You are on page 1of 10

1

1.
1..1

TEHNIKI OPIS
Osnovni podaci

Predmet projekta elektroinstalacija je INDIVIDUALNI STAMBENI OBJEKAT , koji


se sastoji od stambenog prizemlja sa, kotlovnicom.
Vlasnik objekta
Samir Hoda
Instalirana snaga objekta
Pio = 26,50 kW,
Faktor jednovremenosti
fio = 0,58;
Vrna snaga objekta
Pvo = 12,5 kW,
Vrna struja objekta
Ivo = 20 A,
Zatita
AIN, TN-S sistem, dodatna zatita ZUDS 30 mA .
Projektom su obraene instalacije el. rasvjete , prikljunica opte namjene, telefonska i tv
instalacija , te izjednaenja potencijala metalnih masa.

1..2

Napajanje el. energijom

Napajanje kompletnog objekta, elektrinom energijom, izvesti u skladu sa


elektroenergetskom saglasnou koju izdaje nadlena Elektrodistribucija.

1..3

Mjerno mjesto

Registrovanje potronje el. energije se vri prema Tehnikim preporukama i saglasnosti


nadlene Elektrodistribucije.
Elementi mjernog mjesta moraju zadovoljiti vaee relevantne standarde, tehnike normative i
norme kvaliteta. Distributer odreuje tehnike karakteristike elemenata mjernog mjesta.
Detaljne tehnike karakteristike i eme veza mjernih ureaja i ostalih elemenata mjernog mjesta
definisane su tehnikim preporukama distributera - Tehnika preporuka za obraunsko mjerno
mjesto (TP 11)

1..4

Mjerni ormar i stanska tabla - razdjelnik

Niskonaponski mjerni ormari predstavljaju elemenat mjernog mjesta u kojem se izvodi


prikljuak kupca u elektroenergetski sistem i gdje se izvodi mjerenje utroene elektrine
energije.
Mjerni ormar u pravilu izraen je od atestiranog plastinog ili vodljivog materijala koji
ispunjava uslove II klase zatite od elektrinog udara, uz primjenu odgovarajue zatite od
napona dodira.
Izraen je sa jednodjelnim/dvodijelnim vratima dok se unutranjost ormara sastoji iz dva
dijela.
Ormari su namjenjeni za prikljuak kupaca sa monofaznim ili trofaznim brojilima u
direktnom spoju (optereenje max. 100A)
U prikljunom donjem dijelu ormara smjeteni su niskonaponski visokouinski osigurai,
limitator, nulta i zatitna stezaljka, osigura za uklopni sat, dok se u gornjem mjernom dijelu
nalazi brojilo i ureaj za upravljanje tarifom.

PROJEKTANT FEHIM LJIVI , DIPL.IN.EL.

Ugrauje se u zid na visini 1,5 do 1,7 m od vanjskog terena . Mjerni ormar se povezuje P/F
icom na temeljni uzemljiva objekta . MO isporuuje i ugrauje elektrodistributivno
preduzee ( kao i KPO ukoliko je napajanje podzemno ) koje vri potrebno plombiranje .
Stanski razdjelnici odnosno razvodne table RT su plastine razvodne table ETI
DIDO ili odgovarajue, dvoredne/troredne razvodne table. U RT se ugrauju automatski
osigurai 6A, 16A i 20 A (vidi detaljnije u poglavlju JEDNOPOLNE SHEME odnosno
Predmjer i predraun),a kao dopunska mjera zatite za strujne krugove prikljunica u RT
predviena je strujna diferencijalna sklopka sa strujom prorade 30 mA.
Zatitni elementi ugraeni u RT (kao i sama RT) moraju posjedovati tipski atest, odnosno biti
tipski proizvod, i morajaju posjedovati oznaku koja oznaava naziv ili sadraj strujnog kruga
koji je tien odgovarajuim elementom.
1.5.

Razvod el. energije i izvoenje el. instalacija

Razvod instalacija el. energije za sve potroae IDIVIDUALNOG STAMBENOG


OBJEKTA je sa pripadajuih stanskih razdjelnika ( RT1 ) i to :
-

el. instalacije monofaznih i trofaznih prikljunica ,


el. instalacije mokrog vora i kuhinje ,
el. instalacije opte rasvjete,
instalacija izjednaenja potencijala metalnih masa,

Prikljuak i povezivanje kablova izvesti prema jednopolnoj emi , a nakon zavretka


radova izvesti mjerenja i ispitivanja instalacija sa izradom odgovarajuih protokola i atesta .
Kompletna elektrina instalacija objekta je pod buk sa strujnom zatitnom sklopkom 30 mA
ugraenom u svim RT kao mjerom pojaane sigurnosti .
1.6.

El.instalacije rasvjete i prikljunica

Instalacija rasvjete izvedena je kablovima PP00 3 i 4 x 1,5 mm 2 , poloenim pod


buk odnosno uvuenim u fleksi cijevi za stropni razvod .
Kao osnovni izvor vjetake svjetlosti u prostorijama OBJEKTA , odabrane su tedne
arulje ugraene u ukrasne plafonjere. U hodniku, predulazu i terasi su projektom predviene
ukrasne zidne svjetiljke tipa PLUS OVALE 280 proizvoaa PRISMA . U mokrom
voru su vodotijesne svjetiljke sa opal kuglom i tednim aruljama . Za dekorativno
osvjetljenje prostorija odabrane su zidne svjetiljke sa usmjerenom svjetlou. Konaan izbor
svjetiljki sa aspekta dekoracije i estetskog uklapanja u arhitektonski ambijent , izvrit e
investitor .
Svijetiljke na nacrtima su oznaene oznakama koje odgovaraju slijedeim svijetiljkama:
S1 ukrasna zidna vanjska svjetiljka predviena za osvjetljenje predulaza i terase arulja
tedna 20 W, u grlu E27,
S2 ukrasna plafonjera sa grlom E27 i aruljom tednom 20 W , stropna/zidna ,
SZ ukrasna plafonjera sa grlom E27 i aruljom 20 W tedna, zidna ,
S3 ukrasna plafonjera sa grlom 2 x E27 i aruljom 2 x 20 W tedna, stropna
S4 - svjetiljka u mokrom voru sa opal kuglom, grlom E27 i aruljom 20 W tedna,
PROJEKTANT FEHIM LJIVI , DIPL.IN.EL.

S5 prikljuak na toaletni ormari ,EDA prikljunica za brijanje + svjetiljka = 100 W .


Prikljunice opte namjene u podrumu, sobama , trpezariji , kuhinji , kupatilu i terasi
su pod buk sa zatitnim kontaktom napajane kablovima PP00 3(5) x 2,5 mm 2 . Napajanje
trofaznih prikljunica predvieno je kablom PP00 5 x 2,5 mm 2 . Prikljunice se ugrauju na
visinu 1,2 m odnosno 0,4 m od poda, zavisno od namjene prostorije. Prikljunice elektrinih
bojlera u strujnom krugu posjeduju instalacionu sklopku 16A sa indikacionom lampicom koja
se montira na visinu 1,1 m iznad poda.
1.7.

Temeljni uzemljiva i izjednaenje potencijala metalnih masa

Uzemljiva je predvien sa pocinanom trakom FeZn 25x4 mm 2 koji se polae u


obliku prstena oko objekta ili u temelj kao temeljni uzemljiva. Traka se postavlja u sloj
betona od 30 cm, na dubini 80 cm, u cik-cak liniji - nasatice. Sva podzemna mjesta spajanja
izvriti ukrsnim komadima N.B4.936 /III u krinim kutijama, zalivenim olovom i vrelim
bitumenom, komadima trake koji se vare za metalne dijelove . Prikljuak za uzemljenje
(KPO) na uzemljiva premazati vrelim bitumenom radi zatite od korozije.
Sve metalne mase vodovodne instalacije , instalacije centralnog grijanja itd. povezati
icom PF 1x4 mm2 , a potom iste svesti u sabirne kutije PS - 49 , koje dalje treba vezati icom
PF 1x6 mm2 sa zatitnom sabirnicom u MO a odatle PF icom 1 x 16 mm 2 na temeljni
uzemljiva.
Nakon zavretka radova na izradi instalacije izjednaenja potencijala potrebno je
instalaciju ispitati i obezbijediti protokol o ispitivanju i ispravnosti instalacije. Otpor
uzemljenja potrebno je izmjeriti prije spajanja vodia za izjednaenje potencijala.
1.8.

Zatita od indirektnog dodira dijelova pod naponom :

Shodno aktualnim tehnikim propisima i standardima, primjenjen je sistem zatite


automatskim iskljuenjem napajanja ureajem prekomjerne struje (TN C/S) prema IEC 364-441.
Automatsko iskljuenje napajanja ureajem prekomjerne struje se zasniva na dva elementa:
- postojanje zatvorenog strujnog kruga, tzv. kruga petlje koji omoguava proticanje struje
greke,
- prekid struje greke primjenom prikladnih zatitnih ureaja (u ovom sluaju osiguraa) s
tako kratkim vremenima da se ne ozlijedi osoba koja je izloena naponu dodira.
-

Ovaj je zahtjev ispunjen ako je ispunjen uslov:


Zs Ia U0

gdje su:
Zs - impedancija petlje kvara koja ubuhvata izvor, vodi pod naponom do take kvara i
zatitni vod izmeu take kvara i izvora,
Ia - struja koja osigurava djelovanje zatitnog ureaja za automatsko iskljuenje napajanja u
vremenu t=0,4 s za napon U0=220 V i t=0,2 s za napon 380 V. Due vrijeme iskljuenja koje
ne prelazi vrijeme od 5s dozvoljava se za napojne strujne krugove ili krajnje strujne krugove
PROJEKTANT FEHIM LJIVI , DIPL.IN.EL.

koji napajaju samo neprenosivu opremu kada su prikljueni na rasklopni blok na koji nisu
spojeni strujni krugovi koji zahtijevaju vremena iskljuenja 0,2 i 0,4 s,
Uo - nazivni napon prema zemlji.
Ureaji automatskog iskljuenja napajanja su automatski osigurai smjeteni u RT-e .
Strujno-zatitna sklopka
Radi sigurnosti, kao dodatna mjera predviena je strujno-zatitna sklopka u dovodima RT.
Primarni zadatak SZ sklopke je zatita u sluaju indirektnog dodira, to je sluaj ako je :
Rz

Ud
, gdje je
I N

Rz otpor uzemljenja (),


U d dozvoljen inapon dodira ,

50V ,

I N nazivna dif .struja sklopke

SZ sklopka sa I N < 0,5 A predstavlja takoe zatitu od poara do kojeg bi moglo doi usljed
zemljospojnih struja.
Pravilan rad SZ sklopke uslovljen je:

Fazni i neutralni vodii potrebni za rad SZ sklopke se vode kroz SZ sklopku,


Neutralni vodi iza SZ sklopke ne smije biti u spoju sa zemljom ili zatitnim vodiem,
Otpor uzemljnja ne smije biti vei od Rz iz datog obrasca,
Jednom SZ sklopkom ne smijemo tititi prevelik broj potroaa,
Za zatitu od kratkog spoja prije sklopke ugraditi osigura.

Maksimalne trajne struje i njima odgovarajue snage pri kojima ne dolazi do reagovanja
zatitne komponente :
Zatitna komponenta
Topljivi umetak 10 A
Automatski prekida tipa B/C
16A
ZS prekida, In=0,5 A
ZS prekida, In=0,3 A
ZS prekida, In=0,03 A

15 A

Snaga koja odgovara


maksimalnoj dozvojenoj
trajnoj struji pri 220 V
3,3 kW

18 A

3,96 kW

0,5 A
0,3 A
0,03 A

110 W
66 W
6,6 W

Maksimalna dozvoljena trajna


struja (A)

Saglasno podacima iz ove tabele, jedino ZS prekidai ija struja reagovanja nije vea od 0,3A
mogu da se preporue kao zatitne komponente koje pri pojavi paralelnog elektrinog luka
mogu da sprijee pojavu poara ( pri njihovoj primjeni, snaga oslobaanja toplote svakako je
manja od maksimalno dozvoljenih 100 W)
PROJEKTANT FEHIM LJIVI , DIPL.IN.EL.

Treba naglasiti da ZS prekidai ne predstavljaju zatitu od pojave poara u sluaju nastanka


rednog elektrinog luka, koji se najee generie na olabavljenim spojevima razliitih
elemenata elektrine instalacije ( provodnika i utinica npr. ). ZS prekida ne iskljuuje redni
elektrini luka zato to pojava luka ne remeti ravnoteu struja u transformatoru zbirne struje
( nema kontakta sa zemljom, odnosno zatitnim provodnikom, koji se ne provlai kroz jezgro
ZS prekidaa )
Najvie doputene vrijednosti otpora uzemljenja za dozvoljene napone
dodira Ul = 50 V odnosno Ul = 24 V i nazivne vrijednosti diferencijalne
struje strujne zatitne sklopke n = (0,01 ; 0,03 ; 0,1 ; 0,5 ; i 1 A).
Rmax = Ul / In

In ( A )
Rmax(
)
Ul=50
V
Rmax(
)
Ul=24
V

0,01

0,03

0,1

0,3

0,5

5000

1666

500

166

100

50

2500

833

250

83

50

25

Impedancija petlje se po zavretku radova mora mjeriti, te provjeriti obzirom na vrijednosti i


karakteristike osiguraa strujnih krugova. Zatitnu sklopku diferencijalne struje potrebno je
ispitati na proradnu struju i vrijeme djelovanja.
O izvrenim ispitivanjima potrebno je obezbjediti odgovarajui protokol o ispravnosti zatite
od indirektnog dodira.
1.9.

Telefonska instalacija

Prikljuenje objekat se na telefonsku instalaciju vri nadleni operator prema svojim


tehnikim uvjetima.
Projektom se predvia prikljuenje posredsvom telefonskog razdjelika smjetenog u hodniku
objekta. Od telefonske prikljune kutije u individualnom stambenom objektu do telefonskih
prikljunica (na visini 0,4 m iznad poda) poloeni su kabeli JY(St)Y 2x2x0,5 mm 2 u PVC
rebrastoj cijevi.
Kao telefonske prikljunice koriste se prikljunice RJ45 montirane u odgovarajuoj PVC
kutiji za ugradnju p/.

1.10.

Instalacija kablovske televizije

Spajanje obejkta na kablovsku TV mreu vri operator kablovske televizije.


Objekat se na mreu kabelske televizije prikljuuje putem prikljunog ormaria u smjetenog
u hodniku objekta..
Od prikljunog ormaria kabelske televizije poloen je kabel RF75-5-1 sa kog su
posredstvom tipskog razdjelnika napravljeni ogranci do televizijskih prikljunica (na visini
0,4 m iznad poda).
PROJEKTANT FEHIM LJIVI , DIPL.IN.EL.

Sve TV razdjelnike ugraivati, odnosno odvajanja vriti u razvodnim kutijama ( p/).


Televizijske kabele RF75-5-1 cijelom duinom je potrebno poloiti u PVC rebrastoj cijevi.

2.

PRORAUNI I PROVJERE

2.1.

Proraun presjeka kablova

Izbor presjeka kablova se vri na osnovu maksimalne struje u normalnom pogonu i


dozvoljenog pada napona .
Osnovni podaci za proraun su :
PIO = Pi1 kW

, instalisana snaga objekta

Pi1 instalirana snaga stambenog prizemlja


fi - faktor istovremenosti objekta
Pi1 = 21,50 kW ,
PIO = 21,50 kW
fi = 0,58
Prema instalisanoj snazi , faktoru istovremenosti i faktoru snage Cos , odreujemo vrnu
snagu i vrno strujno optereenje koji su mjerodavni za izbor presjeka kabla.
PVO = PIO x fi - vrna snaga objekta ,
PVO = 21,50 x 0,58
PVO = 12,50 kW
Vrno strujno optereenje objekta je :
Iv

PV
3 U n Cos

IV =20,0 (A)
Na osnovu izraunatog vrnog strujnog optereenja odabran je napojni kabal do MO-a :
- Zrani vod- SKS 4(2) x 16 mm2 ( trofazni odnosno monofazni prikljuak ) ,
- Podzemno PP00 - 4(3) x 25 mm2 ( trofazni odnosno monofazni prikljuak )
Dozvoljeno strujno optereenje za odabrani kabal ( trofazni prikljuak ) je
Id = 80 A ,
te je ispunjen uvjet
IV380 << Id
odakle je vidljivo da je napojni kabal pravilno dimenzioniran.
PROJEKTANT FEHIM LJIVI , DIPL.IN.EL.

Provjere i odabir napojnih kablova prema vrnoj snazi od MO do stanskih ploa RT1, date su
u tabelarnom prilogu Elektrotehniki prorauni.

2.2.

Proraun pada napona

Pad napona se odreuje s obzirom na potreban prenos snage , duinu i presjek vodia,
materijal vodia i nominalni napon .
Prema Pravilniku o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona ,
pad napona ne smije biti vei od 5 % za strujni krug rasvjete i 8 % za strujne krugove ostalih
potroaa ako se el. instalacija napaja neposredno iz transformatorske stanice koja je
prikljuena na visoki napon , odnosno za strujni krug rasvjete 3% a za strujni krug ostalih
troila 5% ako se el. instalacija napaja iz niskonaponske mree.
Kontrolu kabla na pad napona vrimo po relaciji :

u380

l P
U S

u220

2 l P
U S

Gdje je :
-u
-l
-P
-U
-
-S

- pad napona u V ;
- duina kabla u mI ;
- snaga troila u W ;
- nazivni napon u V ;
- specifini otpor kabela u mm2 / m ;
- presjek kabla u mm2 .

Rezultati provjere napojnih kablova na relaciji MO RT , te na relaciji RT najnepovoljniji


potroa data je u tabelarnom prilogu Elektrotehniki prorauni.
2.3.

Provjera sistema zatite za naj nepovoljnija troila


RT1 DO PRIKLJUNICE

vrsta zatite - aut. osigura 16 A,


presjek kabla S = 2,5 mm2 ,
duina kabla l = 10 m ,
napon prema zemlji U0 = 220 V ,
dozvoljeno vrijeme iskljuenja td = 0,4 s
Otpor petlje je sledeeg iznosa :
Zs

PROJEKTANT FEHIM LJIVI , DIPL.IN.EL.

2l
S

()

Podataci o iznosu struje kvara potrebne za proradu EZ i automatskih osiguraa za vrijeme od


5s odnosno 0,4s dati su u nie navedenoj tabeli. Koritenjem istih, dat je proraun provjere
sistema zatite u tabelarnom prilogu Elektrotehniki prorauni.

2.4.

Proraun otpora rasprostiranja

Proraun se izvodi po knjizi M.Krsti Gromobranske instalacije. Na uzemljiva se


prikljuuju : gromobranska instalacija , zemljovodi, zatitni provodnici, zatitno-neutralni
provodnici, te provodnici za izjednaenje potencijala metalnih masa.
Otpor rasprostiranja trakastog uzemljivaa se rauna po obrascu:

Rr 0,366

2 L2
log
(), gdje je
L
ha

a = 0,04 m , debljina uzemljivaa,


h = 0,8 m , dubina ukopavanja,
L duina uzemljivaa,
= 100 m , specifini otpor tla
Udarni otpor rasprostiranja koji karakterie djelovanje gromobranskog uzemljivaa se rauna
po obrascu:
Ru = k . Rr ( )
gdje koficijent k , za specifine otpore zemlje manje od 250 m, iznosi k = 2,5.
Dobijeni razultati prorauna provjere sistema zatite za nevedene uvjete dat je u tabelarnom
prilogu Elektrotehniki prorauni.
Presjeci kablova u zavisnosti od struje trajnog optereenja za temperaturu okokline 25 C
TIP KABLA
PHP
3,661kV

XP EoP
06/1kV

XHP ,
EpHp
06/1kV

Nazivni
presjek

GN 06/1kV

EpN 06/1kV

EpN 3,6/6kV

PP 06/1kV

provodnika
u mm

1,5
2,5
4
6
10
16
25
35
50
70

21
28
38
51
66
88
125
145
182
228

28
39
52
66
91
120
165
200
251
308

0
0
0
0
88
121
154
187
233
282

18
25
34
44
60
80
105
130
160
200

0
0
0
0
0
86
119
135
165
205

0
0
0
0
0
105
134
160
198
247

0
0
0
0
0
120
154
186
223
280

PROJEKTANT FEHIM LJIVI , DIPL.IN.EL.

95
120
150
185
240

273
317
378
0
411

369
433
496
0
565

340
392
445
0
510

245
285
325
370
430

250
285
325
370
430

306
360
420
478
550

Izbor nadstrujnih zatitnih ureaja


Vrijednost struje prorade Ia(A) nadstrujnih zatitnih ureaja (
topljivih umetaka ) tipa gG i gL u vremenu 0,2 odnosno 0,4
te 5 s
Nazivna
Ureaj gG Ureaj gG
Ureaj gL
Ureaj gL
struja
Vrijeme
Vrijeme
Vrijeme
Vrijeme
nadstrujne
0,4s
5s
0,2s
5s
zatite
Ia ( A)
Ia ( A)
Ia ( A)
Ia ( A)
In(A)
2
16
9,2
20
9,21
4
32
12,5
40
19,2
6
47
28
60
28
10
82
46,5
100
47
16
110
65
148
72
20
147
85
191
88
25
183
110
270
120
32
275
150
332
156
35
367
173
40
320
190
410
200
50
470
250
578
260
63
550
320
750
351
80
840
425
452
100
1020
580
573
125
1450
715
751
160
995
Vrijednost struje prorade Ia(A) nadstrujnih zatitnih ureaja
(automatskih osiguraa ) tipa B i C,odnosno D u vremenu
0,2 s
Nazivna
Tip B
Tip C
Tip D
struja
Vrijeme
Vrijeme 0,2s
Vrijeme 0,2s
nadstrujne
0,2s
zatite In(A)
Ia=5*In
Ia=10*In
Ia=15*In ( A)
( A)
( A)
2
10
20
30
4
20
40
60
6
30
60
90
10
50
100
150
16
80
160
240
20
100
200
300
25
125
250
375
32
160
320
480
35
175
350
525
40
200
400
600
50
250
500
750
63
315
630
945

PROJEKTANT FEHIM LJIVI , DIPL.IN.EL.

345
398
453
530
620

10

PROJEKTANT :
Fehim ljivi , dipl.ing.el.tehn.

PROJEKTANT FEHIM LJIVI , DIPL.IN.EL.

You might also like