/u odreenim
podrujima.
(2) Odluku iz stava (1) ovog lana duni su donijeti kantoni i
organi lokalne samouprave najkasnije u roku od est
mjeseci od dana donoenja ovog Zakona.
VI - HRANA ZA IVOTINJE I PROIZVODI
IVOTINJSKOG PORIJEKLA
lan 39.
(1) Domae ivotinje smiju se hraniti samo hranom za ivotinje
iji kvalitet odgovara propisima o kvalitetu hrane za
ivotinje.
(2) Pod kvalitetom hrane za ivotinje podrazumijevaju se njena
fizikalno-hemijska i hranidbena svojstva.
(3) U prodaju se moe staviti hrana za ivotinje i pojedini
sastojci hrane za ivotinje ako njen kvalitet odgovara
propisu o kvalitetu hrane za ivotinje.
(4) Propis iz stava 1. ovog lana koji se odnosi na fizikalno
hemijska i hranidbena svojstva hrane za ivotinje regulie
Zakon o hrani ("Slubeni glasnik BiH", broj 50/04).
lan 40.
(1) Hrana za ivotinje moe se staviti u prodaju pakovana i u
rasutom stanju. Pakovana hrana za ivotinje mora imati
deklaraciju na ambalai, a u rasutom stanju mora imati
deklaraciju uz svaku poiljku.
(2) Hrana za ivotinje u prometu treba odgovarati kvalitetu
navedenom u deklaraciji za odreenu proizvodnu
kategoriju, a zrnasta i voluminozna u rasutom stanju mora
odgovarati propisanim normama.
(3) Hrana za ivotinje u trgovini na malo mora biti u
originalnom pakovanju.
(4) Hrana za ivotinje iz uvoza mora biti proizvedena u skladu
sa standardima o kvalitetu hrane za ivotinje zemlje
izvoznice i propisima o kvalitetu hrane za ivotinje u Bosni
i Hercegovini (u daljem tekstu: BiH), te za stavljanje u

Srijeda, 28. 8. 2013.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

promet mora biti deklarisana na jednom od zvaninih jezika

u BiH.
(5) Hrana za ivotinje moe se izvoziti samo ako je proizvedena i deklarisana u skladu s propisima o kvalitetu hrane za
ivotinje u BiH.
VII - PROVOENJE UZGOJA UZGOJNO VRIJEDNIH
IVOTINJA
lan 41.
(1) Obavljanje poslova uzgoja uzgojno vrijednih ivotinja
obavljaju uzgajivai, uzgojne organizacije, ovlatene ustanove uz praenje kantonalne slube i slube u Federalnom
ministarstvu.
(2) Uzgajivai se mogu u cilju provoenja uzgoja uzgojno
vrijednih ivotinja udruivati u udruenja, u skladu sa
odredbama Zakona o udruenjima i fondacijama ("Slubene
novine Federacije BiH", broj 45/02) i odredbama ovog
Zakona.
(3) Uzgajiva moe samostalno provoditi uzgoj uzgojno vrijednih ivotinja ako ispunjava uslove iz lana 42. ovog
Zakona.
lan 42.
(1) Federalno ministarstvo e izdati rjeenje o davanju
saglasnosti uzgajivau, uzgojnoj organizaciji, udruenju
uzgajivaa za bavljenje uzgojem uzgojno vrijednih ivotinja
ako:
1. postoji uzgojni program za onu pasminu ili vrstu
uzgojno vrijednih ivotinja ijim e se uzgojem
uzgojna organizacija baviti;
2. postoji dovoljno velika populacija uzgojno vrijednih
ivotinja za provoenje uzgojnog programa;
3. ima uposlene odgovarajue zaposlenike za obavljanje
poslova za provoenje uzgojnog programa;
4. su osigurani tehniki i organizacioni uslovi:
a) da se ivotinje mogu trajno oznaiti, a kod konja
tano opisati, tako da im se uvijek moe utvrditi
identitet;
b) da e se uredno voditi matine knjige;
c) da se moe imati uvid u sve dokumente od
vanosti za uzgoj;
d) da postoji jasno odreeno teritorijalno podruje
djelovanja uzgojne organizacije;
e) da e svaka ivotinja iz domaeg uzgoja ili uvoza koja udovoljava uslovima porijekla, ispravno
biti oznaena te vanjskim izgledom odgovara
standardima pasmine, a na zahtjev lana uzgojne
organizacije biti upisana u matinu knjigu ili
registar uzgoja, te da se za ivotinje iz drugih
uzgoja nee postavljati vii uslovi.
f)
da je lanstvo u uzgojnoj organizaciji dostupno
svakom uzgajivau koji se nalazi na podruju
djelovanja uzgojne organizacije, odnosno udruenju koje se bavi uzgojem uzgojno vrijednih
ivotinja iste pasmine ili vrste i osigurava uslove
za uspjeno provoenje uzgojnog programa.
(2) Zadovoljavanje uslova iz stava 1. ta. 3. i 4. ovog lana, a
koji se odnose na provoenje pojedinih strunih poslova,
uzgojna organizacija moe ostvariti samostalno ili dokazati
isto ugovorom sa ovlatenom ustanovom.
lan 43.
(1) Zahtjev za izdavanje saglasnosti iz lana 42. ovog Zakona
mora sadravati:
1. naziv, adresu i dokaz o pravnom obliku podnosioca
zahtjeva;
2. ime, prezime i adresu lica koja imaju pravo potpisa;

3.

Broj 66 - Strana 29

podatke iz stava 1. take 4. ovog lana ovjerava

ovlatena ustanova;
4. ime, prezime i adresu lica odgovornih za provoenje
uzgojnog programa;
5. podatke o predvienom broju uzgojno vrijednih
ivotinja koje e biti ukljuene u provoenje uzgojnog
programa te popis uzgajivaa, odnosno udruenja pri
osnivanju;
6. uzgojni program iz kojeg je vidljiv uzgojni cilj,
uzgojne metode, veliina populacije na kojoj se on
provodi te nain ispitivanja osobina uzgojno vrijednih
ivotinja;
7. dokaz o prostornom djelovanju uzgojne organizacije,
te saglasnost postojee uzgojne organizacije iz kojeg
je vidljivo da ne postoji isto teritorijalno podruje
djelovanja te da uspostava nove uzgojne organizacije
nee ometati provoenje uzgojnog programa
postojee uzgojne organizacije.
(2) U sluaju da na nekom podruju postoji uzgojna
organizacija koja provodi uzgojni program iste pasmine i
vrste uzgojno vrijednih ivotinja moe se pri davanju
saglasnosti podnosiocu zahtjeva suziti teritorijalno podruje
djelovanja ili se zahtjev moe odbiti.
lan 44.
Federalno ministarstvo e uskratiti saglasnost uzgojnoj
organizaciji ako njen rad nije osnovan na provedbi usvojenog
uzgojnog programa ili ako bi on naruavao provoenje genetske
izgradnje jedne pasmine ili vrste uzgojno vrijednih ivotinja.
lan 45.
(1) Federalno ministarstvo vodi Centralni registar uzgajivaa
na bazi registara uzgoja koji vode ovlatene ustanove,
kantonalne slube i Savez udruenja uz priloeno rjeenje
za svako udruenje.
(2) Oblik i sadraj registra uzgajivaa i Centralnog registra
uzgajivaa propisuje Federalno ministarstvo.
lan 46.
(1) Uzgojna organizacija i ovlateni uzgajiva moraju najkasnije do kraja prvog mjeseca tekue godine poslati ovlatenoj ustanovi, kantonalnoj slubi izvjetaj o provoenju
uzgojnog programa za proteklu godinu.
(2) Ovlatena ustanova, kantonalna sluba moe zatraiti sve
podatke o rezultatima rada uzgojne organizacije i ovlatenog uzgajivaa te ima pravo uvida u dokumentaciju uzgojne
organizacije.
(3) Ovlatena ustanova, kantonalna sluba obavezna je sainiti
izvjetaj o rezultatima rada uzgojnih organizacija i uzgajivaa i poslati isti Federalnom ministarstvu najkasnije do
kraja drugog mjeseca tekue godine za proteklu godinu.
lan 47.
(1) Uzgajiva u provoenju uzgoja uzgojno vrijednih ivotinja
obavlja:
1. provoenja uzgoja uzgojno vrijednih ivotinja i
uzgojnog programa;
2. vodi matine knjige za uzgojno vrijedne ivotinje na
svom stadu te podatke o tome dostavlja udruenju
uzgajivaa i ovlatenoj ustanovi.
(2) Udruenje uzgajivaa u provoenju uzgoja uzgojno
vrijednih ivotinja vri:
1. provoenje uzgojnog programa;
2. vodi matino knjigovodstvo udruenja i registar uzgoja za uzgojno vrijedna grla, registar uzgajivaa uzgojno vrijednih ivotinja, registar lanova udruenja te
podatke o tome dostavlja savezu uzgajivaa i ovlatenoj ustanovi;

Broj 66 - Strana 30
3.

(3)

(1)

(2)

(3)

(4)

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

organizuje samostalno ili zajedno sa savezom,

uzgajivaa, odnosno ovlatenom ustanovom prodaju
uzgojno vrijednih ivotinja za lanove udruenja;
4. vodi i druge poslove od interesa za lanove udruenja.
Savez uzgajivaa u provoenju uzgoja uzgojno vrijednih
ivotinja vri:
1. provoenje uzgojnog programa;
2. koordinaciju prodaje uzgojno vrijednih ivotinja za
lanove Udruenja;
3. zastupa interese Udruenja u provoenju uzgoja
uzgojno vrijednih ivotinja kao i druge poslove od
zajednikog interesa.
lan 48.
Federalno ministarstvo u provoenju uzgoja i selekcije
obavlja slijedee poslove:
1. vodi centralni popis uzgojno vrijednih ivotinja svih
vrsta, pasmina, sojeva i hibrida;
2. vodi centralni registar uzgajivaa uzgojno vrijednih
ivotinja;
3. uspostavlja informacioni sistem za praenje uzgoja
svih vrsta uzgojno vrijednih ivotinja u Federaciji;
4. objavljuje rezultate kontrole proizvodnosti, procjene
uzgojnih vrijednosti i svih oblika testova;
5. daje saglasnost na uzgojne programe i uestvuje u
kontroli i provedbi istih.
6. sarauje sa Savezom i Udruenjima uzgajivaa
pojedinih vrsta i pasmina uzgojno vrijednih ivotinja,
organizuje i prati trgovinu uzgojno vrijednih ivotinja;
Kantonalno ministarstvo u provoenju uzgoja i selekcije
obavlja slijedee poslove:
1. vodi kantonalne matine knjige i registar uzgoja
i podatke dostavlja centralnoj selekcijskoj slubi
i ovlatenim ustanovama;
2. izdaje isprave o porijeklu i proizvodnim osobinama;
3. obavlja kontrolu proizvodnosti uzgojno vrijednih ivotinja;
4. obrauje rezultate kontrole proizvodnosti i
dostavlja ih centralnoj uzgojno selekcijskoj
slubi i ovlatenim ustanovama;
5. provodi testiranje uzgojno vrijednih ivotinja u
saradnji sa nauno istraivakim institucijama i
ovlatenim ustanovama;
6. dostavlja uzgajivaima na koritenje obraene
uzgojno selekcijske podatke o njihovim uzgojno
vrijednim grlima;
7. uestvuje u komisijama za licenciranje rasplodnjaka i ocjenu mukih rasplodnih grla;
8. organizuje i prati trgovinu uzgojno vrijednih
ivotinja u saradnji sa udruenjem i savezom
uzgajivaa;
9. uestvuje u aktivnostima vezanim za organizovanje takmienja, sajmova, aukcijskih izlobi
domaih ivotinja i izbor ocjenjivake komisije,
o emu federalni ministar donosi pravilnik;
10. obavlja i druge poslove u podruju uzgojno
selekcijskog rada na prostoru svog djelovanja.
Strune i analitike poslove u oblasti uzgojnoselekcijskog rada i druga pitanja vana za efikasnost i
unaprjeenje stoarstva na teritoriji Federacije koji su od
posebnog znaaja za Federaciju, a odreeni su ovim
Zakonom i na osnovu njega izdanim pod zakonskim
aktima obavljaju institucije ovlatene od strane
Federalnog ministarstva.
Poslovi iz stava 1. ovog lana su:

1.

Srijeda, 28. 8. 2013.

izrauje i predlae uzgojne programe za

pojedine pasmine domaih ivotinja;
2. organizuje kontrolu proizvodnosti uzgojno
vrijednih ivotinja u saradnji sa kantonalnim
uzgojno selekcijskim slubama;
3. obavlja procjene uzgojnih vrijednosti uzgojno
vrijednih ivotinja i kvaliteta krianih ivotinja u
saradnji sa centralnom uzgojno selekcijskom
slubom, kantonalnom uzgojno selekcijskom
slubom i nauno istraivakim institucijama;
4. izrauje i predlae liste autohtonih i zatienih
pasmina sa mjerama za njihovo ouvanje, u
saradnji sa naunim institucijama;
5. izdaje struna miljenja za uvoz uzgojno
vrijednih ivotinja i genetskog materijala;
6. prati uvoz uzgojno vrijednih ivotinja i
genetskog materijala te o tome vodi evidenciju i
izrauje izvjetaje;
7. izdaje struna miljenja uzgajivaima i uzgajivakim udruenjima o zadovoljenju minimalnih
zootehnikih i organizacionih uslova za provedbu uzgoja uzgojno vrijednih ivotinja;
8. osposobljava uzgajivae da imaju osnovna
znanja o uzgoju i postupcima sa domaim
ivotinjama;
9. uestvuje u komisijama za licenciranje rasplodnjaka i ocjenu mukih rasplodnih grla;
10. prati uzgojne i upotrebne vrijednosti rasplodnjaka namijenjenih prirodnom pripustu u saradnji sa kantonalnim uzgojno selekcijskim slubama;
11. u saradnji s drugim institucijama razvija nove
metode za unaprjeenje uzgojno selekcijskog
rada.
lan 49.
(1) Provoenje ciljeva utvrenih ovim Zakonom od interesa su
za Federaciju.
(2) Materijalno tehnika sredstva potrebna za provoenje
odredaba ovog Zakona osiguravaju se iz Budeta Federacije
BiH.
VIII - NADZOR NAD PRIMJENOM OVOG ZAKONA
lan 50.
(1) Federalno ministarstvo vri upravni nadzor nad provoenjem ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu istog
koji su ovim zakonom stavljeni u nadlenost Federacije,
kao i upravni nadzor nad institucijama, ustanovama i
organizacijama u obavljanju poslova odreenih ovim
Zakonom, a predstavljaju vrenje javnih ovlasti.
(2) U obavljanju nadzora nad izvrenjem poslova u vrenju
javnih ovlasti, iz stava 1. ovog lana, Federalno
ministarstvo obavlja upravni nadzor nad zakonitou akata
kojima se rjeava u upravnim stvarima te vri nadzor i
ostvaruje neposredni uvid i kontrolu u postupanju pravnih
lica kojima su povjerene javne ovlasti, daje instrukcije za
izvrenje poslova i trai podatke i obavijesti o izvrenju
ovog zakona i drugih propisa donesenih na osnovu njega i
izvjetaje o izvrenju poslova u vrenju javnih ovlasti.
(3) Federalno ministarstvo vri i nadzor nad kantonalnim
ministarstvima u dijelu izvrenja federalne politike i
provoenja mjera u oblasti stoarstva koje su od znaaja za
Federaciju.
(4) Kantonalno ministarstvo vri upravni nadzor nad provoenjem ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega
koji su ovim zakonom stavljeni u nadlenost kantona.

Srijeda, 28. 8. 2013.

(5)

(6)

(7)

(8)

(1)

(2)

(3)

(1)

(2)

(1)

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Upravni nadzor nad provedbom ovog Zakona i propisa

donesenih na osnovu njega, kao i upravni nadzor nad radom
ovlatenih pravnih lica u prenijetim im poslovima vri
Federalno ministarstvo.
Federalno ministarstvo obavlja upravni nadzor nad
zakonitou akata kojima se rjeava u upravnim stvarima te
vri nadzor i ostvaruje neposredni uvid i kontrolu u
postupanju pravnih lica kojima su povjerene javne ovlasti,
daje instrukcije za izvrenje poslova i trai podatke i
obavijesti o izvrenju ovog Zakona i drugih propisa
donesenih na osnovu njega i izvjetaje o izvrenju poslova u
vrenju javnih ovlasti.
Federalno ministarstvo vri nadzor nad kantonalnim
ministarstvom u dijelu provoenja federalne politike u
oblasti jedinstvene politike u stoarstvu na teritoriji
Federacije.
Kantonalno ministarstvo obavlja upravni nadzor nad
provoenjem ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu
njega u poslovima koji su dati u nadlenost kantona i nad
pravnim licima kojima je prenijeta javna ovlast iz
nadlenosti kantona.
lan 51.
Inspekcijski nadzor u provoenju ovog Zakona i propisa
donesenih na osnovu ovog Zakona vre, federalna
poljoprivredna inspekcija organizovana u Federalnoj upravi
za inspekcijske poslove i kantonalne poljoprivredne
inspekcije organizovane u kantonalnim upravama za
inspekcijske poslove.
Inspekcijski nadzor se vri u skladu sa Zakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji BiH ("Slubene novine
Federacije BiH", broj 35/05) i Zakonom o inspekcijama u
Federaciji BiH ("Slubene novine Federacije BiH", broj
69/05) - (u daljem tekstu: Zakon o inspekcijama).
Inspekcijski nadzor nad provoenjem ovog Zakona i
propisa donesenih na osnovu njega, kao i kontrolu kvaliteta
proizvoda ivotinjskog porijekla u prometu obavlja
federalna i kantonalna poljoprivredna inspekcija.
lan 52.
Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog Zakona neposredno obavljaju federalni i kantonalni poljoprivredni
inspektori/inspektorice kao dravni slubenici sa posebnim
ovlatenjima i odgovornou (u daljem tekstu:
poljoprivredna inspekcija).
Poslove federalnog i kantonalnog poljoprivrednog inspektora moe obavljati diplomirani ininjer poljoprivrede
smjera stoarstvo, zootehnike, odnosno opeg smjera, koji
ima poloen struni upravni ispit za dravne slubenike,
odnosno poloen ispit opeg znanja predvien za dravne
slubenike organa uprave u Federaciji ili javni ispit
predvien za dravne slubenike institucija BiH i najmanje
tri godine radnog iskustva u struci.
lan 53.
U provoenju inspekcijskog nadzora iz oblasti stoarstva
federalni poljoprivredni inspektor je ovlaten i obavezan
provoditi nadzor:
1. procesa ispitivanja proizvodnih osobina uzgojno
vrijednih ivotinja, testiranja na potomstvo te
ispravnosti voenja popisa matinih grla svih vrsta
uzgojno vrijednih ivotinja i izdavanja rodovnika i
potvrda o porijeklu;
2. procesa provoenja uzgojnih programa;
3. rada Saveza udruenja graana koje se bave uzgojem
uzgojno vrijednih ivotinja;
4. proizvodnje i trgovine sjemena, jajnih elija i
zametaka;

5.

Broj 66 - Strana 31

provoenja procesa zatite izvornih i zatienih

pasmina;
6. uvoenja u proizvodnju novih pasmina sojeva i
hibrida;
7. proizvodnje, trgovine i kvaliteta hrane za ivotinje, u
skladu sa ovim zakonom;
8. i ostale poslove propisane ovim zakonom.
(2) Ako federalna poljoprivredna inspekcija u postupku
inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeen ovaj Zakon ili
propis donesen na osnovu njega, naredit e rjeenjem da se
utvrene nepravilnosti, odnosno nedostaci uklone u
odreenom roku:
1. rjeenja o izluenju rasplodnjaka namijenjenog vjetakom osjemenjivanju prema prijedlogu Komisije za
ocjenu rasplodnjaka;
2. rjeava u postupcima donoenja odluke o uslovnosti
novoizgraenih i obnovljenih objekata za dranje
ivotinja u skladu sa lanom 31. stav 1. ovog zakona;
3. podnosi zahtjeve za pokretanje prekrajnog postupka
radi povrede ovog zakona i propisa donesenih na
osnovu njega;
(3) Na rjeenje federalnog poljoprivrednog inspektora o
naloenim upravnim mjerama na osnovu ovog Zakona,
moe se uloiti alba u roku osam dana od prijema rjeenja.
(4) O albi rjeava Federalno ministarstvo.
(5) alba na rjeenje federalnog poljoprivrednog inspektora o
upravnim mjerama ne odgaa izvrenje rjeenja.
lan 54.
U provoenju inspekcijskog nadzora iz oblasti stoarstva
kantonalni poljoprivredni inspektor je ovlaten i obavezan
provoditi nadzor, a naroito:
1. nadzire provoenje uzgojnih programa;
2. nadzire proizvodnju, odabir i trgovinu uzgojno
vrijednim ivotinjama;
3. pregleda matine knjige i uzgojne upisnike te drugu
dokumentaciju koja se odnosi na proizvodnju i
trgovinu uzgojno vrijednih ivotinja;
4. nadzire ispitivanje proizvodnih osobina uzgojno
vrijednih ivotinja, testiranje na potomstvo te
ispravnost popisa matinih grla svih vrsta uzgojno
vrijednih ivotinja i izdavanje rodovnika i potvrda o
porijeklu;
5. nadzire provoenje zatite izvornih i zatienih
pasmina i sojeva te voenje njihova popisa;
6. nadzire uvoenje u proizvodnju novih pasmina,
sojeva i hibrida;
7. nadzire proizvodnju i trgovinu sjemena, jajnih elija i
zametaka;
8. kontrolie obavljanje vjetakog osjemenjivanja i
prirodnog pripusta te voenje popisa o osjemenjivanju
i prirodnom pripustu;
9. nadzire obiljeavanje uzgojno vrijednih ivotinja;
10. nadzire dranje i iskoritavanje domaih ivotinja;
11. nadzire neovlateno ulaenje domaih ivotinja na
tui posjed, odnosno tue poljoprivredno zemljite;
12. nadzire rad ovlatenih ustanova i uzgojnih
organizacija u provoenju uzgoja uzgojno vrijednih
ivotinja;
13. nadzire koritenje sredstava koje ovlatena ustanova i
uzgojne organizacije dobivaju iz dravnog budeta i
koriste za provoenje uzgoja uzgojno vrijednih
ivotinja;
14. nadzire proizvodnju i trgovinu i kvalitet hrane za
ivotinje, u skladu sa ovim zakonom;
15. nadzire proizvodnju proizvoda ivotinjskog porijekla
te postupak utvrivanja njihovog kvaliteta;

Broj 66 - Strana 32

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

16. uzima uzorke proizvoda proizvedenih ili stavljenih u

trgovinu prema odredbama ovog zakona;
17. nadzire i ostale poslove propisane ovim zakonom;
18. donosi rjeenja o izluenju rasplodnjaka namijenjenog
prirodnom pripustu prema ocjeni Komisije za
licenciranje odnosno ocjenu rasplodnjaka;
19. podnosi zahtjeve za pokretanje prekrajnog postupka
radi povrede ovog zakona i propisa donesenih na
osnovu njega;
20. rjeava u postupcima donoenja odluke o uslovnosti
novoizgraenih i obnovljenih objekata za dranje
ivotinja u skladu sa lanom 31. stav 1. ovog zakona.
lan 55.
(1) Poljoprivredna inspekcija u skladu sa lanom 27. Zakona o
inspekcijama donosi godinje programe rada i mjesene
planove rada obavljanja inspekcijskih nadzora.
(2) Pri izradi godinjih programa i planova, federalna poljoprivredna inspekcija dostavlja na miljenje Federalnom
ministarstvu, a kantonalna poljoprivredna inspekcija
dostavlja na miljenje kantonalnom ministarstvu.
(3) Glavni federalni poljoprivredni inspektor dostavlja
mjeseno izvjetaj o izvrenim inspekcijskim pregledima u
oblasti stoarstva Federalnom ministarstvu.
(4) Glavni kantonalni poljoprivredni inspektori podnose
mjeseno izvjetaje kantonalnom ministarstvu vezano za
izvreni inspekcijski nadzor iz oblasti stoarstva.
lan 56.
Ukoliko nadleni poljoprivredni inspektor pri vrenju
inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeen ovaj zakon ili drugi
propisi donijeti na osnovu njega inspektor ima pravo i obavezu:
rjeenjem narediti da se utvreni nedostaci,
nepravilnosti otklone na nain i u roku kako je
odreeno ovim zakonom i propisima na koji se odnosi
inspekcijski nadzor;
zabraniti ili privremeno zabraniti djelatnost kada je to
odreeno ovim zakonom ili posebnim propisima iji
nadzor nad provoenjem vri inspekcija;
privremeno oduzeti, prodati ili unititi robu za koju se
utvrdi da je protupravno nastala ili slui prometu ili
izvrenju radnji i poslova koji su u suprotnosti sa
propisima;
narediti preduzimanje odgovarajuih upravnih radnji
koje je privredni subjekat i drugo pravno lice,
institucija koja ima javna ovlatenja, odnosno organ
uprave obavezan da preduzme;
prisilno provesti izvrenje odreene upravne mjere
kada je subjekat nadzora sam ne izvri;
podnijeti prijavu protiv subjekta nadzora i
odgovornog lica za uinjeni prekraj ili krivino djelo;
odrediti i druge mjere i obaviti radnje koje su
odreene ovim zakonom i posebnim propisima.
lan 57.
(1) Fizika i pravna lica iji rad podlijee nadzoru federalnog
poljoprivrednog inspektora duna su mu omoguiti
obavljanje nadzora i pruiti potrebne podatke i obavijesti.
(2) Federalno ministarstvo rjeava albe protiv donesenih
upravnih akata ovlatenih ustanova u vrenju povjerenih
javnih ovlasti.
(3) Rjeenja Federalnog ministarstva su konana i protiv njih
nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor
tubom kod nadlenog suda u sjeditu prvostepenog organa.
lan 58.
(1) Fizika i pravna lica iji rad podlijee nadzoru
poljoprivrednog inspektora, duna su mu omoguiti
obavljanje nadzora i pruiti potrebne podatke i obavijesti.

(2)

Srijeda, 28. 8. 2013.

Zakljuak o dozvoli izvrenja rjeenja poljoprivredni

inspektor duan je donijeti bez odlaganja, a najkasnije u
roku od osam dana od dana kada je rjeenje postalo izvrno.
lan 59.
(1) Ako nadleni poljoprivredni inspektor pri inspekcijskom
nadzoru posumnja da hrana za ivotinje ili drugi proizvodi
ne odgovaraju kvalitetu utvrenom propisom, uzet e
odreeni broj uzoraka i dostaviti ih na analizu ovlatenoj
ustanovi.
(2) Uzorci za analizu dostavljaju se pod ifrom.
lan 60.
(1) Superanalizu moe traiti proizvoa u roku od 15 dana
nakon dobivene analize ili poljoprivredni inspektor, ako
posumnja u rezultat analize.
(2) Nalaz superanalize konaan je i moe se pobijati samo pod
uslovima i na nain propisan za pobijanje javnih isprava.
lan 61.
(1) Vlasnik od kojeg je uzet uzorak duan je podmiriti trokove
pakovanja i analize uzorka ako se analizom utvrdi da
proizvodi od kojih je uzet uzorak ne odgovaraju
propisanom, odnosno deklarisanom kvalitetu.
(2) Ako se analizom utvrdi da uzorci odgovaraju propisanoj,
odnosno deklarisanom kvalitetu, trokove pakovanja,
prijevoza i analize uzorka podmiruje organ dravne uprave
iji je poljoprivredni inspektor, dostavio uzorke na analizu.
(3) Vlasnik proizvoda od kojeg je uzet uzorak nema pravo na
nadoknadu vrijednosti uzorka.
lan 62.
(1) Kad se analizom, odnosno superanalizom utvrdi da
proizvod ne odgovara propisanom ili deklarisanom
kvalitetu, poljoprivredni inspektor e zabraniti promet i
upotrebu tog proizvoda.
(2) Na zahtjev vlasnika proizvoda koji nema propisan kvalitet,
ali udovoljava uslovima za upotrebu u druge svrhe,
inspektor moe dopustiti tu upotrebu.
(3) Poljoprivredni inspektor, moe dozvoliti da se stavi u
prodaju proizvod koji ima deklarisan kvalitet, ali je istekao
rok upotrebe oznaen na deklaraciji pod uslovom da vlasnik
proizvoda izmijeni deklaraciju proizvoda prema rezultatima
utvrenim analizom, odnosno superanalizom.
(4) Kad se superanalizom utvrdi da proizvod ne odgovara za
upotrebu, poljoprivredni inspektor e narediti njegovo
unitenje.
IX - KAZNENE ODREDBE
lan 63.
(1) Novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00
KM bit e kanjeno za prekraj pravno lice ako:
proizvodi genetski materijal te prenosi zametke bez
odobrenja Federalnog ministarstva (lan 8. stav 1.);
se bavi genetskim manipulacijama bez odobrenja
Federalnog ministarstva (lan 9. stav 1.);
za vjetako osjemenjivanje koristi sjeme suprotno
odredbi lana 17. stav 1.;
koristi rasplodnjake koji su izlueni iz uzgoja (lan
20. stav 9.);
postupi suprotno odredbi lana 27.;
utvruje ispravnost proizvoda ivotinjskog porijekla
suprotno propisima o njihovom kvalitetu (lan 39.
stav 3.).
(2) Za prekraj iz stava 1. ovog lana bit e kanjeno i
odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom u iznosu
od 500,00 KM do 2.000,00 KM.

Srijeda, 28. 8. 2013.

(3)

(1)

(2)
(3)

(1)

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Za prekraj iz stava 1. ovog lana bit e kanjeno fiziko

lice novanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00
KM.
lan 64.
Novanom kaznom od 3.500,00 KM do 6.000,00 KM bit e
kanjeno za prekraj pravno lice ako:
rasplodnjaci nisu upisani u matine knjige (lan 17.);
obavlja vjetako osjemenjivanje suprotno odredbi
lana 18. st. 1. i 2.;
prodaje sjeme rasplodnjaka, zametke i jajne elije
suprotno odredbi lana 25 stav 1.;
prodaje sjeme rasplodnjaka suprotno odredbi lana
25.;
prodaje zametke i jajne elije suprotno odredbi lana
26.;
uvozi uzgojno vrijedne ivotinje i genetski materijal
suprotno odredbi lana 27.;
izvozi uzgojno vrijedne ivotinje i genetski materijal
suprotno odredbi lana 29 st. 1. i 2.;
postupa suprotno odredbi lana 31. st. 3. i 4.;
daje domaim ivotinjama hormonske preparate
suprotno odredbi lana 36.;
u prodaju stavlja hranu za ivotinje i pojedine sastojke
za hranu takvog kvaliteta koja ne odgovara propisu o
kvalitetu proizvoda ivotinjskog porijekla (lan 39.
stav 3.);
obavlja djelatnost u trgovini hranom za ivotinje
suprotno odredbi lana 40.;
proizvodi ivotinjskog porijekla ne odgovaraju
propisanim uslovima kvaliteta (lan 39. stav 2.);
provodi uzgoj uzgojno vrijednih ivotinja suprotno
odredbi lana 41.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana bit e kanjeno i
odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom u iznosu
od 500,00 KM do 1.000,00 KM.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana bit e kanjen pojedinac
(fiziko lice) novanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do
1.500,00 KM.
lan 65.
Novanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM bit e
kanjeno za prekraj pravno lice ako:
proizvodi uzgojno vrijedne ivotinje suprotno
uzgojnom programu (lan 4. stav 1.);
ne postupa u skladu sa odredbama lana 6. st. 1. i 2.;
se bavi uzgojem uzgojno vrijedne ivotinje, a nije
upisana u registar-uzgajivaa uzgojno vrijednih
ivotinja (lan 6. stav 1.);
proizvodi uzgojno vrijednu perad suprotno odredbi
lana 11.;
stavlja u prodaju matice pela suprotno odredbi lana
12.;
u prirodnom pripustu koristi rasplodnjake suprotno
odredbi lana 19.;
ne postupa u skladu sa lanom 22. stav. 1. i 2.;
prodaje uzgojno vrijedne ivotinje suprotno odredbi
lana 23.;
ne ispunjava propisane uslove u pogledu strunih
zaposlenika, objekata i opreme (lan 24. stav 2.);
dri i iskoritava domae ivotinje suprotno propisima
o zatiti okoline i dobrobiti ivotinja (lan 30.);
kod izgradnje i obnove smjetajnog prostora za
domae ivotinje postupi suprotno odredbi lana 31.;
na domaim ivotinjama u vlastitom stadu obavlja
nedoputene zahvate osim iz lana 35;

Broj 66 - Strana 33

na vrijeme ne dostavi ovlatenoj organizaciji

izvjetaje o provoenju uzgojnog programa za
proteklu godinu (lan 46.);
poljoprivrednom inspektoru ne omogui obavljanje
nadzora i ne prui potrebne podatke i obavijesti (lan
53. stav 1.).
(2) Za prekraj iz stava 1. ovog lana bit e kanjeno i
odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom u iznosu
od 200,00 KM do 1.000,00 KM.
(3) Za prekraj iz stava 1. ovog lana bit e kanjeno fiziko
lice novanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do
1.000,00 KM.
lan 66.
Sredstva dobivena od novanih kazni za prekraje i
izreenih mjera po odredbama ovog Zakona su prihod Budeta
Federacije.
X - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 67.
Odredbe ovog Zakona primjenjuju se na sve zapoete
postupke u kojima nije do stupanja na snagu ovog Zakona
doneseno konano rjeenje.
lan 68.
(1) Najkasnije u roku od jedne godine od dana stupanja na
snagu ovog zakona, federalni ministar e u skladu sa svojim
ovlatenjima donijeti propise o:
nainu voenja matinih knjiga, registara i prijava, te
uslove koje trebaju ispunjavati domae ivotinje da bi
bile upisane u matinu knjigu i registar (lan 5. lan 6.
stav 1. i lan 7. st. 1. i 2.);
uslovima za proizvodnju i distribuisanje genetskog
materijala i prenos zametka (lan 8. stav 2.);
postupku procjene vrijednosti uzgojno vrijednih i
krianih ivotinja, te postupku ispitivanja proizvodnosti i testiranja (lan 9. stav 4. i lan 10. stav 2.);
sadraju prijave i postupku priznavanja novih
pasmina, sojeva i hibrida (lan 14. stav 3. i stav 6.);
nainu rada Komisije za licenciranje i postupak
licenciranja (lan 16. stav 5. i 7.);
uslovima koje mora ispunjavati pravno ili fiziko lice
za obavljanje djelatnosti vjetakog osjemenjivanja
(lan 18. st. 1. i 2.);
nainu rada Komisije za ocjenu mukih rasplodnih
grla (lan 20. stav 3.);
obliku i sadraju izvjetaja o vjetakom osjemenjivanju i prirodnom pripustu (lan 22. st. 1. i 2.);
uslovima koje moraju ispunjavati pravna lica, u
pogledu strunih zaposlenika, objekata i opreme za
proizvodnju i prodaju genetskog materijala (lan 24.
stav 1.);
propisima o ispitivanju i oznaavanju sjemena
rasplodnjaka, zametaka i jajnih elija (lan 25. st. 1. i
3. i lan 26. stav 1.);
minimalno tehnikotehnolokim i zoohigijenskim
uslovima izgradnje objekata za smjetaj i dranje
domaih ivotinja (lan 31. stav 1.);
pravilnik o osposobljenosti i nivou znanja uzgajivaa
lan 34. stav 1.;
kvalitetu proizvoda ivotinjskog porijekla (lan 39.
stav 1 - propis o kakvoi hrane Zakon o hrani
("Slubeni glasnik BiH", broj 50/04);
obliku i sadraju registra uzgojnih organizacija (lan
45. stav 2);
o organizaciji takmienja, sajmova, aukcijskih izlobi
domaih ivotinja i izboru komisije za ocjenu grla.
(lan 45. stav 1. taka 9.).

Broj 66 - Strana 34
(2)

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Do stupanja na snagu propisa iz stava 1. ovog lana, ostaju

na snazi propisi koji su doneseni na osnovu Zakona o
mjerama za unaprjeivanje stoarstva ("Slubene novine
Federacije BiH", broj 23/98), ako nisu u suprotnosti sa
odredbama ovog zakona.

2.

lan 69.
Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje vaiti Zakon o
mjerama za unaprjeivanje stoarstva ("Slubene novine
Federacije BiH", broj 23/98).
lan 70.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u
"Slubenim novinama Federacije BiH".
Predsjedavajui
Predsjedavajui
Predstavnikog doma
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Parlamenta Federacije BiH
Fehim kalji, s. r.
Radoje Vidovi, s. r.

3.

4.
Temeljem lanka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine, donosim

UKAZ

O PROGLAENJU ZAKONA O STOARSTVU

Proglaava se Zakon o stoarstvu koji je donio Parlament
Federacije BiH na sjednici Zastupnikog doma od 02.07.2013.
godine i na sjednici Doma naroda od 25.07.2013. godine.
Broj 01-02-765-02/13
09. kolovoza 2013. godine
Predsjednik
Sarajevo
ivko Budimir, v. r.

5.

6.

ZAKON

STOARSTVU
I. TEMELJNE ODREDBE
lanak 1.
Ovim Zakonom ureuje se proizvodnja i uzgoj uzgojno
valjanih ivotinja, oplodnja i licenciranje domaih ivotinja,
trgovina uzgojno valjanim ivotinjama i genetskim
materijalom, zootehniki, zoohigijenski uvjeti dranja i
iskoritavanja domaih ivotinja, provoenje uzgoja
uzgojno valjanih ivotinja, nadzor nad primjenom ovoga
Zakona, kaznene odredbe i druga pitanja vana za
efikasnost i unaprjeenje stoarstva na teritoriju Federacije
Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).
Odredbe ovoga Zakona odnose se na uzgoj: goveda, svinja,
koza, ovaca, konja, magaraca, kunia, peradi, pela i drugih
vrsta domaih ivotinja koje imaju gospodarsku namjenu (u
daljnjem tekstu: domae ivotinje).

7.

lanak 2.
Uzgojem iz lanka 1. stavak 2. ovoga Zakona potie se
poveanje uspjenosti proizvodnje domaih ivotinja uz ouvanje
ili poboljanje njihove vitalnosti, poveanje ekonominosti
stoarske proizvodnje, poboljanje kakvoe ivotinjskih
proizvoda, ouvanje genetske raznolikosti domaih ivotinja i
evidencija domaih ivotinja.

9.

(1)

(2)

(1)

lanak 3.
U ovom Zakonu u uporabi su pojmovi sa sljedeim
znaenjem:
1. Stoarstvo je grana poljoprivrede koja se bavi
uzgojem i dranjem domaih ivotinja za gospodarsko
iskoritavanje;

8.

10.
11.
12.
13.

Srijeda, 28. 8. 2013.

Uzgojno valjana ivotinja je umatiena ili upisana

domaa ivotinja te matino jato peradi i to:
a.
matina ivotinja iste pasmine upisana u
matinu knjigu, iji su roditelji, djedovi i bake
upisani u matinu knjigu iste pasmine;
b. evidentirana ivotinja domaa je ivotinja
obiljeena unom markicom i uvedena u
sredinji registar;
c.
upisana ivotinja iste pasmine ili krianac
poznatih roditelja, upisana u registar uzgoja;
d. matino jato iste pasmine ili hibrid upisan u
sredinji popis matinih jata;
Sredinja uzgojno selekcijska sluba je organizirana
u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva (u daljnjem tekstu: Federalno
ministarstvo) zaduena za poslove sredinje koordinacije i kontrole uzgojno selekcijskog rada, te politike
u stoarstvu Federacije;
Federalni agromediteranski zavod Mostar upravna
organizacija koja u smislu ovog Zakona obavlja
poslove iji je djelokrug utvren Zakonom o
federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne
uprave ("Slubene novine Federacije BiH", broj
38/05), (u daljnjem tekstu: ovlatene ustanove);
Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo upravna
organizacija koja u smislu ovog Zakona obavlja
poslove iji je djelokrug utvren Zakonom o
federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne
uprave ("Slubene novine Federacije BiH", broj
38/05), (u daljnjem tekstu ovlatene ustanove);
Kantonalna uzgojno selekcijska sluba organizacijska jedinica u kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za poslove stoarstva (u daljnjem tekstu:
kantonalno ministarstvo) ili kantonalnog zavoda
mjerodavnog za poslove stoarstva (u daljnjem tekstu:
kantonalni zavod) zaduen za obavljanje uzgojno
selekcijskog rada;
Sredinja matina knjiga i sredinji popis matinih
jata (knjiga, popis, kartoteka, datoteka ili neki drugi
oblik evidentiranja podataka u elektronskoj formi), je
sredinji skup svih podataka o uzgojno valjanim
ivotinjama u Federaciji koju vodi uzgojno
selekcijska sluba na temelju obvezatnih informacija
kantonalnih uzgojno selekcijskih slubi;
Kantonalna matina knjiga je knjiga koju vodi
kantonalna uzgojno selekcijska sluba (knjiga, popis,
kartoteka, datoteka ili neki drugi oblik evidentiranja
podataka u elektronskoj formi), o matinim
ivotinjama iz programa uzgoja iste pasmine, da bi
se te ivotinje mogle identificirati, te da bi se moglo
dokazati podrijetlo i proizvodnost tih ivotinja;
Registar uzgoja je registar koji vode kantonalne
slube i uzgojna drutva (knjiga, popis, kartoteka,
datoteka ili neki drugi oblik evidentiranja podataka u
elektronskoj formi) o ivotinjama iz programa
osjemenjivanja, krianja i odabira ivotinja iz
populacije, a da bi se one mogle identificirati, te da bi
se moglo dokazati podrijetlo;
Zootehnika je sustav tehniko-tehnolokih postupaka
u uzgoju i iskoritavanju ivotinja;
Izvorne pasmine su pasmine domaih ivotinja
nastale na teritoriju Federacije;
Matica pela je rasplodna enka u pelinjoj zajednici;
Pelinja zajednica je roj pela u konici sa
pripadajuim saem, koji se sastoji od jedne matice,
radilica i trutova tokom proizvodne sezone;